Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Portal ETV

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Prema podacima od decembra prošle godine, od 61.647 podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na nivou države, obrađena je većina (obrađeni predmeti obuhvataju i dopunu dokumentacije koju su investitori podnosili nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju), navodi se u izvještaju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za prošlu godinu.
U tom periodu važili su drugi propisi, dok je novi Zakon o legalizaciji objekata nedavno donijet u crnogorskom parlamentu.
- Znači, obrađeno je oko 85 odsto ukupnog broja zahtjeva, i cijenimo da je urađen značajan dio posla. U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. Od početka postupka legalizacije donijeto je 3.397 rješenja o legalizaciji. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 8.907 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 3.818 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti sa planovima, a 501 rješenja o prekidu radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva jedinice lokalne samouprave nijesu dostavile detaljne podatke - navodi se u ovom izvještaju.
Prema ranijim zakonskim rešnjima, legalizovati se može bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine, započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je ranije shodno zakonu bio devet mjeseci od dana stupanja na snagu, i istekao 16. jula 2018. godine produžen je, odnosno data je mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. U međuvremenu, donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata kojim je predviđena legalizacija bespravnih objekata kojih je prema procjenama oko 120.000.
- Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte. S tim u vezi, u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 10,528,438.23 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 11,372,197.24. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama. Imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva (oko 61.647), činjenica je da je obrada i rješavanje istih predstavljala izazov za administracije na lokalnom nivou. Takođe, postupak legalizacije je nova procedura, te nije postojala praksa u postupanju. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na probleme nastale u rješavanju prevelikog broja zahtjeva za legalizaciju, uređeno je da identifikaciju objekta na orto-foto snimku i provjeru da li je objekat izgrađen u skladu sa parametrima i smjernicama planskog dokumenta vrše licencirana privredna društva koja će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta, u cilju povećanja efikasnosti rješavanja postupaka. Cilj ove izmjene je ubrzanje postupaka - navedeno je u izvještaju Ministarstva za prošlu godinu.

Za legalizaciju objekata preko 61.000 zahtjeva

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa pokazuje da Rusija nije spremna da pravi "ustupke" oko Ukrajine, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, koja je ocijenila neprihvatljivim ruski zahtjev za prekid zapadne vojne pomoći Kijevu.
- Ako pročitate dva saopštenja poslije tog razgovora jasno je da Rusija ne želi zaista da pravi bilo kakve ustupke - rekla je Kalas novinarima u Briselu.
Tokom telefonskog razgovora sa svojim američkim kolegom ruski predsjednik pristao je juče da prekine udare na energetsku infrastrukturu Ukrajine tokom 30 dana ali se nije obavezao na potpuni prekid vatre. On je na kraju tražio prestanak ponovnog naoružavanja Ukrajine i prekid zapadne pomoći Kijevu.
Kalas je rekla da taj zahtjev ne može biti prihvaćen.
- Ono što Rusija želi je da Ukrajina spusti gard. Ako uspiju da zabrane svaku vojnu pomoć Ukrajini biće slobodni da nastave (napade) jer Ukrajinci ne mogu da se brane. Prema tome jasno je da to ne može da funkcioniše - rekla je ona.
Ubrzo poslije razgovora Tramp-Putin i objavi o ograničenom primirju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je njegova zemlja bila na meti novih ruskih udara. Sirene za uzbunu i eksplozije odjeknule su sinoć u glavnom gradu Ukrajine, a Zelenski je rekao da se udari vrše na civilnu infrastrukturu.

Kalas: Razgovor Trampa i Putina pokazuje da Moskva ne želi da pravi ustupke

Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić...
Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.
Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;
U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.
Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.
Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.
Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore započeće proteste, jer su njihovi zahtjevi upućeni Vladi da se započnu pregovori u smislu ispunjavanja zahtjeva, a neki od njih su početak izgradnje stanova, uvećanje koeficijenata, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić zbog, kako je saopšteno, nezakonitog i nestručnog djelovanja, a jedan od zahtjeva je i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, Nenad Vučković, kazao je, na pres konferenciji, da su Vladi 7. februara poslali Odluku Skupštine Sindikata, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva, a ukoliko do 20. februara ne počnu razgovori o njihovom ispunjenju uslijediće protesti, a rok je istekao.
- Prvi će biti održan ispred zgrade Vlade u četvrtak 6. marta u 15 i 30 časova. Ukoliko ni tada ne bude pozitivnog odgovora, naredni protest zakazan je na istom mjestu u ponedeljak 17. marta u 15 i 30. Nakon toga javnost će biti obavještena o terminu trećeg, četvrtog i narednih protesta dok se ne ispune zahtjevi - rekao je Nenad Vučković predsjednik Skupštine Sindikata uprave I pravosuđa.
Zahtjevi su, kako je naveo, hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa Ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i početak rada, kako bi zaposleni dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji čitave Crne Gore, pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u ovoj godini.
- Tražimo povlačenje Predloga Zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, odnosno Zakona o štrajku, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe. Očekujemo i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana - saopštio je Vučković.
Jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o štrajku, kako bi se radnicima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno. 
- Tražimo smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu, kao i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem - istakao je Vučković. 
Na protest je, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Potpredsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Edin Mušović, podsjetio je da je 2023. godine Sindikat uprave i pravosuđa sa Vladom potpisao ugovor o osnivanju Stambene zadruge “Odgovornost”, kao i Sporazum o finansiranju. 
- Promjenom vlasti, formiranjem nove Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem zaustavljena je sva procedura, koja se odnosila na konstituisanje ove zadruge. Sve naše zahtjeve i dostavljanje sa njima usaglašenog Aneksa ugovora, kako bi se ispoštovala zakonska procedura, Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crna Gore su ignorisali - rekao je Mušović.
Pojasnio je da bi tim modelom bilo omogućeno i što je ugovorom obavezujuće da se svim zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu na terirtoriji cijele države stvori mogućnost da riješe stambena pitanja.
Mušović je naglasio da se Vlada oglušila o Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je predviđeno uvećanja koeficijenata od po 10 odsto za 2024. i 2025. godinu. Sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora , uvećali su koeficijente zaposlenima u obrazovanju.
- U prethodnoj godini smo organizovali proteste zbog nepoštovanja članova Granskog kolektivnog ugovora. Vlada je bila u obavezi da sa predstavnicima Sindikata ispregovara dodatno povećanje. Prilikom svakog traženja razgovora sa resornim ministrom i premijerom bili smo odbijeni - istakao je Mušović.
Prema njegovim riječima, kroz izmjene Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o unutrašnjoj trgovini treba stvoriti bolje uslove za sve građane.
- Predlažemo da kroz izmjene ta dva zakona pokušamo da regulišemo ograničavanje marži velikih trgovinskih lanaca, a ne kroz projekte Vlade o limitiranim cijenama gdje se omogućava velikim lancima da sami kreiraju cijene proizvoda, koje će biti navodno limitirane, a u pitanju su proizvodi B klase - objasnio je Mušović.
Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, pojasnio je da je razlog zahtjeva za povlačenje predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, netransparentan odnos i jednostrane odluke predstavnika Vlade u odnosu na radne grupe i obavezujući socijalni dijalog.
- Tražimo da predstavnici svih sindikata, između ostalog i Sindikata uprave i pravosuđa učestvuju u radnim grupama i oblikovanju predloga Zakona o štrajku i predloga Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja - kazao je Rakočević.
Prema njegovim riječima Zakon o zaradama je usaglašen bez i jednog prihvaćenog prijedloga predstavnika sindikata.
- Instalirana su određena zvanja koja ne postoje, a pored njih stoje koeficijenti. Toliko o stručnosti i kvalitetu predloga. Zakon o državnim službenicima i namještenicima omogućava da politika i partijski interesi budu prioritet u odnosu na kvalitet rada državne uprave. Predlog da mjesta visokorukovodnog i ekspertskorukovodnog kadra pokrivaju bečelor diploma ili šesti stepen stručne spreme u okviru predloženog Zakona je glavni pokazatelj upliva politike i partijskih interesa u opšte državne interese - smatra Rakočević.
Istakao je da traže hitnu smjenu ministarke Nišić jer je, kako je rekao, nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanjene kredibilitet čitave Vlade. Ovo je samo jedan dio navedenih razloga zbog kojih tražimo od premijera Spajića da smjeni ministarku Naidu Nišić, jer isti premijer je javno izjavio da oni ministri koji ne rade kako treba, bit će smjenjeni.
- Ministarka Nišić na nezakonit način štiti počinioce krivičnih djela. Otvoreno štiti Savez sindikata, odnosno njihove visoke predstavnike u djelima falsifikovanja potpisa i predaji lažirane dokumentacije. Osnovano sumnjamo da štiti i NN lica zaposlena u Ministarstvu, koja su učestvovala u ovim radnjama, kao i donosioce raznih nezakonitih odluka i rješenja. Na bezboroj zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama nijednom nam nije omogućila uvid u spornu dokumentaciju iako je to bilo obavezujuće, svjesno kršeči zakone Crne Gore - saopštio je Rakočević.
Nišić je predložila Vladi, a Vlada postavila za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje lice koje je delegirao Savez sindikata, a isto je nezaposleno lice koje nije niti može biti član bilo kojeg sindikata. To nezaposleno lice je dobilo otkaz jer je zaposlen na nezakonit način u vrijeme 41 Vlade. Lice koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama treba da se bavi problematikom zakonitosti zapošljavanja, apsurdno.
Tvrdi da Nišić nije tražila od Vlade razrješenje i novo postavljenje četiri VD predstavnika viskorukovodnog kadra iz Ministarstva, već je tim nezaposlenim licima, kako je dodao, omogućila da odlučuju, potpisuju i donose rješenja i dala im zaradu za taj mjesec iako im je zvanično istekao mandat na tim pozicijama.
- Ministarka Nišić je koristila službeno vozilo i vozača za lična putovanja u inostranstvu, a takođe je na visokorukovodne pozicije u ministarstvu postavila bliske prijatelje što je klasični primjer nepotizma na štetu kvaliteta državne uprave. Ministarka socijalnog dijaloga svjesno odbija socijalni dijalog sa jednim takvim brojnim sindikatom kao što smo mi, što je osnov njenog poziva kao prve osobe resornog ministarstva za socijalni dijalog - poručio je Rakočević.
Smatra da javna uprava i pravosuđe kao najmnogoljudnija djelatnost predstavlja veliki izdatak, pa, kako je dodao, iz tog razloga, “svakodnevno stigmatizovana javna uprava, ona bez koje država ne može da funkcioniše niti da postoji, predstavlja teret”.
- Vlada prema 23 hiljade zaposlenih javne uprave i pravosuđa, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima ima potpun odnos pravnog i opšteg diskontinuiteta i diskriminacije, prosto ne želeći, kroz jedan otvoren maćehinski odnos, uz odsustvo bilo kakve empatije, da poboljša status i standard najugroženije kategorije radnika u Crnoj Gori. Naše zarade su u prosjeku, srednja stručna sprema sa 20 godina staža 620 eura, a visoka stručna sprema 830 eura. Značajan podatak je da novo zaposleni sa mjesec dana staža i osnovnim obrazovanjem ima 600 eura platu. Prema istovjetnom pravnom osnovu ili čak povoljnijem prema nama, Vlada je naravno zasluženo uvećala zarade radnicima prosvjete koji sada imaju najmanje 150 eura veću platu od nas, zatim svo vrijeme Vlada i poslanici izdvojili su radnike Skupštine Crne Gore koji su kao i mi državni službenici i namještenici, sa koeficijentima, odnosno većom platom za najmanje 200 eura: povećali su plate vojsci, ubrzo će socijalnoj djelatnosti, zdravstveni radnici istih nivoa obrazovanja kao naši zaposleni već godinama imaju značajno veće zarade, funkcioneri će veoma brzo sebi zasluženo ili ne uvećati zarade za najmanje 30 odsto itd. Pominjanje optimizacije i otpuštanje 20 odsto zaposlenih u javnoj upravi je samo jedan promotivan i potpuno neutemeljen medijski balon. Hoćemo meritokratiju i ravnopravan odnos prema nama u odnosu na druge, u odnosu na inflaciju, na kvalitet i nivoe obrazovanja, u odnosu na slovo zakona - jasan je Rakočević.
Poručio je da su sindikati u opisu posla i djelovanja potpuno odvojeni od politike, bave se isključivo socijalnom politikom, ali ne smiju da ćute kada dnevna politika direktno utiče i ugrožava standard i prava radnika.
- Nećemo partijsko političke planove, hoćemo kvalitetne i izvjesne socijalne projekte koji će doprinjeti urgentnom poboljšanju standarda i prava svih radnika, odnosno građana Crne Gore. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore. Da li je Velje brdo imaginaran projekat ili nije, nas to ne interesuje, nas interesuje poštovanje potpisanih akata, gdje ističemo, Vlada će morati u najskorijem periodu prekinuti sa ignorisanjem, jer naredni korak je procesni epilog koji će sa sobom neupitno donijeti pojedinačnu odgovornost onih kojih su donijeli odluku o opstruiranju početka rada Stambene zadruge - poruka je Rakočevića.
Potpredsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Milan Ilibašić, kazao je da Zakon o štrajku nije mijenjan od 2015. godine.
- Dolazim iz sindikalne organizacije i u vrijeme kada je dogovoren ovaj Zakon, htjeli smo da organizujemo štrajk, ali smo došli u situaciju da nismo mogli da ga organizujemo, jer je ispalo da od 500 službenika mogu da štrajkuju samo dva, što nam govori da ovaj Zakon nije dobar - rekao je Ilibašić.
Pojasnio je da se sindikalne odrganizacije i sindikat na štrajk ne odlučuju odmah, već je to jedan od zadnjih koraka, ali “u slučaju da dođe do toga da treba da štrajkujemo, želimo da imamo mogućnost da možemo da štrajkujemo i ostvarimo to pravo”.
- Po Zakonu koji je trenutno aktivan i po kojem možemo da štrajkujemo, mi zapravo ne možemo da štrajkujemo, jer smo odmah preglasani - kazao je Ilibašić.
Potredsjednica Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa, Milena Đuričić, istakla je da inisistiraju na uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, kojim bi se doprinijelo optimizaciji i racionalizaciji ljudskih i tehničkih resursa kojim raspolaže javna uprava i pravosuđe, a ujedno bi se doprinijelo efektu uštede.
- Sedmočasovno radno vrijeme je pompezno najavljivao premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora, tvrdeći da je to vrlo lako implementirati u praksi, ali do danas ovo obećanje nije ispunjeno - ustvrdila je Đuričić.
Naglasila je da se Vlada na čelu sa premijerom Spajićem pokazala kao nedosljedan i nepouzdan socijalni partner u odnosu na djelovanje Sindikata uprave i pravosuđa, koji ima oko 10 hiljada članova, a reprezentuje cjelokupnu državnu upravu i pravosuđe.
- Inkluzija Sindikata uprave i pravosuđa je apsolutno isključena. Nemamo nikakvu mogućnost da kao učesnici učestvujemo u donošenju najvažnijih odluka i izradi zakonskih rješenja, koja će osnažiti kvalitet i integritet rada u državnoj upravi. Vlada pokušava da nipodaštava sav kvalitet sadržine državne uprave i pravosuđa Crne Gore, koja je najzaslužnija za pozitivne kritike i zaključke Evropske unije. Ni zdravstvo, ni školstvo, ni policija, iako su im uvećane zarade, nisu doprinijeli pozitivnim kritikama, već je tim ocjenama doprinijela državna uprava i pravosuđe - uvjerena je Đuričić.

Sindikat uprave i pravosuđa najavio proteste: Traže smjenu Nišić i sedmočasovno radno vrijeme

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: zahtjevi