Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Ako želite da izbjegnete rat, morate se za njega pripremiti. Ako pokažemo snagu, zajedništvo, sposobnost i odlučnost da zaštitmo sve saveznike, tako ćemo izbjeći rat - poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska na NATO Samitu mladih koji se danas, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održava u Budvi. Ona je skrenula pažnju na NATO samit koji će se održati u Hagu u junu. - To je veoma važan samit zato što živimo u opasnim i veoma izazovnim vremenima. Rat u Ukrajini još bijesni, ruske veze sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom pokazuju koliko je važno da razvijamo našu odbranu kao Alijansa, ali i kao porodica zemalja koje dijele iste vrijednosti i interese. Naš ključni cilj je kako da NATO učinimo još snažnijim, balansiranijim, da doprinos svih saveznika bude jednak - navela je Šekerinska. Podvukla je da sve ostalo nestaje kad su mir i bezbjednost ugroženi. - Kada su vremena izazovna moramo napraviti teške odluke. Jedna od njih je da moramo više investirati u našu odbranu - poručila je ona. Dodala je da Zapadni Balkan nastavlja da ima stratešku vrijednost za Alijansu. - Tokom sukoba devedesetih vidjeli smo da je NATO zaista podržavao mir. Danas imamo miran Zapadni Balkan, zemlje regiona sarađuju, imamo snažnu interakciju, glavni fokus je članstvo u EU, mnogo zemalja su NATO članice. Ipak, nijesmo se odmakli od retorika koje nas dijele, i dalje imamo nacionalističke i secesionističke retorike. Zapadni Balkan nam je vrijedan, ali takođe očekujemo više regionalne inicijative za rješavanje tih problema. Problemi ne mogu biti riješeni mržnjom i podjelama već vrijednim radom i saradnjom - istakla je Šekerinska. <h2>OČEKUJE SE ODLUKA O POVEĆANJU IZDVAJANJA ZA VOJSKU</h2> Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da je velika privilegija za Crnu Goru što je domaćin petog NATO Samita mladih. - To je i primjer našeg kredibilnog članstva u Savezu i povjerenja koje NATO ima u Crnu Goru. Mislim da je u širem smislu ovo važno za region Zapadnog Balkana. Smatram da je članstvo Crne Gore u NATO savezu najbolji garant naše sigurnosti. To je jedna izvanredna platforma koja nam je omogućila modernizaciju naše vojske. Samo članstvo U NATO savezu je jedan korak ka našem punopravnom članstvu u EU - rekao je predsjednik. Podsjetio je da Crna Gora sada izdvaja oko dva posto svog BDP-a za vojsku i odbranu, a najveći dio tog budžeta ulaže u modernizaciju vojske. Istakao je da je juče počela gradnja brodova u Francuskoj za koje kaže da će biti izuzetno važni za mornaricu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom je najavio i u učešće na NATO Samitu u Hagu. - Očekujem da donesemo odluku o povećanju izdvajanja za vojsku. Pretpostavljam da će obaveza koju ćemo zajedno postići na NATO Samitu biti izdvajanje za vojsku u iznosu od iznad tri posto BDP-a. Crna Gora je spremna da se obaveže u tom smislu, mislim da ćemo tako još jednom pokazati naše kredibilno članstvo u NATO savezu. Očekujem i da Vlada izađe sa jasnom dinamikom implementacijom ove buduće obaveze. Moramo tačno znati na koji način taj novac treba trošiti u narednom period. Tu prvenstveno očekujem dobre inpute od ministra odbrane i ministra finansija - naveo je Milatović. <h2>NATO POTREBNIJI NEGO IKAD</h2> Generalni sekretar NATO-a Mark Rute obratio se prisutnima posebnom video porukom, te istakao značaj uključenosti mladih u NATO savezu. - Sa ratom u Evropi i rastom nestabilnosti NATO nam je potrebniji nego ikad. To znači da nam i vaše razmišljanje treba sve više. NATO se adaptira za budućnost, ali to ne možemo postići bez mladih ljudi, te bam trebaju njihovi stavovi, inspiracija, energija i razmišljanje - rekao je on. Bezbjednosni izazovi sa kojima se danas suočavamo zahtijevaju, cijeni on, svjež način razmišljanja. - Te ako imate karijeru u diplomatiji, tehnologiji i odbrani molim vas da istupite. Vaš glas je važan za našu zajedničku budućnost - poručio je Rute. <h2>ČLANSTVOM SMO OJAČALI BEZBJEDNOST CIJELOG REGIONA</h2> Milatović je ocijenio da je Crna Gora članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona. Milatović je, na NATO Samitu mladih, koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore, rekao da su tri ključna benefita članstva Crne Gore u Alijansi. Prvi od njih je, kako je naveo, to što je članstvo u Alijansi najbolja bezbjednosna garancija za Crnu Goru do sad. - Članstvo Crne Gore u NATO-u jedan je od glavnih stubova naše odbrane i bezbjednosne arhitekture - rekao je Milatović. On je kazao da je članstvo u Alijansi poslužilo i kao odlična platforma za modernizaciju vojske, navodeći da je veći dio izdvajanja za odrbanu opredijeljen za modernizaciju. - Treći benefit se odnosi na to da je članstvo u NATO bilo prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), jer je država pokazala demokratske standarde koji se odnose na vladavinu prava i razvoj institucija - dodao je Milatović. On je ukazao na to da je Crna Gora među zemljama koje već izdvajaju preko dva odsto budžeta za odbranu, dodajući da je država posvećena da troši više na odbranu. Milatović je rekao da je Crna Gora kredibilna članica koja doprinosi misijama NATO-a. Kako je dodao, Crna Gora je članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona, te da može biti uzor drugim državama kada su u pitanju dobri odnosi sa susjedima. - Crna Gora je napravila veoma važan izbor kada je postala članica NATO-a. To je bila važna odluka za cijeli region i njegovu bezbjednost, ne samo za Crnu Goru - rekao je Milatović. On je kazao da Crna Gora nije velika država kada se radi o populaciji ili vojnoj snazi, ali da može biti model kada su u pitanju odnosi u regionu, članstvo u NATO-u, ali i put ka EU. <h2>IMA I IZAZOVA ALI I POZITIVNOG TRENDA</h2> Ukazujući na činjenicu da je Crna Gora multietničko društvo, Milatović je istakao da vjeruje da možemo biti još bolji model u budućnosti. Govoreći o EU perspektivi, Milatović je rekao da je Crna Gora najnaprednija među državama kandidatima za članstvo. - Crna Gora je najrazvijenija u institucionalnom smislu, otvorila je sva poglavlja, zatvorili smo šest i nadamo se da ćemo za oko dvije godine zatvoriti sva poglavlja &nbsp;istakao je Milatović. On je ocijenio da je druga prednost Crne Gore to što je članica NATO-a. Prema riječima Milatovića, Crna Gora je, i u smislu ekonomskog približavanja EU, dobro pripremljena, a potpuno je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Milatović je rekao da vjeruje da je članstvo u EU do 2028. godine i dalje ostvariv cilj. Odgovarajući na pitanje koji izazovi su najveći na crnogorskom putu, Milatović je rekao da postoje brojni izazovi, ali i pozitivan trend. On je ukazao na izazove u oblasti vladavine prava, ali i na tehnička pitanja u vezi sa državnom pomoći ili oblasti ekologije. - Izazovi su tu, ali je važan pozitivan trend - &nbsp;rekao je Milatović. On je kazao da je u Crnoj Gori često percipiran kao neko ko kritikuje brzinu kojom Crna Gora napreduje ka EU, dodajući da stalno naglašava značaj reformi. Kako je istakao, iza svakog članstva u nekoj organizaciji krije se sistem vrijednosti i reformska agenda koja se radi za dobro građana. - Vjerujem da je to ono što je najvažnije i uvijek podsjećam sve aktere u državi da bi tako trebalo da se radi - rekao je Milatović.

Šekerinska: Ako želite da izbjegnete rat - morate se za njega pripremiti

Konceptu takozvane strateške autonomije francuski predsjednik Emanuel Makron posvetio se još 2017. godine, navodeći da moraju da osposobe Evropu da djeluje autonomno, kao dopuna NATO-u.
Njegov poziv, u govoru na Univerzitetu Sorbona u Parizu, u početku nije naišao na razumijevanje, ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022, a zatim i poslije ponovnog dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trampa koji kaže da više ne želi bezuslovno da garantuje bezbjednost Evrope.
Evropska unija nedavno je usvojila paket pod imenom „Rearm-Europe“ (Naoružaj Evropu). Do 2030. planira da uloži oko 800 milijardi eura u evropski odbrambeni sektor. Nekoliko zemalja EU najavilo je povećanje vojnih budžeta. Francuska bi u tome mogla da igra ključnu ulogu, ali, kako kažu stručnjaci, ne na svoju ruku i bez učešća drugih.
<h2>Iskustvo Francuske u misijama</h2>
Godišnji vojni budžet Francuske trebalo bi da se do 2030. udvostruči. Trenutno iznosi oko 50 milijardi eura, što je otprilike dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje. Povećani vojni izdaci mogli bi da dovedu do dodatnog ekonomskog rasta od oko 1,5 odsto, procjenjuju ekonomisti.
- Sa oko 20.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 200.000 radnika, francuski odbrambeni sektor predstavlja okosnicu unutar EU u pogledu odbrane - objašnjava ekonomistkinja sa Univerziteta Sajens Po iz Grenobla Fani Kolomb, specijalizovana za pitanja odbrane.
- Francuska je prisutna praktično u svim segmentima proizvodnje. Za razliku od drugih zemalja, ta smo znanja uglavnom održali od šezdesetih godina. Nakon završetka Hladnog rata, izdaci su smanjeni. Ali, poslije napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. u Njujorku i rata protiv terorizma koji je nakon toga pokrenut, taj trend se ponovo preokrenuo. Takođe, Francuska je uvijek učestvovala u misijama u inostranstvu, recimo u Libiji ili u regionu Sahela - kaže Kolomb za Dojče vele.
<h2>Sistemi umesto metaka</h2>
Time je Francuska, kako direktorka pariskog trasta mozgova Institut Žak Delor Silvi Mateli, takođe specijalizovana za odbrambeni sektor, zadržala pravu ratnu kulturu.&nbsp;
- Morate imati preciznu predstavu o prijetnji kako biste znali koje vam je oružje potrebno. Te analitičke sposobnosti Francuska je zadržala, za razliku od na primjer Njemačke - navela je Mateli za Dojče vele.
Pritom je Francuska predvodnik u nekim visokim tehnologijama, poput borbenog aviona Rafal ili nosača aviona Šarl de Gol.&nbsp;
- Proizvodnju lakog naoružanja i municije, međutim, drastično smo smanjili. Mislili smo da proizvodnja tih manje složenih proizvoda može lakše ponovo da se pokrene - navodi Mateli.
<h2>Novac i sirovine</h2>
S druge strane, ponovno pokretanje proizvodnje lakog naoružanja i municije, kako kaže Kolomb, možda ipak neće biti potpuno bez problema.&nbsp;
- Biće potrebne velike količine sirovina, koje je od uvođenja sankcija Rusiji teže nabaviti. Osim toga, moramo da obučimo više inženjera i stručnjaka. Francuski industrijski sektori posljednjih decenija stalno su smanjivani - ističe Kolomb.
A tu je i pitanje novca.&nbsp;
Zemlja ima visoke državne dugove i mora drastično da štedi kako bi smanjila svoj budžetski manjak. Francuska je najavila odbrambeni fond preko javne investicione banke BPIFrance, kroz koji bi trebalo da se prikupi 450 miliona eura. Razmatraju se i drugi finansijski proizvodi, posebno usmjereni na odbranu kako bi se podstakla štednja Francuza.
Pariska agencija Defense Angels, specijalizovana za finansiranje start-apova iz oblasti odbrane, takođe očekuje veći priliv. Ta investiciona mreža od svog osnivanja krajem 2021. već je finansijski podržala 23 firme. Agencija, koja okuplja 90 ulagača, mogla bi samo ove godine da podrža gotovo 30 mladih kompanija.
<h2>Evropi je potrebna Francuska – i obrnuto</h2>
Pritom je, kako kaže šef ove agencije Fransoa Matens, čitav proces ubrzao neuspjeli sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Od tada me zovu mnogi prethodno neodlučni ulagači i žele da investiraju - istakao je Matens.
Za njega start-apovi igraju važnu ulogu.&nbsp;
- Trebaju nam inovacije i najmodernija tehnologija u odbrambenom sektoru. Dinamični start-apovi to mogu bolje od velikih, tromih korporativnih konglomerata - ocijenio je Matens.
Pariski start-ap "Kayrros" nedavno je potpisao svoje prve ugovore s odbrambenim firmama. Ovaj start-ap analizira promjene na satelitskim snimcima pomoću vještačke inteligencije. U budućnosti bi moglo da se radi i o kretanjima na frontu.
- Francuska će igrati važnu ulogu i na području svemirske tehnologije u okviru naoružavanja, jer ovde postoji mini Silicijumska dolina i mnogo vrlo dobrih istraživačkih institucija - kaže za Dojče vele suosnivač "Kayrrosa" Antoan Half.
Ipak, Francuska bi trebalo da pokaže i skromnost, kažu neki stručnjaci poput politikološkinje i zamjenice direktora Grenoblovog istraživačkog centra za međunarodnu bezbjednost i evropsku saradnju Delfin Dešo-Dutar.
- Francuska ne može da zamijeni SAD i da bude novi predvodnik na području bezbjednosti. Neophodna je saradnja s drugim zemljama poput Njemačke ili Italije. Francuska bi trebalo da nastupa s više diplomatskog takta i manje nadmeno - zaključuje Dešo-Dutar.

Centralna uloga Francuske u odbrani Evrope

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) objavila je danas infografik sa pregledom zemalja članica koje izdvajaju više od do sada obaveznih dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu - a Crna Gora na njemu nije prikazana.
Infografik je sadržan od 22 od ukupno 32 zemlje članice, rangirane prema procentualnom udjelu izdvajanja iz BDP-a.
Crne Gore na ovoj listi nema iako je predsjednik Vlade Milojko Spajić izjavio da su izdaci za odbranu u 2024. godini prešli prag od dva odsto, uz planirano povećanje u 2025. godini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNATO%2Fstatus%2F1908084566159441943%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908084566159441943%7Ctwgr%5E158b7955a27c14f3d2d51d9c5b26ad9cad342db5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao i tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u decembru prošle godine.
- To nas čini još kredibilnijom i pouzdanijom članicom NATO. Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - naveo je tada Spajić.
Redakcija Antene M se 17. marta 2025. obratila Ministarstvu finansija pitanjem sa koje budžetske pozicije će ta sredstva biti izdvojena, ali odgovor ni do danas nije stigao.
Prema podacima za 2024. godinu, najveća izdvajanja zabilježena su u Poljskoj i Estoniji, koje za narednu godinu planiraju da dosegnu 4,7 i 5 odsto BDP-a. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.

Crne Gore nema na listi NATO zemalja koje izdvajaju više od dva odsto BDP-a za odbranu

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Marija Žižić

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koju SDT tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš kazala je da nije počinila nijedno krivično djelo i da u postupku protiv nje nema ničega osim politike ističuči i da je izložena bila medijskom linču.
- Gotovo će tri godine kako sam uhapšena kao simbol neke loše Crne Gore. Bila sam medijski i politički označena kao dokaz protiv jednog režima i ne slučajno ja - istakla je Medenica na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici.
Na tom talasu, simulirane nove pravde, čuvari pravde, kako kaže, vrh Tužilaštva i jedan dio pravne vlasti smatrali su da je afirmativno da joj uskrate sva prava koja joj sleduju po ustavu i zakonu.&nbsp;
- Što su me mediji više kriminalizovali i diskreditovali, to su mi Ustav i zakon bili dalje - navela je Medenica.
Ona je u odbrani navela da je ova sudnica za nju njena prošlost, sadašnjost i budućnost, navodeći sutkinji Vesni Kovačević da je pred njom žena od 68 godina i da je 40 godina provela u pravosuđu, a 36 godina u raznim sudicama.
- Vi znate moju biografiju i ne pričam da bih Vas fascinirala, već da bih vam ukazala da meni nije u interesu da se odgađa postupak jer ne želim da skončam svoj život da dokažem svoju nevinost i da me u tome spriječi nešto što je od boga dato - kazala je Medenica.&nbsp;
Dodala je da u spisima predmeta postoji njena medicinska dokumentacija.
Ona je ukazala da je njoj ograničeno kretanje i da svakih 15 dana mora da se javlja policiji. Navela je da su joj umrli prijatelji, kumovi, ali da nije mogla da pođe na saučešće jer joj je kretanje ograničeno uprkos odlukama Ustavnog suda u kojima je konstatovano da joj je povrijeđeno pravo na kretanje.
Medenica je ukazala i da je sutkinja Kovačević više puta postupala u njenom slučaju prilikom odlučivanja o ograničenju mjera kretanja. Prema riječima optužene, sve je ispreplitano i ne zna da li su ovdje neka nova pravila pitajući da li je ona na slobodi zbog dobre volje suda.
- Pitam i da li i tok postupka zavisi od nečije volje, portala i onih koji su kanalisali cijeli ovaj proces - rekla je Medenica, ističući da sutkinju Kovačević zna kao profesionalca.
Vesna Medenica je istakla da ona nije kriminalka, te da potiče iz bogate porodice i da se udala u bogatu familiju. Istakla je i da je od oca dobila pola miliona eura i da svi hoteli u na kolašinskoj brezni na njenom zemljištu.
- Nije Vesna Medenica imala bilo kakav razlog da uzima jedan euro od bilo i da kalja svoj obraz jer je obraz svetinja - kategorična je Medenica.&nbsp;
Ona je ponovila da nikada ni na jednog sudiju ili sutkinju nije uticala i negirala je navode optuženog Vaslija Petrovića da je njoj novac proslijeđen.
- Ako ja budem dinara viđela, imam tri unuke, tim parama njih sahranila - kazala je Medenica.
Ona je naglasila da je počinila krivično djelo da ovo ne bi bila optuženička klupa, nego klupa srama.
<h2>"Trojka se kreči"</h2>
Medenica je rekla i da nije član nikakve kriminalne grupe, da nije koristila skaj aplikaciju i da ništa nije uradila nezakonito. Istakla je i da u njenom telefonu nema nijedan broj osoba sa optužnice, osim onih ljudi koji su bili njeno obezbjeđenje i njenog sina.
Ona je navela i da je znala da će joj biti određen pritvor i prije odluke sudije za istrage zato što je čula razgovor u kojem su zatvorski čuvari rekli da "trojka se kreči".
Ona je bila kategorična da je Miloš Medeenica u pritvoru isključivo zato što je njen sin.
- Ja sam kao majka poražena jer on ima sigurno pitanje zašto mora ovo da trpi. I pored dvije odluke Ustavnog suda i ponuđenog jemstva on je i dalje u pritvoru. To me razočaralo od vas kao profesionalca, da je interes da je u pritvoru, a ne na slobodi. Zašto se zakon ne primjenjuje u odnosu na mog sina čiji je to interes. Mislim da iza ovoga stoji nešto drugo. Želim da vas ohrabrim - kazala je Medenica.
Na to je reagovala sutkinja Kovačević i navela da ne mora da je hrabri jer je hrabrost pokazala svojim odlukama.
Medenica je odgovarala na pitanja sutkinje Kovačević i advokata.
Ona je bila ketogrična da nikada nije uticala na ni jednog sudiju ili sutkinju da donese neku odluku. Potvrdila je da se interesovanja za neke predmete samo u dijelu u kojoj su fazi, isključivo informativno.
U Crnoj Gori je napravljen moj medijski linč i ja bih to prebrodila da tome nije bila izložena i moja porodica.
- Svim kolegama kojima sam pomagala kao čovjek čovjeku pretvorili su se u janjičare da pokažu da je Vesna kriminalna, ovakva, onakva - ispričala je Medenica.
Ona je upitala zašto se ne nađe nijedan predmet da je sporan za 39 godina i da je toliko "bila poštena a u 40. godini se pokvarila".
- Ne može čovjek karakter da mijenja, život može da ga promijeni, ali karakter ostaje isti. Očekujem da ću istrajati u dokazivanju pravde jer moja odbrana se ne završava - zaključila je Medenica.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će ostali optuženi iznijeti odbranu.
Na optužnici su Miloš i Vesna Medenic, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju.
Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Medenica: Uhapšena sam kao simbol neke loše Crne Gore, da sam počinila krivično djelo ovo ne bi bila optuženička, već klupa srama

Ministri finansija članica Evropske unije u ponedeljak su počeli da razgovaraju o tome kako da finansiraju izdvajanja za odbranu kroz novo zajedničko zaduživanje, postojeće fondove EU i veću ulogu Evropske investicione banke, s mogućnošću donošenja odluke u junu.
Razgovori ministara su uslijedili poslije sastanka evropskih lidera prošlog četvrtka nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zamrznuo američku vojnu pomoć Ukrajini i izazvao sumnju u posvećenost Vašingtona evropskim saveznicima.
Poljski ministar finansija Andžej Domanski, koji predsjedava razgovorima, rekao je da je samit potvrdio "apsolutnu političku volju da Evropa bude odgovornija za sopstvenu bezbjednost i da se pronađe novac za ogromno ponovno naoružavanje Evrope".
Ministri će raditi na predlogu Evropske komisije da EU prikupi 150 milijardi eura zaduživanjem za zajmove vladama za zajedničke odbrambene projekte.
- Ono za šta je Njemačka veoma otvorena i što smo eksplicitno podržavali jeste da kad god postoje istinski evropski projekti u oblasti odbrane da se razmišlja i o zajedničkom finansiranju - rekao je njemački ministar finansija Jorg Kukies.
Jedna od spornih tema vezanih za zajedničko zaduživanje je od koga kupiti sisteme naoružanja. Francuska predvodi grupu zemalja koje bi radije kupovale od evropskih firmi, dok je Njemačka otvorenija za kupovinu i van Evrope.
Dugogodišnja dilema postala je akutna nakon što je Vašington suspendovao davanje Ukrajini obavještajnih podataka, municije i druge opreme, što je izazvalo zabrinutost da bi to isto moglo da učini drugim zemljama, pa bi neki napredni sistemi naoružanja postali beskorisni.
- Veoma je važno da se sredstva koriste za kupovinu evropskih proizvoda koji su dio naše strateške autonomije - rekao je francuski ministar finansija Erik Lombard.
Ministri će takođe razgovarati o korišćenju kohezionih fondova EU za plaćanje projekata dvostruke namene od kojih bi koristi imali i civili i vojske i novoj politici kreditiranja EIB, banke u vlasništvu vlada EU, kako bi se proširio obim projekata za koje može da pozajmi i poveća iznos novca koji je na raspolaganju.
Ministri će u utorak razgovarati o tome kako promijeniti fiskalna pravila EU kako bi se obezbijedio prostor za veću nacionalnu potrošnju.
Kako bi uklonila barijere EU, Komisija je predložila da se dozvoli da svih 27 vlada EU povećaju potrošnju za odbranu za 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) svake godine u trajanju od četiri godine bez pokretanja bilo kakvih disciplinskih koraka prema pravilima EU o dugu na kojima počiva euro.
Ministri će razgovarati o proširenju postojeće definicije potrošnje za odbranu, koja sada uzima u obzir samo vojnu opremu. Trenutna pravila ne smatraju da su izgradnja fabrika municije i ojačavanje puteva i mostova da bi se omogućio prelazak tenkova, izdvajanja za odbranu i mnoge vlade to žele da promijene.

EU razmatra zajedničko finansiranje odbrane

Evropska unija (EU) bi trebalo da preuzme veću ulogu kada je u pitanju koordinacija odbrane, ocijenio je izvršni direktor Centra za evropske političke studije, Karel Lano.
On je, u intervjuu za European Newsroom, rekao da EU, na nivou zajednice, ima ograničene ekspertske kapacitete kada je u pitanju domen odbrane, koji je uvijek bio u nadležnosti država članica.
Na pitanje da li Evropska komisija (EK) preuzima jaču ulogu u oblasti odbrane, s obzirom na neizvjesnost oko američkih obaveza prema NATO-u i EU, Lano je kazao da bi EU trebalo da preuzme veću ulogu kada je u pitanju koordinacija odbrane.
- EU ima svoju ekspertizu iz drugih domena, ali u samoj srži odbrana je isključena iz ugovora Unije i ona ostaje u nadležnosti država članica - ukazao je Lano, navodeći da će taj problem postojati sve dok se Unija njime ne pozabavi.
Komentarišući najave povećanja izdvajanja za odbranu, Lano je istakao da "EU prvo treba da troši bolje za odbranu, pa onda više". 
 
- Bolja potrošnja znači da moramo koordinirati među sobom kako trošimo, šta radimo i na koje aspekte odbrane trošimo - pojasnio je Lano.
On je rekao da je EK počela da se bavi različitim segmentima povećanja izdvajanja za odbranu, dodajući da je veoma važno da se to uradi sistematski.
- EK se bavi nekim od ovih pitanja, ali mislim da to mora početi na vrlo sistematičan način, jer je to potpuno novo područje za EU, koje smo vidjeli da se nazire već neko vrijeme - kazao je Lano.
On je naglasio da je stručnost na nivou EU za oblast odbrane, posebno u administraciji, izuzetno ograničena.
Lano je kazao da EU u narednom periodu mora jačati i transparentnost u radu, posebno kada su u pitanju građani Unije kojima je potrebno približiti proces donošenja odluka u Uniji.
Prema njegovim riječima, EU mora posvetiti pažnju i drugim regionima u svijetu, ukoliko želi da bude važan igrač na međunarodnoj sceni.
Lano je naveo da je EU obično potpuno fokusirana na SAD, dok ima partnere i u drugim djelovima svijeta.
On je ocijenio da EU nema potpuno jasnu poitiku prema Izraelu i Pojasu Gaze, ali ni prema pojedinim djelovima Afrike, Latinske Amerike, ističući da je važno da Unija ima jasne pozicije.

Lano: EU da preuzme veću ulogu u koordinaciji odbrane

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas plan od 800 milijardi eura za jačanje odbrane zemalja EU kako bi se smanjio uticaj potencijalnog povlačenja SAD i kako bi se dala Ukrajini vojna podrška za pregovore s Rusijom nakon zamrzavanja pomoći SAD.
Fon der Lajen je rekla da će masivni paket „Naoružati Evropu“ biti predstavljen liderima EU koji će se sastati u Briselu u četvrtak na hitnom sastanku nakon nedjelje političke neizvjesnosti iz Vašingtona, gdje je predsjednik Donald Tramp doveo u pitanje i svoje savezništvo prema kontinentu i posvećenost odbrani Ukrajine.
Razlog sporosti zemalja EU bila je nespremnost da troše više na odbranu tokom proteklih decenija jer su bile pod nuklearnim kišobranom SAD i zbog slabe ekonomije, što stvara izazove za brzo povećanje takve potrošnje.
Fon der Leien je rekla da je prvi zadatak da se olabave fiskalna ograničenja koja EU postavlja na budžetsku potrošnju kako bi „omogućila državama članicama da značajno povećaju svoje izdatke za odbranu“.
- Ako bi države članice povećale svoju potrošnju za odbranu u prosjeku za 1,5 odsto BDP, to bi moglo da stvori fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u periodu od četiri godine - rekla je Fon der Lajen.&nbsp;
Ovo bi bilo dopunjeno programom zajmova od 150 milijardi eura kako bi se državama članicama omogućilo da daju za odbranu.
Ona je rekla da vojna oprema koju treba poboljšati uključuje vazdušnu i protivraketnu odbranu, artiljerijske sisteme, rakete i municiju, dronove i sisteme protiv bespilotnih letilica i sajber odbranu.
Takav plan će primorati mnoge zemlje članice EU da povećaju svoju vojnu potrošnju, koja je i dalje ispod dva odsto bruto domaćeg proizvoda u mnogim zemljama. Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je državama članicama da moraju da pređu na više od tri odsto što je prije moguće.
Plan će sada biti nacrt za samit u četvrtak, iako su neposredne odluke mimo čvrstih obaveza bile malo vjerovatne.

EU će razmatrati paket od 800 milijardi eura za jačanje odbrane usljed mogućeg povlačenja SAD

Potpredsjednik kineske vlade He Lifeng sastaće se sa delegacijom SAD u Velikoj Britaniji naredne sedmice na trgovinskim pregovorima, saopštilo je večeras kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
He će boraviti u Velikoj Britaniji od 8. do 13. juna na poziv britanske vlade, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.
Potpredsjednik kineske vlade će, zajedno sa američkim predstavnicima, kopredsjedavati prvom sastanku Mehanizma za ekonomske i trgovinske konsultacije između Kine i SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da će kinesko-američki trgovinski pregovori biti održani u Londonu u ponedjeljak, u nastojanju da se postigne dogovor dvije sile u sporu oko carina.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ napisao da će američku delegaciju činiti ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) i predstavnik za trgovinu Bele kuće Džejmison Grir (Jamieson Greer).
Ovo će biti drugi sastanak između kineskih i američkih predstavnika od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Prvi, održan sredinom maja u Ženevi, privremeno je smirio trgovinski spor između dvije vodeće svjetske ekonomije zbog novih carinskih mjera SAD.
Međutim, Tramp je potom optužio Peking da ne poštuje uslove tog sporazuma o smirivanju tenzija.
U aprilu je Tramp povećao carine na kinesku robu na 145 odsto, na šta je Kina odgovorila povećanjem carina na uvoz američke robe na 125 odsto.

Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu

Velika Britanija i Francuska odustale su od planova da priznaju palestinsku državu na predstojećoj konferenciji u Njujorku, koja će biti održana između 17. i 20. juna, prenose svjetski mediji.
Francuska je ranije lobirala kod Velike Britanije i ostalih evropskih saveznika da priznaju palestinsku državu upravo na toj konferenciji. Predsjednik Emanuel Makron opisao je ovaj potez kao „moralnu obavezu i politički zahtjev“, sugerišući da bi priznanje Palestine moglo doći kao dio šireg dogovora u kojem bi Saudijska Arabija priznala Izrael.
Ipak, prema pisanju The Guardiana, francuski zvaničnici su ove sedmice obavijestili svoje izraelske kolege da priznanje neće biti predmet ove konferencije. Umjesto toga, fokus će biti na definisanju koraka ka budućem priznanju, uslovljenih nizom konkretnih mjera i ustupaka koje bi Palestinci trebalo da sprovedu.
Ti koraci uključuju: trajni prekid vatre u Gazi, oslobađanje izraelskih talaca, reformu Palestinske uprave, ekonomsku obnovu i kraj vlasti Hamasa u Gazi.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je u petak da bi eventualno priznanje palestinske države na konferenciji imalo više simbolički karakter, te naglasio da Francuska kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a ima posebnu odgovornost da ne preduzima taj korak bez podrške svojih saveznika.
Bivši izvršni direktor Human Rights Watcha Kenet Rot izrazio je zabrinutost da bi uslovljavanje priznanja moglo odgoditi taj čin unedogled.
- Ti koraci ne bi smjeli postati još jedan beskonačni "mirovni proces", već bi trebalo služiti kao pritisak na Izrael da prestane da opstruiše uspostavljanje palestinske države - napisao je Rot na mreži X.
Iako 147 zemalja već priznaje državu Palestinu, mnoge evropske zemlje su bile uzdržane, držeći stav da priznanje treba da dođe tek uz izraelsku saglasnost i recipročne poteze arapskih zemalja.
Irska, Španija i Norveška priznale su palestinsku državu prošle godine, a sve veći broj evropskih lidera smatra da priznanje treba da se dogodi jednostrano, kao politički pritisak na Izrael da promijeni svoj kurs.
Prošle sedmice, izraelski diplomata Alon Pinkas izjavio je za Middle East Eye da je francuski pritisak za priznanje Palestine „ozbiljan“ i da ima podršku većine država članica Evropske unije i Saudijske Arabije.
<h2>Pritisak iz SAD-a</h2>
Velika Britanija i Francuska, međutim, našle su se pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država zbog najavljenih planova, dok je Izrael najavio da će kao odgovor proširiti svoja naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac saopštio je da planovi o izgradnji dodatnih 22 naselja predstavljaju „strateški potez kojim se onemogućava uspostavljanje palestinske države“.
U julu prošle godine izraelski parlament je velikom većinom glasova odbacio mogućnost formiranja palestinske države.

Velika Britanija i Francuska odustale od planova da priznaju Palestinu na junskoj konferenciji

Premijer Milojko Spajić je za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog dešavanja Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Kako je Portal ETV objavio ranije danas, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
U objavi na Fejsbuku je napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.

Spajić za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog odluke o koncesiji aerodroma

„Roštiljke“ - tako su Podgoričani nazvali nedavno postavljene crvene metalne klupe u Karađorđevom parku nakon rekonstrukcije koja je koštala skoro 700.000 eura. Ovi radovi počeli su krajem oktobra, u mandatu bivše gradonačelnice Olivere Injac. Umjesto planiranih 70 radnih dana, trajali su nešto više od sedam mjeseci, a tadašnja uprava navela je vremenske nepogode kao razlog kašnjenja. Park danas ima nove staze, sprave za trening, mobilijar i biljne vrste, ali i metalne klupe o kojima se više govori nego o samoj cijeni rekonstrukcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607220624_2c49a185d706f4fce5dba4e7f5bc2b3d8d78a8e216631e13b14ee6f13571c3f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607220624_2c49a185d706f4fce5dba4e7f5bc2b3d8d78a8e216631e13b14ee6f13571c3f5" data-rendition-name="original" width="1022" height="466" loading="lazy" alt="Objava na društvenim mrežama"> <figcaption>Jedna od objava na društvenim mrežama</figcaption> </figure>  Građani se tako pitaju kako će na njima, na temperaturama koje ljeti u Podgorici prelaze i 40 stepeni, potražiti predah. - Park je fin. Fino je uređeno sve, jedino ove klupe željezne.. To će ljeti malo da peče.. I što ništa nije napravljeno za malu djecu u parku – rekao je jedan od anketiranih Podgoričana Televiziji E. Jedna sugrađanka kazala je da su upravo metalne klupe jedina zamjerka koju ima za izgled Karađorđevog parka, a anketirani Podgoričanin je konstatovao da nijesu praktične. Još jedan Podgoričanin ukazao je na to da se drvene klupe u glavnom gradu često lome, te da su zbog toga možda sada postavljene metalne. Optimizam je pokazala starija sugrađanka navodeći da građani mogu ponijeti sa sobom podmetač. - Mnogo je bolje nego one drvene. Imamo mi ovdje dosta onih koji ne razmiju što znače park i zelenilo.. Pa ih prešegaju, iskoči daska i nemaš gdje da sjedneš - navela je ona. <h2>PLASTIFICIRANI SLOJ</h2> Iz Glavnog grada tvrde da metalne klupe imaju plastificirani sloj koji navodno štiti od pregrijavanja. - Metalne klupe nijesu izuzetak u urbanom mobilijaru. Srijećemo ih bilo gdje u Evropi: od Sicilije do Norveške i šire, što znači da su otporne na različite vremenske uslove, čak i ekstremnije od onih koje imamo u Podgorici - naveli su oni. Kažu da su metalne klupe dugotrajnije, te da zahtijevaju manje održavanja i utrošenih sredstava za tu namjenu. - Metalne klupe daju savremen i moderan izgled prostora - dodali su oni. <h2>POREĐENJE SA NJEGOŠEVIM PARKOM</h2> Rekonstrukcija Karađorđevog parka koštala je skoro 700.000 eura, pa se našla i u fokusu političkih rasprava. Iz opozicije podsjećaju da je obnova Njegoševog parka, koji je pet puta veći od Karađorđevog, koštala 990.000 eura. - Samo je trista hiljada eura razlike u rekonstrukciji, pri čemu se Njegošev park zaista revitalizovao i pustio u upotrebu građanima - oni svakodnevno uživaju taj sadržaj. U Karađorđev park je usut beton i postavljene klupe sa kojima se građani već šale - kazala je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Maša Šturanović za TV E. Potrošena sredstva za rekonstrukciju parka u Glavnom gradu pravdaju poskupljenjem građevinskog materijala i usluga u odnosu na 2021. kada je, tvrde, bilo i do 50 odsto jeftinije. - Vrijednost radova koje je izvelo „Zelenilo“ a tiče se rekonstrukcije Karađorđevog parka 696.000 eura. U taj iznos uključeni su pripremni radovi rekonstrukcije - pripremanje terena, uklanjanje i odvoz biljnog otpada, izgradnja šetnih staza, ugradnja pripadajućeg mobilijara parka i obnova biljnog fonda - kazali su oni. Park se prostire na 12.000 metara kvadratnih što, kažu oni, znači da je cijena rekonstrukcije po kvadratnom metru iznosila 58 eura. <h2>POTREBNO VIŠE ZELENILA</h2> Osim vidnih razlika između ova dva parka, Njegošev i Karađov park dijele zajednički problem: neispravne česme. Iz nevladine organizacije „Green home“ poručuju da u 21. vijeku mnogi i dalje ne znaju čemu služi park: jer je sve manje zelenila – a više betona. - Ukoliko izvršimo i betoniranje parka i stavimo te limene klupe, onda prosto više nije prijatno za boravak i park gubi primarnu funkciju – pogotovo u ljetnjim mjesecima – kazala je Sanja Orlandić iz te NVO. Ona je istakla da se kod nas značajno povećava sadržaj u samim parkovima. - Nijesmo u potpunosti protiv toga, sadržaji su potrebni, ali moramo prosto voditi računa o tome da imamo više zelenih površina: stabala, biljaka i da to budu autohtone vrste... Rekonstrukcije koje su bazirane na zelenilu ne mogu biti toliko skupe kao ove gdje se koriste vještački materijali – jasna je Orlandić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DncE63hdxGuk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Roštiljke“ u Karađorđevom parku zasijenile skupocjenu rekonstrukciju

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: odbrana