<p>Petak veče, Cetinje toplo i prepuno, glasno i radosno. Prijestonica je sinoć pulsirala u ritmu Montenegro Beer Festa, koji je počeo nastupima tri regionalno popularna sastava: <b>Who See klapa</b>, <b>Bajaga i Instruktori</b> i<b> Marko Louis bend</b>. Od duhovitog otvaranja, preko bezvremenih refrena koji se pjevaju generacijama, do gruvanja uz fuziju najrazličitijih ritmova, sinoć je publika – generacijski raznolika, ali energetski usklađena – uglas pjevala i neumorno plesala od prvog do posljednjeg takta. Montenegro Beer Fest je počeo.</p>
<p>Već u 21 sat, festivalsku binu zauzeli su Who See i DJ Mono, koji kao pravi domaćini znaju kako da razmrdaju publiku.&nbsp;</p>
<p>Njihova energija, šarm obojen lokalnim humorom i besprekorna sinergija sa publikom još jednom su potvrdili zašto su neizostavni na velikim događajima, pogotovo kad se svira „na domaćem terenu“.</p>
<p>Publiku su iznenadili gostujućim nastupom. Na sceni im se pridružio Random, poznati crnogorski reper, sa kojim su do kraja koncerta zabavili cetinjsku publiku svojim najprepoznatljivijim hitovima.</p>
<p>Nešto kasnije, stihovima Na skriveno te vodim mesto, između planina i mora, publiku su pozdravili Bajaga &amp; Instruktori, koji su ređali evergrin za evergrinom. „Kad hodaš“, „Moji drugovi“, „Plavi safir“, „Tišina“ samo su neke od numera koje je tokom dvočasovnog koncerta Bajaga pjevao horski sa publikom.&nbsp;</p>
<p>Bilo je posebno lijepo i zanimljivo vidjeti kako mlađi, brojniji dio sinoćnje publike, koji je do maločas igrao uz rep i hip-hop stihove, sada podjednako uživajući, pjeva i legendarne, nostalgične hitove koje je ovaj sastav naređao tokom 40 godina svoje karijere.</p>
<p>Posljednji je na scenu izašao Marko Louis sa bendom, koji je noć zatvorio u prepoznatljivom, ritmično, energičnom maniru.&nbsp;</p>
<p>Njegovi autentični rege, fank, džez aranžmani, spojevi najrazličitijih žanrova – od tradicionalne balkanske, do muzike sa podneblja afričkih i arapskih zemalja, publiku su doveli do usijanja. Inače prepoznatljiv po svojoj sinergiji i interakciji sa publikom, Marko se u samoj završnici spustio sa bine i nekoliko pjesama izveo među ljudima.</p>
<h2>Drugo veče žanrovski još raznovrsnije</h2>
<p>Večeras nas na Beer Festu očekuje žanrovski najšareniji program. Festivalske kapije se otvaraju u 19 sati. Program počinje u 20 sati uz DJ set. Zbog velikog interesovanja i najavljene gužve poželjno je doći što ranije na Gradski poligon (Turistički parking).</p>
<p>Sami koncerti počinju u 20.30h kada nastupa legendarni Perper. Potom slijedi naš poznati rok bend Neonoen (21.30h), a onda i nastupi regionalnih izvođača: Lexington benda (22.45h) i Jale Brata &amp; Bube Corellija, koji zatvaraju drugo veče nastupom koji počinje u 00.45h.</p>
<p>Montenegro Beer Fest 2025 organizuje produkcija MNE Event, uz podršku Prijestonice Cetinje kao generalnog pokrovitelja, Turističke organizacije Prijestonice Cetinje kao pokrovitelja, i kompanije Vezuv – Volcano kao generalnog sponzora.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bajaga pod zvijezdama, Who See domaćinski, Marko Louis do zadnje note - veče za sve generacije na Cetinju

<p>Sve je spremno za početak petog izdanja Montenegro Beer Festa, a večeras će na Gradskom poligonu nastupiti Bajaga i instruktori, Who see i Marko Luis.</p>
<p>- Kapije festivala otvaraju se svakog dana od 19 sati - publika će već tada moći da uživa u ponudi festivala, uz di-džej set. Glavni dio programa počinje u 21 sat, kada nastupa klapa Who See. Potom na binu izlaze Bajaga i Instruktori (22.30 sati), da bi u samoj završnici publiku razigrao Marko Luis (23.50 sati) - naglasili su organizatori.</p>
<p>Sjutra veče na Festivalu nastupaju bendovi Perper, Neonoen, Leksington Bend i Jala Brat i Buba Coreli, a 27. jula Matija Cvek, Marija Šerifović i Indira Forza.</p>
<p>Za sve goste festivala, Prijestonica Cetinje je obezbijedila besplatan parking u cijelom gradu tokom trajanja događaja - u četvrtak, petak i subotu, 25, 26. i 27. jula, a publiku publiku pored deset velikih regionalnih izvođača očekuje, kako su naglasili organizatori, i nekoliko desetina brendova pića i hrane.</p>
<p>- Uz muzički spektakl, MBF 2025 nudi i veliku food &amp; drink zonu, u kojoj posjetioci mogu da uživaju u raznovrsnoj gastronomskoj i pivskoj ponudi, od lokalnih specijaliteta i kraft piva do internacionalnih etiketa i brzih zalogaja - istakli su organizatori.</p>
<p>Oni su napomenuli da je trodnevne ulaznice potrebno sačuvati do kraja festivala.</p>
<p>- Tu kartu je neophodno sačuvati sva tri dana, jer se samo uz istu fizičku kartu ostvaruje ulaz u festivalski prostor tokom čitavog trajanja festivala. Ne treba je baciti nakon prve večeri - istakli su organizatori.</p>
<p>I ove godine festival se realizuje uz podršku Prijestonice Cetinje kao generalnog pokrovitelja, Turističke organizacije Prijestonice Cetinje kao pokrovitelja, te kompanije Vezuv - Volcano kao generalnog sponzora, i u saradnji sa mnoštvom drugih sponzora i brojnih medijskih pokrovitelja festivala.</p>
<p>Sve dodatne informacije o festivalu, kartama, izvođačima i satnicama dostupne su na sajtu www.beerfest.me, kao i na zvaničnim društvenim mrežama festivala.</p>

Počinje Montenegro Beer Fest: Bajaga, Who see i Marko Luis večeras na Cetinju

<p>Kotorski tendom <b>Labia </b>i <b>Dedduh </b>objavili su novi singl "Šporko vrijeme", kao i prateći video, saopšteno je iz Beats per Montenegro.</p>
<p>- U jeku rap renesanse u Crnoj Gori, Klapa Muzik predstavlja novi video “Šporko vrijeme” kroz duet višedecenijske saradnice klape, Labie i Dede dobrog starog kao starije Who See polovine - navodi se u saopštenju. </p>
<p>“Šporko vrijeme” je, kako je istaknuto, oblikovan kao hard-core rap odgovor stare škole na sve prljavštine i foliranja u modernoj muzici.</p>
<p>Muziku potpisuje Dejan Dedović Dedduh, tekst Bojana Petrović i Deda, skreč DJ Mrki, mix Knowhere2run, snimanje videa Vanja Vukčević i Krsto Đuričković, dok realizaciju videa potpisuje Mario Đorđević Noyz.</p>
<p>- Ovo je još jedan u nizu spotova koji zagrijavaju atmosferu pred izlazak novog Who See izdanja - kazali su iz Beats per Montenegro.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm1ewqQ_ahhg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

(VIDEO) Dedduh i Labia izbacili novi singl "Šporko vrijeme"

<p>Nova pjesma grupe Who See „Betonjerka“, koja dolazi u jeku izmjena zakona o saobraćaju, nastala je kao omaž kultnoj grupi Montenigersi, a u jednom dijelu se dotiče i tragično stradalog muzičara Gru-a.</p>
<p>To je, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, kazao muzičar <b>Dejan Dedović Dedduh</b>.</p>
<p>- U samom spotu su tri različita gledišta na istu stvar, Noyz kao pijani vozač, ja kao policajac, Random kao betonjerka, to jeste kao soba u kojoj se pijani vozače nalaze nerijetko poslije tog prekršaja i Niggor kao zatvorenik koji je već fasova neku kaznu, koji je tu vjerovatno stalna mušterija. Tu se pojavljuju svi ti ljudi, izuzev Randoma kojeg reditelj nije znao kako da predstavi, s obzirom da je on soba u stvari - kazao je on.</p>
<p>Ovaj spot je rađen u režiji<b> Vasila Vulića</b> i snimatelja i fotografa <b>Miodraga Mike Markovića</b>.</p>
<p>- Prvenstveno je bila ideja da se napravi neka zahvalnica za stare repere koji su raskrčili put nama mlađima, mada ovo mlađi i mi više ne ide jedno s drugim, ali razumjeli smo. Pjesma je ispala u ovom aktuelnom trenutku kad se pooštravaju zakoni u saobraćaju, što zdušno podržavam, ja bih to doveo baš do rigoroznih sankcija, ne bih dozvolio &nbsp;da se u saobraćaju ponašaju ljudi bahato i neprimjereno, neka bude da je ova pjesma posvećena i tome - rekao je Dedović.</p>
<p>On se nada da će se ozbiljno shvatiti poruka koju „Betonjerka“ nosi.</p>
<p>- Uvijek je bolje biti malo obazriviji i pametniji u startu, prema tome se nadam da će poruka doseći do pogotovu mlađih luđih učesnika u saobraćaju - istakao je Dedović.</p>
<p>Spot za pjesmu „Betonjerka“ je za nepuna 24 sata od postavljanja sakupio desetine hiljada pregleda na Jutjubu i stotine komentara.&nbsp;</p>
<p>Dedović kaže da je oduševljen brojem pregleda. Naglašava da ne bustuju svoje radove, ne uplaćuju marketing, i to ide, kako je rekao, organski.&nbsp;</p>
<p>- Pjesma kao audio je izašla je u sklopu našeg posljednjeg albuma i sama po sebi ima ogroman broj slušanja, a vidim da sad sa spotom dobija novu energiju, doseže do novih slušalaca koji dosta često postave pitanje ,, kad će nešto novo”. Uloga video produkcije je upravo to da dosegnemo do šireg broja ljudi koji će čuti za nas. U samom spotu su tri različita gledišta na istu stvar, Noyz kao pijani vozač, ja kao policajac, Random kao betonjerka, to jeste kao soba u kojoj se pijani vozače nalaze nerijetko poslije tog prekršaja i Niggor kao zatvorenik koji je već fasovao neku kaznu, koji je tu vjerovatno stalna mušterija - rekao je on.</p>
<p>Tu se, dodaje on, pojavljuju svi ti ljudi, izuzev Randoma kojeg reditelj nije znao kako da predstavi - s obzirom da je on u stvari soba.</p>
<p>Betonjerka je novi singl skinut sa petog po redu albuma klape Who See pod nazivom ,,Kako jeste i kako je moglo”. Naslov albuma je pomalo zbunjujuć i predugačak, kaže Dedović, a može se tumačiti, kako kaže, na sedam strana.</p>
<p>- U suštini ono što mi prvo pada na pamet da smo mi u tom albumu pokazali ono što jeste, a kako je sve moglo biti - pa to su sve one pjesme koje smo škartirali, a ima ih na desetine, razni su bili žanrovi, tako da od 50, 60 pjesama napravili smo tih 14, tako jeste - zaključio je Dedović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D11uvfWOLHDU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedović: „Betonjerka“ je zahvalnica starim reperima, nadam se da će doseći do mlađih i luđih učesnika u saobraćaju

<p>Kotorska hip-hop grupa Who See pružila je podršku studentima za čiju energiju kažu da je veličanstvena, a pogotovo kad je usmjerena ka ciljevima koji označavaju zadovoljenje pravde.</p>
<p>- Svjedočimo trenucima prkosa, odvažnosti, ujedinjenosti i istrajnosti. Na ulicama su omladinci i omladinke koji nose buktinju empatije i djeluju u pravcu ozdravljenja društva. Podrška studentima- piše u objavi ispod slike na kojoj vidimo ekipu hip-hop klape, <b>Dejana Dedovića Dedduha</b>, <b>Maria Đorđevića Noyza</b> i <b>Nikolu Rajovića</b>- napisali su momci na svojoj Fejsbuk objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FWhoSeeOfficial%2Fposts%2F1139644420935030%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Who See: Studenti nose buktinju empatije i djeluju u pravcu ozdravljenja društva

<p>Crnogorski atletičari sa tri medalje završili su nastup na 77. Balkanskom prvenstvu za seniore u grčkom Volosu.</p>
<p>Srebrnu medalju osvojila je Marija Vuković u skoku u vis, dok su bronzane bile Anđela Drobnjak u sedmoboju i Marija Bogavac u bacanju koplja.</p>
<p>Vuković je do srebrnog odličja došla sa preskocenih 191 centimetrom, što je njen najbolji rezultat sezone.</p>
<p>Drobnjak je u sedmoboju sakupila 4.693 boda, dok je Bogavac u bacanju koplja imala najbolji hitac 52,49 metara.</p>
<p>Na korak od medalje stao je Dragan Pešić u desetoboju, koji je sa 6.202 boda završio na četvrtom mjestu.</p>
<p>U bacanju kugle, Vesna Kljajević osvojila je sedmo mjesto (13,22), Ivan Kukuličić u bacanju diska bio je deseti (50,22), dok je Tomaš Đurović u bacanju kugle osvojio 14. mjesto (16,78).</p>
<p>U istoj disciplini, za mjesto slabiji, bio je Risto Drobnjak (16,70).</p>
<p>Šampionat u Volosu okupio je više od 300 atletičara iz 22 države, članice Balkanske atletske federacije.</p>

Crnogorskim atletičarima tri medalje na Balkanskom prvenstvu

<p>Više od 3.500 stanovnika evakuisano je danas i u subotu na periferiji Burse, velikog industrijskog grada na sjeverozapadu Turske, gdje vatrogasci i dalje pokušavaju da zaustave širenje dva požara koja bjesne već više od 24 sata.</p>
<p>- Ukupno 3.515 građana je evakuisano i odvedeno na bezbjedna mjesta - rekao je turski ministar poljoprivrede i šumarstva Ibrahim Jumakli i dodao da se 2.300 vatrogasaca i spasilaca borilo sa plamenom danas usred udara vjetra, prenose agencije.</p>
<p>Više od 850 vozila, šest aviona i četiri helikoptera raspoređeno je u to područje, rekao je ministar, ne precizirajući područje šume i vegetacije koje je već zatrpano dimom na periferiji četvrtog najvećeg grada u zemlji.</p>
<p>Vatrogasac koji se borio sa plamenom preminuo je od srčanog udara u subotu uveče, a tri osobe su poginule danas u sudaru cisterne koja je korišćena za gašenje jednog od dva požara, saopštile su lokalne vlasti Burse, prenosi N1.</p>

U Turskoj žestoki požari na periferiji Burse

<p>Vozač <b>Meklarena Oskar Pjastri</b>, slavio je na uzbudljivoj trci za Veliku nagradu Belgije i tako stigao do svoje osme pobjede u Formuli 1.</p>
<p>Australijanac je trijumfovao ispred timskog kolege <b>Landa Norisa</b>, koji je startovao sa pol pozicije, i vozača <b>Ferarija Šarla Leklera</b>.</p>
<p>Zbog jake kiše, start trke je odložen za 76 minuta i počeo je iza vozila bezbjednosti.</p>

Pjastri trijumfovao u Belgiji za osmu pobjedu u karijeri

<p>Njemačka policija saopštila je danas da je uhapsila 57 ljudi tokom skupa u subotu u Berlinu u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze, i dodala da je 17 policajaca povrijeđeno u incidentima sa demonstrantima.</p>
<p>Policija je na društvenoj mreži Iks (X) navela da su neki demonstrati remetili javni red, bacajući flaše, dok su neki uzvikivali antisemitske slogane i pokazivali simbole zabranjenih organizacija, označenih kao terorističke, prenose agencije.</p>
<p>Uprkos nekoliko upozorenja, organizatori skupa nisu uspjeli da uspostave red među učesnicima, dodala je policija, navodeći da je bila primorana da rastjera skup koji se održavao paralelno sa Paradom ponosa u glavnom gradu Njemačke, prenosi N1.</p>

U Njemačkoj 17 policajaca povrijeđeno tokom propalestinskog skupa

<p>Kada<b> Aleksandar Vučić</b> razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.</p>
<p>Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.</p>
<h3><b>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</b></h3>
<p>Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.</p>
<p>Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.</p>
<p>Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.</p>
<h3><b>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</b></h3>
<p>Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.</p>
<p>Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.</p>
<h3><b>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</b></h3>
<p>Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.</p>
<p>To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.</p>
<h3><b>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</b></h3>
<p>U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.</p>
<p>Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.</p>
<h3><b>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</b></h3>
<p>Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“</p>
<p>Eh, nekad bilo!</p>
<p>Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.</p>
<h3><b>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</b></h3>
<p>Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.</p>
<p>Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.</p>
<h3><b>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</b></h3>
<p>Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.</p>
<p>U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.</p>
<h3><b>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</b></h3>
<p>Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“</p>
<p>Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.</p>
<p>Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.</p>
<h3><b>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</b></h3>
<p>Ne daj da ti mijenjaju ime.<br/>
Ne daj da ti prepravljaju istoriju.<br/>
Ne daj da ti krstom zamijene zakon.<br/>
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila.<br/>
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.</p>
<p>Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.</p>
<p>Digni glas dok još možeš da govoriš.<br/>
Glasaj dok još imaš pravo glasa.</p>
<p>Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".</p>
<p>I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.</p>
<p>Vučićeva jesenja ofanziva dolazi.<br/>
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore.<br/>
Ako ih još ima!</p>

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

<p>Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje<b> Ljubo Milović</b> i <b>Radoje Zvicer</b>. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom <b>Zorana Lazovića, </b>satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b>, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.</p>
<p>Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, <b>Aleksa Bečić</b>, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade<b> Momo Koprivica</b> rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

<p>Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. </p> <p>Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanović<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> <p>Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... </p> <p>Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. </p> <p>Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo!</p> <p>Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu <span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> <p>Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“?</p> <p>Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici?</p> <h2>Izdaja države</h2> <p>Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <p>A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. </p> <p>Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. </p> <p>U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?</p>

Oslobođenje od „oslobodilaca“

<p>Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin <b>Spasoje Krunić</b> odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja <b>Vojislavu Šimunu</b> i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.</p>
<p>Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.</p>
<p>- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.</p>
<p>Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.</p>
<p>Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.</p>
<p>- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.</p>
<p>Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;</p>
<p>- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.</p>
<p>Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.</p>

Tag: who-see