Politička dosljednost rijetka je pojava, posebno kada su u pitanju reformska obećanja. U Crnoj Gori, otvorene liste su godinama jedna od onih tema koje svi podržavaju – ali samo dok nijesu na vlasti. Dok su u opoziciji, partije ih zagovaraju kao ključni korak ka jačanju demokratije i vraćanju moći biračima. Ali čim pređu prag vlasti, njihova strastvena borba za demokratizaciju izbornog sistema iznenada se preusmjerava na druge frontove, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Reformatori, kako navode, preko noći postaju čuvari statusa quo, a preferencijalno glasanje od "rješenja za bolji sistem" postaje "složeno pitanje koje zahtijeva širi konsenzus".
- Zašto se ovo dešava? Jednostavno – otvorene liste ruše monopole partijskih lidera i jačaju odgovornost poslanika prema građanima, što mnogim partijama ne ide u prilog - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz CDT-a su dali pregled ranijih izjava političkih partija o otvorenim listama, koje pružaju širu sliku o kontinuitetu, ali i o promjenama stavova, omogućavajući dublje razumijevanje trenutne debate i argumenata koji se danas iznose u javnosti.
<h2>Demokratska partija socijalista (DPS): Otvoreni za razgovor, ali bez konkretnih poteza</h2>
Demokratska partija socijalista, u vrijeme vršenja vlasti, temu otvorenih lista nije često otvarala. Kada su bili u pitanju konkretni slučajevi, poput onoga sa Stevanom Džakovićem u Budvi, DPS je tada odbio da podrži inicijativu nekadašnjeg poslanika Aleksandra Damjanovića koja se odnosila na otvorene liste.
Iz DPS danas dolaze poruke da, otvorene liste nisu obaveza koju pred Crnu Goru postavljaju međunarodne institucije, već stvar unutrašnjeg dogovora.
Poslanik te stranke, Nikola Rakočević, nedavno je saopštio da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
- Otvoreni smo za dijalog sa političkim partijama po ovom pitanju, sa stručnom javnošću, NVO sektorom na prvom mjestu - poručio je Rakočević uz podsjećanje da 2025. godine odbor ima obavezu da usvoji reformisano izborno zakonodavstvo.
<h2>Građanski pokret URA: Dosljedna retorika, ali bez rezultata</h2>
URA je je pitanje otvorenih lista uvrstila u svoja osnivačka načela. Predsjednik poslaničkog kluba GP URA, Miloš Konatar, podsjetio je da se ova partija već deset godina zalaže za izbornu reformu i uvođenje otvorenih lista. Ipak, iako je bila dio vlasti nakon 2020. godine, stranka Dritana Abazovića sa tada tri poslanika u parlamentu, nije često potencirala ovo pitanje. Istina, nije bilo ni prilike, jer je Odbor za sveobuhvatnu reformu, ubrzo prestao sa radom. Poslanica te stranke Ana Novaković Đurović potvrdila je da se njena stranka i danas, iz opozicionih klupa zalaže za uvođenje otvorenih lista.
<h2>SD bi slušao struku</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se o otvorenim listama priča uveliko, ali sa površinskog aspekta.
- Kada budemo odlučivali da li da idemo u reforme treba da slušamo više struku - poručio je Mugoša.
On je naveo da u Crnoj Gori mora uvesti novi Zakon o izboru odbornika i poslanika .
- Lično, više sam za otvaranje lista jer se mora uticati da se javnost više poistovjećuje sa pojedincima. Ne da stvaramo lik i djelo već da na taj način pomognemo građanima da se edukuju. Čini mi se da bi i nama poslanicima bilo lakše da imamo tu vrstu direktnije podrške od građana -kazao je Mugoša.
<h2>Pokret Evropa sad (PES): Podrška uz uslov političkog konsenzusa</h2>
PES načelno podržava otvorene liste, tvrdeći da one povećavaju povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike. Međutim, njihova retorika ukazuje na već viđeni obrazac – insistiranje na političkom konsenzusu. Vasilije Čarapić iz PES-a otvoreno priznaje da ni u prošlom, ni u sadašnjem sazivu Skupštine nije postojala volja za otvorene liste, dodajući da partije gledaju na to kao prijetnju političkom monopolu.
Zanimljivo je da Čarapić sugeriše referendum kao rješenje, što može biti još jedan način za odlaganje reformi, jer je organizacija referenduma u Crnoj Gori složen i dugotrajan proces.
<h2>Demokratski front (DF): Podrška iz opozicije, iz vlasti ni “a”</h2>
Još 2020. godine, DF je potpisao dokument podrške otvorenim listama i dostavio ga Skupštini. Međutim, kada su postali dio vlasti, utihnula su njihova glasna zalaganja za otvorene liste, što u slučaju ovog saveza i njegovih članica, više znači da je tema preferencijalnog glasanja prevashodno korištena kao sredstvo političkog pritiska dok su bili opozicija, nego kao stvarna reforma koju su željeli da sprovedu.
<h2>Od stranačkog programa do argumenata protiv</h2>
Demokratska Crna Gora 2017. godine je u svom programu zacrtala otvorene izborne liste i preferencijalno glasanje. Tada su tvrdili da je cilj omogućiti građanima da direktno biraju svoje predstavnike. Ipak, iako su u nekoliko navrata podržali predloge zakona o izmjenama izbornog sistema iz opozicinonih klupa, u periodu kada imaju uticaj u vlasti, nijesu predložili nikakve zakonodavne inicijative koje bi vodile ka realizaciji ovog cilja.
Poslanik te stranke, Nikola Rovčanin, poput svojih kolega iz vlasti, danas traži argumente protiv uvođenja otvorenih lista.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Podrška otvorenim listama, dolazi iz još jedne članice vladajuće partije, Bošnjačke stranke. Ministar iz njenih redova Damir Gutić rekao je da se stranka kojoj pripada zalaže za uvođenje otvorenih lista.
Iz Force, članice albanskih partija tvrde da im je stav o otvorenim listama “specifičan” jer se, kako tvrde, tim modelom ne rješava “problem neadekvatnog tretmana Albanaca u vidu političke borbe za predstavljanje Albanaca u Skupštini”.
Kao uspješne primjere implementacije ovog modela, Ilir Čapuni navodi Kosovo i Sloveniju.
- Na Kosovu se primjenjuje sistem otvorenih lista u kom građani, pored partije, izražavaju i svoju preferencu za kandidata. Kosovo osigurava zastupljenost Srba i drugih manje brojnih naroda garantovanim mandatima. Slično tome, u Sloveniji Nacionalna skupština garantuje predstavništvo manjina rezervišući dva mjesta posebno za italijansku i mađarsku manjinu kroz mehanizam posebnih izbornih jedinica. Njihovi predstavnici se biraju metodom borda i posjeduju apsolutno pravo veta u pitanjima koja se tiču njihovih zajednica - objašnjava Čapuni.
Predstavnik Albanskog foruma Nikola Camaj saopštio je da podržava otvorene liste, ali da kao koalicija nisu još definisali stav o tome.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP), takođe članice vlasti, tvrde da su za preferencijalno glasanje.
- Nemamo apsolutno ništa protiv da se uvedu otvorene liste i da budu dio izbornog ciklusa - saopštio je poslanik SNP-a, Bogdan Božović.
Podržavanje otvorenih lista iz opozicionih klupa, politička je taktika koja se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Dok su van vlasti, partije koriste otvorene liste kao sredstvo političkog pritiska i populistički adut za osvajanje povjerenja građana. Kada osvoje moć, reforme odjednom postaju “složeno pitanje” koje zahtijeva “širi politički konsenzus” – što je politički eufemizam za status quo koji im omogućava da zadrže kontrolu nad biračima.
Ovo nije samo pitanje izbornog sistema, već suštine crnogorske politike – partijske elite žele građane samo dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije. Strah od gubitka monopola nad političkom scenom jači je od želje za demokratizacijom, a otpor reformama postaje nepisano pravilo svih koji su jednom osjetili političku moć.
Uz to, političari zaboravljaju činjenicu da otvorene liste podržava ubjedljiva većina građanki i građana, ali i više od dvije trećine poslanika u parlamentu.
- Šta još treba našim političarima da krenu u reformu? - pitaju iz CDT-a.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDT: Partijske elite žele građane dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da u aktuelnoj Vladi Crne Gore sjede „politički gladni ljudi koji će se svađati i miriti samo oko fotelja“, te da im je jedini cilj da „rastrgnu“ Crnu Goru.
Komentarišući najnovije tenzije unutar vlasti, Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ rekao da se Pokret Evropa sad i koalicija Za budućnost Crne Gore „kobajagi svađaju oko Mladena Mikijelja i Morskog dobra“, dok se u suštini bore za kontrolu nad resursima i funkcijama.
- Ko vjeruje u priče da premijer Milojko Spajić može da se odupre Andriji Mandiću? Njegovi ljudi su išli da daju podršku (Miloradu) Dodiku u Banjaluci, a on se nije ni oglasio. Postavio je direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost bez ijednog papira, a sada se unutar Vlade vodi borba za kadrovska mjesta bez ikakvih principa. Ovo su sukobi oko fotelja, ne oko vrijednosti - rekao je Abazović.
Govoreći o navodnoj namjeri manjinskih partija da napuste Vladu, Abazović je istakao da je riječ o još jednom fingiranom sukobu.
- Čujete li ih da zaista žele da napuste Vladu? Ne, jer se ni ova rasprava ne vodi oko suštinskih pitanja, već oko kontrole agencije koja treba da preraste u ministarstvo. Svakim danom se vidi pravo lice ove vlasti - poručio je Abazović.
Kritikujući dogovor unutar Skupštine Crne Gore o formiranju Anketnog odbora koji bi se bavio napadima na novinare, lider GP URA je ocijenio da se radi o još jednom porazu zdravog razuma.
- Pogledajte šta radi DF u Parlamentu – dali su DPS-u da vodi odbor za otkrivanje ubica Duška Jovanovića! Ubistvo koje se desilo dok je DPS neprikosnoveno vladao, a istina nije otkrivena 16 godina jer su sakrili dokaze. I sada Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Milojko Spajić dogovaraju da upravo DPS vodi odbor koji bi trebalo da istraži taj slučaj. Ovo je paradoks svih paradoksa! Ovi ljudi ne žele pravdu, oni samo žele da nastave s politikom grabeža i uništavanja države, baš kao što je to radio DPS - naglasio je Abazović.
Na kraju, predsjednik GP URA osvrnuo se i na novu odluku Vlade o zaduživanju Crne Gore za dodatnih 1,14 milijardi eura.
- To znači da će svaki građanin, uključujući djecu stariju od jednog dana, biti dodatno zadužen 1.872 eura. Rade isto što je radio DPS prije 30. avgusta – zadužuju državu bez jasnog plana, bez reformi i bez odgovornosti prema građanima - zaključio je Abazović.

Abazović: Vlast se kobajagi svađa oko Mikijelja, dešavanja u vezi Anketnog odbora poraz zdravog razuma

Potpredsjednik Vlade i Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović smatra da vlast i opozicija treba da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda i da neodložno otpočnu razgovori u okviru skupštinskog Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, ocijenio je Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru, kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.
- Nesporna je činjenica da je u decembru 2024. godine u Ustavnom sudu bilo troje sudija nezakonito. Ispunjen je uslov za starosnu penziju, što za posljedicu mora imati automatsko prestanak mandata. Međutim, to troje sudija je pribavilo sebi pravo da suprotno zakonu odlučuju o svom statusu. Potvrda tome je odluka ASK-a da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer se nije izuzeo od odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije - naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Na isti način su, kako kaže, pojedine sudije u tom sudu u junu 2024. raspravljale o sopstvenom statusu.
- Samo ovo je dovoljno da do kraja potvrdi besmislenost i neosnovanost propale političke platforme opozicije o takozvanoj odbrani Ustava. Umjesto odbrane Ustava, opozicija je pokušala da odbrani kršenje Ustava kroz neuspjeli pokušaj izazivanja krize. Za početak pristojno je konstatovati da ne postoji kriza parlamenta, a pokušaj prividnog stvaranja krize, na pogrešnom pitanju doživio je potpuni fijasko. Nakon višemjesečne demonstracije demokratičnosti i stpljenja, koje ne pamtimo na političkoj sceni Crne Gore, primjenom poslovničkih procedura lako i efikasno su stvoreni uslovi za normalan rad i fnkcionisanje parlamenta. Time je stavljena tačka na pokušaj stvaranja krize. Parlament radi i funkcioniše, a oni koji su pokušali da blokiraju parlament imaju mogućnost izbora. Ili da se nakon isteka izrečenih mjera vrate redovnom radu i aktivnostima što bi nedvosmisleno potvrdilo da je izrečena sankcija ostvarila cilj, ili da izaberu bojkot i vaninstucionalno djelovanje, što je po meni pogrešno i što im ne preporučujem, ali je potpuno politički legitimno. Ja se zalažem da parlament radi u punom sastavu - istakao je Zogović.
Da bi se to ostvarilo, kako je kazao, neophodan je iskren i suštinski dijalog vlasti i opozicije "na pravim pitanjima". Prema njegovom mišljenju, centralno pitanje na koje i parlamentarna većina i opozicija treba da usmjere svoje aktivnosti je izbor troje sudija Ustavnog suda.
- I tu će se jasno demonstrirati evropski karakter svih političkih aktera. Želim posebno da naglasim i dodatno podsjetim crnogorsku javnost i naše evropske partnere da je parlamentarnoj opoziociji bio ponuđen i Barometar 26 i plaforma parlamentarne većine za dogovor koje su oni odbili uz demonstraciju niza prijetećih sadržaja i političkih ultimatimatuma kojima smo svi svjedočili. Suočeni sa fijaskom opozicije u pokušaju izazivanja krize i jasnom činjenicom da kriza ne postoji sadašnje aktivnosti i obnova pregovaračkog procesa dijela vlasti i dijela opozicije i to na pogrešnim pitanjima kao što su ultimatum o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu, kao i bespotrebno pozivanje Venecijanske komisije nije ništa drugo nego pokušaj spašavanja opozicije nakon političkog brodoloma - ocijenio je Zogović.
Spašavanje opozicije od, kako je rekao, autodestruktivnog ponašanja, nije obaveza ni Vlade ni parlamentarne većine, a ponajmanje , ističe, ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, "čiji angažman posljednjih mjeseci upućuje na zaključak da se uveliko svrstava na jednu stranu, u šta ja kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, kao pravnik i kao političar ne želim da vjerujem".
- Gospodin Satler nije guvernadur, niti prinudni upravnik nego ambasador EU u Crnoj Gori koja je nezavisna i suverena država i koja ima svoje institucije. Za mene kao potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj najvažniji angažman gospodina Satlera je u ubrzanju procesa vezano za auto-put koji je u kašnjenju. Za Crnu Goru izgradnja dionice Mateševo-Andrijevica je od prvorazrednog državnog značaja, a u čemu EU ima ključnu ulogu - kazao je Zogović.
On je stava da je insistiranje na mišljenju Venecijanske komisije izgubilo na aktuelnosti nakon što je pokrenut sudski postupak u Crnoj Gori.
- Nakon te činjenice, mišljenje Venecijanske komisije moglo bi se tumačiti kao određena vrsta uticaja i pritiska na postupajući sud da donese željenu odluku. Svaka odluka suda u tako vanrednim okolnostima imala bi jako upitan autoritet. Još jedno opterećenje koje se ne smije potcijeniti, kada je u pitanju objektivnost jeste činjenica da su članovi VK, sa veoma značajnim uticajem u tom tijelu i dalje bivši ministri DPS-a, gospodin Srđan Darmanović, kao i bivši ministar pravde i novoizabrani član predsjedništva DPS-a Zoran Pažin, od kojih se ne može očekivati bilo kakvo djelovanje koje nije kompatibilno političkoj platformi DPS-a - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlast i opozicija da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš tvrdi da vladajuća koalicija u tom gradu funkcioniše odlično i da je vlast stabilna.
Vraneš je to kazao za Portal ETV nakon što je Građanski pokret URA saopštio da uskraćuje podršku vlasti u Pljevljima. Smatra da je to trebalo da urade ranije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fura-uskracujemo-podrsku-lokalnoj-vlasti-u-pljevljima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koalicija u Pljevljima funkcioniše odlično, vlast je stabilna, dosta se radi - istakao je Vraneš.
On je podsjetio da URA u lokalnoj valsti u Pljevljima učestvuje sa jednim odbornikom koji, kako tvrdi, više od godinu dana ne dolazi na sjednice lokalnog parlamenta iako uredno prima mjesečnu naknadu.
- Tako da smatram da je taj čin korektan i da je trebao doći i ranije - ocijenio je Vraneš.
Vlast u Pljevljima čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Demokratska Crna Gora, Pokret Evropa sad, Pokret za Pljevlja, Ujedinjena Crna Gora.
Iz pljevaljskog odbora URA-e su kazali da su 2023. godine podržali lokalnu vlast, prvenstveno dajući šansu vlasti koja dolazi nakon decenije vladanja Demokratske partije socijalista u tom gradu.
Kako su naveli, tada su podržali lokalnu vlast sa željom i namjerom da se bave temama koje su važne za kvalitet života svih građana Pljevalja.
- Nažalost, danas, nakon skoro dvije godine funkcionisanja lokalne vlasti, uočavamo da prioriteti pojedinih konstituenata vlasti nijesu isti, pa čak ni slični - navedeno je, pored ostalog, u saopštenju URA-e.
K.K.

Vraneš: Koalicija u Pljevljima odlično funkcioniše, vlast stabilna

Iako ovih dana vlast i opozicija imaju više tački sporenja, saglasni su oko jednog: da bi trebalo formirati Anketni odbor za istragu željezničke nesreće kod Bioča.
Prijedlog stiže od ministarke saobraćaja Maje Vukićević a svi su saglasni da nakon 19 godina od tragedije pravda treba da bude zadovoljena. Porodice stradalih podsjećaju na dug države prema njima i nadaju se da će Anketni odbor konačno dati rezultate kako bi se procesuirali odgovorni.
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević navodi da bi do kraja trebalo rasvijetliti taj događaj.
- Misliim da nije dobra poruka to što je utvrđena odgovornost samo mašinovođe i ne vidim razlog zašto ne bih podržao formiranje takvog Anketnog odbora, ako ništa drugo makar zbog pravde koju očekuju porodice i ljudi koji su stradali. To je najmanje što im dugujemo - rekao je Zirojević.&nbsp;
Na dug koji država ima prema žrtvama nesreće, više puta ukazivali su članovi porodica stradalih i povrijeđenih. Nadaju se da će Anketni odbor provjeriti i uvažiti njihova saznanja i dokaze na koje ukazuju gotovo dvije decenije.
- Očekujemo da će Anketni odbor iskoristiti mogućnost da sasluša lica koja su svojim djelovanjem direktno ili indirektno učestvovali da za vrijeme same nesreće, odnosno zločina svojim aktvinostima doprinijeli da se sve izdešava na način na koji se desilo - kazao je Goran Vojinović iz NVO „Voz neprebola - Bioče 2006“.
A kada će Anketni odbor biti formiran, neizvjesno je. Ministarka Vukićević još nije uputila inicijativu Skupštini i poslaničkim klubovima. Opozicija je trenutno van plenuma.
- U onom trenutku kad se nastavi redovan rad parlamenta - a to se mora desiti, očekujem da bude postojalo opšte raspoženje da odbor odradi svoj posao - ističe Zirojević.&nbsp;
I Goran Vojinović poručuje isto. Kaže da protok vremena ne smije biti opravdanje za višegodišnje ćutanje.
Siguran je da će rezultati Anketnog odbora motivisati pravosudne institucije da se pokrenu i konačno procesuiraju odgovorne za nesreću na Bioču.

Vlast i opozicija ujedinjeni oko formiranja Anketnog odbora za istragu nesreće na Bioču

Samo su protesti važni i jedinstvo svih za Crnu Goru - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić uoči večerašnjeg protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke u vrhu bezbjednosnog sektora nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Adžić je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter), ocijenio da je od 2020. godine došla na vlast „nesposobna, primitivna sluganska oligarhija protiv Crne Gore koja joj čini velikosrpsko zlo“.
- Ne amnestiram prošli režim, koji je griješio, ali ovaj sada treba smijeniti. Demokratski, protestima i izborima - zaključio je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1879874630250610782%3Ft%3DFS9mWOqSOhYVIIs4jd-RAA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Samo su protesti važni, demokratski treba smijeniti ovaj režim

Tek što je juče mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović kazao da crkva ne utiče na politička dešavanja u zemlji, ali da „kada su neke krize“ dolaze da razgovaraju - „rijetko kad“ - „onda kada vide da su udarili glavom u zid“ - danas poslije podne održan je sastanak političkih čelnika nekoliko partija vlasti u kripti hrama Hristovog vaskresenja u Podgorici.
Sudeći prema političkom sastavu učesnika sastanka "glavom o zid" je već udarila podgorička vlast.
Sastanak je završen oko 19 sati i 30 minuta, a odmah potom kriptu hrama su napustili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom, Boris Bogdanović iz Demokrata, Boris Pejović, Dejan Đurović i Mitar Sušić iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".&nbsp;
Sastanak u kripti hrama visoki državni funkcioneri nijesu zvanično najavili niti nakon njega izdavali saopštenje, pa tema ostaje nepoznata javnosti.&nbsp;

Tajni sastanak u kripti hrama

Ervin Ibrahimović javno pita koji je naš naredni međunarodni prijatelj i partner na redu za narušavanje odnosa. Od koga očekuje odgovor? Ko je MVP u ovoj Vladi? Moja tetka? - prokomentarisao je jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan nakon što je ministar vanjskih poslova osudio čestitku povodom neustavnog dana Republike Srpske koju je uputio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fibrahimovic-osudio-cestitku-mandica-koji-je-nas-naredni-partner-na-redu-za-narusavanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ibrahimović, kako je konstatovao, učestvuje u svemu.
- Vanjski poslovi su njegov resor, valjda zna što mu Andrija Mandić kao koalicioni partner smijera na tom planu. I zna, ali vlast je vlast, fotelja je udobna - podvukao je Belan.
On je poručio da Evropski savez ničim neće doprinijeti da standardne suludosti i "udice" koje vlast plasira i baca skrenu pažnju javnosti sa trenutno najkrupnijih tema - stanja u bezbjednosnom sektoru, adresiranja odgovornosti na cjelokupni rukovodni vrh i prethodno sprovedeno gaženje Ustava. Važno je, podvlači on, istaći da svi subjekti aktuelne vlasti besramno vrijeđaju inteligenciju građanki i građana Crne Gore.
U tome kontekstu je prokomentarisao i postupanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. 
 
- Prvo nam je predsjednik Milatović konstatovao kako je karakter sadašnje vlasti anticrnogorski i antievropski, a zatim se lagano preko Podgorice vratio u tu i takvu vlast - naveo je Belan.

Belan: Od koga Ibrahimović očekuje odgovor na pitanje ko je naredni partner za narušavanje odnosa - ko je MVP u ovoj Vladi?

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Poruke da su Srbi u regiji ugroženi izuzetno su opasne i negativno djeluju na političku atmosferu, a Srbija je glavni faktor nestabilnosti. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju na Televiziji E kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.&nbsp;
- Sjetimo se kako su počeli ratovi iz devedesetih godina, a upravo su počeli sa tom pričom da su Srbi ugroženi, da im neko želi uzeti prava, da postoji neka vatikansko ustaška, ne znam sve kakva, urota protiv njih, i da se zato oni trebaju naoružati, mobilizirati i slično - kazao je on.
To što je izjavio Milan Knežević predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), smatra Sokol, je na pragu stvaranja neke paranoje i urote svih protiv srpstva, što, kako ocjenjuje, može eskalirati radikalnim potezima.
Knežević je prije nekoliko dana govoreći za Newsmax Balkans kazao da Crna Gora treba da potpiše vojno tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. On to vidi kao “odgovor” na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova. Ocjenio je i da je taj sporazum direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore.
- Mi se sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske - kazao je lider DNP-a.
Evropski poslanik Tomislav Sokol kaže da ako se pogleda sadržaj onoga što je Knežević rekao jasno je da on gleda Mađarsku, Slovačku, kao svoje saveznike, dvije zemlje Evropske unije koje odudaraju, generalno od vanjsko političkog usmjerenja ostatka država članica. Te zemlje su, kaže u velikoj mjeri unutar evropskih institucija izolovane.&nbsp;
- On takođe govori o obojenim revolucijama, ako ste primijetili, spominje Gruziju, što je klasičan ruski narativ, kao da je pisano u Moskvi, to itekako pokazuje da proevopska orijentacija koju svi u vladajućoj koaliciji dozivaju, i kojom se deklarišu da je jedna stvar, jedna stvar su riječi, a ono što zbilja misle i kako djeluju je nešto sasvim drugo. Ne treba puno da to izađe na površinu, upravo kroz ovu njegovu izjavu to je izašlo na površinu - naglasio je Sokol.
Hrvatska je, podsjeća on, napravila sporazum sa susjednim državama koji nije usmjeren ni protiv koga i ne radi se o vojnom savezu, već isključivo o saradnji koja se tiče vojnih pitanja.
- Činjenica je, očigledno, da stranke koje su na tragu beogradske politike u Crnoj Gori, vide Hrvatsku kao svog neprijatelja, i to je nešto što nas, nažalost, jako zabrinjava. Što se tiče same Hrvatske, ja sam više puta rekao da Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, Hrvatska je pomogla Crnoj Gori i u logističkom, pravnom, tehničkom smislu u procesu pregovora. Premijer Spajić je više puta pohvalio pomoć Hrvatske vezano za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- naveo je Sokol.&nbsp;
Hrvatska, kako kaže, želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru koja zadovoljava sve evropske uslove, sve evropske standarde vrijednosti i načela, Crnu Goru koja je proevropski i prozapadno orijentisana, koja nije ni ruski, ni srpski proces, nego jedna normalna, stabilna samostalna država, koja živi evropske vrijednosti i gleda prema zapadu.&nbsp;
– Takva Crna Gora će uvijek imati Hrvatsku podršku za ulazak u Evropsku uniju, ali naravno da se neki problemi &nbsp;i otvorena pitanja moraju riješiti. Konkretno pitanje nestalih, to pitanje nadilazi bilateralne odnose. Pitanje nestalih je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava i temeljnih načela i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Tu će Hrvatska kroz dijalog sa Crnom Gorom, vjerujem, naći rješenje koje će biti obostrani interes - poručio je Sokol.
<h2>Hrvati na prostoru Crne Gore žive preko 1.000 godina i uvijek su bili lojalni građani&nbsp;</h2>
Osvrćući se na izjavu sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića, kaže da ga nije iznenadila, jer gdje god je SPC tu je i srpska hegemonistička politika. Te dvije stvari, je kaže, nemoguće odvojiti.
- Sjetimo se samo litija 2020.godine koje su pokrenule niz političkih promjena koje su dogodile u posljednjih nekoliko godina, i to je nešto što me ne čudi previše, a što nikako nije pozitivno. Hrvati su autohtona manjina koja živi na području Crne Gore preko 1.000 godina, uvijek su bili konstruktivni članovi društva, nikad nijesu uradili apsolutno nikome nikakve probleme, naprotiv, uvijek su bili lojalni građani Crne Gore, oni će to sigurno i dalje biti - rekoa je evropski poslanik.&nbsp;
Bilo kakav govor koji ide u smjeru nekakvog napada ili govora mržnje prema Hrvatima u Boki, je, kako kaže, definitivno nešto na šta treba pripaziti.&nbsp;
- Ja sam u Evropskom parlamentu više puta govorio o potrebi da se zaštite manjine u Crnoj Gori, to opet nije bilateralno pitanje, već pitanje &nbsp;temeljnih vrijednosti i načela na kojima počiva Evropska unija- naglasio je Sokol.&nbsp;
<h2>Srbija faktor nestabilnosti</h2>
Godišnji izvještaj o sprovođenju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike o kojem se govorilo na plenarnoj sjednici u Strazburu prepoznaje ulogu Srbije u destabilizaciji istočne Evrope. Ta država, navodi Sokol, glavni je faktor nestabilnosti u regionui to je nešto što predstavlja veliki problem.
- Svijest o tome koliku prijetnju predstavlja Srbija za stabilnost praktično cijelog kontinenta, i ta svijest do sada nije baš bila previše razvijena u evropskim institucijama. Naravno, to je posljedica višegodišnjeg lobiranja takozvane srpske diplomatije, i kroz neke druge kanale i jednostavno puno toga je potrebno napraviti da bi se ta percepcija promijenila i da bi se u evropskim institucijama shvatilo koliki je problem Srbija - rekao je on.
U Evropskoj uniji različite zemlje imaju različite interese, objašnjava Sokol, pa je teško zauzeti jedinstven stav prema Srbiji.
- Ono što Evropski parlament može napraviti jeste da na Evropsku komisiju izvrši određeni politički pritisak, da bi se ta percepcija i stav prema Srbiji promijenili. Evropska komisija i države članice Vijeća imaju mehanizme da naprave pritisak na Srbiju, od pitanja viza, pitanja ekonomskih, državnih, robne razmjene i slično. Zaista postoje mehanizmi da se Srbiji pristupi na jedan puno oštriji način nego što je to bilo do sada - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, jasno je da ta zemlja pokušava sjediti na više stolica istovremeno. Kombinovati istovremeno i sa Rusima, i sa Kinezima, sa Evropom, Sjedinjenim Američkim Državama i s Turskom, i to je, kako kaže, nešto što je apsolutno dugoročno neprihvatljivo, jer se time prostor jugoistočne Evrope dodatno destabilizuje.&nbsp;
- Srbija koristi međunarodne veze kako bi širila uticaj na okolne zemlje. Crna Gora je jedan primjer, tu je Bosna i Hercegovina, tu je pitanje Kosova, i to je ono što danas predstavlja veliki problem. Ono što su se Srbi, očigledno, nadali, pogotovu Vučić, da će sa promjenom američke administracije duvati neki novi vjetrovi, da će Trampova vlada biti puno benevalentnija &nbsp;prema Srbiji, nego što je to bila Bajdenova, ali se za sada to ništa konkretno ne vidimo - poručio je Sokol.
<h2>Vučić i Dodik su nastali kao projekti zapada</h2>
Ne treba otpisivati ni srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ni predsjednika bosanskohercegovačog entiteta &nbsp;Republika Srpska Milorada Dodika, jer su obojica nastali kao, kaže Sokol, kao projekti zapada.
- Nemaju sve države EU isti stav po tom pitanju, u zavisnosti od njihovih ličnih ekonomskim, geopolitičkim, vojnim i drugim interesima, i činjenica je da su oni već više puta pokazali da su itekako otporni. Danas imamo situaciju da niti Dodik može odcijepiti Republiku Srpsku, niti ga državni organi mogu uhapsiti, tako da je to neka pat pozicija u kojem smjeru će stvari ići to će se vidjeti, ali definitivno BiH sada ne funkcioniše kao normalna država, ona je nekakav protektorat, ona nema monopol sile na polovini svoje teritorije, za dugoročnu budućnost i stabilnost BiH nije dobro - ocijenio je on.&nbsp;
Nike siguran ni da će višemjeseči protesti koji se održavaju u Srbiji u organizaciji studenata u blokadi dovesti do pada Vučića, kojem, kaže ne vidi alternativu.
- A iskreno nijesam siguran da je srpsko društvo prošlo tu katarzu da bi neka nova vlast koja bi eventualno zamijenila Vučića bila nešto puno bolja. Ne mislim da je u Srbiji problem samo Vučić, on je to što jeste, srpski nacionalista koji vodi državu na vrlo autoritaran način, apsolutno gura tu velikosrpsku hegemonističku politiku, ali ja ne vidim neke alternative koje bi bile puno bolje od njega - zaključio je Sokol.

Sokol: Sjetimo se da su ratovi devedesetih počeli sa pričom o ugroženosti

Večeras je u Tuzima, oko 20 sati i 30 minjuta došlo do incidenta prilikom razilaska navijača sa utakmice Budućnost-Dečić, između pripadnika navijačke grupe Varvari i gostiju jednog ugostiteljskog objekta na dvije lokacije u Tuzima, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako navodi portal Analitika, u jednom momentu tamo je došlo do meteža, a navodno su u incidentu učestvovali 'varvari' i navijači domaćeg kluba.
Prema navodima Pobjede, prema pristalicama Budućnosti letjele su kamenice, nakon čega su oni odgovorili.
Demoliran je i jedan od lokal u Tuzima blizu stadiona.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, pričinjena je manja materijalna šteta na jednom ugostiteljskom objektu i vozilu jedne osobe iz navijačke grupe.
Iz UP ističu da nije bilo povrijeđenih lica, te dodaju da je u toku preduzimanje mjera i radnji na identifikaciji učesnika događaja.
- Napominjemo da je utakmica protekla u najboljem redu, a službenici policije su doveli u sluzbene prostorije dva lica zbog upotrebe pirotehničkih sredstava u toku utamice - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlgOkFUYJBwU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Incident nakon utakmice Dečića i Budućnosti: Navijači se tukli u Tuzima

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
- Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu što su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato što ne poštujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.
Poručio je da je ovo najbolji način da se sruši Bosna i Hercegovina.&nbsp;

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vlast