Trideset miliona za tenk ili trideset hiljada za dron?

Kritičari tvrde da su zbog sporih procesa nabavke, napori njemačke vlade da modernizuje i proširi svoju vojsku, Bundesver - u opasnosti da propadnu.

Ratovi u Ukrajini i Iranu pokazali su da dronovi koji koštaju tek nekoliko desetina hiljada eura mogu biti efikasni protiv oružja u čiji su razvoj i proizvodnju uloženi milioni. Ukrajinska protivvazdušna odbrana je pokazala da je sposobna da se nosi sa ruskim napadima, uprkos tome što ukrajinsko vazduhoplovstvo ima veoma mali broj borbenih aviona i bombardera.

Njemačka je značajno povećala svoje izdatke za odbranu u posljednjih nekoliko godina. Pored „specijalnog fonda“ od 100 milijardi eura, najavljenog nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. ubrzano se povećava i redovni vojni budžet: sa 62,4 milijarde eura u 2025. na 82,7 milijardi eura u 2026. Plan je da ta cifra do 2029. godine dostigne 152 milijarde eura.

Međutim, kritičari se pitaju da li se ove ogromne sume troše na najbolji način, naročito nakon što je u junu otkazan projekat zajedničkog francusko-njemačkog borbenog aviona FCAS, za koji je bilo planirano preko 100 milijardi eura. 

Niko Lange, koji je nekada radio za njemačko Ministarstvo odbrane, kritikuje trenutnu strategiju. 

- To je isti disfunkcionalni sistem kao i prije. Samo sipaju znatno više novca u njega. Poenta je sljedeća: ukoliko zapravo ne promijenite strukture vojnog planiranja i nabavki, od toga neće ispasti ništa bolje - rekao je on za portal Web.de.

Njemačka uči od Ukrajine

Andreas Švarc, poslanik Socijaldemokratske partije u odboru za odbranu Bundestaga, izjavio je da rat u Ukrajini „potpuno mijenja način na koji se vodi rat“.

Tokom posjete Ukrajini ranije ovog mjeseca, Švarc je uvideo da su debate koje su dominirale njemačkom politikom u prvoj godini rata - o tome da li Njemačka treba da pošalje krstareće rakete Taurus ili tenkove Leopard kako bi pomogla Ukrajini - postale potpuno nevažne. 

- Kada sam prošle nedelje bio u Ukrajini i posjetio Ministarstvo odbrane, niko me nije pitao za krstareću raketu Taurus niti za tenk Leopard. Ono što im je potrebno jeste pomoć sa dronovima, municijom, modernizacijom IT sektora, satelitima i komunikacijom - rekao je on za Dojče vele.

Može li vojska i dalje da se bori klasičnim oružjem?

Ipak, ukrajinsko iskustvo ne znači da su sistemi teškog oružja, koje često nazivaju „klasičnim sistemima“- postali prevaziđeni, kako su tvrdili pojedini analitičari posljednjih mjeseci. 

Maks Beker, saradnik za politiku u Njemačkom društvu za spoljnu politiku, istakao je da je rat u Ukrajini pokazao da su tenkovi i artiljerijski sistemi i dalje važni za zauzimanje i držanje teritorije, kao i za udare dugog dometa. 

- Riječ je o pronalaženju prave kombinacije tradicionalnih sistema, koji su vam i dalje potrebni, i tehnologije dronova. To je dilema, jer sa jedne strane i dalje morate da investirate u veoma skupe sisteme poput borbenih tenkova, kod kojih prođe mnogo vremena od narudžbine do isporuke, ali takođe morate da investirate i u sisteme kao što su dronovi i kamikaze-dronovi - rekao je on za Dojče vele.

Ukrajinska vojska je, dodao je Beker, svoju strategiju zasnovanu na dronovima razvila dijelom iz nužde, zbog nedostatka konvencionalne artiljerije i borbenih tenkova. 

- Mislim da se scenariji za koje se pripremaju Njemačka i NATO veoma razlikuju od rata između Rusije i Ukrajine, jer NATO posjeduje sasvim drugačiju opremu - kazao je on.

Andreas Švarc takođe smatra da su Bundesveru i dalje potrebno klasično teško oružje. 

- Ne želim da kažem da nam tenkovi više uopšte nisu potrebni. Naprotiv, uvijek će nam trebati. Ali pitanje je: da li su nam i dalje potrebni u toj količini? I zar ne bih mogao da ih dopunim ili čak optimizujem manjim, fleksibilnijim jedinicama - rekao je on.

Dronovi postaju ne samo sofisticiraniji, već i lakši i jeftiniji za upravljanje — dok su u prošlosti skupi, specijalni kompjuterski sistemi bili od vitalnog značaja. Nekim vojnim dronovima danas se može upravljati preko aplikacija na pametnom telefonu. Švarc vjeruje da su njemačka vlada i vojna industrija shvatili ovu novu realnost, ali da im je i dalje potrebno vremena kako bi sproveli konkretne mjere.

Problem sa nabavkama

Problem je, kao i obično, u birokratiji. Vojne nabavke su poslovično spore i komplikovane, a to se pokazalo kao posebno tačno u zemlji gdje odbrambenom industrijom dominiraju velike kompanije poput Rajnmetala, koje su zaradile ogroman novac praveći tenkove i podmornice za vojske širom svijeta.

- Imamo namensku industriju koja se decenijama oslanjala na određene, proverene tehnologije. Naravno, imamo i vojsku koja se decenijama spremala za scenarije koji danas više nisu naročito vjerovatni. I naravno da je teško uspostaviti ovaj novi način razmišljanja kada smo do sada djelovali na osnovu drugačijih scenarija. To od nadležnih zahtijeva spremnost da preispitaju svoj pristup - rekao je Švarc. 

U pokušaju da ubrza stvari, njemačka vlada je početkom godine uvela novi zakon čiji je naziv podjednako jasan koliko i glomazan: Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz (43 slova), odnosno, Zakon o ubrzanju vojnih nabavki.

Cilj je brža i jednostavnija kupovina. Finansijski limiti su podignuti kako bi nabavke išle bez komplikovanih odobrenja iz vrha, a ukinuta je i gomila papira za ugovore koje država sklapa direktno sa drugim vladama.

To su sve dobre stvari, kaže Beker, jer pomažu da se promijeni ustaljena logika vojnih nabavki: u svijetu u kome dronovi i oružje mogu postati zastareli za nekoliko nedjelja, nema smisla praviti narudžbine i gomilati zalihe oružja koje će već za nekoliko mjeseci biti prevaziđeno.

- Ovu novu logiku kreirate tako što ugovarate inovativne klauzule u procesu nabavke, koje obavezuju kompanije da ažuriraju svoje sisteme, rekao je Beker. 

Doao je da to mu je ulilo nadu to što je vidio da je njemačka vlada shvatila važnost takvih inovacija.

Ono na šta bi Njemačka trebalo da se koncentriše, sugerisao je Beker, jeste uspostavljanje nove proizvodne infrastrukture koja može brzo da reaguje na nove porudžbine.

- Ne mogu da kupim milion dronova. Potrebne su mi zalihe dronova za obuku i vježbe, ali su mi potrebni i industrijski kapaciteti kako bi masovna proizvodnja dronova mogla da se pokrene u roku od četiri do šest nedjelja - istakao je on.

Ljudi su i dalje neophodni

Njemačka vojska se takođe nalazi usred kampanje za regrutaciju koja se pokazuje nepopularnom među mladima. Uprkos sve većoj automatizaciji ratovanja, Švarc vjeruje da su novi ljudski kadrovi i dalje neophodni. 

- Ti ljudi su nam i dalje potrebni, na primjer kao piloti dronova, ali su nam potrebni i ljudi koji umeju da rade sa ovom tehnologijom - rekao je on. Pored toga, dodao je, novi regruti su neophodni za jačanje rezervnog sastava vojske radi zaštite njemačke teritorije u najgorem mogućem scenariju.