Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću koji se tereti da je bio član grupe koju je navodno formirao Aleksandar Mrkić odgođeno je za 3. februar.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov kazao je da je njegov branjenik došao da bi pokazao da je dostupan i da neće osptruirati postupak, ali predlaže da se današnje ročište odgodi. Veljović je imao pet operacija u njemačkoj bolnici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-YUC0us3DwM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Bivši direktor Uprave policije kazao je da je savjet ljekara bio da ostane na liječenju još mjesec, ali je on na svoju ruku došao.
-Lično sam Vama i Vašem vijeću zahvalan jer ste mi dozvolili da odem na liječenje - kazao je Veljović obraćajući se sutkinji Vesni Kovačević.
On je istakao da je ova situacija potvrdila da je apsurdna teza da postoji opasnost od bjekstva.
Kazao je i da žali što su tri ročišta odgođena navodeći da će aktivni učestvovati u postupku i dokazati da nije kriv.
Sutkinja Kovačević na prijedloge odbrane danas je ukinula pritvor Arseniju Kaleziću i bivšem načelniku za sektor kriminalistike u Centru bezbjednosti Bar Iiji Vasovoviću.
Prije dva mjeseca takođe je sutkinja Kovačević ukinula pritvor Kaleziću i Vasoviću ali je Aplecioni sud uvalio žalbu SDT-a i odradio im pritvor.
Veljović je optužen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je član navodne kriminalne organizacije Aleksanda Mrkića koja je, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, švercovala cigarete.
Na optuženičkoj klupi su i Mrkićev brat Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, kao i nekadašnji načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VELJOVIĆ: Savjet ljekara je bio da ostanem još mjesec, ali sam na svoju ruku došao, učestvovaću u postupku i dokazati da nijesam kriv

Vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič, izjavio je danas da je „NATO daleko od krizne situacije“ poslije prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, autonomnu teritoriju Danske koja je članica NATO-a.
- NATO je spreman da brani svoje države-članice - rekao je Grinkevič u Finskoj, prenio je pariski list Mond.
- Do sada to (Trampove prijetnje) nije imalo uticaja na moj rad na vojnom nivou, tako da bih jednostavno rekao da smo spremni da branimo svaki santimetar Alijanse - rekao je Grinkevič.
- Vjerujem da smo sada daleko od toga da smo u kriznoj situaciji - dodao je američki general.
Poslije nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, Tramp je ponovio svoju ambiciju da pripoji Grenland, predstavljajući kontrolu nad autonomnom danskom teritorijom kao neophodnu za nacionalnu bezbjednost SAD, prenosi <a href="https://www.danas.rs/svet/aleksus-grinkevic-nato-grenland/" target="_blank">Danas.rs.</a>

Portal ETV

Komandant snaga NATO-a u Evropi: Branićemo svoje članice

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopez objavio je na društvenim mrežama da je širom zemlje raspoređena vojska, nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Venecuelu.
Padrino Lopez je pozvao na jedinstveni front otpora suočen sa, kako je rekao, „najgorom agresijom" ikada usmjerenom protiv Venecuele.
Naveo je da će sve oružane snage biti raspoređene u skladu sa „naredbama Madura". Nije se osvrnuo na navode da je predsjednik Nikolas Maduro zarobljen.
- Napali su nas, ali nas neće slomiti. Formiraćemo neuništivi zid otpora. Naš poziv je mir, ali naše nasljeđe je borba za slobodu - istakao je ministar odbrane. Pozvao je građane na smirenost i jedinstvo te upozorio na opasnost od anarhije i nereda, poručivši: „Ne smijemo podleći panici koju neprijatelj pokušava da izazove."
Padrino Lopez je takođe izjavio da vlada prikuplja informacije o poginulima i ranjenima te ustvrdio da su američki udari pogodili civilna područja. Naglasio je i da će se Venecuela „suprotstaviti" prisustvu stranih vojnih snaga na svojoj teritoriji.

Ministar odbrane Venecuele: Neće nas slomiti, formiraćemo neuništivi zid otpora

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebalo bi danas u Kijevu da se sastane sa visokim zvaničnicima američkog Ministarstva odbrane.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, satanak bi trebalo da bude održan dok postoje izvještaji da su Moskva i Vašington izradili mirovni plan koji predviđa velike ustupke Ukrajine.
Prema novim prijedlozima koje su, kako se navodi, izradile Sjedinjene Američke Države (SAD) radi zaustavljanja rata u Ukrajini, Kijev bi trebalo da odustane od dijela svoje teritorije i naoružanja.
Američki predlog navodno uključuje i smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga, kao i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila ključna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga.
Osim toga, stranim trupama ne bi bilo dozvoljeno da borave na ukrajinskom tlu, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa.
Prijedlozi, koje su detaljno opisali Financial Times i Reuters, uglavnom se poklapaju sa radikalnim zahtjevima Rusije iz početka ove godine, kada je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajinski zvaničnici nijesu odmah javno reagovali na pomenute izvještaje.
Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je direktno upoznat s prijedlogom, potvrdio je njegov sadržaj, ali nije dao dodatne komentare.

Zelenski danas sa američkim zvaničnicima odbrane

Odbrana Ivana Delića reagovala je nakon potvrde vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da ovaj Budvanin nema veze sa ubistvom Gorana Žugića, kako su to tvrdili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i Boris Bogdanović.&nbsp;
-Ovakav narativ se mogao čuti u zakonodavnom domu i ranije, te nadležno tužilaštvo nije gubilo vrijeme, već je takve navode provjerilo i rezultat preduzetih provjera je da Ivan Delic nema status čak ni osumnjičenog lica, niti je isti saslušavan ovim povodom, već se istraga za odnosni krivično-pravni događaj vodi u odnosu na NN lice. Navedeno je nedavno potvrdio i prvi čovjek tuzilaštva gostujući u emisiji na TV "Vijesti".
Na kraju, posebno ističemo, da ovakve izjave jedino mogu imati za posljedicu ugrožavanje članova porodice Delić, navodi odbrana Delića.&nbsp;
Marković je u emisiji “Načisto” podsjetio da su mnogi političari izjavljivali da imaju određene dokaze I informacije, ali kada su ih pozivali, u nijednom od tih slučajeva nijesu imali konkretan dokaz.&nbsp;
-Pozivali smo Dritana Abazovića, ministra Šaranovića koji je prezentovao u Skupštini upravo određene informacije. On nam je dao samo operativne informacije, kazao je Marković, naglasivši da nijesu dobili nikakve dokaze.&nbsp;

Odbrana tvrdi da netačne izjave političara ugrožavaju porodicu Delić

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Specijalno državno tužilaštvo optužilo je suspendovanog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića na osnovu izjave svjedoka saradnika Milana Kankaraša koja je pravosnažno izuzeta iz spisa predmeta i ne smije se koristiti, čak tri mieseca prije nego su tužioci predali optužnicu. To je danas razotkrio Saša Čađenović u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane.&nbsp;
Čađenoviću, po jednoj od više tačaka optužnice, na teret se stavlja da je zloupotrijebio službeni položaj zbog nepokretanja postupka protiv Novljanina Duška Roganovića.
Suspendovani specijalni tužilac kaže da je tačno da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića za ubistvo Predraga Pejovića, ali zato što nije postojala osnovana sumnja za to.
- Činjenična građa na kojoj bi se zasnivala osnovana sumnja da je to djelo izvršio, kreatori optužnice nalaze u svjedočkoj izjavi svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo: "Ja sam zaključio da je on sa svojim ljudima organizovao to ubistvo". Izjava Kankaraša je izdvojena iz spisa predmeta i sud je naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti - istakao je Čađenović.
To su morali znati i tužioci, jer je rješenje o izuzimanju izjave svjedoka saradnika postalo pravosnažno čak tri mjeseca prije nego što su tužioci predali optužnicu protiv Čađenovića.&nbsp;
- Predmetni rješenje o izuzimanju izjave postalo je pravosnažno 9.marta 2023. godine, a optužnica protiv mene predata je sudu 8. juna 2023. godine. Ovog rješenja o izuzimanju u optužnici nema kao dio dokaznog materijala - naglasio je Čađenović predlažući sudu da to rješenje pribavi i sprovede ga kao dokaz.&nbsp;
Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
- Sud ne može oglasiti krivim samo na dokazima dobijenih od iskaza svjedoka saradnika. Pored iskaza svjedoka moraju postojati drugi dokazi kojima će se potvrditi iskaz. Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Pored toga za ubistvo Pejovića, ističe Čađenović, od 2020. do danas tužilaštvo nije našlo dokaz za osnov, a ne, ističe, osnovanu sumnju da je neko izvršio krivično djelo.&nbsp;
- A koliko mi je poznato, još nije pokrenut krivični postupak protiv Duška Roganovića - dodao je suspendovani tužilac aludirajući da ga ni sadašnji sastav tužilaštva ne tereti.&nbsp;
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića najbolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.

SDT optužuje Čađenovića na osnovu izjave svjedoka koja je pravosnažno izuzeta tri mjeseca prije predaje optužnice

Evropa je dala jasan signal o želji da ojača ulogu u spoljnoj politici, a ukoliko ne želi da bude potčinjena Amerikancima, mora da troši više, što je ujedno pitanje dostojanstva, rekao je danas šef italijanske diplomatije Antonio Tajani.
Troškovi odbrane ''nisu samo za kupovinu oružja, već i za to da bolnice budu sposobne, u nesrećnom slučaju rata, da imaju odjeljenja pogodna za spremnost za mogući napad“, dodao je Tajani.
On je istakao da je važno da povećana potrošnja garantuje bezbjednost, a takođe i kvalitet potrošnje, zbog čega Italija nije insistirala samo na kvantitetu, prenosi Tanjug.
- To su izbori koji moraju učiniti da naša ekonomija raste. Imamo bezbjednosnu industriju koja nije samo odbrana, već je i infrastruktura koju treba izgraditi. Ako postoji ravnoteža, lakše je održati mir, koji se mora graditi dan za danom - rekao je Tajani na marginama samita Evropske narodne partije u Briselu.
Na samitu NATO u Hagu dogovoreno je da će članice povećati potrošnju na odbranu na pet odsto BDP do 2035. godine.

Tajani: Ako EU ne želi da se potčini SAD, mora da troši više na odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: odbrana