Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će aktivirati Zakon o pobuni kako bi rasporedio vojne snage u Minesoti nakon višednevnih protesta zbog porasta broja imigracijskih agenata na ulicama Mineapolisa.&nbsp;
- Ako korumpirani političari Minesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju domoljube Agencije za imigraciju i carine (ICE), koji samo pokušavaju raditi svoj posao, pokrenuću Zakon o popuni - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Kako piše Rojters, Tramp je već na područje Mineapolisa poslao gotovo tri hiljade naoružanih saveznih policajaca u maskirnoj opremi vojnog stila i pod maskama koje im skrivaju lica.
Često su dočekivani glasnim i ljutitim protestima stanovnika. Bijes stanovnika produbio se prije osam dana nakon što je agent ICE-a ubio jednu američku državljanku.
Trampova najnovija prijetnja stigla je nekoliko sati nakon što je imigracijski službenik pucao i ranio Venezuelca za kojeg su rekli da je bježao od kontrole u Mineapolisu, prenosi Hina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp prijeti raspoređivanjem vojske zbog protesta protiv agenata ICE-a

Njemačka će još ove sedmice poslati prve vojnike na Grenland, piše njemački list Bild pozivajući se na više izvora u Njemačkoj i Skandinaviji.
Prema pisanju njemačkog lista, u početku će biti poslat izviđački odred sa nekoliko pripadnika Bundesvera.&nbsp;
Portparol njemačkog Ministarstva odbrane rekao je za Bild da to ne može ni da potvrdi ni da demantuje.&nbsp;
List, međutim, navodi da bi operacija mogla da počne već sjutra.&nbsp;
Iz krugova njemačke vlade i Bundestaga rečeno je da će prvi izviđački tim krenuti sjutra.&nbsp;
Danska je u utorak najavila značajno pojačanje svoje prisutnosti, a i drugi evropski NATO-partneri bi trebalo da učestvuju.
Zvanično, u pitanju su evropske države članice NATO-a koje pojačavaju prisustvo na Grenlandu.&nbsp;
Međutim, prema informacijama "Bilda", operacija se koordinira iz Kopenhagena, a ne preko NATO struktura.&nbsp;
Kao razlog za to navodi se da nordijske države u NATO-u, uključujući i Grenland, podležu NATO komandovanju u Norfolku u SAD.&nbsp;
Međutim, ova misija treba da se sprovede bez SAD-a.&nbsp;
Prema informacijama njemačkog lista, pored obuke kopnenih trupa, najvjerovatnije će biti obučavani i mornarica i vazduhoplovstvo.&nbsp;
Grenland se već neko vrijeme razmatra kao lokacija za stacioniranje ili upotrebu novih dalekometnih izviđačkih aviona "Posejdon", navodi list, prenosi Tanjug.

Bild: Njemačka ove sedmice šalje prve vojnike na Grenland

Visoka stopa dezerterstva i dva miliona ljudi koji izbjegavaju regrutaciju su među nizom izazova sa kojima se suočava vojska Ukrajine dok Rusija nastavlja invaziju posle gotovo četiri godina borbi, izjavio je danas novi ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov.
On je u Parlamentu rekao da su među problemima sa kojima se suočavaju oružane snage Ukrajine i preterana birokratija, „pristup sovjetskog tipa“ upravljanju i poremećaji u snabdijevanju vojske na liniji fronta dugačkoj gotovo 1.000 kilometara.
- Ne možemo voditi rat sa novim tehnologijama, a sa starom organizacionom strukturom - rekao je Fedorov.
On je rekao da je iz vojske dezertiralo oko 200.000 ljudi i da oko dva miliona ljudi izbjegava regrutaciju.
Parlament je danas Fedorova postavio za novog ministra odbrane, a on se zakleo da će podsticati inovacije i reforme kako bi ojačao vojsku u ratu sa Rusijom.
Novi 34-godišnji ministar, ranije je bio prvi zamjenik premijera i ministar za digitalnu transformaciju.
Njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane, Denis Šmihal je sada ministar energetike i prvi zamenik premijera. Šmihal je svega nekoliko mjeseci bio ministar odbrane – od jula 2025. do pre neki dan, a prije toga je bio premijer s najdužim stažom u istoriji Ukrajine – od 2020. do jula 2025, kada je na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog podnio ostavku da bi omogućio rekonstrukciju Vlade.
Tom rekonstrukcijom Zelenski želi da Vladu više usmjeri na bezbjednost, razvoj odbrane i diplomatiju, usred novog zalaganja SAD za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Fedorov je rekao da Ministarstvo odbrane ima manjak od 300 milijardi hrivni (6,9 milijardi eura) za svoje potrebe.
Evropska unija će najveći dio velikog novog programa zajma dati da pomogne da se finansira ukrajinska vojska i privreda tokom naredne dvije godine, rekla je danas predsjednica Evropske unije Ursula fon der Lajen.
Fedorov je rekao da se ukrajinski odbrambeni sektor znatno proširio od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Na početku rata, rekao je, njegova zemlja je imala sedam privatnih kompanija za dronove i dvije firme koje su razvijale elektronske sisteme za ratovanje, a danas gotovo 500 proizvođača dronova i oko 200 kompanija za elektronsko ratovanje.
On je dodao da su neki sektori nastali od nule, uključujući privatne proizvođače raketa kojih je sada oko 20, i više od 100 kompanija koje proizvode kopnene robotske sisteme.

Novi ministar odbrane Ukrajine: Milioni izbjegavaju regrutaciju ili dezertiraju

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

Bundesver, odnosno njemačka vojska, planira da od sredine januara mladim ljudima pošalje prve upitnike o novom vojnom roku. Procedura će se prvobitno obavljati poštom, jer država ima adrese prebivališta, ali ne i mejl adrese.
- Naši planovi predviđaju da ćemo pisma poslati za oko 650.000 osoba jednog godišta. To je oko 54.000 mjesečno - saopštilo je Ministarstvo odbrane Njemačke.
Počinje se onima rođenim od 1. januara 2008. Njemački državljani koji žive u inostranstvu neće dobijati pisma sa uptinicima, ali će po povratku u Njemačku, mladići biti vojno evidentirani.
U pismu je štampan QR-kod koji vodi do upitnika. Od tog trenutka sve se obavlja digitalno, na primjer preko telefona.
Svi muškarci i žene od 18 godina treba da u upitniku navedu svoju podobnost i motivaciju za Bundesver. Muškarci moraju da popune upitnik – žene ne.
Ime i adresa su već navedeni, jer ih država posjeduje. Zatim mora da se unese mejl adresa. Slijede podaci o stepenu obrazovanja i pitanje da li je već završena stručna obuka. Takođe se pita i za vozačku dozvolu. Visina, težina i fizička kondicija su takođe tema.
Najvažnije je pitanje o interesovanju za Bundesver. Mladi muškarci ili žene treba da ocijene svoje interesovanje na skali od nula (nimalo interesovanja) do 10 (veliko interesovanje).
<h2>Upitnik popunjen. Šta dalje?</h2>
Potom je predviđena provjera sposobnosti (musterung). Za sve muškarce rođene od 1. januara 2008. to je obavezno.&nbsp;
Najprije će ljekarskim pregledima biti podvrgnuti oni koji su u upitniku iskazali spremnost za dobrovoljno služenje vojnog roka i koji, nakon evaluacije upitnika, iz perspektive Bundesvera potencijalno odgovaraju potrebama. U okviru raspoloživih kapaciteta, postepeno će biti obuhvatani i drugi djelovi godišta 2008. Kada kapaciteti Bundesvera za regrutaciju budu u potpunosti uspostavljeni, postupak će biti proširen na cijelo godište.
Ljekarski pregledi više neće biti kao nekada, kada su vojni odsjeci često bili daljeni od naseljnih mjesta i djelovali kao kasarne. Ubuduće će pored sadašnjih 14 postojati ukupno 39 centara za regrutaciju, lako dostupnih, na primjer u gradskim centrima.
<h2>Mladićima prijete kazne</h2>
Ignorisanje novih propisa o vojnoj službi može biti skupo. Ako mladi muškarci ne popune upitnik, ponovo će dobiti pismo. Ali, poslije određenog vremena može da uslijedi i novčana kazna.
Jednako ozbiljan prekršaj je davanje lažnih podataka. Na primjer – kako je objasnilo Ministarstvo odbrane – navesti da je visina 1,60 m, težina 200 kg, a na regrutaciji se pokaže da to nije tačno.
Ako mladić ne ispuni obavezu popunjavanja upitnika ili da pogrešne podatke, može da slijedi novčana kazna do 1.000 eura, rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane agenciji epd.
Za muškarce je obavezan i ljekarski pregled. Na zahtjev je moguće izuzeće, u određenim situacijama. Međutim, prema portparolu ministarstva odbrane - ako mladić bez opravdanja ne dođe na zakazani termin, može da ga privede policija. Vojna policija Bundesvere neće biti korišćena u takvim slučajevima.
<h2>I Bundesrat odobrio novi zakon</h2>
Nakon Bundestaga, u petak 19. decembra i Bundesrat je odobrio zakon o modernizaciji vojnog roka. Time u Njemačkoj od 1. januara stupa na snagu novi Zakon o služenju vojske - koje je dobrovoljno.&nbsp;
Prema zakonu, Bundesver bi 2026. trebalo da ima između 186.000 i 190.000 aktivnih vojnika i vojnikinja. Do 2035. taj broj treba da poraste na 255.000 do 270.000. Uz to, planirano je i 200.000 rezervista. Trenutno Bundesver ima oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja.
Cilj zakona je da se kadrovske potrebe Bundesvera što preciznije pokriju. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag može da uvede takozvanu obaveznu službu prema potrebi, koja bi morala da se reguliše posebnim zakonom.
<h2>Obavezni vojni rok još tokom ove legislature?</h2>
Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Revekamp računa na povratak obavezne vojne službe još u ovom sazivu parlamenta.&nbsp;
- Zakonom o modernizaciji vojne službe stvorili smo instrument za kadrovski rast - rekao je Revekamp za list „Velt“ 25. decembra.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, i dalje sumnja da je samo atraktivnija dobrovoljna služba dovoljna.
Parlament će 2027. provjeriti da li se dogovorene ciljne brojke mogu ostvariti, objasnio je Revekamp.&nbsp;
- Lično računam s tim da ćemo još u ovom sazivu morati da se vratimo obaveznoj vojnoj službi - ističe Revekamp.
Jer, pored potrebnog povećanja broja vojnika, svake godine mora da se zamijeni 20.000 do 30.000 vojnika koji napuštaju aktivnu službu.
Za izbor regruta u slučaju obavezne službe Revekamp smatra da je nasumičan postupak „najtransparentniji i najpravedniji“. Fizički kriterijumi više nisu savremeni, „jer zašto, na primjer, neko s viškom kilograma ne bi bio dobar pilot drona?“&nbsp;

Ignorisanje vojnog upitnika u Njemačkoj može skupo da košta mladiće

Rusija se pridružila naporima koje su odobrile Sjedinjene Američke Države s ciljem posredovanja u sigurnosnom sporazumu između Sirije i Izraela, nastojeći smanjiti tenzije duž granice i upravljati regionalnom dinamikom.
Izvori koje citiraju izraelski mediji, uključujući Izraelsku radioteleviziju (KAN), navode da Moskva tiho olakšava ove razgovore, koji uključuju sastanke održane u Azerbejdžanu uz posjete visokih zvaničnika.
Zvaničnici upoznati s procesom navode da i dalje postoje razlike u pregovorima između Damaska i Tel Aviva, ali da je u proteklim sedmicama ostvaren određeni napredak. Rusko posredovanje je, kako se navodi, dobilo prihvatanje Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na vojno prisustvo Moskve u Siriji.
Osim toga, Moskva vrši pritisak za premještanje ruskih trupa na jug Sirije, u blizinu granice s Izraeom, što, prema navodima, Izrael preferira u odnosu na širenje turskog prisustva u tom području.
Navodni pregovori odvijaju se paralelno s naporima jačanja sirijsko-ruskih odnosa. Prošlog mjeseca Rusija je rasporedila trupe i vojnu opremu u regiji Latakija duž sirijske obale. Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani posjetio je Moskvu u srijedu, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, naglasivši planove za podizanje bilateralnih odnosa na strateški nivo.
Ovo je uslijedilo nakon oktobarskog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i sirijskog tranzicijskog predsjednika Ahmada al-Šare, na kojem su obje strane istakle značaj strateške, političke i ekonomske saradnje, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Tag: vojska