Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo bi danas u Kijevu da se sastane sa visokim zvaničnicima američkog Ministarstva odbrane.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, satanak bi trebalo da bude održan dok postoje izvještaji da su Moskva i Vašington izradili mirovni plan koji predviđa velike ustupke Ukrajine.
Prema novim prijedlozima koje su, kako se navodi, izradile Sjedinjene Američke Države (SAD) radi zaustavljanja rata u Ukrajini, Kijev bi trebalo da odustane od dijela svoje teritorije i naoružanja.
Američki predlog navodno uključuje i smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga, kao i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila ključna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga.
Osim toga, stranim trupama ne bi bilo dozvoljeno da borave na ukrajinskom tlu, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa.
Prijedlozi, koje su detaljno opisali Financial Times i Reuters, uglavnom se poklapaju sa radikalnim zahtjevima Rusije iz početka ove godine, kada je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajinski zvaničnici nijesu odmah javno reagovali na pomenute izvještaje.
Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je direktno upoznat s prijedlogom, potvrdio je njegov sadržaj, ali nije dao dodatne komentare.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski danas sa američkim zvaničnicima odbrane

Odbrana Ivana Delića reagovala je nakon potvrde vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da ovaj Budvanin nema veze sa ubistvom Gorana Žugića, kako su to tvrdili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i Boris Bogdanović.&nbsp;
-Ovakav narativ se mogao čuti u zakonodavnom domu i ranije, te nadležno tužilaštvo nije gubilo vrijeme, već je takve navode provjerilo i rezultat preduzetih provjera je da Ivan Delic nema status čak ni osumnjičenog lica, niti je isti saslušavan ovim povodom, već se istraga za odnosni krivično-pravni događaj vodi u odnosu na NN lice. Navedeno je nedavno potvrdio i prvi čovjek tuzilaštva gostujući u emisiji na TV "Vijesti".
Na kraju, posebno ističemo, da ovakve izjave jedino mogu imati za posljedicu ugrožavanje članova porodice Delić, navodi odbrana Delića.&nbsp;
Marković je u emisiji “Načisto” podsjetio da su mnogi političari izjavljivali da imaju određene dokaze I informacije, ali kada su ih pozivali, u nijednom od tih slučajeva nijesu imali konkretan dokaz.&nbsp;
-Pozivali smo Dritana Abazovića, ministra Šaranovića koji je prezentovao u Skupštini upravo određene informacije. On nam je dao samo operativne informacije, kazao je Marković, naglasivši da nijesu dobili nikakve dokaze.&nbsp;

Odbrana tvrdi da netačne izjave političara ugrožavaju porodicu Delić

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

1250x600

1084x550

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Specijalno državno tužilaštvo optužilo je suspendovanog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića na osnovu izjave svjedoka saradnika Milana Kankaraša koja je pravosnažno izuzeta iz spisa predmeta i ne smije se koristiti, čak tri mieseca prije nego su tužioci predali optužnicu. To je danas razotkrio Saša Čađenović u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane.&nbsp;
Čađenoviću, po jednoj od više tačaka optužnice, na teret se stavlja da je zloupotrijebio službeni položaj zbog nepokretanja postupka protiv Novljanina Duška Roganovića.
Suspendovani specijalni tužilac kaže da je tačno da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića za ubistvo Predraga Pejovića, ali zato što nije postojala osnovana sumnja za to.
- Činjenična građa na kojoj bi se zasnivala osnovana sumnja da je to djelo izvršio, kreatori optužnice nalaze u svjedočkoj izjavi svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo: "Ja sam zaključio da je on sa svojim ljudima organizovao to ubistvo". Izjava Kankaraša je izdvojena iz spisa predmeta i sud je naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti - istakao je Čađenović.
To su morali znati i tužioci, jer je rješenje o izuzimanju izjave svjedoka saradnika postalo pravosnažno čak tri mjeseca prije nego što su tužioci predali optužnicu protiv Čađenovića.&nbsp;
- Predmetni rješenje o izuzimanju izjave postalo je pravosnažno 9.marta 2023. godine, a optužnica protiv mene predata je sudu 8. juna 2023. godine. Ovog rješenja o izuzimanju u optužnici nema kao dio dokaznog materijala - naglasio je Čađenović predlažući sudu da to rješenje pribavi i sprovede ga kao dokaz.&nbsp;
Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
- Sud ne može oglasiti krivim samo na dokazima dobijenih od iskaza svjedoka saradnika. Pored iskaza svjedoka moraju postojati drugi dokazi kojima će se potvrditi iskaz. Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Pored toga za ubistvo Pejovića, ističe Čađenović, od 2020. do danas tužilaštvo nije našlo dokaz za osnov, a ne, ističe, osnovanu sumnju da je neko izvršio krivično djelo.&nbsp;
- A koliko mi je poznato, još nije pokrenut krivični postupak protiv Duška Roganovića - dodao je suspendovani tužilac aludirajući da ga ni sadašnji sastav tužilaštva ne tereti.&nbsp;
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića najbolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.

Marija Žižić

SDT optužuje Čađenovića na osnovu izjave svjedoka koja je pravosnažno izuzeta tri mjeseca prije predaje optužnice

Evropa je dala jasan signal o želji da ojača ulogu u spoljnoj politici, a ukoliko ne želi da bude potčinjena Amerikancima, mora da troši više, što je ujedno pitanje dostojanstva, rekao je danas šef italijanske diplomatije Antonio Tajani.
Troškovi odbrane ''nisu samo za kupovinu oružja, već i za to da bolnice budu sposobne, u nesrećnom slučaju rata, da imaju odjeljenja pogodna za spremnost za mogući napad“, dodao je Tajani.
On je istakao da je važno da povećana potrošnja garantuje bezbjednost, a takođe i kvalitet potrošnje, zbog čega Italija nije insistirala samo na kvantitetu, prenosi Tanjug.
- To su izbori koji moraju učiniti da naša ekonomija raste. Imamo bezbjednosnu industriju koja nije samo odbrana, već je i infrastruktura koju treba izgraditi. Ako postoji ravnoteža, lakše je održati mir, koji se mora graditi dan za danom - rekao je Tajani na marginama samita Evropske narodne partije u Briselu.
Na samitu NATO u Hagu dogovoreno je da će članice povećati potrošnju na odbranu na pet odsto BDP do 2035. godine.

Tajani: Ako EU ne želi da se potčini SAD, mora da troši više na odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Ako želite da izbjegnete rat, morate se za njega pripremiti. Ako pokažemo snagu, zajedništvo, sposobnost i odlučnost da zaštitmo sve saveznike, tako ćemo izbjeći rat - poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska na NATO Samitu mladih koji se danas, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održava u Budvi. Ona je skrenula pažnju na NATO samit koji će se održati u Hagu u junu. - To je veoma važan samit zato što živimo u opasnim i veoma izazovnim vremenima. Rat u Ukrajini još bijesni, ruske veze sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom pokazuju koliko je važno da razvijamo našu odbranu kao Alijansa, ali i kao porodica zemalja koje dijele iste vrijednosti i interese. Naš ključni cilj je kako da NATO učinimo još snažnijim, balansiranijim, da doprinos svih saveznika bude jednak - navela je Šekerinska. Podvukla je da sve ostalo nestaje kad su mir i bezbjednost ugroženi. - Kada su vremena izazovna moramo napraviti teške odluke. Jedna od njih je da moramo više investirati u našu odbranu - poručila je ona. Dodala je da Zapadni Balkan nastavlja da ima stratešku vrijednost za Alijansu. - Tokom sukoba devedesetih vidjeli smo da je NATO zaista podržavao mir. Danas imamo miran Zapadni Balkan, zemlje regiona sarađuju, imamo snažnu interakciju, glavni fokus je članstvo u EU, mnogo zemalja su NATO članice. Ipak, nijesmo se odmakli od retorika koje nas dijele, i dalje imamo nacionalističke i secesionističke retorike. Zapadni Balkan nam je vrijedan, ali takođe očekujemo više regionalne inicijative za rješavanje tih problema. Problemi ne mogu biti riješeni mržnjom i podjelama već vrijednim radom i saradnjom - istakla je Šekerinska. <h2>OČEKUJE SE ODLUKA O POVEĆANJU IZDVAJANJA ZA VOJSKU</h2> Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da je velika privilegija za Crnu Goru što je domaćin petog NATO Samita mladih. - To je i primjer našeg kredibilnog članstva u Savezu i povjerenja koje NATO ima u Crnu Goru. Mislim da je u širem smislu ovo važno za region Zapadnog Balkana. Smatram da je članstvo Crne Gore u NATO savezu najbolji garant naše sigurnosti. To je jedna izvanredna platforma koja nam je omogućila modernizaciju naše vojske. Samo članstvo U NATO savezu je jedan korak ka našem punopravnom članstvu u EU - rekao je predsjednik. Podsjetio je da Crna Gora sada izdvaja oko dva posto svog BDP-a za vojsku i odbranu, a najveći dio tog budžeta ulaže u modernizaciju vojske. Istakao je da je juče počela gradnja brodova u Francuskoj za koje kaže da će biti izuzetno važni za mornaricu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom je najavio i u učešće na NATO Samitu u Hagu. - Očekujem da donesemo odluku o povećanju izdvajanja za vojsku. Pretpostavljam da će obaveza koju ćemo zajedno postići na NATO Samitu biti izdvajanje za vojsku u iznosu od iznad tri posto BDP-a. Crna Gora je spremna da se obaveže u tom smislu, mislim da ćemo tako još jednom pokazati naše kredibilno članstvo u NATO savezu. Očekujem i da Vlada izađe sa jasnom dinamikom implementacijom ove buduće obaveze. Moramo tačno znati na koji način taj novac treba trošiti u narednom period. Tu prvenstveno očekujem dobre inpute od ministra odbrane i ministra finansija - naveo je Milatović. <h2>NATO POTREBNIJI NEGO IKAD</h2> Generalni sekretar NATO-a Mark Rute obratio se prisutnima posebnom video porukom, te istakao značaj uključenosti mladih u NATO savezu. - Sa ratom u Evropi i rastom nestabilnosti NATO nam je potrebniji nego ikad. To znači da nam i vaše razmišljanje treba sve više. NATO se adaptira za budućnost, ali to ne možemo postići bez mladih ljudi, te bam trebaju njihovi stavovi, inspiracija, energija i razmišljanje - rekao je on. Bezbjednosni izazovi sa kojima se danas suočavamo zahtijevaju, cijeni on, svjež način razmišljanja. - Te ako imate karijeru u diplomatiji, tehnologiji i odbrani molim vas da istupite. Vaš glas je važan za našu zajedničku budućnost - poručio je Rute. <h2>ČLANSTVOM SMO OJAČALI BEZBJEDNOST CIJELOG REGIONA</h2> Milatović je ocijenio da je Crna Gora članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona. Milatović je, na NATO Samitu mladih, koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore, rekao da su tri ključna benefita članstva Crne Gore u Alijansi. Prvi od njih je, kako je naveo, to što je članstvo u Alijansi najbolja bezbjednosna garancija za Crnu Goru do sad. - Članstvo Crne Gore u NATO-u jedan je od glavnih stubova naše odbrane i bezbjednosne arhitekture - rekao je Milatović. On je kazao da je članstvo u Alijansi poslužilo i kao odlična platforma za modernizaciju vojske, navodeći da je veći dio izdvajanja za odrbanu opredijeljen za modernizaciju. - Treći benefit se odnosi na to da je članstvo u NATO bilo prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), jer je država pokazala demokratske standarde koji se odnose na vladavinu prava i razvoj institucija - dodao je Milatović. On je ukazao na to da je Crna Gora među zemljama koje već izdvajaju preko dva odsto budžeta za odbranu, dodajući da je država posvećena da troši više na odbranu. Milatović je rekao da je Crna Gora kredibilna članica koja doprinosi misijama NATO-a. Kako je dodao, Crna Gora je članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona, te da može biti uzor drugim državama kada su u pitanju dobri odnosi sa susjedima. - Crna Gora je napravila veoma važan izbor kada je postala članica NATO-a. To je bila važna odluka za cijeli region i njegovu bezbjednost, ne samo za Crnu Goru - rekao je Milatović. On je kazao da Crna Gora nije velika država kada se radi o populaciji ili vojnoj snazi, ali da može biti model kada su u pitanju odnosi u regionu, članstvo u NATO-u, ali i put ka EU. <h2>IMA I IZAZOVA ALI I POZITIVNOG TRENDA</h2> Ukazujući na činjenicu da je Crna Gora multietničko društvo, Milatović je istakao da vjeruje da možemo biti još bolji model u budućnosti. Govoreći o EU perspektivi, Milatović je rekao da je Crna Gora najnaprednija među državama kandidatima za članstvo. - Crna Gora je najrazvijenija u institucionalnom smislu, otvorila je sva poglavlja, zatvorili smo šest i nadamo se da ćemo za oko dvije godine zatvoriti sva poglavlja &nbsp;istakao je Milatović. On je ocijenio da je druga prednost Crne Gore to što je članica NATO-a. Prema riječima Milatovića, Crna Gora je, i u smislu ekonomskog približavanja EU, dobro pripremljena, a potpuno je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Milatović je rekao da vjeruje da je članstvo u EU do 2028. godine i dalje ostvariv cilj. Odgovarajući na pitanje koji izazovi su najveći na crnogorskom putu, Milatović je rekao da postoje brojni izazovi, ali i pozitivan trend. On je ukazao na izazove u oblasti vladavine prava, ali i na tehnička pitanja u vezi sa državnom pomoći ili oblasti ekologije. - Izazovi su tu, ali je važan pozitivan trend - &nbsp;rekao je Milatović. On je kazao da je u Crnoj Gori često percipiran kao neko ko kritikuje brzinu kojom Crna Gora napreduje ka EU, dodajući da stalno naglašava značaj reformi. Kako je istakao, iza svakog članstva u nekoj organizaciji krije se sistem vrijednosti i reformska agenda koja se radi za dobro građana. - Vjerujem da je to ono što je najvažnije i uvijek podsjećam sve aktere u državi da bi tako trebalo da se radi - rekao je Milatović.

Šekerinska: Ako želite da izbjegnete rat - morate se za njega pripremiti

Konceptu takozvane strateške autonomije francuski predsjednik Emanuel Makron posvetio se još 2017. godine, navodeći da moraju da osposobe Evropu da djeluje autonomno, kao dopuna NATO-u.
Njegov poziv, u govoru na Univerzitetu Sorbona u Parizu, u početku nije naišao na razumijevanje, ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022, a zatim i poslije ponovnog dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trampa koji kaže da više ne želi bezuslovno da garantuje bezbjednost Evrope.
Evropska unija nedavno je usvojila paket pod imenom „Rearm-Europe“ (Naoružaj Evropu). Do 2030. planira da uloži oko 800 milijardi eura u evropski odbrambeni sektor. Nekoliko zemalja EU najavilo je povećanje vojnih budžeta. Francuska bi u tome mogla da igra ključnu ulogu, ali, kako kažu stručnjaci, ne na svoju ruku i bez učešća drugih.
<h2>Iskustvo Francuske u misijama</h2>
Godišnji vojni budžet Francuske trebalo bi da se do 2030. udvostruči. Trenutno iznosi oko 50 milijardi eura, što je otprilike dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje. Povećani vojni izdaci mogli bi da dovedu do dodatnog ekonomskog rasta od oko 1,5 odsto, procjenjuju ekonomisti.
- Sa oko 20.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 200.000 radnika, francuski odbrambeni sektor predstavlja okosnicu unutar EU u pogledu odbrane - objašnjava ekonomistkinja sa Univerziteta Sajens Po iz Grenobla Fani Kolomb, specijalizovana za pitanja odbrane.
- Francuska je prisutna praktično u svim segmentima proizvodnje. Za razliku od drugih zemalja, ta smo znanja uglavnom održali od šezdesetih godina. Nakon završetka Hladnog rata, izdaci su smanjeni. Ali, poslije napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. u Njujorku i rata protiv terorizma koji je nakon toga pokrenut, taj trend se ponovo preokrenuo. Takođe, Francuska je uvijek učestvovala u misijama u inostranstvu, recimo u Libiji ili u regionu Sahela - kaže Kolomb za Dojče vele.
<h2>Sistemi umesto metaka</h2>
Time je Francuska, kako direktorka pariskog trasta mozgova Institut Žak Delor Silvi Mateli, takođe specijalizovana za odbrambeni sektor, zadržala pravu ratnu kulturu.&nbsp;
- Morate imati preciznu predstavu o prijetnji kako biste znali koje vam je oružje potrebno. Te analitičke sposobnosti Francuska je zadržala, za razliku od na primjer Njemačke - navela je Mateli za Dojče vele.
Pritom je Francuska predvodnik u nekim visokim tehnologijama, poput borbenog aviona Rafal ili nosača aviona Šarl de Gol.&nbsp;
- Proizvodnju lakog naoružanja i municije, međutim, drastično smo smanjili. Mislili smo da proizvodnja tih manje složenih proizvoda može lakše ponovo da se pokrene - navodi Mateli.
<h2>Novac i sirovine</h2>
S druge strane, ponovno pokretanje proizvodnje lakog naoružanja i municije, kako kaže Kolomb, možda ipak neće biti potpuno bez problema.&nbsp;
- Biće potrebne velike količine sirovina, koje je od uvođenja sankcija Rusiji teže nabaviti. Osim toga, moramo da obučimo više inženjera i stručnjaka. Francuski industrijski sektori posljednjih decenija stalno su smanjivani - ističe Kolomb.
A tu je i pitanje novca.&nbsp;
Zemlja ima visoke državne dugove i mora drastično da štedi kako bi smanjila svoj budžetski manjak. Francuska je najavila odbrambeni fond preko javne investicione banke BPIFrance, kroz koji bi trebalo da se prikupi 450 miliona eura. Razmatraju se i drugi finansijski proizvodi, posebno usmjereni na odbranu kako bi se podstakla štednja Francuza.
Pariska agencija Defense Angels, specijalizovana za finansiranje start-apova iz oblasti odbrane, takođe očekuje veći priliv. Ta investiciona mreža od svog osnivanja krajem 2021. već je finansijski podržala 23 firme. Agencija, koja okuplja 90 ulagača, mogla bi samo ove godine da podrža gotovo 30 mladih kompanija.
<h2>Evropi je potrebna Francuska – i obrnuto</h2>
Pritom je, kako kaže šef ove agencije Fransoa Matens, čitav proces ubrzao neuspjeli sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Od tada me zovu mnogi prethodno neodlučni ulagači i žele da investiraju - istakao je Matens.
Za njega start-apovi igraju važnu ulogu.&nbsp;
- Trebaju nam inovacije i najmodernija tehnologija u odbrambenom sektoru. Dinamični start-apovi to mogu bolje od velikih, tromih korporativnih konglomerata - ocijenio je Matens.
Pariski start-ap "Kayrros" nedavno je potpisao svoje prve ugovore s odbrambenim firmama. Ovaj start-ap analizira promjene na satelitskim snimcima pomoću vještačke inteligencije. U budućnosti bi moglo da se radi i o kretanjima na frontu.
- Francuska će igrati važnu ulogu i na području svemirske tehnologije u okviru naoružavanja, jer ovde postoji mini Silicijumska dolina i mnogo vrlo dobrih istraživačkih institucija - kaže za Dojče vele suosnivač "Kayrrosa" Antoan Half.
Ipak, Francuska bi trebalo da pokaže i skromnost, kažu neki stručnjaci poput politikološkinje i zamjenice direktora Grenoblovog istraživačkog centra za međunarodnu bezbjednost i evropsku saradnju Delfin Dešo-Dutar.
- Francuska ne može da zamijeni SAD i da bude novi predvodnik na području bezbjednosti. Neophodna je saradnja s drugim zemljama poput Njemačke ili Italije. Francuska bi trebalo da nastupa s više diplomatskog takta i manje nadmeno - zaključuje Dešo-Dutar.

Centralna uloga Francuske u odbrani Evrope

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) objavila je danas infografik sa pregledom zemalja članica koje izdvajaju više od do sada obaveznih dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu - a Crna Gora na njemu nije prikazana.
Infografik je sadržan od 22 od ukupno 32 zemlje članice, rangirane prema procentualnom udjelu izdvajanja iz BDP-a.
Crne Gore na ovoj listi nema iako je predsjednik Vlade Milojko Spajić izjavio da su izdaci za odbranu u 2024. godini prešli prag od dva odsto, uz planirano povećanje u 2025. godini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNATO%2Fstatus%2F1908084566159441943%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908084566159441943%7Ctwgr%5E158b7955a27c14f3d2d51d9c5b26ad9cad342db5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao i tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u decembru prošle godine.
- To nas čini još kredibilnijom i pouzdanijom članicom NATO. Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - naveo je tada Spajić.
Redakcija Antene M se 17. marta 2025. obratila Ministarstvu finansija pitanjem sa koje budžetske pozicije će ta sredstva biti izdvojena, ali odgovor ni do danas nije stigao.
Prema podacima za 2024. godinu, najveća izdvajanja zabilježena su u Poljskoj i Estoniji, koje za narednu godinu planiraju da dosegnu 4,7 i 5 odsto BDP-a. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.

Crne Gore nema na listi NATO zemalja koje izdvajaju više od dva odsto BDP-a za odbranu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: odbrana