Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da svi u Srbiji znaju da on bojkotuje samo Tonina Piculu, izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju i njemu slične.
Vučić je to rekao za televiziju Pink nakon sastanka sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, komentarišući dolazak misije Evropskog parlamenta i Piculinu izjavu da on ne želi da razgovara o evropskoj budućnosti i da bojkotuje dolazak misije, prenosi Danas.
On kaže da je donio odluku da bojkotuje i europarlamentarca Vladimira Prebiliča, kojeg je nazvao ličnim potrčkom Dragana Šolaka. Zatim se zbog toga izvinio i da se smatra da to nije rekao.
- Sa takvima neću da razgovaram. Neću da razgovaram sa onima koji Srbiji žele sve najgore - naveo je on.
On je opet govorio o tome zašto se on i Brnabić neće vidjeti sa europoslanicima, ponavljajući da nisu uskladili svoj dolazak sa predstavnicima vlasti ovdje, te da on već pet mjeseci ima zakazan odlazak u Davos gdje će se sastati sa komesarkom za proširenje EU Martom Kos.
Prema njegovim riječima, europarlamentarci dolaze da bi napisali još jednu deklaraciju u februaru ili martu protiv Srbije i da je EU protiv autokratskog i diktatorskog režima.
Vučić tvrdi da je Srbija na evropskom putu i da ne želi da je iko ponižava pa ne i poslanici EP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić: Bojkotujem Piculu i njemu slične

Snimci napada dronova na tanker ,,Qendil” koji je plovio Mediteranom, a koje je obavještajna služba Ukrajine poslala zapadnim medijima, ponovo su u žižu javnosti doveli priču o aktivnostima GRU-a u Zapadnoj Evropi.&nbsp; Posebno kada je objavljeno da je u napadu dronovima likvidiran general GRU-a Andrej Averjanov, šef Jedinice za tajne operacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb" data-rendition-name="original" width="1202" height="858" loading="lazy" alt='UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"'> <figcaption>UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"(Photo: POortal ETV )</figcaption> </figure>  ,,FLOTA U SJENCI” Prema informacijama zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska je u komplikovanoj operaciji bombardovanja dronovima uspjela da teško ošteti jedan od ruskih brodova iz takozvane ,,flote u sjenci”. &nbsp; Procjenjuje se da ruska „flota u sjenci“ obuhvata do 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno, a koja je Moskvi omogućila da nastavi izvoz sirove nafte i ostvaruje prijeko potrebne prihode uprkos ograničenjima na izvoz. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba" data-rendition-name="original" width="736" height="478" loading="lazy" alt="NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov"> <figcaption>NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Stručnjaci i nekoliko evropskih lidera takođe vjeruju da su neki od tih brodova korišćeni od strane Rusije za vođenje hibridnog rata širom kontinenta. Što je na tankeru u međunarodnim vodama, u blizini obale Turske, radio general ruske vojne obavještajne službe Andrej Averjanov - za sada nije poznato. Iako ubistvo generala, odanog Vladimiru Putinu, nije potvrđeno - ponovo je aktivirana priča o terorističkim operacijama GRU-a. &nbsp; TAJNE OPERACIJE &nbsp; A to su velike operacije širom Evrope. &nbsp; General Andrejev se dovodi u vezu sa nekim od najzloglasnijih ruskih tajnih operacija, počev od podmetanja eksplozije u Bugarskoj 2012. godine, akcija pokušaja političkih prevrata u Moldaviji 2014. godine i Crnoj Gori oktobra 2016. godine, kada su angažovani agenti GRU Vladimir Popov i Eduard Šišmakov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)"> <figcaption>AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Specijalac GRU-a Popov je bio uključen i u pokušaj terorizma u Moldaviji. &nbsp;&nbsp; Analitičar Digitalnog forezničkog centra Draško Jabučanin u izjavi za Televiziju E ističe da ne postoji zvanična potvrda da je ruski general Averjanov nastradao u eksploziji ruskog švercerskog broda na Mediteranu, ali da je bitno podsjetiti koja je uloga Averjanova u današnjoj Putinovoj vojnoj doktrini, kao i pređašnja uloga u hibridnim operacijama na teritoriji Zapadne Evrope. &nbsp; -Dakle, Averjanov je osnivač jedinice 21955 koja djeluje u okviru 161. centra – ruskog Gru centra za specijalne operacije i ta jedinica je imala zadatak da sprovodi i implementira razne vrste sabotaža, likvidacija na teritoriji Zapadne Evrope – ističe Jabučanin, napominjući da prva operacija ove jedinice se desila 2012. godine, kada je postavljena eksplozivna naprava u Bugarskoj fabrici municije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34" data-rendition-name="original" width="1080" height="608" loading="lazy" alt="PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC"> <figcaption>PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tek se 2015. godine saznalo da iza te operacije stoje operativci Grua i jedan od glavnih operativaca u toj operaciji je bio upravo Vladimir Mojisejev koji je učestvovao u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Takođe, saznala se i jedna informacija koju je on poslao svom pretpostavljenom Averjanovu u kojoj navodi, 2011. godine, da je napravio eksplozivnu napravu koja može da se koristi u sabotažama i koju je teško detektovati, a koju istražitelji kasnije teško mogu da povežu sa operacijama Gru -objašnjava Jabučanin. &nbsp;&nbsp; (NE)USPJEŠNI POSLOVI U AFRICI &nbsp; Prema zapadnim medijima, general Averjanov, odnosno njegova specijalna jedinica 29155, bila je umiješana i u atentat na Jevgenija Prigožina 2023. godine. &nbsp; Tada je, naglašava Jabučanin, od velikog značaja za Vladimira Putina bila uloga generala Averjanova. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff" data-rendition-name="original" width="1024" height="708" loading="lazy" alt="UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a"> <figcaption>UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Poslije smrti Evgenija Prigožina, jednog od osnivača Vagner jedinice, Putin pokušava da tu jedinicu podredi Averjanovu i ruskim afrikakorpsu, odnosno ruskim oružanim snagama na Afričkom kontinentu. To je išlo dosta teže, javnost u Africi nije prihvatila autoritet Averjanova na način na koji je to bio slučaj sa Prigožinom i u periodu od 2024. godine Averjanov se vraća u Moskvu iako je dalje njegovo zaduženje Afrika, pogotovo Centralnoafrička Republika – napominje Jabučanin. &nbsp; &nbsp;Ako nije završio zadatak u Africi kako je Putin naložio, general GRU-a je imao zapažene rezultate u Evropi, gdje je jedinica 29155 tokom posljednjih petanestak godina imala niz velikih operacija. &nbsp; &nbsp;ULOGE ŠIŠMAKOVA I POPOVA Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu tek nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1295" loading="lazy" alt="LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova"> <figcaption>LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je ustanovljeno da dvojica agenata GRU-a - Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše pri ruskoj ambasadi u Varšavi i Vladimir Popov alijas Mojsijev, kako se predstavljao tokom operacije u Moldaviji – imaju pasoše iz istog serijskog broja kao agenti GRU-a koji su trovali Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju u Solsberiju. &nbsp; Istraživačka novinarska mreža Belingket i poznati istraživač Hristo Grozev ustanovili su da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. BAZA U GORNJOJ SAVOJI Francuski Mond je 2019. godine utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt='RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a'> <figcaption>RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ispostavilo je da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca. &nbsp;-Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. To je centar odakle se izvode operacije Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci. Sve je pokriveno fasadom tursitičkih ili poslovnih kretanja i stalnom promjenom pasoša – zapisao je ,,Mond” aprila 2019. &nbsp; Prema pisanju tog francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime sedam &nbsp;članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov, Eduard Šišmakov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku. ,,OPERACIJA CRNA GORA” -Ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojsejeva, je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. On je rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – pisao je Mond, na osnovu podataka zapadnih obavještajnih službi. Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim je rukovodio Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe, u kojoj je učestvovalo, osim lidera tadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više srpskih državljana, uključujući i bivšeg žandarmersisjkog generala Bratislava Dikića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd" data-rendition-name="original" width="800" height="466" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud "> <figcaption>ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRESUDE I NOVO SUĐENJE Prvom presudom Višeg suda u Podgorici Edvard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra 2023. godine poništio odluku Višeg suda. I da bude još intersantnije: odlukom tročlanog vijeća Apelacionog suda – koji su činile sudije Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić – ruski državljani Šišmakov i Popov su oslobođeni. &nbsp; Prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet. Time je bivše vijeće Apelacionog suda odbacilo dokaze koje su Crnoj Gori dostavile zapadne partnerske službe. &nbsp; Da li će i novi vijeće Apelacionog suda, u postupku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, ponovo ignorisati podatke koje su dostavile službe država NATO-a? &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Pozovi 29155 radi terorizma

Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru iz grupe Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Vladimir Prebilič crnogorskom vlastima predložio je medijaciju kako bi se prevazišao zastoj u funkcionisanju institucija.
- Ja sam imao na umu, ako je moguće, da se napravi neka medijacija. Znači da se formira neka manja komisija koja bi posjetila Crnu Goru, da sjednemo za sto, da se dogovorimo šta može, a šta ne može. Jer kada se stavi ovo u veći kontekst, ja znam da svako traži svoj dio i to mi je jasno u političkoj borbi, ali mislim da još uvijek treba da se napominje više i više da nije sada ovaj slučaj tako bitan, zbog kojeg bi stala čitava Crna Gora na putu prema Evropskoj Uniji - ističe Prebilič.
Poslanik iz Slovenije napominje da postupci pred Venecijanskom komisijom mogu trajati do pola godine, kao i da Crna Gora nema vremena za gubljenje. O situaciji u zemlji Prebilič je razgovarao sa potpredsjednikom Vlade Filipom Ivanovićem koji je ove sedmice boravio u Briselu.
- Želio bih da se ne zaboravi da je primarni cilj još uvijek ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Znači da se ne poentiraju neki bodovi na tim stvarima samo za političke namjene, nego da se ostavi ona šira slika još uvijek ispred nas svih. I moram da kažem, ako potreba postoji, ovdje je Evropski parlament, ovdje smo neki poslanici koji smo spremni da pomognemo ka ovom dijalogu. Čuo sam da je neki dogovor koji ide u smjeru sa Venecijanskom komisijom, ali to će uzeti neko vrijeme. Znači, ako postoje neke mogućnosti, ako osjećaju da im možemo u tom pogledu pomoći, ovdje smo jer nekako ne bismo željeli da ovaj impetus koji sad imamo, ovaj pokret koji sad postoji u Crnoj Gori, da bi zastao u bilo kojem smislu - naglasio je poslanik Evropskog parlamenta.
Prebilič kaže i da su u EP zadovoljni napretkom Crne Gore ka EU.
- Mislim da se stvarno dobro radi. Zatvoreno je i otvoreno je mnogo poglavlja. Mislim da ide sve u pravom smjeru. Ali treba napomenuti jednu stvar. Put prema Evropskoj uniji je zajednički put. To nije put samo političke elite ili samo vlade, nego je put nacije, naroda. I svi koji vode narod, to važi za opoziciju i poziciju, treba da imaju ovo na umu, znači da ne zaborave da je to suština i da se treba sarađivati i samo na ovakav način može da se uđe u EU - zaključio je Prebilič. 
&nbsp;

Prebilič: Evropski parlament da posreduje u sporu između vlasti i opozicije

Sjeveroistok Sjedinjenih Američkih Država se oporavlja nakon oluje koja je prekrila region snijegom, dovela do otkazivanja više od 2.000 letova i zatvaranja škola.
Oluja, koju meteorolozi nazivaju najjačom u posljednjih deset godina, donijela je više od 61 centimetar snega u nekim oblastima, prenio je AP.
Putevi su ponovo otvoreni, javni prevoz je djelimično uspostavljen, a struja je vraćena stotinama hiljada ljudi u Masačusetsu, Nju Džersiju, Delaveru i Roud Ajlendu.
U Njujorku su škole ponovo otvorene za nastavu uživo, ali nastava u predgrađima i Filadelfiji ostaje djelimično otkazana zbog problema sa snabdijevanjem i prohodnošću puteva.
Gradonačelnici i školski zvaničnici upozoravaju da će prisustvo učenika i osoblja biti smanjeno.
Meteorološka služba upozorava da bi nova oluja mogla da stigne kasnije ove nedjelje, što bi dodatno otežalo čišćenje snijega.
Oluja je juče oborila rekorde na Roud Ajlendu, uključujući 91 centimetar snega u Vorviku i udare vjetra od 134 kilometra na čas u Nantaketu.
Vanredno stanje proglašeno je u Njujorku, Filadelfiji i drugim gradovima.
Neki mediji, poput lista "Boston Gloub", obustavili su štampanje zbog nepristupačnosti i opasnosti za zaposlene.&nbsp;

Sjeveroistok SAD se oporavlja nakon sniježne oluje, otkazano više od 2.000 letova

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Tag: vladimir-prebilic