Greti Tunberg zabranjen je ulazak u Veneciju nakon što su ona i aktivisti iz pokreta Extinction Rebellion obojili Kanal Grande u zeleno. Greta je kažnjena sa 150 eura i 48 sati zabrane ulaska u grad.
Grupa od 35 drugih aktivista dobila je istu kaznu i zabranu.
Klimatski aktivisti bacili su ekološku boju u Kanal Grande na protestu koji se poklopio sa završetkom klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP30 u Brazilu. Takođe su s mosta Rialto preko Kanala Grande razapeli transparent na kojem je pisalo “zaustavite ekocid”.
Aktivisti su takođe organizovali akciju tokom koje su učesnici protesta obučeni u crveno, polako hodali kroz mnoštvo turista.
Luca Zaia, guverner Veneta, regije koja uključuje Veneciju, kritikovao je postupke aktivista rekavši kako je riječ o “nepoštovanju prema gradu, njegovoj istoriji i njegovoj krhkosti”.
- To je potez koji riskira posljedice za okolinu - upozorio je.
Iz pokreta Extinction Rebellion izvijestili su da su njihovi aktivisti ispustili istu vrstu zelene boje u kanale, rijeke, jezera i fontane u 10 italijanskih gradova kako bi istakli “masovne učinke klimatskog kolapsa”. Boju su prolili u fontane u Đenovi i Padovi, kao i u rijeku Po u Torinu, rijeku Reno u Bolonji i rijeku Taru u Tarantu.
Pokret je naveo kako je Italija, predvođena Đorđom Meloni, jedna od zemalja koje su se najviše trudile blokirati najambicioznije prijedloge iznesene na samitu COP30 u Belému. Samit je završio juče nizom kompromisa koji su razočarali mnoge aktiviste.
Luiz Inácio Lula da Silva, brazilski predsjednik, nadao se da će se zemlje složiti oko plana za odmicanje od fosilnih goriva. No, arapske zemlje bogate naftom i druge zemlje zavisne od fosilnih goriva blokirale su svako spominjanje tog problema.
Podsjetimo, Tunberg su prošli mjesec priveli izraelski vojnici nakon što je učestvovala u pokušaju flotile Global Sumud da dostavi humanitarnu pomoć Gazi.
To je bio drugi pokušaj aktivističke koalicije da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze, koja je na snazi od 2009. godine. Tvrdila je da je tokom svog boravka u izraelskom pritvoru zlostavljana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg kažnjena sa 150 eura i dvodnevnom zabranom ulaska u Veneciju

Iz Uprava policije saopšteno je da je, zaključno sa 30. septembrom 13.308 državljana Turske posjedovalo dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz ove države ima odobren stalni boravak.
Kako je saopšteno iz policije, sprovode intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.&nbsp;
Tako je, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane, donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga.&nbsp;
Donijeto je 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.
U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore.&nbsp;
- Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak - navedeno je u saopštenju policije.
U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, iz UP poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori.

Do kraja septembra donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska turskim državljanima u CG, 42 osobe prinudno udaljene

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Reditelj i umjetnik Danilo Marunović koji je danas, nakon saslušavanja u prostorijama Bezbjednosno informativne agencije (BIA), protjeran iz Srbije - dobio je zabranu ulaska na godinu u tu zemlju.&nbsp;
On je to saopštio u objavi na Fejsbuku uz napomenu da su ispitivanja i formalne procedure trajale gotovo 12 sati.
- Dragi prijatelji, nakon gotovo 12 sati ispitivanja i formalnih procedura, izasao sam iz Srbije, i time pušten na slobodu. Kao što znate, jutros sam od strane agenata BIA odveden na ispitivanje, a na granici sa Makedonijom mi je uručeno Rješenje o hitnom protjerivanju iz zemlje i zabrani ulaska u Srbiju na godinu dana - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.marunovic%2Fposts%2Fpfbid02vmCxrGj1KFoWyi6KwK2mEyCqDKS3hp8hxGLCmnCfz3bvFy8x7TWRcf9UcpxEJ4fdl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povod za sve to je, kako je ustvrdio u objavi, a što je Portal ETV ranije danas i objavio, bila njegova jučerašnja kolumna ,,Vidovdanom protiv Vučića“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Agenti BIA jutros su upali u Marunovićevu sobu u hotelu "Opera" u Beogradu, gdje je on boravio povodom večerašnjeg gostovanja njegove predstave "Gospoda Glembajevi" (produkcija CNP) u tamošenjem Narodnom pozorištu. Nakon toga, on je priveden na informativni razgovor. Marunoviću je tom prilikom oduzet i telefon.

Marunović: Zabranjen mi je ulazak u Srbiju na godinu

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) zabranila je ulazak Diani Šošoaka, poslanici Evropskog parlamenta i predsjednici krajnje desne stranke S.O.S. Rumunija, u Ukrajinu.
Iz SBU-a su upozorili da je Šošoaka poslala pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem "hvali rusku invaziju i poziva na otimanje Ukrajine".
- Šošoaka dovodi u pitanje nacionalni suverenitet Ukrajine i međunarodno priznate granice, posebno u njenim zapadnim i jugozapadnim oblastima. Osim toga, redovno širi narative Kremlja tokom svojih javnih govora u Rumuniji i drugim zemljama Evropske unije - dodali su oni.
Rumunskoj političarki zabranjen je ulazak u Ukrajinu na tri godine.
Šošoaka je političku karijeru započela kao članica stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), ali je kasnije isključena iz stranke zbog neslaganja s vođstvom. Postala je poznata po antiimigracijskim i antivakserskim stavovima. Prošle godine je izabrana za poslanicu u Evropskom parlamentu.

Rumunskoj europarlamentarki zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik potpisao je ukaze večeras o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Prethodno, tokom dana, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, zakonodavnom tijelu Republike Srpske (RS), nije pokrenuo mehanizam vitalnog nacionalnog interesa koji je omogućavao da se potencijalno spriječi stupanje na snagu zakona o zabrani rada pravosudnih i istražnih insitucija države Bosne i Hercegovine (BiH) u tom entitetu.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da ove neustavne zakone, kojim se zabranjuje rad pravosudnih institucija države BiH u RS, jednom od dva bh. entiteta, potpiše predsjednik RS Milorad Dodik.
On je već najavio da će to uraditi, a nakon što je potpisao ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlašćenjima".
Tzv. bonska ovlašćenja uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

Dodik potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona o zabrani rada državnim institucijama u RS-u

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.
- Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice - navodi se u saopštenju, prenosi Srna.
Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

1250x600

1084x550

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Mještani Botuna postavili su još dva šatora na lokaciji predviđenoj za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnx8pJMLjGHs%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na teren su doveli i mehanizaciju, odlučni da zaustave početak radova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FbiVni6id5Jk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mještanima Botuna juče je uručeno novo rješenje Komunalne inspekcije kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.&nbsp;
Prvi šator su uklonili po prethodnom nalogu, ali su zbog lošeg vremena odmah podigli novi. Navode da će i šator obuhvaćen posljednjim rješenjem premjestiti pored dva nova koja su danas postavljena.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.
T.K.

(VIDEO) Botunjani postavili još šatora, izveli i mehanizaciju

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Rukometašice Crne Gore doživjele su drugi poraz na Svjetskom prvenstvu. U duelu drugog kola glavne runde, od naše reprezentacije bolja je bila Njemačka, rezultatom 36:18 (16:6).
Rezultat govori sve – pratili smo dominaciju domaće selekcije, kojoj 'lavice' nijesu mogle parirati.
U pitanju je, pritom, najteži poraz naše reprezentacije u istoriji. Do sada je neslavan rekord datirao sa EHF Eura 2022, sa utakmice protiv Holandije (25:42).
Današnja utakmica u Dortmundu zapravo je riješena u uvodnih 15 minuta. Za sve to vrijeme, Crna Gora nije postigla niti jedan gol, a na semaforu je bilo 9:0. I to najbolje govori o tome kako je moćna bila suparnička selekcija u odbrani.
No, što se eventualnog plasmana u nokaut fazu tiče, ništa nije izgubljeno. Sve će biti odlučivano u subotu.
Sa druge strane, Njemačka je osigurala prvo mjesto u grupi.
Meč je počeo sjajnim izdanjem golmanki – Katarina Filter skinula je tri zicera, a Armel Atingre dva, odbranivši uz to i sedmerac. Međutim, nakon 10 minuta Njemačka je vodila 6:0.
Njemice su bile toliko moćne i agresivne u odbrani da 'lavice' tokom više uzastopnih napada nijesu mogle ni do prilike za šut. A i kada bi konačno uspjele u tome – Filter bi branila, da bi Berend u 11. minutu povećala na 7:0.&nbsp;
Suzana Lazović do tada je već iskoristila dva tajm-auta, pokušala je na sve načine da motiviše igračice, ali nije uspijevala u tome. I sljedeći je napad prokockan, i to jeftino – izgubljenom loptom. Na drugoj strani je pogodila Lojter i rezultat je djelovao nadrealno – 8:0. Uskoro je četvrti put pogodila Berend i u 15. minut su domaće ušle uz vođstvo 9:0.
I najzad, nakon punih 15 minuta - Crna Gora se pomjerila sa nule. Trivić je probila suparničku odbranu (9:1).
Jako teško išlo je i u ostatku prvog dijela. Do 22. minuta, Jelena Vukčević dala je dva gola, od čega jedan iz sedmerca, no Njemice su već bile u dvocifrenom plusu (13:3).
Uslijedili su golovi Jauković, Bulatović i Trivić, te je Crna Gora u završna tri minuta ušla uz osam golova minusa (14:6). No, pri odlasku na odmor bilo je 16:6.
U istom ritmu nastavljeno je drugo poluvrijeme, a Njemačka je nakon 38 minuta igre bila na dotad maksimalnih 13 golova razlike (22:9).
U 43. minutu, Filter je upisala 11. odbranu, a potom postigla i - treći večerašnji pogodak.&nbsp;
Ako je za utjehu - Crna Gora je u uvodnih petnaestak minuta drugog poluvremena postigla više pogodaka nego u čitavom prvom.
Meč se polako bližio kraju, a nikakvih većih promjena nije bilo.
Za Crnu Goru subota će biti "dan D". Računica je jasna - protiv Srbije moramo trijumfovati, a onda ćemo najvjerovatnije čekati i ishod utakmice Njemačka - Španija.
Drugo kolo: Srbija - Farska Ostrva 31:31, Njemačka - CRNA GORA 36:18, Španija - Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Španija 2, Island 0.

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zabrana-ulaska