Svaki akter iz koalicije, ukoliko odluči da se ponaša potpuno nerazumski, može da sruši vlast, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić u Jutarnjem programu RTCG-a.
Na pitanje da li predsjednik Skupštine Andrija Mandić u svakom trenutku može srušiti vlast, te da li je Vlada toliko zavisna od njega, Čarapić odgovara da i PES može u svakom trenutku srušiti vlast.&nbsp;
- Svaki akter iz koalicije, ukoliko odluči da se ponaša potpuno nerazumski, može da sruši vlast. To je teza koja je neutemeljena u realnosti- dodao je.
<h2>Imamo definitivno izlaženje iz nekog narativa zdravog diskursa</h2>
Poručuje da je u Crnoj Gori potpuno drugačija situacija i da imamo vlast koja je stabilna.
- I koja koristi tu stabilnost da sprovodi velike reforme. Sprovodimo najveće reforme do sada, i mislim da više ne moramo da obećavamo graðanima reforme, oni vide svakog dana koliko mi napredujemo - ocijenio je Čarapić na RTCG.
<h2>Ponavlja da je vlast stabilna.</h2>
- Vlada na čijem čelu je premijer Spajić sprovodi ogromne reforme, Skupština koristi svoju stabilnost i kompaktnost da usvaja veliki broj zakona i u samoj Skupštini se vodi veliki broj debata koje se tiču budućnosti Crne Gore - smatra poslanik PES-a.&nbsp;
<h2>Vjeruje, kaže, u ovu vlast.</h2>
- Vlast koja je istinski reformska. Veliki broj glasova i subjekata u toj vladi samo pojačava demokratski kapacitet te Vlade... Imamo definitivno izlaženje iz nekog narativa zdravog diskursa. Meðutim, sve te izazove koje smo imali uspijevamo da prevaziðemo - kazao je Čarapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Vlast može srušiti svaki akter koalicije ako odluči da se ponaša nerazumski

Vlast koja nagrađuje najvećim državnim priznanjima falsifikatora i negatora Crne Gore, a procesuira i kažnjava slobodne građane koji su se usprotivili toj državnoj bruci, nije ništa drugo do anticrnogorska, antigrađanska – jednom rječju sramna vlast, poručio je Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza.
- Ako mislite gospodo iz vlasti i represivnog aparata da ćemo da ćutimo na unižavanje države i njene najsvjetlije antifašističke simbolike oličene u 13. julu, koju ste uprljali dodjelom najveće nagrade jednom falsifikatoru i sitnom prestupniku, grdno ste se prevarili- kazao je Vujović.
Vujović je poručio vlastima da, ako misle sada da će ovim treniranjem strogoće prema 35 slobodnih ljudi – patriota, koji su iskazali protest zbog državne bruke, da nekoga zastraše, još su se više prevarili.
- Znamo da je vama Bećir vrjednosni orjentir, znamo da biste vi najsrećniji bili kad ove države, u čije ime danas nažalost nastupate, ne bi bilo i znamo da biste je najradije upravo bećirovski sveli na folklor i provizorijum. Znamo da su mnogi od vas i sve učinili da je ne bude ali nemojte misliti da ćemo vam ćutati na razna ništavila koja radite protiv nje, a od kojih je dodjela 13.julske nagrade jedno od najvećih, u inače veoma jakoj konkurenciji od 30. avgusta- navodi Vujović.
Predsjednik SDP-a poručio je nadležnim da će se veoma brzo stidjeti zbog ovoga što sada rade.&nbsp;
- Jer biti na strani Bećira i promotera četništva i fašizma, a protiv građanske i antifašističke Crne Gore, neminovno vas vodi u poraz. Ko zna koji po redu poraz politike i vrijednosnog sitema kojem ste odlučili da služite- zaključio je Vujović.

Vujović: Vlast koja slijedi Bećira a kažnjava antifašiste je sramotna i osuđena na propast

DNP, Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring &nbsp;Zlatko Vujović.
Regionalna provjera biračkih spiskova aktuelizovana je i kroz inicijativu koja ide prema Briselu, uz očekivanja da bi EU mogla preuzeti ključnu ulogu u uparivanju baza podataka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Inicijativa ne ide u smjeru, objašnjava Vujović, da EU sama vrši kontrolu biračkih spiskova za izbore koji se održavaju na Zapadnom Balkanu, već da ona uslovi države članice na Zapadnom Balkanu da one omoguće mehanizme jedna drugoj kontrole da li su birači iz jedne zemlje upisani u birački spisak druge zemlje i nezakonito ostvaruju biračko pravo.
Dodaje i da ga je obradovao javno iznesen stav Johana Satlera da neće biti zatvaranja poglavlja 23 bez usvajanja Markovog i Mašanovog zakona.
- Veoma me obradovao stav koji podrazumijeva da će Evropska unija zauzeti tu dosta oštar stav da se ograniči izdavanje dozvola za oružje određenim licima koja su u rizičnom statusu i koja mogu eventualno da dovedu do ovakvih tragedija. Mislim da je prosto neshvatljivo da je dio članica vladajuće koalicije toliko uložio energije da se blokiraju ti zahtjevi. Ovo je sve moglo da bude značajno ranije razriješeno i vjerujem da će sada to i biti, ali pod pritiskom Evropske unije i da će taj pritisak Evropske unije na neki način anulirati dio stavova i pozicija vladajućih partija, tako da me obradovalo i nadam se da će Evropska unija dodatno pojačati pritisak vlasti povodom ovoga pitanja- istakao je Vujović.
Za situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i protesta mještana, predvođenih predsjednikom DNP-a Milanom Kneževićem, Vujović kaže da je to bizarna predstava jer partije vlasti organizuju proteste i blokiraju sprovođenje odluka državnih organa vlasti u kojima oni čine većinu.&nbsp;
Smatra da ujedno ti protesti šalju poruku Briselu da je teško učlaniti Crnu Goru u EU sa onim partijama koje ne žele Crnu Goru u EU, a sve tri vladajuće partije, kako podsjeća, su dio performansa kojim bi vlast trebalo da dobije opravdanje da ne izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
- Te iste partije simulariju nekakvu podršku evropskim &nbsp;integracijama na nacionalnom nivou i u razgovorima &nbsp;sa predstavnicima Evropske unije, a sa druge strane te iste partije i njihovi lokalni čelnici ulažu maksimalan napor da Crna Gora ne okonča pregovore makar u tom jednom poglavlju 27, a takođe da se spriječi scenario brzog dobijanja članstva Crne Gore u EU- istakao je Vujović.
Vjeruje da postoji i namjera da se oslabe premijer Crne Gore Milojko Spajić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, da ih prikažu kako oni nemaju snage da sprovedu ono što su obećali Briselu.&nbsp;
- Imamo dvije dimenzije, sa jedne strane se pokušava zaustaviti proces evropskih integracija, a sa druge strane dodatno oslabiti autoritet predsjednika Vlade Milojka Spajića i takođe gradonačelnika Podgorice gospodina Mujovića- naglasio je Vujović.
Smatra da je bilo bolje da su ispoštovane sve procedure i održane javne rasprave na kojima se ukazali nedostaci evropskih zakona koji se usvaju pred Međuvladinu konferenciju. Ipak, dodaje on, po ulasku u EU će se pružiti prilika da se svi ti zakoni koriguju ili promijene.
- Ovo je jedinstvena prilika, nakon što uđemo u EU ponovo ćemo imati priliku da mijenjamo te zakonske propise i da ih usavršavamo, a vjerujem da koliko god i ne bili toliko dobri kroz primjenu možemo to korigovati. Bez obzira što sam svjestan rizika koji nosi brzo usvajanje ovih zakonskih propisa, bolje da iskoristimo ovu priliku i spriječimo, smanjimo prostor za manevar onima koji pokušavaju da spriječe učlanjenje Crne Gore i naš ostanak na ovom Balkanu dosta mračnom- rekao je Vujović.
Smatra da će na naredne izbore u Crnoj Gori od velikog značaja biti uticaj spoljnih aktera, negativan uticaj zvaničnog Beograda i Moskve, podsjeća on, a stepen upliva će zavisiti i od ishoda izbora u Srbiji 2026.godine i političke sudbine Milorada Dodika u BiH.
- Dodiku je podrška birača dramatično opala i od ta dva faktora ćemo dobiti odgovor kolike su im mogućnosti da se miješaju u procese u Crnoj Gori. Eventualni pad Vučića bi značio i kraj makar za neko vrijeme ovako agresivnog miješanja zvaničnog Beograda u odnose u Crnoj Gori, a slično je i sa Republikom Srpskom. Sa druge strane imamo i benigni uticaj, a to je da određeni zapadni partneri svakako će imati želju da se formira u Crnoj Gori prozapadna, proevropska koaliciona vlada koja će moći da omogući ratifikaciju sporazuma koji bi eventualno potpisali o pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Vujović.

Vujović: Situacija u Botunu je bizarna predstava u kojoj partije koje čine većinu blokiraju sprovođenje odluka vlasti

Način na koji se u Crnoj Gori donose odluke je pogrešan i odvlači zemlju od građanskog karaktera - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na Balkan Integration Forumu, rekao da i dalje vidi nastojanja aktera na vlasti da ključne institucije u državi stave pod svoju kontrolu.
- Što ne podržavam - naglasio je Milatović.&nbsp;
Glavni cilj koji je pred nama je, kaže, da postanemo 28. članica EU do 2028. godine.
- Kada god mi neko kaže da smo predvodnica, uvijek kažem da nam je dosadilo da predvodimo. Vidim da postoji bolja politička volja za pristup EU i vjerujem da je posljednji Izvještaj o napretku bio dobar. Ali moramo da ubrzamo reforme. Optimista sam da to možemo da postignemo, ne samo zbog nas, već i zbog momentuma u EU. Crna Gora može da bude pozitivan primjer za zemlje regiona - istakao je Milatović.
Predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova je, nadovezujući se na izjavu predsjednika Milatovića, istakla da su i u toj zemlji umorni, ali, kako kaže od "maratona sa preprekama".
- Da, mi možemo da se usresredimo na reforme, samo ako nam je data prilika i da ne gubimo vrijeme na probleme naših susjeda koji se odnose na identitet. Tokom procesa pristupanja, pravila su se mijenjala. Sada postoji novi kriterijum, politička spremnost država kandidata. Kada nas procjenjuju kroz šest klastera, u stvari nas procjenjuju kroz ovaj kriterijum - poručila je predsjednica Sjeverne Makedonije.&nbsp;
Siljanovska - Davkova je, govoreći o situaciji u Sjevernoj Makedoniji, problematizovala to što EU traži da ta zemlja promijeni Ustav kao uslov za pristupanje.
- Mislim da EU treba da razmišlja o medijaciji. Mi smo spremni da sjednemo sa susjedom i razmotrimo sve probleme. Dupli standardi ne mogu da poštuju, oni podrivaju sam proces - navela je ona.

1250x600

1084x550

Milatović: Način na koji se u Crnoj Gori donose odluke je pogrešan i odvlači zemlju od građanskog karaktera

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Najava legalizacije crkve na Rumiji je druga vrsta nemoći države i podilaženja svakome ko vam može donijeti politički profit, nevezano za to što se time urušava, ocijenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. 
Koprivica je kazao da je crkva na Rumiji legalna od 2005. godine.
- Imamo tu igrariju prethodne i sadašnje vlasti ko će iskoristiti crkvu na Rumiji za bolje odnose sa SPC, koja zapravo može da donese neke političke poene. Ono što je bilo od 2005. do 2020.godine je takođe prikazivanje nemoći države - istakao je on.
Ukazuje i na ekspanziju istorijskog revizionizma i aktuelnu izjavu mitropolita SPC Metodija da su samo dvije partizanske brigade bile crnogorske, na šta je CDT odmah reagovao i objavio tekst. 
- Prijatelj mi šalje poruku u kojoj kaže da je super tekst, a ja kažem da mi je gotovo bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž i on mi kaže “bolje to da pišeš, nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je zemlja okrugla”. Ako im se pušti i ako se ne budemo borili protiv toga dešavaće nam se to ono što nam se dešava - ocijenio je Koprivica.
<h2>"Trebaju nam ljudi koji će razmišljati svojom glavom"</h2>
Koprivica je konstatovao i da borba za pravu građansku državu, kakva je u Ustavu, tek predstoji. Kazao je da će biti vrlo teško i naporno,da je ključni motiv da Crna Gora bude nezavisna, država stvarne različitosti, bez floskula, a da se za taj cilj moraju okupiti svi ljudi, nebitno da li je riječ o slobodnim pojedincima ili onih koji su u partijama. 
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je u publikaciji analizirao Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i ukazao na političke pritiske u donošenju odluka, slučaj Ustavnog suda, zarobljeni Javni servis čiji je direktor na tom mjestu nezakonito i izostanak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge.
Trenutno stanje, kaže Koprivica, podsjeća na ranije izgubljene finalne bitke za prostor koji se otvarao za članstvo u EU, što se dešava u situacijama kad partitokratija treba da se odrekne monopola i neograničene moći. 
- Koju god nezavisnu instituciju uzmete, a koja se bira politički, odnosno u parlamentu, tamo postoje problemi, zastoji i opstrukcije i što je najvažnije to se posmatra kao jedan obični štrik i pokušavaju se silom na sramotu uvaliti neki ljudi koji niti imaju kompetencija, a što je najvažnije nemaju integriteta da se bave tim poslom. Nama trebaju nezavisne institucije, ljudi koji će razmišljati svojom glavom, a to baš i ne prolazi u crnogorskoj partitokratiji - rekao je on. 
Koprivica je izbran za člana Komisije za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ali, kako kaže, o tome nije dobio nikakav zvaničan dokument.
Dodaje da su u Komisiji stručni ljudi koji znaju šta je transparentan postupak i da bi izbor članova CIK-a trebao da bude zakonit i da mogao da vrati povjerenje i motiviše kvalitetne kadrove da se prijave.
- Imali smo danas sastanak gdje smo “nacrtali” kako bi taj procest trebao da izgleda. Usaglasili smo se da treba da bude otvoren i transparentan, da svima budu dostupne sve informacije i da ta komisija proba da vrati vjeru da u Crnoj Gori može postojati pošten proces. Ovo su samo naznake koje nijesmo skroz precizirali, ali možemo očekivati sljedeće nedjelje raspisivanje konkursa za predsjednika i članove CIK-a, a onda dalji postupak kako ga reguliše zakon - istakao je Koprivica.
<h2>Mekši put za motivaciju</h2>
Govoreći o pozitivim impulsima iz Izvještaja EK poručuje da u oblastima kojima se bavi CDT, poput demokratije, ljudskih prava, dezinformacija, transparentnosti vlasti, govora mržnje, ne vide napredak.
- Vlast ima pravo na svoju propaganda i mogu da drve pet godina kako smo mi lideri i kako napredujemo - rekao je Koprivica. 
Dodaje da Evropska unija zna gdje nije napravljen napredak, ali nije odgovorna, već su odabrali, uslovno rečeno, mekši put kojim pokušavaju da motivišu Crnu Goru.
- Prije svega zato što njima treba, a onda zato što i Crnoj Gori to treba, ali ono što me malo ohrabruje, je to, da kako proces odmiče oni su sve jasniji. Vjerujte ko zna da čita taj Izvještaj u njemu su bili prilično jasni. Crnoj Gori se gleda kroz prste, to je jasno, sad je samo pitanje hoće li Evropska unija dobro iznijeti tu igru da to gledanje kroz prste zaista bude i motivacija, odnosno neki podstrek da nešto promijenimo- naveo je Koprivica. 
Na pitanje da prokomentariše to što se u Izvještaju EK pominje da su čelnici odbrane i bezbjednosti targetirali medije i civilni sektor, Koprivica kaže da su to ocjene, ali da ga interesuje šta će EU uraditi po tom pitanju. 
Podsjeća da je EU u nekim kritičnim i dramatičnim situacijama stala u zaštitu onoga kome je ta zaštita tada bila potrebna, medija ili civilnog društva ili nekoga ko kritički posmatra na procese u Crnoj Gori. 
<h2>Poruke upozorenja</h2>
- Ako imamo dio vlast koji je preuzeo retoriku autoritarnih sistema ne treba Evropska unija da im kaže ništa. Oni možda misle da sada imaju neki sitan politički profit od toga, možda im se povećala podrška u istraživanjima javnog mnijenja 0,5 odsto, ali ko uzme tu politiku, ko uzme taj pravac, a to znamo od prethodne vlasti, gotov je dugoročno. Koliko će to trajati, godinu, dvije ili tri, uopšte nije važno. Ko misli da se sa nekim neistonišljenikom treba obračunavati podmetanjima, uvredama, prijetnjama i slično, završiće prije ili kasnije na smetlištu političke istorije i to je sigurno. Nadam se da ove poruke treba tim ljudima da budu neka vrsta upozorenja da stave prst na čelo i da se zamisle šta oni zapravo rade i liči li to na vlast jedne demokratske države ili na nešto sasvim drugo - poručio je Koprivica.

Koprivica: Najava legalizacije crkve na Rumiji druga vrsta nemoći države i podilaženja zarad političkog profita

Politički vlastodršci u Crnoj Gori ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma, nacizma, ksenofobije, revizije istorije, glorifikacije zločina i presuđenih ratnih zločinaca - jer mnogi od njih upravo promovišu ideologije zla, mržnje, ubijanja, etničkog čišcenja.
To je aktivistkinja mirovnog i feminističkog pokreta Aida Petrović ocijenila povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma koji se danas obilježava širom svijeta kao sjećanje na „Kristalnu noć“ u kojoj je 9. novembra 1938. u Njemačkoj počeo veliki progon Jevreja i označio početak organizovanog i javno podržanog progona Jevreja koji je završen ubistvom šest miliona nedužnih muškaraca, žena i djece, te oko pet miliona Slovena, Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT osoba, političkih predstavnika i ostalih grupa.
<h2>NEDOVOLJNA OPOMENA</h2>
Petrović je ustvrdila da zločini iz najmračnijih razdoblja čovječanstva nijesu bila dovoljna i ozbiljno shvaćena opomena da se spriječi ponavljanje sličnih događaja, o čemu svjedoče ratovi, zločini i srebrenički genocid devedesetih god na prostorima bivše Jugoslavije.
- Devedestih godina su nacionalistčki, šovinistički i fašistički izdanci retrogradnih politika započeli krvavo kolo uz oganj mržnje različitih i drugačijih po vjerskoj, nacionalnoj i bilo kojoj drugoj osnovi koja se nije uklapala u njihovu zločinačku i ratno huškačku ideologiju krvi i tla - navela je ona.
Podvukla je da brutalna borba i ratna mašinerija ni danas ne miruje u svijetu.
- Pa se i danas na više frontova odvijaju ratne „igre“ najmoćnijih, u kojima stradaju mnogobrojni ukrajinski civili nakon ruskog ratnog pohoda na ovu nezavisnu državu. Pred očima cijelog svijeta, koji većinski ćuti, traje genocid nad nedužnim palestinskim civilima. Fašistički oblici uništavanja ljudi i država dobija sve veći zamah što zabrinjava i ujedno podsjeća da borba protiv retrogradnih ideologija mora biti permanentna i zahtijeva mobilizaciju svih građana/ki - jasna je Petrović.
<h2>KSENOFOBIJA NA POLITIČKOM ŠVEDSKOM STOLU</h2>
U odnosu na Crnu Goru, ocijenila je da ima političkih subjekata i javnih ličnosti koji su, u svojim namjerama, prešli na veći nivo podsrekavanja govora mržnje, sijanja straha i gušenja kritičke javne riječi.
- Te su otpočeli sa postavljanjem spomenika ratnim zločincima i mrziteljima različitih na javnim mjestima, kao svojevrsnu opomenu svima koji ne misle kao oni ili ih u zlokobnim naumima ne podržavaju - navela je Petrović.
U skoro potpunoj odsutnosti lične i političke odgovornosti politička elita nam je, ističe ona, skoro na politički švedski sto ponudila ksenofobične, zastrašujuće urlike razjarene mase podgoričkim ulicama.
- Koji su, umjesto da osude individualne počinioce nedavnog nemilog incidenta na osnovu argumenata, prozivali čitav jedan narod kličuci njegovom progonu i pozivajući na linč... A onda su se ulicama Podgorice, Bara, Herceg Novog, rasula razbijena stakla sa izloga radnji turskih državljana. Gorjela su njihova auta, lokali, privođeni turski građani i postrojavani uza zid zgrada sa podignutim rukama. To je neodoljivo podsjećalo na događaje koji su predhodili Drugom svjetskom ratu - ocijenila je Petrović.
Da bi „ugođaj“ bio potpun kao u „kristalnoj noći“, vlast je, kaže ona, vjerovatno u „euforičnom zanosu“ dok je „razgonila Turke na buljuke“ zaboravila da ih oblježji žutom, bijelom, zelenom ili nekom drugom trakom da bi se znalo ko su „oni“ - a ko smo „mi“.
- Veličanje ratnih zločinaca i njihovih sramnih i varvarskih zločina, stavljanjem njihovih zločina na pijedestal dobročinstva umjesto zla i osude, prekid filmskog festivala zbog albanskog jezika, prebijanje đece iz BiH, sve podržano i praćeno „hitovima“ ,,leleču Turci, kukaju bule“, „nož, žica, Podgorica“ je slika posrnulog crnogorskog društva koje sve dublje tone u podjele, govor mržnje i različite fašističke i ksenofobične oblike - naglasila je Petrović.
<h2>RELATIVIZOVANJE POKRETA</h2>
Svako društvo, pa i crnogorsko, mora, poručuje Petrović, pravovremeno, ozbiljno i odgovorno pristupiti preventivnoj otpornosti na različite oblike fašizma i svih oblika nazadnih i retrogradnih koncepata koji utiru put ponavljanju zločina iz bliže i dalje nam istorijske prošlosti.
- Zabrinjavajući su i nedopustivi pokušaji revizije istorije koji u Crnoj Gori skoro da imaju pojavni - a ne pojedinačni oblik - posebno kada dolaze, ili kada se prihvataju od strane političkih subjekata ili donosioca odluka, koji direktno narušavaju temelje antifašističkih vrijednosti Crne Gore - navela je Petrović.
Tome, kaže ona, uveliko doprinosi i relativizovanje fašističkih i antifašističkih pokreta.
- Čime se dodatno doprinosti strahu i neizvijesnosti u društvenom okruženju - zaključila je Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcutanje-na-opasne-narative-je-dozvola-da-se-sire-protiv-fasizma-se-uvijek-mora-dici-glas-a-institucije-da-daju-jasan-otklon-od-svih-oblika-mrznje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mnogi politički vlastodršci ne haju za opasno povampirenje ideologija fašizma jer to i promovišu

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Slobodan Jovanović

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol je, gostujući u emisiji "24 sata" na TV E, kazao da je više poslanika u Evropskom parlamentu izrazilo zabrinutost zbog situacije u kojoj su mediji meta jer se kritički odnose prema vlasti.
- Razgovarao sam sa više kolega u Evropskom parlamentu i svi su zabrinuti zbog situacije. Nije dobro da se stvara percepcija da su mediji koji su kritični prema vlasti meta. Svi treba da imamo slobodu i pravo kritikovati vlast, pisati i objavljivati stvari koje možda nekome nisu po volji – to je temelj medijskog pluralizma - kazao je Sokol.
Bez slobodnih medija, kako je rekao, nema evropskog puta za bilo koju državu.
- Sloboda medija znači pluralizam. Treba da postoje i mediji koji su kritični prema vlasti i oni koji su manje kritični. Bilo kakvo targetiranje medija samo zato što pišu kritički o vlasti ili o jednoj vjerskoj organizaciji nije pozitivno - rekao je Sokol.
On je dodao da Crna Gora ima „vrlo pluralnu medijsku scenu“, ali da EU pažljivo prati sve pokušaje pritisaka na medije.
<h2>Određen napredak ka EU</h2>
Sokol je kazao da je Crna Gora napravila određeni napredak i da je trenutno najbliža Evropskoj uniji iz više geopolitičkih razloga.
- Činjenica da je nakon početka rata u Ukrajini proširenje postalo puno važnija tema za EU, jer se ne želi ostaviti "crna rupa" u jugoistočnoj Evropi na koju će uticaj imati druge sile poput Rusije, Turske, arapskih zemalja, Irana i slično. Tu se otvorio jedan prozor, jedna mogućnost da i te zemlje uđu u EU na ipak lakši način nego što je to bilo prije, kada nije bilo podrške i volje u EU za proširenje - kazao je Sokol.
On je ocijenio da je sada atmosfera povoljnija nego što je bila prije 2022. godine, ali da to ne znači da zemlje kandidati ne treba da ispune uslove.
- Svaka zemlja se treba gledati individualno i isključivo temeljeno na njenim zaslugama. Dakle, nema ulaska preko reda. Vjerujem da će izvještajem biti konstatovano da je Crna Gora ostvarila određeni napredak, ali da je još jako puno toga što treba napraviti. Ima puno problema – od pitanja vladavine prava, do bilateralnih odnosa sa Hrvatskom i rješavanja problema vezanih za agresiju na Hrvatsku i Domovinski rat. Tu je i pitanje odnosa sa Srbijom kao glavnim generatorom nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi - rekao je on.
<h2>SPC glavni generator problema</h2>
Sokol smatra da glavni generator političkih procesa u Crnoj Gori nije vlast, već Srpska pravoslavna crkva povezana sa Beogradom, što, kako kaže, predstavlja najveći problem za evropsku budućnost zemlje.
- Mi nismo slijepi, vidimo kakva je situacija, vidimo koliki je uticaj SPC na pojedine stranke vladajuće koalicije i koliko se oni trude da, upravo kroz provokacije prema Hrvatskoj, naprave problem i izazovu percepciju da je Hrvatska ta koja blokira ulazak Crne Gore u EU – što apsolutno nije tako - poručio je on.
Sokol je dodao da Hrvatska vodi izbalansiranu politiku i da joj je u interesu ulazak nezavisne, proevropske i suverenističke Crne Gore u EU, kada ona ispuni sve uslove.
- Naravno, tu se moraju riješiti neka pitanja koja nisu samo bilateralna. Ako govorimo o komemoraciji ratnih žrtava i odšteti porodicama, to je pitanje temeljnih civilizacijskih vrijednosti i vladavine prava, a to je dio pravne stečevine EU koje Crna Gora mora ispuniti - istakao je Sokol.
On je ocijenio da je djelovanje SPC trenutno izuzetno problematično i da ona stvara ozbiljne prepreke za napredak Crne Gore ka EU.
- Političke opcije vezane uz SPC opstruiraju evropski put Crne Gore - naglasio je.
<h2>Uticaj Beograda i SPC na izbore u Crnoj Gori očigledan</h2>
Sokol je podsjetio i na snažan politički uticaj koji, prema njegovim riječima, dolazi iz Srbije.
- Sjetimo se lokalnih izbora u Nikšiću, koji su se u Srbiji predstavljali kao "bitka za Nikšić". Taj strani uticaj apsolutno postoji. Puno je indicija da je SPC igrala veliku ulogu u političkim procesima – od formiranja prve Vlade 2020. godine, pa nadalje. Isto tako i kod zadnjih lokalnih izbora u Nikšiću. To jeste problematično - rekao je Sokol.
On je istakao da su strani i hibridni uticaji povezani s Rusijom izuzetno štetni za evropski put Crne Gore.
- Interes tim prosrpskim krugovima koji su dirigovani iz Beograda jeste da stvore provokacije i sukob između Hrvatske i Crne Gore kako bi se zaustavio evropski put Crne Gore, jer Beograd ne želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije. A Srbija je, realno, vrlo daleko od ispunjavanja evropskih kriterijuma - poručio je Sokol.
<h2>Suverenističke snage treba da budu budućnost Crne Gore</h2>
Sokol je, na kraju, poručio da Crna Gora mora ostati na zapadnom kursu.
- Oni koji gledaju prema Beogradu i Moskvi ne mogu biti dio evropske priče. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru koja je suverenistička, prozapadna i proevropska. Vjerujem da će se u vladajućoj koaliciji naći snage koje će omogućiti da se prepreke otklone. Suverenističke, procrnogorske snage su budućnost Crne Gore – ne samo zbog EU, već i zbog njenog dugoročnog opstanka kao nezavisne države, a ne nečijeg drugog oka u glavi - &nbsp;zaključio je Sokol.

Sokol: Više EU poslanika zabrinuto zbog situacije, mediji ne smiju biti meta zato što kritikuju vlast

Opozicija je trebala da digne glas, mobilizuje dijelove društva, da ne da disati djelovima vlasti i da se pokaže nezamjenjivom i jakom. To je u intervjuu za Televiziju E kazao, politički konsultatnt iz Zagreba Aleksandar Musić.
On smatra da tako premijer ne bi imao drugog izbora već da najavi da je priča kako se ne može sa opozicijom za isti sto, prošlost. Nakon toga bi, kaže, vjerovatno došla i podrška iz dijela Evropske unije. 
Crna Gora je, kaže Musić sa kojim smo razgovarali na nedavno završenom 2BS Forumu, mnogo lošije društvo u odnosu na ono kakvo je bilo prije 2020. godine i smjene prethodne vlasti. Iako je, dodaje, u nominalnom smislu međunarodnih dokumenata pojavno bolje.
- Ali, kada vidite atmosferu u društvu, kada pogledate šta je postalo prihvatljivo, kakvi kosturi iz ormara, kakve se sve aveti javljaju kao nešto o čemu se za početak raspravlja, a onda se to otvoreno favorizuje, to nije dobra situacija. To je kulturološki dio, a što se tiče ekonomije to je u mnogo čemu rulet ekonomija. I dalje je država glavni poslodavac, rekordni je broj ministarstava, parazitska struktura ekonomije koja je neprirodna za jednu malu državu, koja bi se trebala kao mala, otvorena, eurizovati, takmičiti konkurentnošću poslovima više vrijednosti, a ne gomilanjem partijskih parazita - objašnjava Musić.
To, kako kaže, šteti društvu u cjelini, i Crnogorcima i Srbima, i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.
- Oni koji od toga profitiraju su skupina ideoloških igrača koji igraju na dugi rok koji koriste sve te pukotine i sve te slabosti, da bi ojačali. Tu konkretno mislim na strukturu okupljenu oko Andrije Mandića - rekao je Musić.
Osvrnuo se na odgovor premijera Crna Gore Milojka Spajića povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću da je to seoski problem. Smatra da je ružno i nepošteno govoriti tako o normalizaciji i relativizaciji četničkog koljača i njegovih djela. 
- Ljubiša Ostojić (mitropolit Metodije) se pokazuje kao pravi veto igrač. Po političkoj nauci kada gledate odnose moći, kada gledate odmjere bilo izborne, bilo mirnodopske, imate nešto što se zove veto igrač, to je sila unutar sile, sila nad silom, nešto što može zaustaviti procese, to je neka vrsta deus ex machina, on je taj veto igrač - istakao je Musić.
Podsjeća da u cijelom slučaju postoji više problema, jedan od njih je što je policija zakazala i prije postavljanja spomenika. Zatim su ustuknuli, kako kaže, pred lokalnim pijancima i elementima sa strane, koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već sa režimom u Srbiji.
- To je cirkusijada, normalizacija nenormalnog i možemo se nedjeljama baviti time gdje je i ko ima ključ, vi se bavite detaljima jedne ludačke priče, gdje se sve manje dovodi u pitanje ta priča, nego se bavi peripetijama i detaljima nečega što bi nekoj osnovnoj društvenoj civilizacijskoj higijeni, koja nema veze sa nacijom, nego ima sa odnosom prema Drugom svjetskom ratu, prema slobodi, onim sjajnim crnogorskim tradicijama otpora i prkosa, to ne bi trebao uopšte biti predmet rasprave - naglasio je Musić.
Smara da stranci na unutrašnje crnogorske probleme gledaju kao na skup poludivljih plemena, koji se oko seoskih stvari svađaju i ne. 
- Njima nije stalo do higijene ovoga društva, baš njih briga za Đurišića, oni imaju neke makro ciljeve, ti ljudi su na visokim platama, stalo im je da moraju nešto pokazati nadređenom. Dok se oni bave poglavljima, jedina osoba koja ima strategiju u Crnoj Gori je Andrija Mandić potpunim remodeliranjem i rekonfiguracijom društva i onda postaje manje bitno hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju, koliko god ovo zvučalo blasfemično. On ima win win situaciju! - uopzorava Musić.
Prema njegovim riječima, ako Crna Gora uđe potpuno razvaljena, “četnizirana”, gdje će nenormalno postati normalno i gdje je ekonomija takođe razvaljena, a kultura na koljenima.
- I gdje imate nekoliko paralelnih društava, to je za njega pobjeda, vjerujte da će on razglasiti na sva zvona da je on zaslužan za ulazak u Evropsku uniju. A ako dođe do usporavanja na putu, pa Crna Gora uđe u neke kombinacije i postane utješna nagrada pa uđe u paketu sa Srbijom u Evropsku uniju, ponovo mu je pobjeda. Ali očekivati da će vam neki komesar to uraditi - neće, to vam ja kažem neko ko smatra da je vanserijski interes Crne Gore da uđe u EU, ali treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću - poručio je Musić.

Premijer Spajić je svjestan, cijeni Musić, da nikad više neće imati podršku na izborima kakvu je imao na posljednjim, pa je logičan zaključak da ostavi Vladu kakva jeste, da ne da predlaže rekonstrukciju.
- Postavlja se pitanje je li im je u interesu drmati brod, koliko god on bio probušen, havarisan, sa njega se širila vika i zadah alkohola, ako taj brod plovi u nekom smjeru?! Zašto bi on to radio?! Nije racionalno iz njegove vizure, a to što je to neodgovorno prema Crnoj Gori, prema ozdravljenju društva, prema istinskom pomirenju, održivosti države i društva to je druga priča - zaključio je Musić.

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Iduća godina, u kojoj se obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Argentine, predstavljaće izuzetnu priliku za organizovanje zajedničkih aktivnosti posvećenih istorijskom nasljeđu i budućim perspektivama saradnje - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Argentine, Pablom Kirnom Magraneom.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, oni su razmotrili mogućnost intenziviranja institucionalnih kontakata i razvoja inicijativa od dugoročnog značaja.
- Na sastanku sa Kirnom potvrđena je spremnost obje strane da unaprijede politički dijalog i podstaknu razvoj konkretnih oblika saradnje između dvije države. Razmotrene su mogućnosti jačanja međusobnih veza u oblasti vanjske politike, ekonomije, kulture i obrazovanja, uz obostranu ocjenu da postoje značajni kapaciteti za dalje produbljivanje partnerstva - naveli su u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da Argentina i evropske države, uključujući Crnu Goru, dijele duboke istorijske i vrijednosne veze, posebno imajući u vidu migraciono nasljeđe i veliki broj građana Argentine evropskog porijekla. U tom kontekstu naglašen je značaj posjete potpredsjednika Ivanovića, kao važan podsticaj za konkretizaciju odnosa kroz širenje ugovorne baze, investicije i zajedničke projekte.
Ivanović je posebno istakao istorijski značaj argentinsko-crnogorskih odnosa, podsjetivši da je u Buenos Ajresu otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu, što svjedoči o dugoj i kontinuitetnoj saradnji.
- U nastavku programa posjete, potpredsjednik Ivanović razgovarao je i sa predstavnicima uglednog Argentinskog savjeta za međunarodne odnose (CARI), gdje su razmijenjena mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima dvije države, odnosima Latinske Amerike i Evrope, kao i savremenim međunarodnim kretanjima - naveli su u saopštenju.
Razgovori su obuhvatili i teme saradnje u oblasti visokog obrazovanja, uključujući povezivanje univerziteta, mogućnosti studentskih i stručnih razmjena, kao i razvoj zajedničkih programa koji bi mogli biti dodatno unaprijeđeni zahvaljujući visa-free režimu koji postoji između dvije države.
- Na marginama posjete, potpredsjednik je razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih medija, predstavivši ključne prioritete vanjske politike Crne Gore, sa posebnim osvrtom na proces pristupanja Evropskoj uniji i značaj jačanja partnerskih odnosa sa državama Latinske Amerike - zaključili su u saopštenju.

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: vlast