Zajednica opština Crne Gore je inicirala realizaciju zaključka Skupštine Crne Gore koji se odnosi na saradnju nadležnih ministarstava i lokalnih samouprava u definisanju održivog modela finansiranja dnevnih centara.
- Već tokom naredne sedmice Zajednica opština će održati sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje kako bi razmotrili mogućnost da ovaj resor pokriva troškove zdravstvenih usluga koje se pružaju u dnevnim centrima i u nekoj neformalnoj komunikaciji dobili smo pozitivne signale u smislu postizanja dogovora - istakla je Ivana Nedović, sekretarka Odbora za društvene djelatnosti Zajednice opština Crne Gore na 17. sjednici Odbora za ljudska prava i slobode u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
Nedović je dodala da uporedo sa tim, Zajednica opština je inicirala sastanak sa Ministarstvom prosvjete kako bi pokrili troškove zarada logopeda, defektologa i psihologa koji rade u dnevnim centrima.&nbsp;
- Na taj način bi prvo realizovali ovaj zaključak Skupštine Crne Gore ali prije svega došli do onoga cilja o kojem na ovom Odboru pričamo godinama uz podršku Odbora i institucije Ombudsmana - naglasila je Nedović.&nbsp;
Podsjećaju da je Zajednica opština inicirala da se finansiranje dnevnih centara riješi sistemski, na način što bi iznos participacije opštine bio 30 odsto ukupnih troškova dnevnih centara, dok bi se ostali troškovi preraspodjelili među resornim ministarstvima, odnosno Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu prosvjete.
Osim toga, najavljeno je da će Zajednica opština imati sastanke i sa Ministarstvom socijalnog staranja i direktorima svih dnevnih centara u Crnoj Gori iz razloga što su se u međuvremenu pojavile određene nedoumice kod direktora dnevnih centara u pogledu implementacije rješenja koje je Ministarstvo donijelo 01. oktobra ove godine, u smislu načina utvrđivanja broja sati koje djeca provode u dnevnim centrima odnosno koliko koriste usluge dnevnog boravka.&nbsp;
- Nadam se da ću uskoro moći da informišem ovaj Odbor da smo postigli dogovor sa svim resornim ministarstvima da aktivno preuzmu troškove iz svojih resora i da,naravno, opštine preuzmu onaj dio koje u skladu sa nadležnostima mogu da pokrivaju - navela je Nedović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zajednica opština za definisanje održivog modela finansiranja dnevnih centara

Na sjeveru Crne Gore su najveći resursi, šume, rude, prostor za razvoj poljoprivrede i stočarstva. Postoji sve samo treba pravilno usmjeriti razvoj, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore Mišela Manojlović.
&nbsp;- Počev od putne infrastrukture, kao osnovne, da bi se povezivali, i ljudi i robe, i kapitali i tako dalje. Mislim da je politika razvoja u tom pravcu, zapravo, prava politika, ciljana politika, koja može da dovede do onoga što predstavlja osnovni generator razvoja. Stranci sve manje traže hotele s pet zvjezdica, oni traže ono što je izvorna prirodna ljepota, traže šume, traže ono što je &nbsp;autentičnost Crne Gore, mislim da možemo to da im damo, uz neke ciljane investicije - kazala je Manojlović.
Razvojne politike, dodaje ona, treba usmjeriti u pravcu oporavka opština, a to bi trebalo da budu politike koje ciljaju na iskorištavanju resursa koji postoje na teritorijama tih opština.
&nbsp;Demografski podaci popisa stanovništva su, kaže, zabrinjavajući, a u Zajednici opština su znali kakvo je stvarno stanje u opštinama na sjeveru Crne Gore.
&nbsp;- Smatram da su to podaci od suštinskog značaja za Crnu Goru. Već jedno vrijeme mi radimo na tome, sad privodimo kraju izradu jednog projektnog zadatka, izradu studije izvodljivosti povezivanja onoga u čemu Crna Gora zaista obiluje, a to je ono što su prednosti prirodnih ljepota, i tu spadaju svi oblici turizma, u zaleđu crnogorskih opština, koji su predvođeni zdravstvenim turizmom, jer smatramo da je u tome razvojna šansa, naročito sjevernih opština - rekla je Manojlović.
&nbsp;Namjera Zajednice opština je, kako kaže, da poveže sve oblike turizma sa organskom poljoprivrednom proizvodnjom, zaštitom životne sredine i zdravim stilovima života i da se brendiraju sve crnogorske opštine kao jedna bio-eko destinacija.
- Veoma je važno da se vrati nadležnost za planiranje crnogorskim opštinama, jer, bez planske dokumentacije nema ni investicija, bez investicija nema razvoja, a bez razvoja mladi će odlaziti i dalje. Smatramo da to treba spriječiti urgentno - poručila je Manojlović.
Da bi neko izabrao neko mjesto za dom za sebe i svoju porodicu mora da ima radno mjesto, vrtiće, osnovne i srednje škole objašnjava Manojlović. To su, prema njenim riječima, minimalni uslovi, a potrebno je unaprijediti i socijalno društveni život.
&nbsp;- Govorimo o elementarnim stvarima, infrastrukturnim, o putevima, vodovodu, o internetu. U ovim zemljama, koje su već članice Evropske unije, ti zahtjevi su na mnogo većem nivou, ali to je prosto neki podrazumijevajući minimalni standard života, koji svi očekujemo, s pravom, zato plaćamo porez, prosto da bismo ostali negdje u nekoj sredini, a znamo.da su ljudi, po pravilu, nekako korijenima vezani za mjesto rođenja i da ga teško napuštaju, samo kad su na to prinuđeni. Svi traže bolje uslove za sebe, da bi život organizovali na najbolji mogući način - istakla je ona.
&nbsp;Kadrovi i ljudi su potreba svake opštine, podsjeća Manojlović, i mora se naći adekvatan način da se mladi ljudi zadrže, da svoje znanje upotrijebe za dobrobit svoje zajednice, i da se, kako kaže, podmlađuje stanovništvo i natalitet povećava, jer je to jedini izlaz, naročito za sjever Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPfQSYgz1oqY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Manojlović: Sjever Crne Gore ima sve samo resurse treba pravilno usmjeriti

Osumnjičeni za višestruko ubistvo na Cetinju Aco Martinović izvršio je samoubistvo - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na vanrednoj konferenciji za medije.
On je, kako ističe, izolovan ekspresnim djelovanjem policijskih službenika i kada je vidio da se nalazi u bezizlaznoj situaciji izvršio je samoubistvo.
On nije odmah podlegao povredama, već se to desilo, kako je naveo, na putu do Kliničkog centra Crne Gore.
Uskoro opširnije...

Šaranović: Martinović izvršio samoubistvo

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić izrazila je saučešće gradonačelniku Cetinja Nikoli Đuraškoviću i svim Cetinjanima povodom tragedije u kojoj je ubijeno deset osoba, a ranjene četiri.
- Naša srca i misli su uz porodice ubijenih u nezapamćenoj tragediji koja je pogodila Cetinje i prijateljsku Crnu Goru. Upućujem izraze najiskrenijeg saučešća i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću i svim Cetinjanima - objavila je Karić na X nalogu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbenjaminakaric%2Fstatus%2F1874580810764046469%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Karić: Nezapamćena tragedija, naša srca i misli su uz porodice ubijenih

Aco Martinović, osumnjičeni za višestruko ubistvo na Cetinju, lišio je života najmanje 10 osoba, među kojima i dvoje djece porodice Vuletić i njihovog oca koji je vlasnik kafane u kojoj je boravio, kao i više članova svoje porodice - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na vanrednoj konferenciji za medije.
Ističe da su odmah po saznanju o događaju u Prijestonicu pošli direktor Uprave policije i sav operativni sastav.
- Radi se o situacionom događaju koji je posljedica neraščićenih međuljudskih odnosa, odnosno ne radi se o obračunu kriminalnih grupa - kazao je Šaranović.
Sužen je prostor oko Martinovića, &nbsp;a on je opasan jer je naoružan, te je ponovio apel građanima Cetinja da ne napuštaju svoje domove.&nbsp;
Šaranović je rekao i da je veliko prisustvo policije u svim naseljima na Cetinju kako bi se spriječilo izvršenje novih krivičnih djela.
Sav fokus policije je, kako ističe, na hapšenju Martinovića.
U Kliničkom centru Crne Gore, kako je rekao Šaranović, dvije osobe su operisane, dok su za dvije osobe operacije u toku.
- U ovom trenutku ne možemo da baratamo informacijama koje ne možemo da potvrdimo - naveo je Šaranović.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je ovo druga tragedija u dvije godine koja je pogodila Cetinje.
Šćepanović je rekao da je, u popodnevnim satima, oko 17:30 sati, u kafani "Velestovo" osumnjičeni Aco Martinović, nakon verbalne prepirke sa gostima sa kojima je boravio tokom čitavog dana, i na osnovu operativnih podataka u prvoj fazi istrage, atmosfera je bila u najboljem redu.
- A onda je došlo do incidenta između njega i još jednog lica. Čitav dan je pio alkoholna pica, a onda je pošao do kuće, uzeo oružje i lišio života četiri osobe na jednom lokalitetu. Nakon ovog izvršenog krivičnog djela, lice se udaljilo u nepoznatom pravcu da bi na tri utvrđene lokacije izvršilo krivično djelo u kojima je lišilo života članove porodice Martinović, člana svoje porodice i dvoje djece starosti deset i 13 godina... Pokušao je da ubije još četiri osobe koje su, po posljednjim informacijama, van životne opasnosti, a nakon toga je pobjegao sa vozilom koje smo pronašli- rekao je Šćepanović na konferenciji za medije.
Kako kaže, preduzeli su sve mjere i radnje u cilju lociranja i lišenje slobode Aca Martinovića.
- Raspoređeni su pripadnici Specijalne jedinice policije, Posebne jedine policije, službenici sa najsavremenijom opremom za lociranje u noćnim uslovima... Primarni fokus je da održimo i sačuvamo sigurnost građana, preduzećemo sve mjere i radnje da ne dođe do još većih posljedica - naglasio je Šćepanović.
Šćepanović je rekao da je Martinović 2005. godine izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje za šta je uslovno kažnjen.
- Takođe, 2022. godine pripadnici OB &nbsp;Cetinje su pretresom kod Martinovića pronašli vazdušnu pušku i drugo oružje i pronađen je dio ekploziva i tada je prvostepeno osuđen na tri mjeseca zatvora. Ova presuda nije konačno, odnosno on je ulođio žalbu i nije došlo do pravosnažnosti presude - rekao je Šćepanović.
On je ponovio apel prema građanima da ne puštaju Martinovića u kuće i ako ga vide da ga prijave odmah policiji.
Radi se, kako kaže, uviđaj na više lokacija na kojima je Martinović izvršio krvavi pir.
- Vrlo vjerovatno je lice naoružano jer sredstva izvršenja nijesmo pronašli u vozilu niti na licu mjesta na kojem je izvršeno krivično djelo. radi se o opasnosm licu s obzirom da je lišio života i člana svoje porodice, da je bezobziran i brutalan - rekao je Šćepanović, dodajući da je oružje koje koristi u ilegalnom posjedu.
Martinović se, kako dodaje, prema operativnim saznanjima, nalazi na Cetinju.
- Sužen je perimetar njegovog djelovanja, svi izlazni putevi iz Cetinja su blokirani. Uradićemo sve da ovo lice stavimo pod kontrolu. Učinićemo sve da ga uhapsimo - poručio je Šćepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCscGYicb2-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaranović: Martinović ubio najmanje 10 osoba, među kojima i dvoje djece; Šćepanović: On je na Cetinju, svi izlazni putevi blokirani

Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, izrazio je saučešće povodom tragedije koja se dogodila danas na Cetinju.
- Užasnuti smo tragedijom koja se desila danas na Cetinju i koristim priliku da iskažem duhovnu blizinu s bližnjima stradalih, a povrijeđenim poželim oporavak. Tugujemo s Cetinjem i cijelom Crnom Gorom. Neka je poginulima pokoj vječni, a ranjenima brzo ozdravljenje. Naše emocije i misli su s Cetinjem- izjavio je Vuksanović.

Vuksanović: Naše emocije i misli su sa Cetinjem

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.