Bivša načelnica Filijale za upravne unutrašnje poslove na Cetinju Olivera Krivokapić poručila je v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću da od nje očekuje tužbu za klevetu.
- Stvarno mi je dosta čitanja neistina i nebuloza. Degutantno mi je da čitam i odgovaram, ali zbog javnosti moram. Nepoznavanje zakona, prikrivanje, obmanjivanje, pogrešno tumačenje zakona je toliko očigledno, podnošenje prijava zbog toga što nijesam dozvolila da se preko mojih leđa obračunavaju sa Cetinjanima, izjava koje nemaju veze sa istinom - navela je ona reagujući na njegove navode o neoduzimanju oružja Vuku Boriloviću koji je u avgustu 2022. godine ubio 10 sugrađana.
Šćepanović je Krivokapić optužio da „sračunato obmanjuje i dezavuiše javnost, iznoseći tvrdnje koje nemaju uporište i utemeljenje u Zakonu o oružju“, te poručio da je bila dužna da na osnovu obavještenja Uprave policije o podnošenju krivične prijave protiv Borilovića inicira i sprovede upravni postupak.
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja od strane lica Vuka Borilovića, naglašavamo da je, shodno Zakonu o oružju, nadležna Filijala za upravne unutrašnje poslove na Cetinju kao organ bila dužna da na osnovu obavještenja dostavljenog od strane Uprave policije kojim informiše Filijalu o podnošenju krivične prijave protiv lica Vuk Borilović zbog izvršenog krivičnog djela sa elementima nasilja, inicira i sprovede upravni postupak, preispita, izvrši reviziju i odgovarajućim rješenjem oduzme oružje od lica, odnosno zatraži i naloži istom licu da oružje vrati Filijali, kako je i jasno propisano Zakonom - navodi se u reagovanju Uprave policije i Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-krivokapic-sracunato-dezavuise-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Krivokapić je njega ranije pitala da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava i poručila da &nbsp;krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak. Tada je kazala i da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležni su, napomenula ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovicu-iznenadena-sam-vasim-nivoom-nepoznavanja-propisa-zar-moram-da-vam-citiram-zakon-o-oruzju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Istakla je i da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
Krivokapić je, u današnjem reagovanju, poručila da svako ko se i malo razumije u ovaj posao zna da je ona u pravu.&nbsp;
- Zamislite, meni pričate o vašem radu, nijeste mogli da uradite ništa bez mene. Vjerovatno se, kao i ja, mnogi pitaju čemu onda služi policija - dodala je Krivokapić.
Ocijenila je i da Šćepanović još nije pročitao Zakon i shvatio da se upravni postupak pokreće na zakonom propisan način.
- Član 48 dobro pročitajte, članove 13 i 15 obavezno. Nevjerovatno da i dalje mislite da ste u pravu - podvukla je Krivokapić.
Moguće, kaže, da Šćepanovića neko pogrešno savjetuje.
- U svim postupcima reagujete, samo u ovom nijeste. Čudno. Znate Vi dobro što ste trebali - a nijeste. Što ste morali, a nijeste. Razjasniće se sve. Ne pokazaste taj dokument za Rožajca. Ako Vam je svaka istina ovakva. Uhh. Čekaćemo da se postupci završe. Tada ćemo vidjeti đe je ko. Tužbu za klevetu očekujte - zaključila je Krivokapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krivokapić Šćepanoviću: Očekujte tužbu za klevetu, još nijeste pročitali Zakon

Bivša zaposlena u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) na mjestu šefa Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju, Olivera Krivokapić demantovala je navode vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića o zahtjevu za pokretanje odgovarajućeg upravnog postupka protiv Vuka Borilovića, a shodno Zakonu o oružju.
Krivokapić je u demantiju dostavljenom medijima kazala da je iznenađena Šćepanovićevim nivoom nepoznavanja zakonskih propisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-demantovao-krivokapic-nikada-nijesam-dezavuisao-javnost-niti-iznosio-netacne-informacije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Postavljam Vam jednostavno pitanje: da li se upravni postupak pokreće na osnovu obavještenja da je podnijeta krivična prijava? Krivična prijava ne pokreće ni krivični, a kamoli upravni postupak - pitala je Krivokapić.
Ona dodaje da po krivičnoj prijavi postupa isključivo tužilaštvo, odnosno policija po nalogu tužilaštva. Za realizaciju opravdane krivične prijave nadležno je, napominje ona, tužilaštvo i policija (za vršenje pretresa, oduzimanje oružja, kao i drugih radnji).
- Da budem vrlo jasna - obavještenje o podnošenju krivične prijave Filijali ne znači apsolutno ništa ukoliko se držimo zakona, a valjda bi to trebalo da činimo. Vaše tvrdnje o tome „ko je što trebao da uradi“ nisu ni na koji način potkrijepljene važećim zakonskim odredbama - rekla je Krivokapić.
Ona ističe da filijala radi isključivo na osnovu zakona, a ne pretpostavki ili nagađanja.
- Zar zaista moram da Vam citiram Zakon o oružju? Očigledno ne znate kada se pokreće upravni postupak za oduzimanje oružja, ko je ovlašćen da sačini službenu zabilješku, i kako se utvrđuje da li postoji opasnost od zloupotrebe oružja - napomenula je ona.
Ona je upitala Šćepanovića da li zna ko prikuplja operativne podatke, a ko preventivno djeluje? 
- Ko vodi evidenciju o privremeno oduzetom oružju? Ko je ovlašćen da privremeno oduzima predmete, postupa po nalozima tužilaštva? Zašto se ne pitate zbog čega Uprava policije nije dostavila Filijali zakonom propisane podatke? Onoga ko je zakonom ovlašćen da nešto čini — ne treba podsjećati - ustvrdila je Krivokapić.
Da je zaista htio Šćepanović bi, navodi Krivokapić, otkrio ko je spriječio pretres kod Borilovića i zašto on nije izvršen.
- Moram li Vam objašnjavati što podrazumijeva "hitno postupanje" u slučajevima nasilja? Riječ „odmah“ znači — sada, bez odlaganja. Šta bi policija učinila da ja u jedan sat poslije ponoći uzmem motku, razbijem auto, napadnem nekoga, prijetim, vičem? Odgovor je jasan. I laici znaju kako policija treba da reaguje - naglasila je ona.
Od Šćepanovića, kao ozbiljnog čovjeka očekuje da dostavi oružni list, zahtjev ili bilo koji dokument koji dokazuje da je bilo kom građaninu Rožaja izdat dokument na Cetinju.
- Tvrdim po ko zna koji put — to nije tačno. Ako ste tu tvrdnju iznijeli iz neke evidencije policije ta evidencija nije validna. Jednostavno — nije moguće izdati dokument licu bez prebivališta na Cetinju. To bi trebalo da znate. Dokažite suprotno. Pokažite taj dokument - naglasila je Krivokapić.
Poručila je Šćepanoviću da joj ne može držati lekciju o zakonima i nadležnostima. 
- Radim isključivo po zakonu, i sve navode sam osporila dokazima na sudu. Znate li uopšte što predstavlja potvrda prodavca o prodaji oružja? Ponovo Vas savjetujem: čitajte zakone. Vaše subjektivno ubjeđenje da sam „nešto trebala da uradim“ — ne vrijedi ako nije potkrijepljeno propisima - dodala je Krivokapić.
Ona poručuje da su zakoni tu da se poštuju, "sviđali se oni nama ili ne".
- Na kraju — niste pomenuli moje ime. Zašto? Ne krijem se. Oglašavam se javno, jasno i glasno. Uvijek sam pošteno obavljala svoj posao. Raspravu sa Vama neću voditi po portalima, već na za to predviđenim mjestima - poručila je Krivokapić.

Krivokapić Šćepanoviću: Iznenađena sam Vašim nivoom nepoznavanja propisa, zar moram da Vam citiram Zakon o oružju?

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

1250x600

1084x550

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Ni skoro tri mjeseca od nezapamćene tragedije na Cetinju kada je Aco Martinović u večeri 1. januara ubio 13 ljudi, od čega dvoje djece, javnosti nije poznato odakle je on nabavio oružje i municiju koje je imao u ilegalnom posjedu.
Martinović je prvi dan ove godine proveo u kafani „Velestovo“ odakle je u jednom momentu otišao, preuzeo oružje, vratio se nazad i započeo krvavi pir. Nadležni, makar zvanično, i dalje nemaju ni preciznu i definitivnu informaciju o tome odakle je Martinović tada preuzeo oružje - pošto se njihove posljednje izjave baziraju na pretpostavci da je u pitanju njegova kuća u Bajicama.
Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja Portala ETV, od prije četiri dana, jesu li otkrili kako i kad je Martinović nabavio oružje i municiju, odakle ih je kobnog dana preuzeo, ali ni što je istraga do sad u tom pogledu pokazala. Sa druge strane, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici (VDT) koje je formiralo predmet zbog tragedije na Cetinju, kazali su da su preuzeli sve neophodne mjere i radnje - ali konkretan odgovor na ova pitanja nijesmo dobili.&nbsp;
U VDT-u su precizirali da je donijeta naredba za obdukciju tijela stradalih, te da im je taj nalaz dostavljen, kao i da su tražili sva neophodna vještačenja - i to DNK, hemijsko, balističko, vještačenje utvrđivanja prisustva GSR čestica i elektronskih uređaja. Saopštili su nam da je Višem sudu u Podgorici, tj. sudiji za istragu, podnijet zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje listinga komunikacija.
- Nakon prikupljenih svih potrebnih obavještenja i naloženih vještačenja će se preduzeti i druge radnje za koje se ukaže potreba, nakon čega će se donijeti odluka u predmetu, o kojoj će javnost biti blagovremeno obaviještena - naveli su u VDT odgovarajući na pitanja Portala ETV.
<h2>ISPRAVKE I PRETPOSTAVKE</h2>
Istraživanje Portala ETV iz januara je pokazalo da Martinović nije mogao da preuzme pištolj iz svoje kuće u Bajicama u vremenskom periodu koji je isprva saopštio vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović. Naime, u rekonstrukciji događaja Portala i Televizije E nepobitno je dokazano da satnica koju je policija isprva saopštila nije tačna - pošto Martinović nije mogao u intervalu od svega pet minuta: od 17.15 do 17.20, da pođe do svoje kuće u Bajicama, uzme pištolj i vrati se do centra Cetinja gdje je, kako se tvrdilo u policijskom izvještaju, od 17.20 do 17.26, ubio četvoricu i ranio trojicu sa kojima je sjedio u kafani koju Cetinjani zovu ,,Podmornica”.
Šćepanović je nakon objave Portala ETV saopštio da prva satnica koju su saopštili zapravo nije tačna. On je rekao da su informacije da je Martinović kafanu napustio u 17.15 sati bazirane na saznanjima i kazivanju pojedinih svjedoka, a ne na osnovu pregledanih snimaka sa nadzornih kamera.
Ta satnica, kako je ustvrdio nakon istraživanja Portala ETV, ne odgovara stvarnom vremenu kada je ubica napustio lokal, te da novi prikupljeni dokazi ukazuju da je „Velestovo“ napustio ranije.
- Biće sačinjen detaljan izvještaj o kretanju ubice kritične noći, kako prije samog zločina tako tokom i nakon izvršenog teškog ubistva na štetu više lica. Na osnovu sprovedenih analiza, zasnovanih na pregledu video nadzora, biće urađena rekonstrukcija kretanja izvršioca kao i određenih svjedoka i jedne žrtve - kazao je Šćepanović ranije za Portal ETV, podsjetivši da je on na pres konferenciji ukazao da se sve činjenice dodatno provjeravaju i da je naglasio da će o svemu javnost biti upoznata.
Na osnovu do tada prikupljenih i novih podataka, Šćepanović je naglašavao da je ubica imao dovoljno vremena da pođe na određenu lokaciju za koju se sumnja da je bila njegova kuća, da se vrati na lice mjesta i da krene u krvavi pir koji je započeo u 17:21 sati.
Ipak, do danas su bez odgovora ostala pitanja Portala ETV je li poslije skoro tri mjeseca definitivno ustanoviljen vremenski okvir i tok događaja tragedije od 1. januara, te ima li novih informacija u tom smislu.
<h2>TAJNI ODGOVOR BEZ NOVIH INFORMACIJA</h2>
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) 24. januara su podnijele Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina - čiji je cilj da se ocijeni postupanje i utvrde sve relevantne činjenice i odgovornost Uprave policije za eventualne propuste.
Uz ocjenu da od prethodne tragedije na Cetinju - kada je u naselju Medovina Vuk Borilović 2022. godine ubio deset ljudi, od čega dvoje djece - nadležni nijesu učinili dovoljno da se obezbijedi bezbjednost u tom gradu, oni su se fokusirali na pitanje je li 1. januara na Cetinju bilo operativno svega 11 policajaca, zašto više od pet i po sati nijesu uspjeli da lociraju i uhapse ubicu, jesu li protiv Martinovića postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, što je tim povodom preduzeto...
I oni su tražili odgovor na pitanje kako je Martinović došao do nelegalnog oružja i municije.
Savjetu za građansku kontrolu rada policije je 18. februara dostavljena informacija o okolnostima tragičnog događaja na Cetinju - ali pod oznakom „interno“. Konstatovano je, kako su tada saopštili, da se u dokumentu ne nalaze informacije koje nijesu do sada, uglavnom, poznate javnosti.
- Tj. da se u zaprimljenom aktu ne nalazi bilo koja informacija više od onih koje su dostupne javnosti, te s toga Savjet cijeni opravdanim predložiti Upravi policije da se u interesu javnosti ovaj akt integralno dostavi podnosiocima pritužbe nevladinim organizacijama (NVO) Akciji za ljudska prava i Centaru za ženska prava - naveli su tada u Savjetu.
Za slučaj da ne može skinuti oznaku „Interno“, Savjet je stava da se predstavnici i predstavnice pomenutih NVO pozovu da potpišu izjavu o tajnosti podataka i integralno se upoznaju sa sadržajem ovog dokumenta.
- Na kraju Savjet je ponovio zahtjev Upravi policije da u skladu sa članom 191 Zakona o unutrašnjim poslovima i članom 10 Poslovnika o radu Savjeta za građansku kontrolu rada policije, u pisanoj formi, odgovori na dostavljenu pritužbu NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava, kako bi Savjet na bazi tog dokumenta vodio dalji postupak i utvrđivao, eventualne, propuste u postupanju i primjeni policijskih ovlašćenja - naveli su u Savjetu.
<h2>SVE TIŠE INSISTIRANJE NA ODGOVORNOSTI</h2>
Stav nevladinog sektora da je potrebno utvrditi propuste policije u noći tragedije dijele brojni građani Crne Gore koji su u više navrata u velikom broju podržali proteste studentske neformalne grupe „Kamo śutra“ koja je od početka godine zahtijevala smjene u bezbjednosnom sektoru.
Oni su u Podgorici organizovali više protesta, ali i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru te političke frakcije u kojoj su ih optuživali da iza njihove studentske grupe stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS)...
Predstavnici „Kamo śutra“ su zato protiv njih podnijeli tužbu ukazujući da klevetanjem pokušavaju da prikriju odgovornost i propuste za masakr.&nbsp;
Ocijenili su da su funkcioneri Demokrata u produženom trajanju i zlonamjerno objavljivali saopštenja koja predstavljaju napad na njihov ugled, čast i dostojanstvo, a kojima se ugrožava i njihova bezbjednost - jer se dovode u vezu sa najtežim oblicima kriminaliteta. Istovremeno, kako su konstatovali, iako upravljaju bezbjednosnim sektorom, nijesu uradili ništa kako bi utvrdili pod kojim okolnostima je došlo do teškog zločina na Cetinju.
S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić.
Pošto se ni to nije desilo protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ova studentska grupa od početka mjeseca nije organizovala ni jedan protest ili blokadu.
U tome su, kako se čini, ostali dosljedni jedino građani Cetinja koji ovog mjeseca svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
Pored odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, u „Kamo śutra“ su insistirali na ažurnijem i proaktivnom djelovanju nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama, i na poboljšanju institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
<h2>ODT NA CETINJU ČEKA SPISE</h2>
Pitanje odgovornosti policije u finalnoj fazi biće u nadležnosti cetinjskog osnovnog tužilaštva. To proizilazi iz od odgovora VDT-a na pitanja Portala ETV.
- Kada je riječ o postupanju službenika Uprave policije, ovo tužilaštvo će nakon prikupljanja svih vještačenja i drugih zatraženih obavještenja i podataka, kao i pribavljenog izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova (Unutrašnje kontrole policije), spise predmeta u odnosu na postupanje službenika Uprave policije dostaviti nadležnom osnovnom državnom tužilaštvu - naveli oni.

Anja Ivanović

Skoro tri mjeseca bez odgovora odakle Martinoviću oružje i municija, VDT traži i izuzimanje listinga komunikacija

Nekadašnja načelnica Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Cetinje Olivera Krivokapić podnijela je krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva koje je protiv nje podnijelo optužni prijedlog zbog nepokretanja postupka za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina.
- Optužni predlog je neosnovan - što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled - navela je Krivokapić.
Kaže da su u cetinjskom ODT-u predložili oduzimanje motke - a da posjedovanje oružja nijesu ni utvrdili.
- Takođe nije obavijestilo MUP da je pokrenut krivični postupak, što je uslov za eventualno pokretanje upravnog postupka. Zakon o oružju je sastavni dio pravnog poretka Crne Gore - tako da ga tužilaštvo mora poznavati - navela je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foptuzni-prijedlog-protiv-nekadasnje-nacelnice-filijale-za-upravne-i-unutrasnje-poslove-zbog-nepokretanja-postupka-za-oduzimanje-oruzja-borilovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krivokapić: Tužilaštvo pokušava da zaštiti sebe jer nije iniciralo pretresanje stana Borilovića niti naložilo psihijatrijski pregled

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice O. K. zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina.
Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. shodno Zakonu o oružju.
Podsjećamo, Borilović je prije tri godine usmrtio deset građana Cetinja, od kojih je dvoje đece od osam i jedanaest godina, i ranio šestoro, kada je oko 15.30 sati pičeo krvavi pir u naselju Medovina.
Prvo je ubio troje podstanara, majku i dvoje đece, da bi potom išao od kuće do kuće i iz lovačkog karabina pucao u komšije i sugrađane koji su mu se našli na putu.
Dalje prolivanje nedužne krvi spriječio je jedan njegov komšija, čija je porodica takođe bila ugrožena, usmrtivši Borilovića kada je ovaj krenuo prema centru grada.

Optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice zbog nepokretanja postupka za oduzimanje oružja Boriloviću

Cetinjanka Vesna Pejović, majka Nataše Martinović i baba Mašana i Marka, ubijenih u masakru koji je Vuk Borilović počinio 12. avgusta 2022. godine, kada je ubio još sedam osoba, danas je direktno optužila sugrađanina Filipa Adžića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, da nije želio da pokrene lanac odgovornosti.
Kada je porodicama na ulasku u naselje Medovina prišao Zoran Brđanin, direktor Uprave policije, Vesna Pejović je, pozdravljajući se sa njim, kazala da niko od porodica ubijenih ili ranjenih ,,ne treba na njega da nosi žalost”.&nbsp;
,,Ko nas je izdao? Izdao nas je naš Filip Adžić, Cetinjanin koji je bio ministar unutrašnjih poslova. Zato što je čovjek (Brđanin), u noći kada se desila krvava Medovina, tražio da svi podnesu ostavke. Međutim, gospodin Adžić je rekao - ,,ne”, jer je njemu milija fotelja, nema empatije prema svojim sugrađanima iako se svi mi poznajemo ovđe. Neću da žalost nosi niko od porodica ubijenih i ranjenih na ovog čovjeka”, kazala je Pejović pokazujući na Zorana Brđanina, direktora Uprave policije. &nbsp;

Duško Mihailović

Pejović: Izdao nas je naš sugrađanin Filip Adžić, on nije htio da se podnesu ostavke

Ni dvije godine od masovnog zločina u cetinjskom naselju Medovina, najtragičnijeg masakra kojeg Crna Gora pamti, institucije nijesu pružile odgovore na dva ključna pitanja – zašto je ubica Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje i zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, jer je Borilović i nakon dolaska policije, dok su oni nemoćno posmatrali, pobio i ranio nekoliko ljudi.
Jedino konkretno što je učinjeno za ovo vrijeme je rušenje Borilovićeve kuće u Medovini, na zahtjev Miloša Martinovića, koji je s porodicom bio podrstanar u toj kući i kojem je Borilović, u krvavom piru, ubio suprugu i dva sina. Njih troje bili su njegove prve žrtve, a onda je masakr nastavio kroz naselje.
Zahtjevu za rušenje kuće pridružila se i majka Martinovićeve ubijene supruge – Vesna Pejović.&nbsp;
Kuća je srušena 31. decembra prošle godine, po nalogu državne inspekcije Ministarstva prostornog planiranja i uz saglasnost Svetlane Borilović i Ljiljane Memedović, o čemu je sačinjen notarski zapis.
Kako je objavila RTV Cetinje u rješenju u koje su imali uvid navedeno je da objekat na katastarskoj parceli broj 3399 KO „Cetinje I“ nema građevinsku dozvolu.
<h2>Neprihvatljivo ćutanje</h2>
Prema informacijama Portala ETV, cetinjsko tužilaštvo još nije okončalo istražne radnje u dva predmeta koje su formirali povodom zločina u Medovini.
Jedan se odnosi na postupanje policije tokom masakra u Medovini, a drugi na postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, filijala na Cetinju, prilikom izdavanja oružnog lista Boriloviću i njihovog postupanja nakon što je pravosnažno osuđen, 25. oktobra 2021. godine zbog nasilničkog ponašanja, odnosno njihovog nepostupanja – jer mu tada nije oduzeto oružje.
Upravo tim oružjem Vuk Borilović je prije dvije godine ubio 10 osoba, među kojima podstanarku Natašu Martinović (35) i njena dva sina Mašana (11) i Marka (8). Nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića (54) koji je dojurio u Medovinu ne bi li ga urazumio. Ubio je i kuma Martinovića, koji je došao da pomogne kumovima - Milana Mitrovića (37).
U krvavom piru kroz Medovinu Vuk Borilović je ubio i komšije Dimitrija (78), Danicu (74) i Rajka (56) Drecun, te sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović.
Ranio je još petoro komšija i jednog policajca, koji su pukom srećom izbjegli smrt. Borilovićev masakr preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović.
Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu bili na Cetinju tog 12. avgusta, a prema nezvaničnim informacijama nekoliko dana ranije otišli su van grada.
Borilović je ubijen u zakašnjeloj policijskoj akciji, skoro sat pošto je krenuo u masakr i tek nakon što se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, ogorčeni na nijemo posmatranje policije zločinačkog pira. Oni su došli u Medovinu da ga zaustave.
Pucnji su 12. avgusta 2022. godine Medovinom odjekivali nešto duže od 45 minuta, a da za to vrijeme na Cetinje nije stigla specijalna jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica, već je angažovana „obična“ policija. Protivteroristička jedinica stigla je iz Podgorice kada je sve završeno.
Porodicama žrtava i preživjelima nikada nije pružen odgovor zašto policiji koja je bila na mjestu zločina odmah nije naređeno da puca i onesposobi ubicu, već su, prema nezvaničnim informacijama, imali instrukciju da čekaju „specijalce“ i pregovarača iz Podgorice.
Institucije uporno ćute i zašto Boriloviću, registrovanom lovcu, nije zaplijenjeno oružje nakon što je 25. oktobra 2021. godine pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, a pošto je u julu te godine brutalno napao svog šefa. Upao je u dvorište njegove kuće i metalnom šipkom mu uništio automobil i onda nasrnuo i na njega. Policija oružje oduzima i osobama koje počine bezazlenije napade.
Odgovora nema ni na pitanje zašto nije intervenisala interventna policijska jedinica angažovana da „čuva“ Cetinjski manastir, koja je bila udaljena svega stotinjak metara od Medovine. Za pomoć im se obratio Aleksandar Drecun, koji je ranjen uspio da dođe do njih, ali oni ni njemu nijesu pokušali da pomognu. Rekli su mu da su angažovani da čuvaju Manastir i da ne smiju da mrdnu odatle?!
<h2>„Masakr odgovornosti“</h2>
Ova, ali i mnoga druga pitanja otvorile su prošle godine, u autorskoj istraživačkoj emisiji - serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarke Svetlana Đokić i Milica Babić. Emisija je rađena u njihovoj produkciji, a emitovana je na Televiziji E.
Otkrile su da je cetinjska policija, još u julu 2021. godine, nakon što je Borilović napao svog šefa, proslijedila cetinjskoj filijali MUP-a, „po pozitivnoj praksi“, krivičnu prijavu podnešenu protiv njega i dopis u kojem su pozvali MUP da dalje postupa po Zakonu o vatrenom oružju.&nbsp;
Oni ne samo što nijesu postupili po preporuci kolega iz policije, već su pokušali i da obmanu novinarke Đokić i Babić kako nikada nijesu primili zvaničnu informaciju da je protiv Vuka Borilovića pokrenut krivični postupak?! Ali kada su im one predočile da znaju i datum kada je obavještenje stiglo, te da posjeduju i prijemni broj, priznali su da su primili policijsku prijavu i pravdali se kako se krivični i upravni postupak za istu stvar ne mogu paralelno voditi.
Iz cetinjskog tužilaštva odgovorili su im da oni nijesu bili u obavezi da obavještavaju MUP, jer „u konkretnom slučaju protiv sada pokojnog Borilović Vuka nije bila donijeta naredba o sprovođenju istrage, niti je podignuta optužnica, već podnijet optužni projedlog“.
- Navedene obaveze obavještavanja imaju drugi državni organi, ali ne i Državno tužilaštvo – saopšteno im je iz tužilaštva.
Porodice žrtava kao najodgovornije za to što Boriloviću 2021. nije oduzeto oružje smatraju tadašnjeg načelnika OB Cetinje Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, protiv kojih su podnijeli i krivične prijave. To je jedan od dva predmeta u kojima se još postupa u cetinjskom tužilaštvu.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ ukazano je i na činjenicu da Osnovni sud na Cetinju, koji je Borilovića u oktobru 2021. osudio zbog nasilničkog ponašanja, nije našao za shodno da naloži i njegovo psihijatrijsko vještačenje.
A da je Boriloviću i te kako bila potrebna pomoć psihijatra u emisiji je svjedočio Dejan Novaković, vlasnik ugostiteljskog objekata na Lovćenu, gdje je Borilović često svraćao. Upravo on je, baš tog kobnog 12. avgusta, ubijedio Borilovića da se javi psihijatru i zakazao mu pregled tog dana u 19 sati. Prethodno mu se Borilović žalio da se ne osjeća dobro, da mu se po glavi motaju crne misli, da vjeruje ga neko prati, da se plaši za svoju i bezbjednost porodice.
<h2>Zločin</h2>
Kada je stigao kući umjesto da se spremi za odlazak kod psihijatra Borilović se naoružao svojom lovačkom puškom i municijom i krenuo u krvavi pohod.
Prvo je upao u stan svojih podstanara Martinovića, koji su tu živjeli tek dva mjeseca i za desetak dana je trebalo da se isele, jer im je bilo završeno renoviranje kuće.
Tačno u 15 sati i 24 minuta, kako je prikazano u emisiji „Masakr odgovornosti“, zazvonio je telefon u cetinjskoj policiji. Muški glas panično je saopštio policajcu: „Neko puca ovamo u Medovini, čujem vriske gore, to su one kuće gore. Dva-tri puta je opalio i tamo ljudi vrište, ne znam što je bilo, pa požurite molim vas“!
U 15 sati i 25 minuta opet je zazvonio telefon: „Molim vas brzo, Medovina, ubio mi je dijete, brzo“, govori ženski glas! Policajac na to pita: „Gore đe su one kuće, ajde ajde“, a žena odgovara: „Jeste, brzo, brzo“!
Telefon ponovo zvoni u 15 sati i 27 minuta. Muškarac uspaničeno govori: „Prije sam zvao ovamo u Medovini čuda se čine, gore opet pucaju, neki čovjek ženi ubija nekoga, skroz gore“, a policajac mu odgovara: „Evo, evo krenulo je, važi,važi“.
A mobilni telefon Miloša Martinovića, kako je svjedočio u emisiji, zazvonio je oko 15.20 sati. Zvala ga je supruga Nataša i rekla mu: „Ubio je Marka“.
On je bio u Budvi. Odmah je sjeo u automobil i dok je jurio ka Cetinju nazvao je kuma Milana Mitrovića da ide u Medovinu i vidi što mu je s prodicom.
Nataša Martinović još tri puta je pozvala supruga, dok je on vozio prema Cetinju. Slušao je kako mu stanodavac ubija porodicu. Nazvao ga je.
- ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića.
U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali kasno za njegovu porodicu i kuma Mitra, kako su ga zvali, koji je stigao prije njega i kojeg je Borilović ubio čim se pojavio pred kućom.
U emisiji je otkriven i jeziv detalj da je Borilović, pošto je ubio Mitrovića, telefonom pozvao njegovu suprugu Sabinu, koja je bila sama kod kuće sa tek rođenom kćerkom i hladnokrvno joj saopštio: „Ubio sam ti muža“!
Sumanuti ubica potom je upao u kuću Drecuna gdje je ubio babu i đeda Aleksandra Drecuna, a njega ranio. On je preživio, jer se pravio da je mrtav, pa je Borilović izašao iz kuće. Na ulazu se sreo sa Rajkom Drecunom, koji je potrčao ka kući roditelja kada je čuo pucnjavu. Ubio je i njega.
Teško ranjen, Aleksandar je uspio da pobjegne prema Manastiru u nadi da će policajci koji „čuvaju“ Manastir zaustaviti Borilovića.
Prema rekonstrukciji zločina u istraživačkom serijalu „Masakr odgovornosti“, Borilović se iz dvorišta Drecuna zaputio ka kući drugog komišje, koji je u međuvremenu telefonom pozvao njegovog ujaka Gorana Đurišića da dođe i pokuša da ga urazumi. Srećom, na terasi te kuće već su bila dvojica inspektora i odbili su Borilovićev napad.
U međuvremenu je u Medovinu stigao i njegov ujak, ali ga je Borilović hladnokrvno ubio.
Da policija nije adekvatno reagovala svjedočila je i Mileva Ramadanović koja je, iako teško ranjena, preživjela masakr.
Izašla je iz kuće kad je čula zapomaganje Slavice Zvicer u koju je Borilović pucao na vratima kuće Darinke Čelebić, koju je isto ranio.
Dok je pokušavala da pomogne ranjenim ženama, Borilovićev metak stigao je i i Milevu Ramadanović. Teško ranjena sjela je na stolicu koja je bila na terasi.
- ...i sramotila miliciju. Oni su počeli da pucaju, al' ne u njega, no u ovaj zid od te sobice tamo, eto se vidi tamo kako je proletio metak i u zid od kuće odio – ispričala je ona.
Odatle je Borilović upao u kuću Radunovića, gdje je ubio sestre Aleksandru i Milu. Jednu u hodniku, drugu u spavaćoj sobi.
Borilović je policajca Ljubišu Maksimovića ranio u glavu u razmjeni vatre sa policijom.
Borilović je pucao i u ekipu Hitne pomoći koja je stigla u Medovinu kako bi pomogla ranjenima, ali ih nije pogodio.
<h2>Izvještaj MUP-a</h2>
U emisiji je „Masakr odgovornosti“ objelodanjen je i izvještaj MUP-a o postupanju policije toga dana.
- Prilikom izvršenja ovog zadatka navedeni policijski službenici su iz službenog vatrenog oružja-pištolja, ukupno ispalili 23 projektila – piše u izvještaju.
Tvrdi se i kako je pokrenuta Interventna jedinica koja je bila kod Cetinjskog manastira, da su pozvane i ostale jedinice koje su tih dana boravile na Cetinju kao ispomoć, kao i da je brzo došla smjena upućena iz Centra bezbjednosti Bijelo Polje koja je bila smještana na Obzovici. U izvještaju se navodi i kako nijesu uspjeli da dobiju ekipu iz Centra bezbjednosti Berane koja je odradila prvu smjenu ispred Manastira.
Interesantno je da se ni riječju ne pominje da je Interventna odbila poziv u pomoć povrijeđenog Aleksandra Drecuna, već se navodi da se ta „jedinica pokrenula“ kako bi „štitila širi dio lica mjesta“?!
Da je pucnjava u Medovini trajala duže od 45 minuta zaključuje se i iz izvještaja MUP-a u kojem piše da je komandir stanice policije OB Cetinje u Medovinu stigao negdje oko 16.10 časova i čuo je nekoliko pucnjeva koji su, prema njegovoj procjeni, dolazili iz donjeg dijela naselja.
U izvještaju MUP-a se tvrdi kako je načelnik CB Podgorica Goran Jokić nakon obavještenja od strane dežurne službe CB Podgorica u 15:38 o događaju na Cetinje, odmah putem telefona upoznao v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije za posebne namjene Miloša Rakonjca da je potrebno pod hitno uputiti Protivterorističku jedinicu na Cetinje. V.d. pomoćnik direktora Miloš Rakonjac je odmah nakon prijema poziva, u 15:44h putem telefona naredio komandiru „A“ tima i oficiru za operativno štabne poslove u SPPN, dao im neophodne instrukcije o potrebnom hitnom angažovanju PTJ, kao i potrebnom sastavu prve grupe koja treba da se hitno uputi na lice mjesta na Cetinje...
Nije pojašnjeno iz kojih razloga je Rakonjac komadira „A“ tima pozvao tek šest minuta pošto je njega nazvao Jokić.
Nema ni precizne informacije ko je komandovao akcijom na Cetinju, da li je to bio Jokić, kako se nezvanično tvrdi i da li je on naložio policiji da događaj tretiraju kao talačku situaciju i da čekaju „specijalce“ iz Podgorice.
<h2>Uviđaj</h2>
Kako je objelodanjeno u emisiji „Masakr odgovornosti“, balističkim vještačenjem na Medovini je pronađena 41 čaura. Utvrđeno je da je 21 bila od lovačke puške, a 20 pištoljskih, za koje je kasnije utvrđeno da su kalibra 9 mm i da su ispaljene iz četiri različita pištolja.
Utvrđeno je da su četiri, od ukupno pet metaka koji su obdukcijom pronađeni u tijelu Borilovića, ispaljena iz civilnog pištolja, a jedan iz policijskog. Borilovića je, kako je pokazao nalaz, usmrtio policijski metak.
Vještačenjem je utvrđeno i da je Borilović čak šest puta punio svoju lovačku pušku, kao i da je ostao bez municije.
Porodica Martinović, o čemu je Pobjeda pisala još 2022. godine, ogorčena je i načinom na koji je urađen uviđaj, ali, sudeći prema dostupnim informacijama, institucije smatraju da nije bilo propusta.
Miloš Martinović, dostavio je, nekoliko dana nakon zločina, dokaze koji su ukazali na nemarnost istražitelja tokom uviđaja.
O tome je svjedočio za Pobjedu kada je ispričao s kakvim se užasom suočio četiri dana poslije tragedije – kada je prvi put ušao u podstanarski stan u kojem su mu ubijeni supruga i dva sina. Osim čaura, našao je čak i ostatke dijelova tijela koji su ostali za ekipom koja je radila uviđaj.
U emisiji „Masakr odgovornosti“ nadležni su prošle godine rekli kako posao istražitelja nije bio pretres podstanarskog stana u kojem je počinjen zločin, a da su pogrebnici odgovorni što su u stanu ostali ostaci tijela.
Institucije su zaključile i da je policija postupala profesionalno 12. avgusta 2022. godine u Medovini. To je utvrdilo Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, koje je prošle godine zaključilo predmet ocjenom da u postupanju policije nije bilo propusta?!
Za očekivati je da će i cetinjsko tužilaštvo donijeti istovjetnu odluku i u novom predmetu formiranom kod njih, a koji se odnosi na postupanje policije, konkretno – postupanje dvojice policijskih funkcionera tokom akcije u Medovini 12. avgusta 2022.
Tako se institucionalni muk nastavlja, a porodice žrtava masakra i preživjele država je ostavila da se potpuno sami nose sa tragedijom koja ih je zadesila, ali i lažima kojima su oni i javnost zasipani kako je sve u ovom slučaju urađeno u skladu sa protokolima i profesionalno.&nbsp;
Država istrajava u zataškavanju činjenica vezanih za zločin u Medovini i nepostupanjem institucija pokušava da uvjeri javnost da se ova tragedija nije mogla izbjeći, te da je jedini odgovoran sumanuti ubica.
Država nije pokazala interesovanje ni za inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, kojim bi bilo precizno definisano da osobe koje su ispoljavale bilo koji vid nasilničkog ponašanja ne mogu da dobiju dozvolu za oružje. Ova zemlja ni toliko nije spremna da učini u spomen žrtava masakra u Medovini i preduprjeđivanje nekog novog zločina.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Porodice žrtava i preživjeli još čekaju pravdu, tužilaštvo postupa u dva predmeta

Borba protiv ekološkog kriminala, kao savremenog bezbjednosnog izazova, je imperativ, poručeno je sa sastanka ministara unutrašnjih poslova i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danila Šaranovića i Damjana Ćulafića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da je Ćulafić sa Šaranovićem i Šćepanovićem razgovarao o suzbijanju ekološkog kriminala kao novom poglavlju u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi. 
 
- Naglašena je redovna komunikacija između rukovodstava MERS-a, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, kao i fokus na sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi- kaže se u saopštenju. 
 
Sagovornici su naveli da eksploatacija šljunka, nelegalna i nesavjesna sječa šuma na sjeveru Crne Gore, krađa u nacionalnim parkovima, uništavanje biodiverziteta, nesavjesno i nestatutarno ponašanje i korupcija kao poseban oblik eko kriminala, proizvode nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu. 
 
- Stoga je borba protiv ekološkog kriminala imperativ u radu- naglasili su sagovornici. 
 
Šaranović, Ćulafić i Šćepanović su istakli značaj inicijative potpredsjednika Vlade Alekse Bečića za formiranje organizacione jedinice u okviru Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno specijalizovanog tima koji će se isključivo baviti borbom protiv ekološkog kriminaliteta. 
 
Ocijenjeno je da bi takva jedinica unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg savremenog bezbjednosnog izazova, koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete društvu i prirodi. 
 
- Na kraju sastanka konstatovana je potreba za intenzivnim zajedničkim djelovanjem svih oblika organizovanja državnih organa, ali i informisanjem javnosti i aktivnim uključivanjem nevladinog sektora, kako bi se posvetila puna pažnja toj važnoj temi- navodi se u saopštenju.

MUP i MERS: Suzbijanje ekološkog kriminala imperativ

Španiju je pogodio zemljotres magnitude 5,3 po Rihterovoj skali, samo nekoliko sati nakon što je ta zemlja pogođena poplavama i jakom kišom.
Zemljotres je pogodio južnu Španiju, uključujući popularna turistička mjesta kao što su Kosta del Sol i Alikante, rano u ponedjeljak ujutru, prenosi Independent.
Nacionalni institut za geografiju Španije (IGN) zabilježio je zemljotres kod rta de Gata na obali Almerije u 7.13 po lokalnom vremenu. Rt de Gata je najveće zaštićeno obalno područje u regionu Andaluzije.
Prema najnovijem izveštaju IGN-a, zabilježeno je osamnaest naknadnih potresa, od kojih je najveći bio magnitude 3,4 i dogodio se samo pet minuta nakon glavnog zemljotresa.
Glavni zemljotres dogodio se oko 30 kilometara od obale, na dubini od skoro 2,5 kilometara ispod nivoa mora i osjetio se u stotinama gradova i sela širom Andaluzije i regiona Levante, prema IGN-u i lokalnim medijima.
U Almeriji, krov na aerodromu se srušio nakon što je potres uzdrmao stotine gradova, a izložbeni salon automobila je takođe oštećen.
- Čuli smo neke zvuke jedan za drugim, a zatim glasan prasak i pojavio se veliki oblak prašine. Baš smo se uplašili. Radnici na aerodromu su pili svoju prvu jutarnju kafu, ali srećom niko nije povrijeđen- kazao je radnik aerodrome lokalnim medijima.

Jug Španije pogodio zemljotres magnitude 5,3 Rihtera

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je Srbiju da djeluje kao produžena ruka ruskih nastojanja da destabilizuje Zapadni Balkan, ali nije ponovila svoju raniju izjavu o navodnoj ulozi američkog predsjednika Donalda Trampa u sprečavanju eskalacije situacije iz Srbije na Kosovo.
Govoreći u utorak u Rigi, uz predsjednika Latvije Edgarsa Rinkevičsa, Osmani je odbacila pojam "tenzija" između Kosova i Srbije, predstavljajući situaciju kao agresiju jedne strane i samoodbranu druge.
- Ne bih to nazvala tenzijama između Kosova i Srbije, jer pokušavamo da ne upadnemo u zamku izjednačavanja obje strane- rekla je Osmani, odgovarajući na pitanje novinara o ulozi Rusije u tenzijama i eskalacijama između Kosova i Srbije.
Dodala je da se nikada ne smiju stavljati agresor i žrtva u isti koš. Srbija neprestano pokušava destabilizirati našu zemlju, uključujući i kroz akte agresije, dok se mi stalno branimo.
- Nikada nismo okupirali niti napali niti centimetar teritorije bilo kojeg susjeda. Ono što smo uvijek činili – i što ćemo nastaviti da činimo – jeste da branimo svoju nezavisnost, svoj teritorijalni integritet, mir i slobodu, koji su teško stečeni- dodala je.
Osmani je prethodnih dana više puta govorila o mogućoj eskalaciji situacije od strane Srbije.
Ona je na predavanju u Vašingtonu 10. jula izjavila da je američki predsjednik Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije između Srbije i Kosova.
Navela je da ima "pouzdane informacije" da je riječ o "vrlo, vrlo svježim razvojem događaja".
Ova izjava izazvala je reakcije Ričarda Grenela, Trampovog izaslanika za specijalne misije.
On je optužio Osmani da "manipuliše" Trampovim riječima.
- Donald Tramp je nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog rada na miru i ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije 2019. i 2020, kroz potpisivanje u Trumpovoj Bijeloj kući Vašingtonskog sporazuma- naveo je Grenel.
On je dodao da Osmani nije bila "dio tog dogovora" i da je "apsurdno pretvarati se da ima nečeg novog".
Radio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Bijelu kuću za dodatna pojašnjenja, ali odgovor nije uslijedio.
Ni kosovska Vlada ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE o tome na kakvu eskalaciju se Osmani tačno pozivala.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja je 15. jula kratko rekao: "Izuzetno smo zahvalni na podršci Sjedinjenih Američkih Država kroz cijelu istoriju Republike Kosovo".
Posljednja velika eskalacija na sjeveru Kosova – području s većinskim srpskim stanovništvom – dogodila se u septembru 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba, predvođena Milanom Radoičićem, napala kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac.
Priština je taj napad okarakterisala kao teroristički čin orkestriran iz Srbije – optužba koju je Beograd negirao.
Nakon Grenelovih komentara, tim predsjednice Osmani najavio je da će ona održati konferenciju za novinare nakon povratka sa službenog puta.
Govoreći u Rigi, Osmani je takođe izjavila da je ruski uticaj na Kosovu "nula".
- Nažalost, ne mogu isto reći za našu susjednu zemlju, jer se Srbija pretvorila u državu pod ruskim uticajem – bilo politički, ekonomski ili vojno. Kroz taj uticaj u Srbiji, Rusija pokušava izazvati destabilizirajuće posljedice i šire u regionu, jer što je Evropa nestabilnija, to više odgovara interesima Rusije- rekla je Osmani.
Naglasila je da će Kosovo blisko sarađivati s partnerima iz Evropske unije i NATO-a kroz mjere odvraćanja i prevencije, kako bi se spriječilo da bilo koja destabilizirajuća taktika Rusije, sprovedena putem Srbije, urodi plodom.

Osmani: Srbija neprestano pokušava da destabilizuje Kosovo

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija. 
 
Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni. 
 
Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi. 
 
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci. 
 
- Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije. 
 
- MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara- kazali su iz tog resora. 
 
Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran. 
 
Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacijom kako novinara, tako i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva. 
 
Iz MKM su istakli da vjeruju da je uz kontinuirani dijalog, saradnju institucija, medija, nevladinog sektora i međunarodnih partnera, moguće postići kvalitetan pomak ka društvu u kome medijske slobode ne predstavljaju samo pravnu kategoriju, već dio svakodnevne stvarnosti. 
 
Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja. 
 
- Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara- kazali su iz SMCG agenciji MINA. 
 
Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje. 
 
- Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni- rekli su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe. 
 
- Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti- kazali su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima. 
 
Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva. 
 
Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara. 
 
- Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama- poručili su iz SMCG. 
 
Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere. 
 
Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom. 
 
- Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija- rekli su iz MKM. 
 
Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope. 
 
Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema. 
 
- U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne- &nbsp;rekli su iz MKM. 
 
Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare. 
 
- Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami- poručili su iz MKM. 
 
Iz tog resora su kazali da su svjesni da prava zaštita novinara podrazumijeva i unapređenje profesionalnih standarda i edukaciju, pa stoga kontinuirano podržavaju inicijative za usavršavanje novinarskih kapaciteta i razvoj medijske pismenosti među građanima, što doprinosi jačanju otpornosti društva na pritiske i manipulacije. 
 
Iz MKM su ocijenili da je ključno da svi relevantni akteri – od državnih institucija, preko medijskih udruženja, do međunarodnih partnera – djeluju sinergijski, jer samo objedinjeni i dosljedni pristup može obezbijediti bezbjedno i slobodno medijsko okruženje u Crnoj Gori. 
 
Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata. 
 
Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija. 
 
- Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima- rekli su iz SMCG. 
 
Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija. 
 
Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent. 
 
Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih. 
 
- Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost- istakli su iz SMCG. 
 
Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević. 
 
- Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača- istakli su iz SMCG. 
 
Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva. 
 
Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi. 
 
- Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem "nagradnog" pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja. 
 
- Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije- istakli su iz SMCG. 
 
Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadleznosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima. 
 
- Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika- rekli su iz MKM. 
 
Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija. 
 
Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima. 
 
- Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike- poručili su iz MKM. 
 
Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava. 
 
Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira. 
 
Upitani da li su zadovoljni odgovorom pravosuđa na napade na novinare i da li su kazne adekvatne, iz Ministarstva su kazali da pozdravljaju svaki napredak u efikasnosti pravosudnog odgovora, ali da ostaju opredijeljeni da se svi napadi na novinare, kako novi, tako i neriješeni slučajevi, moraju procesuirati u skladu sa najvišim standardima pravde i vladavine prava. 
 
- U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir- rekli su iz MKM. 
 
Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija. 
 
Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada. 
 
- Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejović, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara- kazali su iz SMCG. 
 
Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti. 
 
- Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića- istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

MKM i SMCG: Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: vuk-borilovic