Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
- SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori - kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
- Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve - kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
- Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem - zaključio je Joković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joković: Vlada da formira Radnu grupu za zahtjeve DNP

Siguran sam da će Pokret Evropa sad podržati prijedloge Demokratske narodne partije (DNP), ako ne sada, onda sigurno hoće u narednom periodu. Nećemo da ih ograničavamo. Sa politikom ucjena bi valjalo da se prekine, kazao je za A plus televiziju predsjednik izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade nije se raspravljalo o prijedlozima koje je DNP najavila da će staviti u proceduru, a tiču se traženja podrške izmjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja kao što su srpski jezik i trobojka, kao i prijedlog zakona o dvojnom državljanstvu.
Vučurović je uvjeren da će, kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, vlast činiti koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske stranke i Bošnjačka stranka.
- Nadam se da će i DNP da bude sa nama i u koaliciji na pobjedničkim izborima 2027. godine kao dio pobjedničke ekipe - kazao je Vučurović.
Vučurović tvrdi da parlamentarna većina usporučuje rezultate i funkcioniše veoma dobro.
- Od kako je Vlada formirana, uvijek su neka predviđanja da neće nikako da pretekne, a zapravo će ona ispuniti mandat. Važno je da saopštim da niko nema snagu da obori ovu Vladu, a naročito ne DPS, koji se nalazi na istorijskom minimumu - rekao je on.
Vučurović je primijetio da se u javnosti pokušava ubaciti crv sumnje između NSD i DNP-a.
- Mi smo dvije različite partije, ali smo u koaliciji. Siguran sam da ćemo tako i nastaviti. Sa snažnom dozom sigurnosti poručujem građanima Crne Gore da ćemo biti pobjednici 2027. godine i povešćemo Crnu Goru putem kojim treba da ide. Koliko god se trudili oni nedobronamjerni da udare na koaliciji “Za budućnost Crne Gore” i da postave klip između NSD i DNP. To su naši prijatelji i saborci”, rekao je Vučurović.

1084x550

Vučurovuć: PES će u jednom momentu podržati prijedloge DNP-a, niko nema snagu da obori ovu Vladu

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Sve identitetske teme koje su nameću u javnosti su nadpolitične teme, one su nadpartijske, i nijedna partija ili politika nema ekskluzivitet nad tim temama, poručio je za RTNK poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije za ostanak u izvršnoj vlasti.
Rovčanin &nbsp;smatra da ove teme ne bi smjele da se nameću niti ultimativno postavljaju, već da se u odnosu na njih otvara širi dijalog i društvena kohezija.&nbsp;
- Da se na jednom kredibilnom pristupu o njima razgovara - poručio je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, srpski jezik ne bi trebalo da bude problem, već ravnopravan i službeni jezik, ali je, navodi, potrebno naći poseban pristup.
- Mi imamo državne prioritete koji su definisani koalicionim sporazumom kada je formirana Vlada, to su prije svega, evropske integracije, ekonomske reforme, reforme u bezbjednosnom sektoru, na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Sve ove otvorene teme, koje u Crnoj Gori treba rješavati, treba ih rješavati za stolom, razgovorom i dijalogom. Ako me pitate da li se zalažem da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, naravno da se zalažem, mora se riješiti pitanje državljanstva i što se tiče pitanje simbola, i nekih drugih tema koje su opterećivale crnogorsku javnost, ali da opet ne dovodimo u pitanje ubrzavanje bilo kojeg drugog procesa - kazao je Rovčanin.
Inicijativa Demokratske narodne partije objavljena je u medijima, a Rovčanin kaže da čekaju formalno-pravni okvir i da stigne u Vladu Crne Gore.

1250x600

Rovčanin o zahtjevima DNP-a: Identitetska pitanja rješavati dijalogom, a ne ultimatumom

Potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić kazala je da lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta.
Cikotić je to kazala nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a na kojoj nije donijeta odluka o napuštanju Vlade, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da li će vlast biti manje “krvava”, a policija “genocidna”, ako se sruše Ustav i građanski koncept - pita Cikotić.&nbsp;
Kako dodaje, novi dan - novi zahtjevi.&nbsp;
- Sad Botuna nema, nego jezik i zastave, “tradicionalno” EU teme. Bitno je da se svakim novim zahtjevom i svakim uslovom dalje od izlaska iz vlasti. Pa će Milan i pioniri izaći “dogodine” - navodi Cikotić.&nbsp;
Njihova destrukcija će, smatra Cikotić, rasti kako budemo bliži cilju.&nbsp;
- Sve ovo je dio scenarija destabilizacije i obećanja datog Vučiću da će uraditi sve da Crna Gora ne uđe u EU - zaključila je Cikotić.&nbsp;

Cikotić: Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: zahtjevi