Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica znatno oscilirale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su evropske berze porasle nakon smanjenja kamata u Velikoj Britaniji i povećanja procjene rasta privrede eurozone.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 odsto na 48.134 boda. Međutim, rasli su S&amp;P 500 indeks, 0,1 odsto na 6.834 boda, i Nasdaq 0,5 odsto na 23.307 bodova, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Početkom sedmice indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija. Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj vještačke inteligencije podsticala rast dionica tehnoloških kompanija, ali posljednjih sedmica ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li to dovesti do prezaduženosti.
- Sve je veći osjećaj straha i brige vezano za trgovinu vještačkom inteligencijom. Najviše zbog nivoa kapitalnih ulaganja, ali i kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova - rekao je Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird Private Wealth Management.
Međutim, krajem sedmice ulagače je ohrabrio izvještaj o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari.
To je podržalo nade ulagača u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto šansi da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika centralne banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.
Na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 odsto na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 odsto na 24.288 bodova, a pariski CAC jedan odsto na 8.151 bod.
Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka smanjila kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjene na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Banka je povećala procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene dionica oscilirale

Cijene akcija na Wall Streetu su ove sedmice porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija, dok su evropske berze pale, pa je STOXX 600 indeks skliznuo s rekordnog nivoa.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice ojačao 0,75 odsto na 47.562 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 0,7 odsto na 6.840 bodova, a Nasdaq 2,2 odsto, na 23.724 boda, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
&nbsp;U fokusu ulagača bili su kvartalni poslovni rezultati niza najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo rezultatima, cijena dionice Amazona skočila je samo u jednom danu gotovo deset odsto.
&nbsp;S druge strane, cijena Mete Platformsa potonula je više od deset odsto. Pale su, ali znatno manje, i cijene dionica Microsofta i Applea, dok je Alphabet bio među dobitnicima.
&nbsp;Dosad je izvješća objavilo 315 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo. Zbog toga sada analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle više od deset odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružila je i odluka zvaničnika američke centralne banke o dodatnom smanjenju kamata od 0,25 procentnih bodova, kao i u septembru.
&nbsp;Međutim, predsjednik Fed-a Jerome Powell poručio je da dalje smanjenje kamata u decembru uopšte nije sigurno, da veliki broj zvaničnika Feda smatra da treba pričekati razvoj događaja u privredi prije daljnjeg podešavanja monetarne politike.
&nbsp;Početkom sedmice na tržištu se procjenjivalo da postoji više od 90 odsto šansi da će Fed i u decembru smanjiti kamate, ali su one, nakon Powellovih komentara, pale ispod 70 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i načelni dogovor Vašingtona i Pekinga o budućim trgovinskim odnosima. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je, nakon dugo očekivanog sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, da je dogovoreno da će SAD smanjiti carine na uvoz kineske robe na deset odsto, a da će Kina nastaviti da kupuje soju iz SAD-a, ublažiti restrikcije na izvoz rijetkih metala i spriječiti ilegalnu trgovinu fentanilom.
&nbsp;Međutim, to nije izazvalo euforiju na tržištima jer se, kako kažu analitičari, to smatra više taktičkim primirjem nego većim pomakom u bilateralnim odnosima.
&nbsp;Na većini evropskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale. Doduše, londonski FTSE indeks je ojačao 0,7 odsto, na 9.717 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,2 odsto na 23.958 bodova, a pariski CAC 1,3 odsto na 8.121 bod.

500x500

1250x600

1084x550

Rast Wall Streeta i gubici evropskih berzi

Nakon snažnog uzleta dan ranije na Wall Streetu, pod uticajem odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da odgodi primjenu visokih carina na uvoz iz više od 180 država, dok je istovremeno dodatno podigao carine Kini na 125 odsto, američki terminski indeksi danas najavljuju korekciju glavnih dioničkih indeksa, jer već se postavljaju pitanja što slijedi nakon 90-dnevne pauze, prenosi Index.hr.
Do preokreta u carinskoj politici SAD-a došlo je u manje od 24 sata nakon što su oštre nove carine stupile na snagu na većinu trgovačkih partnera. To je, pak, juče postaklo snažan tehnički preokret na Wall Streetu nakon velikih korekcija, pri čemu je S&amp;P 500 ostvario 9,5 odsto rasta - najveći jednodnevni postotni dobitak od 2008. Nasdaq je objavio najveći jednodnevni skok od 2001. od 12,16 odsto.
Tramp je najavio 90-dnevnu pauzu na mnoge od svojih novih recipročnih carina, ali ih je podigao sa 104 odsto na 125 posto na kineski uvoz. Peking je prije toga nametnuo carine od 84 odsto na uvoz iz SAD-a kao reakciju na Trampov raniji porez.
- Trgovinski rat sada se pretvara u direktnu konfrontaciju između SAD-a i Kine. Opet bismo mogli vidjeti istovremeno i eskalaciju i deeskalaciju u isto vrijeme, što će tržište vući u različitim smjerovima- ocjenjuju analitičari Rabobanka.
U međuvremenu je Evropska unija saopštila da je dogovorila 90-dnevnu pauzu na svoje protivcarina na američku robu, koja je trebala biti uvedena 15. aprila.

Trampove carinske odluke mogle bi dovesti do novog pada na Wall Streetu

Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica pale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su na evropskim berzama porasle nakon što je Evropska centralna banka (ECB) dodatno snizila kamatne stope, prenosi agencija Mina. 
 
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 44.544 boda, dok je S&amp;P 500 skliznuo jedan odsto na 6.040 poena, a Nasdaq indeks 1,6 odsto na 19.627 bodova, prenosi Hina. 
 
Najveću svjetski berzu uzdrmala je početkom sedmice vijest da je aplikacija kineske start up firme, DeepSeek, postala najbolje ocijenjena besplatna aplikacija u Apple-ovom App Store-u, ispred američkog konkurenta ChatGPT. 
 
To je dovelo u pitanje rašireno mišljenje da Sjedinjene Američke Države (SAD) zauzimaju prvo mjesto u svijetu u razvoju vještačke inteligencije. 
 
Uz to, DeepSeek je poručio da koristi jeftinije čipove i manje podataka, što je izazvalo zabrinutosti po pitanju toga koliko će zapravo zbog razvoja vještačke inteligencije porasti potražnja u nabavnom lancu - od proizvođača čipova do centara podataka. 
 
Zbog toga je samo u ponedjeljak cijena dionice Nvidie potonula 17 odsto, pa je tržišna vrijednost najvećeg svjetskog proizvođača čipova za vještačku inteligenciju pala gotovo 600 milijardi USD, što je najveći dnevni pad vrijednosti neke kompanije u istoriji Wall Streeta. 
 
Do kraja sedmice cijena dionice Nvidie nadoknadila je dio gubitaka, no ipak je sedmicu završila u velikom minusu. Uz to, pale su i cijene dionica niza drugih tehnoloških kompanija. 
 
U fokusu ulagača bile su i poruke čelnika američke centralne banke s redovne sjednice na kojoj su, kao što se očekivalo, odlučili da kamate ostave nepromijenjene. 
 
No, u saopštenju, Federalne rezerve (Fed) nijesu poručile da je „postignut napredak" po pitanju inflacije, kako su to činile prethodnih mjeseci, nego da tempo rasta cijena „ostaje povišen". 
 
Predsjednik Fed-a, Džerom Pauel, kazao je da centralna banka ne mora žuriti s prilagođavanjem politike, s obzirom na to da je monetarna politika dobro pozicionirana za predstojeće izazove. 
 
Pauel je takođe kazao da je prerano reći kako će politike predsjednika Donalda Trampa uticati na ekonomiju i inflaciju, pa će Fed pričekati dok odgovori na ta pitanja ne budu jasniji. 
 
U prošloj godini je, zahvaljujući popuštanju inflacije u SAD-u, Fed u tri navrata smanjio kamate, za ukupno jedan procentni poen. 
 
No, kako ekonomija stabilno raste, dok je inflacija i dalje znatno iznad planiranih dva odsto, u ovoj godini se očekuju samo dva reza kamata Fed-a, i to za ukupno pola procentnog poena. 
 
A na evropskim berzama cijene dionica su porasle, nakon što je ECB smanjila kamatne stope za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
To je već peto smanjenje kamata otkako je ECB u junu prošle godine počeo da popušta monetarnu politiku. 
 
Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica dostigao je prošle sedmice rekordne vrijednosti. U cijelom januaru skočio je više od šest odsto. 
 
Londonski FTSE indeks ojačao je dva odsto na 8.673 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 odsto na 21.732 poena, a pariski CAC 0,3 odsto na 7.950 bodova.

Padaju cijene dionica na Wall Streetu

Pred Osnovnim sudom na Cetinju danas su iznesene završne riječi u postupku protiv Olivere Krivokapić, kojoj se sudi zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, počiniocu masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine.
Tužilaštvo i zastupnik porodica stradalih zatražili su da se okrivljena proglasi krivom i da joj se, u zakonskim okvirima, izrekne najteža kazna, dok je odbrana predložila oslobađajuću presudu.
Sud je najavio da će presuda biti izrečena 27. februara u 14 časova.
Vuk Borilović je 12. avgusta 2022. godine na Cetinju ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece, prije nego što je i sam usmrćen. Oliveri Krivokapić se na teret stavlja da nije pokrenula upravni postupak za oduzimanje oružja Boriloviću, za koje je kasnije utvrđeno da ga je koristio tokom zločina.

Završne riječi u predmetu protiv Olivere Krivokapić: Tužilaštvo traži najstrožu kaznu, odbrana oslobađanje, presuda 27. februara

Svi smo rekli da će na kraju pravda i istina pobijediti. Poslije deset godina imamo konačno pravosnažnu presudu vezano za jednu tešku laž i politički progon, kazao je jedan od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
Apelacioni sud objavio je danas da je odbio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda kojom su Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević , kao i ostali optuženi u slučaju poznatom kao "državni udar" oslobođeni krivice za djela koja su im se stavljala na teret.
Mandić je poručio da ovo pobjeda, ne pojedinačno optuženih, već pravne države.
- Mnogo je vremena prošlo i vjerujem da se svi sjećate završnih riječi koje smo svi imali u Višem sudu kada smo saopštavali naše stavove. Svi smo rekli da će na kraju pravda i istina pobijediti. Poslije deset godina imamo konačno pravosnažnu presudu vezano za jednu tešku laž i politički progon od kojih je najviša žrtva bila građani Srbije - kazao je Mandić na konferenciji za medije.
Mandić je rekao i da se raduje što je i Vesna Bratić oslobođena.
- Tako da svako može svoju istinu da dokazuje bez lisica - istakao je on.
Poručio je da ne žele da sudstvo bude organ vlasti sa kojim može da manipuliše bilo ko.
Mandić se zahvalio svima koji su bili uz njega - porodici, partijskim prijateljima, kao i funkcioneru DNP-a Predragu Bulatovića koji je, kako je rekao, zajedno s njima prošao "ovu golgotu".
- Opraštam sve kao hrišćanin pravoslavac, ne želim da se bilo ko kome sveti. Crna Gora je mala i ako je neko pogriješio, to ne znači da treba da mu mi vratimo na loš nacin, da budemo zlo i pokvareni kao što su bili oni koji su započeli ovaj proces - poručio je Mandić.
Jedan od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" i predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da su &nbsp;ih režimski mediji crtali kao ljude koji su za cilj imali rušenje ustavnog poretka ove zemlje.
- Naša borba traje deset godina, dokazali smo da oni koji su nas proganjali treba da budu u zatvoru, da oni koji su namještali pitanja i dokaze treba da budu procesuirani, a do danas nemamo nikakve odgovore za te predmete - istakao je Knežević.
I on, kao i Mandić, želi da oprosti njihovim, kako je rekao, progoniteljima.
- Onima koji su me hapsili, hapsili majku, presudili svima pa i onim nesrećnim ljudima u Srbiji. Onima koji su htjeli da zabrane rad Demokratskog fronta... - dodao je lider DNP-a.
Uskoro opširnije...

Mandić: Pobjeda pravne države, kao hrišćanin opraštam svima; Knežević: Progonitelji treba da su u zatvoru

Dvanaesto izdanje Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano” biće održano 25. i 26. februara u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”. Ovogodišnja tema „Klavir u jedinstvu umjetnosti” objediniće raznovrsne programe – od stručnih predavanja i matine koncerata mladih pijanista do večernjih nastupa afirmisanih umjetnika, u formi multimedijalnog performansa, poetsko-muzičkog recitala i koncerta sa narativnim segmentima.
Festival će 25. februara u 11 sati otvoriti muzikološkinja dr Ivana Miladinović Price, profesorica Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, predavanjem „Muzičke prakse u neoavangardi – od partiture do događaja”, koje će biti održano u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić”. Predavanje tematizuje širok spektar umjetničkih i muzičkih pojava nastalih u okviru neoavangarde, pravca koji je radikalno transformisao umjetničku praksu.
Istog dana, u 13 sati u Velikoj sali KIC-a, biće upriličen matine koncert učenika klavira u okviru programa „Scena mladih”. Koncert je koncipiran u dva segmenta – „Programski komadi za mlade pijaniste”, u izvođenju učenika iz Podgorice, Cetinja i Budve, te „Klavir u jedinstvu s pokretnim slikama”, u kreaciji i izvođenju učenika UŠMB „Vasa Pavić”. U okviru ovog programa mladi pijanisti i kompozitori po prvi put pišu i izvode muziku na inserte iz desetak filmova crnogorske produkcije.
U 18.30 u Multimedijalnoj sali biće održana panel diskusija „Između prostora, riječi i muzike: razgovori s umjetnicima”, koju će voditi muzikološkinja dr Jelena Jovanović Nikolić, uz učešće umjetnica Marije Mitrović, Marine Popadić i Nataše Penezić. U 20 sati slijedi premijera muzičko-scenskog performansa Marije Mitrović „NE JA/NOT I”, inspirisanog istoimenim monologom nobelovca Semjuela Beketa.
Drugog dana festivala, 26. februara u 12 sati u Velikoj sali KIC-a, biće predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava” Erika Satija u formi predavanje–koncert, uz učešće beogradske pijanistkinje i profesorice Nataše Penezić i učenika klavira Srednje UŠMB „Vasa Pavić”.
Večernji program počinje u 19 sati poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine”, u izvođenju pijanistkinje i pjesnikinje Marine Popadić. Nakon toga slijedi koncert „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, u izvođenju Nataše Penezić.
Svi matine i večernji koncerti biće održani u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”.
Kroz više od decenije razvoja, festival „Forte piano” afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, otvarajući prostor za susrete, interpretacije i umjetničke iskorake kako afirmisanih autora, tako i mladih pijanista, učenika i studenata.
Festival se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić” i Crnogorskom kinotekom.
Ulaz na sve programe je slobodan.

XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” 25. i 26. februara u KIC-u „Budo Tomović”

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji predstavljaće snažnu potvrdu kredibiliteta politike proširenja i kontinuirane posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom sastanaka ministarke evropskih poslova Maide Gorčević u Lisabonu.
Tokom radne posjete Portugalu, Gorčević se sastala sa državnom sekretarkom za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Inješ Domingos, kao i sa predsjedavajućom Odbora za evropske poslove Parlamenta Portugala Edit Eštreljom.
Ministarka je zahvalila na snažnoj i kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci Portugala procesu pristupanja Crne Gore EU, ističući da je takva podrška posebno dragocjena u završnoj fazi pregovora. Naglasila je da Crna Gora želi da dodatno osnaži bilateralnu saradnju kroz konkretne projekte u oblasti izgradnje administrativnih kapaciteta, digitalizacije javne uprave, zdravstva i održive energije, kao ključnih segmenata za uspješno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Sagovornike je upoznala sa mapom puta za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, navodeći da je Vlada postavila jasne rokove, precizno definisane obaveze i mjerljive kriterijume kako bi osigurala stalan i nepovratan napredak u svim ključnim reformskim oblastima.
– Nema nikakve dileme kada je riječ o političkoj posvećenosti Crne Gore članstvu u EU. Evropska agenda je naš strateški prioritet i temelj ukupnog društvenog razvoja. Odlučni smo da ispunimo sve obaveze iz pregovaračkog procesa i da, uz snažnu podršku naših partnera, 2028. godine zauzmemo svoje mjesto kao punopravna, 28. država članica Evropske unije. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i jasan signal da politika proširenja daje rezultate kada postoji kredibilna posvećenost sa obje strane – poručila je Gorčević.
Državna sekretarka Inješ Domingos ponovila je snažnu podršku Portugala evropskoj integraciji Crne Gore, uz očekivanje da će Podgorica nastaviti da potvrđuje svoje liderstvo kroz mjerljive rezultate, posebno u oblasti vladavine prava.
– Pozdravljamo rezultate koje Crna Gora ostvaruje u pregovaračkom procesu. Oni su važni zbog članstva u EU, ali su još važniji zbog dobrobiti cjelokupnog crnogorskog društva. Nastavite sa uspješnim reformama, a Portugal i cijela EU će nastaviti da vas podržavaju kako biste postali sljedeća članica – kazala je Domingos.
Na sastanku sa predsjedavajućom parlamentarnog Odbora za evropske poslove Edit Eštreljom, ministarka je naglasila da privremeno zatvaranje poglavlja ne predstavlja kraj reformskog procesa, već potvrdu njegove zrelosti.
– Članstvo u EU ne doživljavamo kao cilj sam po sebi, već kao okvir za trajnu transformaciju društva. I nakon pristupanja, Crna Gora će nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa pravnom tekovinom EU, da dodatno jača institucionalne kapacitete i osigurava da se evropski standardi ne samo formalno usvoje, već dosljedno i efikasno primjenjuju u praksi – u interesu naših građana – istakla je Gorčević.
Predsjedavajuća Odbora ocijenila je da će članstvo Crne Gore dodatno osnažiti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i doprinijeti stabilnosti i napretku regiona, ali i Evrope u cjelini, uz poruku da će Portugal nastaviti da pruža snažnu podršku crnogorskom članstvu u EU.
Tokom boravka u Portugalu, ministarka će održati predavanje na Portugalskom istorijskom društvu za nezavisnost o geopolitičkom značaju proširenja Evropske unije i ulozi Crne Gore kao predvodnice pregovaračkog procesa, te razgovarati sa predstavnicima diplomatskog kora, akademske zajednice, izvršne i zakonodavne vlasti.

Gorčević iz Lisabona: Članstvo Crne Gore biće potvrda kredibiliteta politike proširenja EU

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: wall-street