Optuženi Vladimir Erić, Predrag Mirotić, Katarina Baćović, Nikola Milačić i Marijan Vuljaj negirali su danas u Osnovnom sudu navode optužnice koja ih tereti za pljačku depoa Višeg suda u septembru 2023. Erić je ispričao da je 5. avgusta 2023. sa drugom Veljkom Markovićem krenuo za Crnu Goru da bi pošli u Budvu. Stigli su u Crnu Goru i 6. avgusta se vratili za Loznicu. Nakon mjesec i po, kako kaže, otišao je u Švedsku da radi i tamo je bio do momenta kada mu je sestra poslala tekst gdje je njegova fotografija koju pokazuje tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Prema riječima optuženog, on je nakon dobijenih informacija odlučio da se vrati i na aerodromu je uhapšen po potjernici. Od optuženih zna samo Veljka Markovića i zna da Milan Marković njegov stric, ostale optužene ne zna, vidio ih je prvi put u sudnici. - Volio bih da se ovo što prije završi - kazao je Erić. Optuženi Predrag Mirotić kazao je da nije član nikakvog kriminalnog udruženja i da nema nikakve veze sa pljačkom sudskom depoa. Ovim postupkom mu je, kako kaže nanijeta velika šteta, njemu i porodici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DT_BDrRF5Vj0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> I optužena Katarina Baćović negirala je navode optužnice, ali je rekla da neće iznositi odbranu. - Danas ne želim da iznesem odbranu. Braniću se ćutanjem, jer sam sve rekla i objasnila policiji i tužilaštvu - kazala je Baćović. Sudija Borko Lončar pročitao je njene iskaze u istrazi. Baćović je ispričala da joj je Nikola Milačić na Fejsbuku poslao poruku u avgustu 2023. On joj je ponudio posao koji je podrazumijevao da iznajmi poslovni prostor za prodaju vjenčanica i da treba da se "preruši". Milačić joj, prema njenim riječima, nije iznosio detalje "posla". - Dao mi je pare da kupim periku što sam i uradila. Takođe, &nbsp;Milačić mi je rekao i da potamnim ten - kazala je Baćović. Nakon toga Milačić, kako je ispričala, zahtijevao od nje da iznajmi poslovni prostor i ona je to uradila. Baćović je kazala da su Milačića uglavnom zanimali poslovni prostori oko Višeg suda pa je tako iznajmljen jedan stan preko puta te institucije. - Kasnije sam pročitala u medijima da je obijen depo Višeg suda. Ja sa tim nemam nikakve veze. Kakva bih ja bila osoba da učestvujem u krađi i obijanju sudskog depoa, a moja majka radi u Sudu - kazala je Baćović u istrazi. Ona smatra i da je porodici nanijela veliku sramotu. Baćović je navela i da je tipovana za ovaj posao jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041711040_ccb79444e991bd98eb965675f025d75ccce4dac8aaa604d4c0f742c8301f8640.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041711040_ccb79444e991bd98eb965675f025d75ccce4dac8aaa604d4c0f742c8301f8640" data-rendition-name="original" width="1301" height="1600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Optuženi Nikola Milačić kazao je da nije kriv i da nije učestvovao u krivičnim djelima za koje ga Tužilaštvo tereti. On je rekao da poznaje Mirotića i Baćović, ostale optužene ne zna. Na pitanje sudije Lončar kategorično je negirao da je Baćović nudio bilo kakav posao, niti mu je poznato bilo što o poslu sa vjenčanicama. - Meni ništa nije poznato o iznajmljivanju stana. Nikada joj nijesam dao novac kako bi kupila garderobu. Ništa mi nije poznato ni za ličnu kartu koja nije bila na njeno ime - kazao je Milačić odgovarajući na pitanja sudije. Sudija je upoznao Milačića sa iskazima Baćović. Optuženi je rekao da što se tiče odbrane Baćović, nema što da kaže osim da nije učestvovao u tome. Optuženi Marijan Vuljaj kazao je da nema nikakve veze sa pljačkom Tunela. - Optužen sam, &nbsp;uhvatio me "taj voz" jer sam se gledao sa Baćović i družili smo se - kazao je Vuljaj. Ona je tražila od njega da rentira stan što je i uradio. - Na Vijestima smo pročitali za pljačku. Niti znam za Tunel, niti za krađu, ništa o tome ne znam. Ja sam samo njoj pomogao da nađe stan - kazao je Vuljaj. Suđenje se nastavlja 19. i 20. maja. Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Slučaj Tunel: Erić, Mirotić, Baćović, Milačić i Vuljaj kategorični da nijesu odgovorni za pljačku sudskog depoa

Iz Osnovnog suda u Podgorici danas je saopšteno da je potvrđena optužnica u slučaju „Tunel“.
Kako su naveli, optužnicom se Veljku Markoviću, Milanu Markoviću, Dejanu Jovanoviću, Vladimiru Eriću, Predragu Mirotiću i Nikoli Milačiću stavlja na teret kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa u saizvršilaštvu.&nbsp;
Takođe, Katarina Baćović se tereti za kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave i Marijanu Vuljaju krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
- Predsjednica vijeća Osnovnog suda u Podgorici je našla da prikupljeni dokazi tokom istrage daju dovoljno osnova za zaključak da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe, pri čemu u konkretnom slučaju nije potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice, a pri tome nije našla i da postoje zakonski razlozi koji bi mogli da dovedu do obustave krivičnog postupka, odnosno odbacivanja optužbe u konkretnom slučaju - navodi se u saopštenju Osnovnog suda.
Dodaje sa da je prilikom kontrole optužnice isključivo cijenjeno da li ima dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi, što predstavlja uslov za podizanje optužnice, a ocjena svakog dokaza biće izvršena tek nakon što svi dokazi budu izvedeni na glavnom pretresu, kada će biti i provjerene odbrane okrivljenih, koji negiraju da su izvršili krivična djela stavljena im na teret.

Portal ETV

Potvrđena optužnica u predmetu „Tunel“

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) nakon godinu dana je okončalo istragu u slučaju prokopavanja tunela do depoa Višeg suda i podiglo optužnicu protiv šestoro osumnjičenih u predmetu kolokvijalno nazvanom „Tunel“.
Naime, ODT sumnjiči sve koji su već uhapšeni u ovom predmetu – Predraga Mirotića, Nikolu Milačića, kao i državljane Srbije: Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića.
Optužnica je podignuta i protiv Katarine Baćović - zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave i protiv Marjana Vuljaja zbog krivičnog djela pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
Protiv Ivice Piperovića donijeta je naredba o obustavi istrage zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa i sprječavanje dokazivanja.
Advokat Piperovića - Stefan Jovanović rekao je da njegov klijent još nije primio odluku ODT-a, ali da pozdravljaju odluku ako je postupak zaista obustavljen.
- Odbrana pozdravlja takvu odluku kao jedinu moguću i očekivanu i doživljaja je kao potvrdu stava odbrane, sa samog početka postupkae, da Piperović Ivica nema nikakve veze sa predmetnim događajem - naveo je on.
Kaže da bi bilo lijepo kada bi političari - koji su svojim nastupima vrijeđali i povređivali prezumpciju nevinosti Piperovića - uputili izvinjenje njemu i njegovog porodici.
<h2>NEVINOST ERIĆA LAKO DOKAZIVA</h2>
- Što se tiče okrivljenog Vladimira Erića, imajući u vidu odluke koje su sudovi donosili u fazi istrage kada su vršili kontrolu pritvora, &nbsp;smatramo da će se nevinost ovog lica vrlo lako dokazati na sudu - istakao je Jovanović.
Podsjetio je da su sudovi, koji su vršili kontrolu pritvora, ukazali da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju na krivična djela za koja se tereti.
- Radi se o stranom državljaninu kojem je pritvor ukinut bez ikakve alternativne mjere, odnosno bez ikakve mjere koja bi taj pritvor zamijenila. To govori dovoljno samo za sebe - poručio je Jovanović.
<h2>UKRADENO 11 KOMADA ORUŽJA IZ OKONČANIH PREDMETA</h2>
Iz ODT-a je saopšteno da je prilikom obijanja depoa prošle godine ukradeno 11 mobilnih telefona, 19 komada vatrenog oružja – od čega 11 komada vatrenog oružja iz pravosnažno okončanih predmeta, dok su preostalih osam komada vatrenog oružja iz predmeta koji su i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici.&nbsp;
Takođe, oduzeta je i prisvojena manja količina opojnih droga marihuana, heroin i kokain, iz tri pravosnažno okončana predmeta i dva predmeta koja su u i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici - saopšteno je iz ODT.

Anja Ivanović

Podignuta optužnica protiv svih koji su uhapšeni u slučaju „Tunel“ – osim Ivice Piperovića

Odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Podgorici nedostaju bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan, kazao je advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica stradalih u Medovini, 12. avgusta 2022. godine.
Đukanović je ovo rekao nakon što je iz SDT-a saopšteno da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-nijesmo-preuzeli-gonjenje-u-predmetima-cetinjskog-odt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nesporno je da Specijalno državno tužilaštvu Podgorici ima zakonska ovlašćenja da radi provjere navoda krivične prijave zatraži spise predmeta, nego ono što možemo da kažemo na osnovu sadržaja ovakvog nihovog odgovora – da tom odgovoru nedostaju jako bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan. Ta prijava je očigledno bila neosnovana i po našem viđenju ono što smo i do sada komentarisali jeste da zaista nije bilo razloga da se predmet drži tako dugo - istakao je Đukanović za Televiziju E.&nbsp;
Podsjećamo, SDT zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-oduzelo-predmet-cetinjskom-sudu-uoci-zavrsnih-rijeci-dukanovic-tuzilastvo-mora-imati-visok-nivo-postovanja-prema-porodicama-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Odgovoru SDT-a o slučaju Medovina nedostaju ključne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko držan

Crnogorski kantautor Vanja Radovanović u svoj Mentalni dnevnik upisuje teme o kojima se često ćuti – depresiju, anksioznost i traumu. Nakon singlova „Čudovište“ i „Anksioznost“, u kojima je sam potpisao muziku i tekst, trilogijski koncept zaokružiće pjesmom koja se bavi traumom.&nbsp; Bez glume, bez fraza i bez autocenzure, Radovanović kroz ličnu ispovijest otvara prostor za razgovor o mentalnom zdravlju, ranjivosti i odgovornosti umjetnika da govori iskreno. „Čudovište“ govori o depresiji - kada ste shvatili da želite da tu temu pretočite u pjesmu? Radovanović: Razmišljao sam o malo drugačijoj tematici, nečemu malo angažovanijem, a kako mi je supruga psihoterapeut i te teme su svakodnevno prisutne u našoj kući, samo se nacrtalo. Pjesma je došla kao potreba da obradim tu temu na ličnom nivou, pa se potom prirodno nastavilo i na druge dvije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx1KG06-EwHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako je Vaša lična borba s emocijama uticala na proces pisanja muzike? Radovanović: Direktno. Nema distance između mene i teksta. Sve što pišem dolazi iz ličnog iskustva, bez glume i bez skrivanja iza fraza. Ako je lična ispovijest, onda mora biti bez ikakve autocenzure da bi imalo smisla. Da li koristite drugačiji pristup kada pišete pjesme o teškim temama u odnosu na ostale teme u Vašoj muzici? Radovanović: Ne baš. Možda sam malo oprezniji, ali pristup je uvijek isti. Bitno mi je na kraju da znam zašto su riječi baš na tom mjestu, da su najbolji izbor u tom momentu, da su slike čitljive, da forma bude smislena i ukoliko je moguće, bude malo drugačija od prethodne.&nbsp; Uvijek težim da svaka ima neku svoju originalnost i da ne bude samo još jedna šablonska kopija neke prošle. Ne uspijem uvijek, ali uvijek pokušavam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130230152_d2a1aa6c3581aeda2e1a895a18459d157f8bab0161fa4c40f75956029de642ff" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Vanja Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Kada ste snimali „Čudovište“, da li ste imali trenutak sumnje ili stege hoće li publika razumjeti poruku? Radovanović: Jesam. Uvijek postoji bojazan da će neko shvatiti pogrešno ili površno, pogotovo kad je o ozbiljnim temama riječ, ali taj rizik vrijedi, jer politička i sve druge vrste korektnosti ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima.&nbsp; Umjetnost nije nešto bez čega se ne može živjeti, pa uvijek postoji opcija da preskočiš, da ne slušaš i ne gledaš ukoliko ti se ne sviđa. Potpuno ok. Zašto ste izabrali baš oblik čudovišta za depresiju - da li je to bilo intuitivno ili promišljeno kroz metaforu? Radovanović: Intuitivno. Depresija se ponaša kao nešto što živi u tebi, hrani se tobom i vuče te na dolje i u većini slučajeva je nevidljiva. Metafora je došla prirodno. Da li vjerujete da muzika ima moć da mijenja? Radovanović: Nekada je imala izuzetnu moć, danas nisam baš siguran u kojoj mjeri, sigurno ne mijenja svijet preko noći, ali može da promijeni pojedinca. A to je dovoljno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260130230152_554f776376446eb77692478afb9431382a81c4991c356bcc3240f80a2289168d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  O trilogijskom konceptu Mentalni dnevnik odabrali ste redoslijed tema: depresija - anksioznost - trauma. Zašto? Radovanović: Zato što se često nadovezuju jedna na drugu, mada je hronologija došla spontano, tim redom sam ih pisao, ne mora nužno ići tako. Depresija je stanje, anksioznost je stalna napetost, a trauma je često korijen svega. Da li vjerujete da je muška populacija posebno opterećena pričom o emocijama i ranjivosti? Kako vidite ulogu muškaraca u razbijanju tih tabua? Radovanović: Da. Muškarci su naučeni da ćute i trpe. O tome govorim u pjesmi „Pod tepih“. Razbijanje tabua počinje onda kad muškarac javno kaže da mu nije dobro, bez izvinjavanja. Izjavili ste da ne postoji loš i dobar tajming za priču o mentalnom zdravlju. Zašto je važno da se o tome govori uvijek, a ne samo povremeno?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260130230152_32aeaecac87c14ba672eadcb4da4b01bfcc65c3e5670cad374d800e86d65c433" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Radovanović: Zato što mentalni problemi ne dolaze po rasporedu. Ako o njima govorimo samo povremeno, šaljemo poruku da nisu stalno važni. Šta ste saznali o sebi kroz proces stvaranja Mentalnog dnevnika? Radovanović: Da sam ranjiviji nego što sam mislio, ali i jači nego što sam vjerovao i da definitivno nisam usamljen u toj borbi, naprotiv. Život i karijeru ste trenutno vezali za Beograd, koliko je to uticalo na Vaš profesionalni razvoj? Radovanović: Ja cijelog života živim u Beogradu, s manjim prekidima. Tu sam rođen, tu sam se školovao i to je moj grad. Svaki slobodan trenutak sam provodio u Nikšiću, pogotovo u djetinjstvu, a i kasnije i smatram ga isto svojim koliko i Beograd. Profesionalni razvoj ne vezujem za gradove, po meni je on vezan za konstantno razmišljanje o unaprijeđivanju sebe i djelovanje po tom pitanju, pogotovo danas kad i nije presudno gdje se fizički nalaziš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260130230152_4cc1f9b1b58eebe6593902cb2c670c5ab9aa84073ab614dabb26d1bd5a5ca066" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Radovanović"> <figcaption>Vanja Radovanović(Photo: Petar Kasalica)</figcaption> </figure>  Koliko često dolazite u Crnu Goru? Šta je Nikšić ugradio u Vas kao čovjeka i umjetnika? Radovanović: Dolazim koliko mogu, ljeti pogotovo, a u Boki provodim najviše vremena. Nikšić mi je dao senzibilitet, direktnost i osjećaj pripadnosti. To se ne gubi, bez obzira gdje živiš. Marina Strugar

Radovanović: Politička i svaka druga korektnost ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima

Prije tačno trideset i četiri godine, 1. februara 1992. godine, činilo se da je svijet zakoračio u novu eru vječnog mira. U ljetnjikovcu Kemp Dejvid, američki predsjednik Džordž H. V. Buš i ruski predsjednik Boris Jeljcin potpisali su dokument koji je trebalo da promijeni tok istorije.
Taj susret je trebalo da simbolizuje kraj straha koji je decenijama paralisao planetu. Potpisivanjem Deklaracije o novim odnosima, dvije supersile su zvanično proglasile kraj Hladnog rata, obećavajući da se više neće gledati preko nišana nuklearnih projektila, već kao partneri i prijatelji.
Danas, 2026. godine, svijet izgleda potpuno drugačije, a optimizam iz 1992. djeluje kao daleka, gotovo naivna prošlost.
<h3>Kako se svijet podijelio: retrospektiva „Gvozdene zavjese“</h3>
Da bismo razumjeli težinu tog februarskog dana 1992. godine, potrebno je vratiti se korak unazad. Hladni rat nije počeo jednim pucnjem, već postepenim zahlađenjem odnosa između saveznika iz Drugog svjetskog rata.
Nakon pobjede nad nacizmom 1945. godine, ideološki jaz između kapitalističkog Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama, i komunističkog Istoka, predvođenog Sovjetskim Savezom, postao je nepremostiv.
Godina 1947. smatra se formalnim početkom sukoba, uvođenjem Trumanove doktrine i Maršalovog plana. Britanski premijer Vinston Čerčil slikovito je opisao da se „Gvozdena zavjesa“ spustila preko Evrope.
Decenijama su obje strane gomilale nuklearno oružje, stvarajući doktrinu „uzajamno osiguranog uništenja“ (MAD). Svijet je drhtao tokom Kubanske raketne krize, kao i tokom ratova u Koreji, Vijetnamu i Avganistanu.
Promjene su započele dolaskom Mihaila Gorbačova i padom Berlinskog zida 1989. godine. Raspad Sovjetskog Saveza u decembru 1991. bio je konačni ekser u kovčeg sovjetskog sistema, što je dovelo do susreta u Kemp Dejvidu samo nekoliko mjeseci kasnije.
Tog 1. februara 1992. godine, Buš i Jeljcin potpisali su zajedničku izjavu u kojoj se navodi da „Rusija i Sjedinjene Američke Države više ne smatraju jedna drugu potencijalnim neprijateljima“.
Jeljcin je govorio o demokratiji i slobodnom tržištu, a Zapad je vjerovao da je Rusija konačno postala dio „slobodnog svijeta“. Nuklearne bojeve glave su demontirane, vojske su se povlačile, a kulturna razmjena je cvjetala.
<h3>Gdje smo danas: Hladni rat 2.0?</h3>
Trideset četiri godine kasnije, Deklaracija iz Kemp Dejvida djeluje kao mrtvo slovo na papiru. Geopolitički sat kao da je vraćen unazad, a mnogi analitičari tvrde da ne samo da živimo u novom Hladnom ratu, već da je situacija možda i opasnija nego ranije.
Širenje NATO saveza na istok, koje Moskva vidi kao egzistencijalnu prijetnju, i ruske vojne intervencije u Gruziji, na Krimu, kao i invazija na Ukrajinu, potpuno su uništile povjerenje izgrađeno tokom devedesetih godina.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja ponovo su postale dio svakodnevnog političkog diskursa — nešto što je nakon 1992. godine djelovalo nezamislivo.
Svijet se ponovo polarizuje. S jedne strane nalazi se prilično razjedinjeni Zapad, a s druge Rusija i Kina. Danas, dok se prisjećamo dana kada su Buš i Jeljcin proglasili mir, jasno je da je taj mir bio tek „intermeco“ u dugoj istoriji sukoba velikih sila.
Hladni rat se vratio — ali ovaj put bez jasnih ideoloških granica i sa mnogo više nepredvidivih aktera. Umjesto „kraja istorije“, o kojem se govorilo tih godina, dobili smo njen brutalan nastavak. Lekcije iz Kemp Dejvida su zaboravljene, a svijet je ponovo u stanju permanentnog straha.

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Svaki odnosi između ljudi je svaki dan na testu, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upitan da li misli da je na testu odnos Andrije Mandića i Milana Kneževića nakon što je Demokratska narodna partija izašla iz vlasti a Nova srpska demokratija ostala njen dio.
Vučić ne misli da je to pitanje ličnog odnosa bila koga.
- Cijenim gospodina Mandića, cijenim svakoga, ljudi si ti koji na kraju biraju svoju budućnost i ko je i na kakav način zastupao njihove interese, kaže Vučić za TV PInk, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucic-o-odnosu-mandica-i-knezevica-to-je-njihova-stvar-ne-zeli-u-to-da-se-mijesam">Antena M</a>.
Knežević i Mandić su, ocjenjuje Vučić, zajedno imali uspjeha.
- Možda će pojedinačno da imaju manje ili više uspjeha a možda će da ostanu zajedno. to treba njih dvojica da procjene, da se bave time, da razgovaraju. To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam - zaključuje Vučić.
Knežević je, podsjetimo, na pres konferenciji u petak rekao da ga je Predsjedništvo DNP-a zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor sa Mandićem o daljoj budućnosti koalicionog saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
- Saglasićete se da je malo neobično da dio koalicije bude u opoziciji, a dio u vlasti - dodao je tada Knežević.
On je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da će odnosi sa Mandićem ostati i dalje prijateljski, bez obzira na konačnu odluku koju će donijeti i organi NSD-a i DNP-a.

Tag: vladimir-eric

Slučaj Tunel: Erić, Mirotić, Baćović, Milačić i Vuljaj kategorični da nijesu odgovorni za pljačku sudskog depoa

Potvrđena optužnica u predmetu „Tunel“

Podignuta optužnica protiv svih koji su uhapšeni u slučaju „Tunel“ – osim Ivice Piperovića

Đukanović: Odgovoru SDT-a o slučaju Medovina nedostaju ključne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko držan

Radovanović: Politička i svaka druga korektnost ne bi smjele da budu osnovne vodilje umjetnicima

Zabluda o vječnom miru: Prije tri decenije okončan je Hladni rat, a danas on bijesni jače i opasnije nego ikada

Vučić o odnosu Mandića i Kneževića: To je njihova stvar, ne želim u to da se miješam

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO