Crna Gora stalno gubi dragocjeno vrijeme za postizanje konkretnih rezultata u procesu integracija u EU. Rokovi su vrlo kratki i precizni, a Crna Gora nažalost nije usmjerena na sprovođenje korjenitih promjena – ukazala je politikološkinja Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analitika.
Ona je govorila o suštinskom zastoju u reformama, sve evidentnijem demokratskom nazadovanju i paradoksalnom ponašanju vlasti koja, kako kaže, gasi požare improvizacijama dok se retorički zaklinje u evropski put.
<h2>Nazadujemo u procesu demokratizacije&nbsp;</h2>
Premijer Milojko Spajić se tokom posjete Italiji sastao i sa tamošnjom premijerkom Đorđom Meloni, koja je, između ostalog kazala kako vjeruje da će Crna Gora postati članica EU tokom italijanskog predsjedavanja. Shodno ohrabrujućim porukama, sagovornica Analitike je govorila o imamo li zaista razloga za optimizam, ako retoričke finese ne prate praktični iskoraci, a trojica crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici, i dalje ne mogu preko Debelog brijega.
- Kao i ranije sve se svodi na usvajanje zakona i strategija, dok se stvaranje uslova za njihovu punu primjenu potpuno zanemaruje. Sa druge strane, postoji puno oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati i volju i konkretan rad da ih unaprijedi što do sada nije bio slučaj. Paradoksalno, kako se taj rok za zatvaranje svih poglavlja i okončanje pregovora koji nam saopštavaju iz Vlade (2026), primiče, tako samo nazadujemo u procesu demokratizacije – podvukla je Đukanović.
Na to, kaže, ukazuje nevjerovatna doza netransparentnosti koju Vlada sve više pokazuje, netrpeljivost prema kritičarima, gušenje civilnog sektora, hajke protiv neistomišljenika, sječa partiji nepodobnih kadrova po resorima, dok pravljenje kompromisa sa ultimatumima ekstremnih političkih opcijaiz spektra desnog etnopopulizma ostaje kao konstanta od samog početka formiranja Vlade.
<h2>Lideri u pridruživanju su manje loše države</h2>
Sagovornica Analitike uvjerena je da sve države regiona pate od hroničnih problema simulirane demokratizacije, zbog kojih ih često nazivamo stabilokratijom čija su, kako kaže, ključna obilježja korupcija, nepotizam, partijsko zapošljavanje, urušavanje i degradiranje kadrovskog sistema, partitokratija, zavisnost institucija od vlasti i sl.&nbsp;
- Takva situacija je karakteristična za sve države regiona, uključujući i Albaniju. Međutim, ta država ipak koristi prilike da ispuni makar politički neosjetljive uslove i napreduje u procesu – ukazala je Đukanović.
Sa druge strane, kako ističe, Crna Gora je napravila vrlo značajne promjene sa smjenom vlasti, na način što su građani upravo tada birali drugačije prakse i način razvoja našeg društva.
- Zauzvrat, ipak su dobili gotovo identičan sistem vlasti koji se bazira na neispunjenim obećanjima i površnim promjenama a ne reformama. Uostalom, pozicija lidera regiona u EU integracijama je uvijek označavala državu koja je manje loša, a ne koja u tom procesu bilježi zadovoljavajuće rezultate – podvukla je Đukanović.&nbsp;
<h2>EU se suočava sa unutrašnjim krizama i neadekvatnim metodama pregovaranja&nbsp;</h2>
Govoreći o budućnosti procesa proširenja EU, Đukanović ističe da Evropska unija ima jako puno unutrašnjih izazova i kriza sa kojima se suočava, a u odnosu na koje, kako kaže, sve teže postiže zajednički efikasan odgovor.&nbsp;
- Posljedica takvog stanja je i ta da, nakon puno inicijativa za reformom politike proširenja i metodologije pregovaranja, Evropsku uniju i dalje karakteriše neadekvatna metodologija pregovaranja, sa neadekvatnim metodama monitoringa napretka i evaluacije rezultata država kandidata - ukazuje Đukanović.&nbsp;
U skladu sa tim, kako dodaje, naravno da su evropski zvaničnici preblagi jer ne posjeduju adekvatne mehanizme koje države Zapadnog Balkana mogu natjerati da pokažu odlučniju političku volju za reformama.&nbsp;
- Sa druge strane, Unija nasprem sebe ima korumpirane poluautokratske režime sa vrlo sličnim opozicionim alternativama, pa je sigurno i teško efikasno uspostaviti politiku uslovljavanja koja bi dala rezultata kao što je to bio slučaj sa državama Centralne i Istočne Evrope - naglašava Đukanović.
<h2>Spajić prenosi logiku tržišta na državu koja ne funkcioniše tako</h2>
Sagovornicu Analitike upitali smo smatra li da se sporazumima sa UAE narušava crnogorski pravni poredak, te očekuje li jasan stav Brisela o ovom pitanju, s obzirom na ocjene da se navedenim sporazumima krše međunarodne obaveze, te da nijesu usklađeni sa pravnom tekovinom EU i procesom stabilizacije i pridruživanja.&nbsp;
- Prema onom što čujemo od različitih ekonomskih analitičara mi ulazimo u ozbiljne probleme sa finansijama i sve ono što se događa u oblasti ekonomije nama značajno opterećuje budžet. Mi od promjene vlasti 2020. godine nemamo nijedan započet veliki investicioni poduhvat i taj pritisak očekivanja je sigurno nešto što opterećuje sadašnju vlast - pojašnjava Đukanović.
Mišljenja je da bi jedan ovakav projekat mogao potencijalno da se sagledava kao generator rasta ekonomije u Crnoj Gori i značajno unapređenje ekonomske budućnosti države.
- Ta ekonomska stabilnost bi dovela do toga da možemo da se bavimo ostalim ozbiljnim temama u društvu. Međutim, ja smatram da premijer želi što prije da sprovede ovu inicijativu jer njegovoj političkoj strukturi "gori pod nogama", shodno rezultatima koje ostvaruju u posljednje vrijeme na lokalnom nivou, te cijenim da želi da obezbijedi sredstva koja su mu neophodna da održi ekonomiju živom - kategorična je Đukanović.&nbsp;
Kako ističe, Spajić je neko čiji je background u svijetu finansija i biznisa, gdje se stvari izuzetno brzo mijenjaju i on takav model želi da prenese i na državnu upravu koja ima drugačiju strukturu i način djelovanja, što on na neki način ne želi da razumije i prihvati.
- Imamo i izjavu bivšeg premijera, gospodina Krivokapića, koji je gospodina Spajića promovisao u ministra finansija u svojoj Vladi, a koji kaže da je sadašnji premijer u tom periodu bio na neki način ambivalentan prema poštovanju zakona. On je smatrao i tada, prema riječima gospodina Krivokapića, da ukoliko određeno zakonsko rješenje otežava rad, da ga ne mora poštovati - napominje sagovornica Analitike.
Zato je, kako naglašava, i ovo ad hoc rješenje bez ozbiljne analize potreba, strategije razvoja, razrade i uklapanja razvojnih planova, samo jedno rješenje po mjeri onoga koji upravlja, a ne po mjeri građana koji bi trebalo da budu nosioci suverenosti u društvu u kojem žive.&nbsp;
- Po meni, to nas udaljava suštinski od Brisela, koji je u prethodnom periodu žmurio na brojne nedostatke, iskazujući time želju da ubrza naš proces reformi. I u Vladi gospodina Abazovića, ali i u onim Vladama ranije, imali smo ozbiljne kritike od strane Brisela kada su, recimo, programi sticanja zlatnog pasoša bili u pitanju, pa su naši političari to uspijevali da na određeni način iskomuniciraju sa EU, da se rješavanje tih problema odloži na određeni vremenski rok. Ozbiljno planiranje dovodi do dugoročno boljih rješenja, te mislim da naše prakse koje nam privremeno "gase požare", ozbiljno "raspiruju vatru" na drugim poljima, te da moramo konačno da shvatimo da se ozbiljni državni poslovi i reforme donose u saglasju politike i interesa zajednice, a ne prema vizijama pojedinaca - poručuje Đukanović.
<h2>Posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince</h2>
Sagovornica Analitike ističe da u crnogorskom društvu postoji sklonost da vjerujemo da smo za sve u pravu i da jedino mi znamo rješenje.&nbsp;
- Taj naš inat nas često dovodi do toga da prihvatanje tuđeg mišljenja doživljavamo kao slabost. Zato i danas kada doživimo kritike od ljudi koji drugačije misle i ukazuju nam na činjenice koje to dokazuju, mi targetiramo i prelazimo na ravan ličnog, što smo vidjeli i u slučaju hajke protiv gospođe Vanje Ćalović-Marković - naglašava Đukanović.&nbsp;
To su, kako ukazuje, pogubni načini djelovanja za društvo, koji nas opet odaljavaju od onoga što građani, makar sudeći po anketama, žele, a to su EU vrijednosti.
- Ako je vrijeme dominacije jedne partije kakva je bila DPS završeno, ako su to obećali građanima oni koji danas vode državu, onda bi trebalo da razumiju da su građani glasali za drugačije društvo u kojem će se ipak poštovati zakoni jednako za sve - podvlači Đukanović.&nbsp;
Uvjerena je da bi potencijalna investicija u Ulcinju mogla donijeti dobro Crnoj Gori, samo da je, kako naglašava, redosljed koraka drugačiji, te da se ispoštuju zahtjevi svih aktera u procesu, prije svega lokalne zajednice i stanovništva.&nbsp;
- Rad Parlamenta i Vlade na ovakav način, mene, a sigurna sam i brojne druge osobe koje iskazuju negodovanje ovakvim postupcima, samo vodi ka mišljenju da je ovaj posao loš po lokalnu zajednicu, a profitabilan za konkretne pojedince - ukazuje Đukanović.
<h2>Političari ne razumiju što znači meritokratija&nbsp;</h2>
Na pitanje je li sporazum poslužio kao alat za proširenje Vlade dodatnim resorom bez stvarne potrebe, te da li ostanak albanskih partija u Vladi znači da su partikularni interesi ipak prioritetniji od istrajavanja na nekakvim principima, uprkos protivljenju sporazumima sa UAE, odgovorila je da ovaj aranžman najviše djeluje kao potreba činilaca vlasti da ostvare veću koheziju.
- Koja bi bila kasnije produbljivana kroz dodjeljivanje poslova različitim podugovaračima bliskim političkim akterima. U toj raspodjeli bi učestvovali svi i ne bi funkcionisala pravila nadmetanja i slobodnog tržišta bez intervencionizma - ocijenila je Đukanović.
Napomenula je da od početka imamo preglomaznu Vladu i cjelokupan sistem javne uprave.&nbsp;
- Imamo Predlog Zakona o Vladi koji je MJU uradilo još prethodne godine, čini mi se, i koji se ne razmatra u Skupštini. To nam jasno govori koliko smo suštinski spremni za meritokratiju i koliko je to kod nas samo riječ koja bi trebalo da bude zabranjena za upotrebu. Jer ako mi konstantno govorimo o preglomaznosti javne uprave, a iz izbornog ciklusa u naredni izborni ciklus se taj broj povećava, ako nam EU još 2021. godine jasno istakne da Zakon o državnim službenicima i namještenicima mora da sadrži veća ograničenja po pitanju kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, a mi ih kontinuirano snižavamo, onda naši političari očigledno ne razumiju šta znači meritokratija - podvlači Đukanović.&nbsp;
Zato su nam, kako ističe, neophodne korjenite reforme, jer na ovaj način samo ispitujemo granice gdje se nalazi dno ka kojem tonemo.
<h2>Uvođenje vjeronauke urušilo bi krhke temelje građanstva&nbsp;</h2>
Iako peticija za uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole nakon burne skupštinske debate ipak nije upućena Vladi, ona je govorila o tome koji su ciljevi potezanja pitanja uvođenja vjeronauke, te kakve bi mogle biti posljedice sprovođenja takvog nauma po obrazovni sistem, ali i društvo u cjelini.
- Vjeronauka sigurno nije predmet koji nikako ne bi smio da se izučava u obrazovnom sistemu. Ali mi imamo problem sa nedostatkom kapaciteta, nedostatkom institucija, nedostatkom znanja i nemamo adekvatne analize na koji način bi taj predmet trebalo da se izučava, ko bi bili predavači, kakvi bi bili kurikulumi i silabusi tih predmeta - rekla je ona.
Lično smatra da bi nas takav pristup obrazovnom sistemu unazadio, te da bi i dalje urušio krhke temelje građanstva u Crnoj Gori.
- Jer često svjedočimo da vjerske organizacije zloupotrebljavaju moć koju imaju, te da bi takav predmet samo vodio ka daljoj klerikalizaciji društva, a ne ka njegovom prosperitetu - poručila je Đukanović.&nbsp;
<h2>Akteri u Herceg Novom i Nikšiću lako će se dogovoriti o raspodjeli funkcija&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike je uvjerena da će vlast u Herceg Novom biti formirana bez turbulencija i da će se akteri relativno lako dogovoriti po ključu raspodjele funkcija. Za Nikšić smatra da neće biti velikih promjena.
- Disonantni tonovi u redovima PES-a koje smo čuli tokom izborne noći su očigledno stavovi pojedinaca koji očigledno imaju drugačiju viziju i interese od premijera, koji njihovo mišljenje svrstava u preuranjeno pa samim tim i irelevantno. To samo govori da je i PES, kao i sve ostale partije u Parlamentu, nedemokratska partija koja ne poznaje slobodu izjašnjavanja i kritičkog preispitivanja stavova partije, a da o izboru kandidata za poslaničke i odborničke funkcije ne govorimo - ističe Đukanović.&nbsp;
<h2>Demokrate, PES i URA plaćaju cijenu loših odluka i propalih politika&nbsp;</h2>
Ocjenjuje i da je najveći dobitnik nikšićkih izbora koalicija Za Budućnost Nikšića.&nbsp;
&nbsp;- A sa druge strane PES, Demokrate i URA plaćaju cijenu svojih pogrešnih odluka i propalih politika koje su bazirali na ličnim pojedinačnim koristima a ne društvenom interesu, što očigledno građani jasno artikulišu na svim posljednjim lokalnim izborima - zaključila je Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Ad hoc rješenje po mjeri Spajića udaljava nas od Brisela, njegovoj političkoj strukturi gori pod nogama

Ukoliko istorija religije ne zadovoljava zahtjeve onih koji insistiraju da vjeronauka bude dio obrazovnog sistema, onda to nije ni stručni, ni društveni interes, niti odgovara sekularnoj, demokratskoj državi kakva je Crna Gora, nego je to isključivo politički interes. Praksa kod vjeroispovjednih učenja kazuje da te programe rade religijske zajednice, crkva, a nastavu izvode oni koje je crkva obučila - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sasta Televizijie E poslanica Demokratske partije socijalista, Zoja Bojanić Lalović.
Kontinuirano se, smatra Bojanić Lalović, urušavaju institucije sistema. Ne preza se, kaže, od donošenja protivustavnih odluka, pa je dodatan oprez nužan kada je riječ o pitanju uvođenja vjeronauke u formalno obrazovanje.
- To je zahtjev koji bi, sigurna sam, urušio obrazovni sistem. Najproblematičnije je to što bi došlo do urušavanja dobrih odnosa u obrazovno-vaspitnim ustanovama, kako među učenicima, tako i među nastavnicima. Da biste govorili o zdravoj atmosferi, u kojoj se obrazuju mladi, onda morate da imate atmosferu zajedništva, tolerancije, razumijevanja, samo ne podjela. Na Odboru za prosvjetu trebalo je da se izjasnimo o inicijativi koju smo dobili od nekog o kome ne znamo ništa, osim imena i prezimena. Istina, postoji 6.000 potpisa građanki i građana, a raspravljajući o inicijativi, došli smo do zaključka da je inicijativa protivustavna i da je ne možemo proslijediti Vladi na odlučivanje - podsjeća Bojanić Lalović.
Napominje da Ustav Crne Gore jasno nalaže da su vjerske zajednice odvojene od države.
- Sličan primjer desio se u Sloveniji, kada se dio roditelja obratio Ustavnom sudu te države sa zahtjevom da se uvede vjeronauka u obrazovni sistem. Međutim, sud je odlučio da to nije u skladu sa Ustavom Slovenije, jer Ustav tu državu tretira kao sekularnu. Istu odluku bi trebalo da donese i Ustavni sud u Crnoj Gori, u slučaju da dođe do bilo kakve dileme kada je riječ o uvođenju ovog predmeta - poručuje Bojanić Lalović.
Na Odboru za prosvjetu poslanici su se pozivali na evropsku praksu, koja podrazumijeva dva vida religijskog obrazovanja. Jedno je, objašnjava Bojanić Lalović, religijsko obrazovanje vjeroispovjedno, gdje se promoviše vjera, a dugo je učenje o religijama.
- Naravno, svaka zemlja u odnosu na svoje ustavno uređenje odlučila je na koji način će uvesti ovo obrazovanje u škole. Konkretno, kada je riječ o religijskom obrazovanju koje se odnosi na sekularne države, tu se misli na obrazovanje o religijama i ovakav vid učenja poznat je u Sloveniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, u Švedskoj, Danskoj. U Crnoj Gori postoji predmet istorija religije - istakla je Bojanić Lalović.
Podsjeća i da je istorija religije obavezan izborni predmet, koji se izučava u devetom razredu osnovne škole.
- Nastavu izvode obučeni nastavnici koje angažuje škola, odnosno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Najčešće su to profesori filozofije, jer je to najbliskije njima. Moje bogato iskustvo iz obrazovanja govori da su to vrlo zanimljivi časovi, da nastavnici kreativno predaju ove predmete, a učenici se upoznaju sa različitim religijama, religijskim tradicijama i razvijaju vlastite stavove - naglasila je Bojanić Lalović.
Objašnjava da su istorija religije i vjeronauka dva suprotstavljena odnosa prema religiji. Ako je već zastupljena istorija religije kao predmet, postavlja se pitanje da li je vjeronauka - politički interes.
- Ukoliko istorija religije ne zadovoljava zahtjeve onih koji insistiraju na ovome (uvođenju vjeronauke u formalno obrazovanje), onda to nije niti stručni, ni društveni interes, niti odgovara sekularnoj, demokratskoj državi, kakva je Crna Gora - poručila je Bojanić Lalović.
Riječ je, decidna je ona, isključivo o političkom interesu.
- Praksa kod vjeroispovjednih učenja kazuje da te programe rade religijske zajednice, crkva, a nastavu izvode lica koje je crkva obučila. Ukoliko je riječ o obrazovanju o religijama, onda te programe radi Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa lokalnom zajednicom, a nastavu izvode nastavnici koje angažuje škola. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je naše društvo sekularno, a Ustav jasan, postavlja se pitanje da li je vjeri mjesto u školi? Ukoliko neko želi, može vjerski da se obrazuje u vjerskim školama - zaključila je Bojanić Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-yJh-9cUx94&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Bojanić-Lalović o inicijativi za uvođenje vjeronauke u škole: Kontinuirano se urušavaju institucije sistema, nužan dodatan oprez

Jedini cilj uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole je dodatno i totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije. Arhitekte takozvanog &nbsp;srpskog sveta u Crnoj Gori vide samo vladikat i to žele da ostvare - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić za Portal Analitiku.
On je stava da peticija za uvođenje vjeronauke, koja nije prošla skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu, te neće biti upućena Vladi, nema veze sa vjerskim praznicima, već više sa nedavnim izborima.&nbsp;
- Iz ovoga vidimo da se vladajućoj većini, kao i Crkvi Srbije, žuri i da žele da iskoriste svaku priliku. Otuda i ubrzani postupak oko peticije, kao i njeno jedva legalno sastavljanje - podvlači Vukotić i dodaje da ih zato nije briga što već imamo predmete koji obrađuju religije u školama.
Podsjećamo, sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu obilježila je burna rasprava o tome da li bi se uvođenjem vjeronauke u osnovne i srednje škole u potpunosti obesmislili ustavno definisani principi sekularne države i građanskog društva.
Premda je peticiju podržao veći dio parlamentarne većine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović mišljenja je da vjerskoj nastavi nije mjesto u obrazovnim ustanovama.
Čak 114 nevladinih organizacija i devetoro građanskih aktivista i aktivistkinja oštro su se usprotivili nametanju vjeronauke kao predmeta zasnovanog na dogmama, umjesto na činjenicama i kritičkom promišljanju, na kakvom se temelje naučne discipline koje su sastavni dio kurikuluma definisanog Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;
I dok dio javnosti smatra simboličnim to što se ova tema ponovno pokreće baš između dva vjerska praznika, politikolozi i istoričari uglavnom su saglasni u ocjenama da je u pitanju neka vrsta zakulisne postizborne igre, nakon nedavno lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.&nbsp;
<h2>Na sceni silovanje ljudskih prava radi uvođenja retrogradnih ideologija</h2>
Vukotić kaže da je ovo čin da nas sve pretvore u veliko pravoslavno bratstvo i svežu u nacionalističke torove.&nbsp;
- Jer kroz taj predmet naša djeca dobijaće više nacionalističke naobrazbe nego vjerske - izričit je Vukotić.
Iako inicijativa za prosljeđivanje peticije Vladi nije dobila zeleno svijetlo na matičnom skupštinskom odboru, uvjeren je da se od nauma za uvođenje vjeronauke neće odustati.&nbsp;
- Za parlamentarnu većinu i Crkvu Srbije čini se sad ili nikad - naglašava Vukotić.&nbsp;
Kako ističe, svakako treba pozdraviti to što se ministarka Jakšić-Stojanović usprotivila, ali, kako kaže, to ne znači da su odustali.&nbsp;
- Što vidimo i po obrazloženju predsjednika skupštinskog odbora. Iz izjava predstavnika većine izlazi da treba da učimo dogmu radi kritičkog mišljenja, što je apsurdno - kategoričan je Vukotić.&nbsp;
Ukazuje da je na sceni silovanje koncepta ljudskih prava kojim se pokušavaju uvesti retrogradne ideologije.
<h2>Korak unazad kad je riječ o konceptu građanskog i sekularnog društva&nbsp;</h2>
Analizirajući ovu tematiku s istorijskog aspekta, Vukotić napominje da nam je trebalo dosta vremena da se odmaknemo od uticaja crkve.&nbsp;
- Ipak, još od knjaza Danila Petrovića postali smo društvo koje se zasniva na građanskom i sekularnom konceptu društva - pojašnjava Vukotić.&nbsp;
Odatle se, kako ukazuje, jasno vidi koliki bi ovo bio korak unazad.&nbsp;
- Zato je jasno da se iza svega krije politički interes koji bi da potčini Crnu Goru - podvlači Vukotić.
<h2>Propao projekat pravoslavnih gimnazija pa se šapa stavlja na cijelo obrazovanje&nbsp;</h2>
Upitan da li se ovakvom peticijom po ko zna koji put neskriveno daje primat jednoj vjerskoj zajednici, odnosno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi odgovara potvrdno.&nbsp;
- Definitivno, jer izgleda da je propao projekat pravoslavnih gimnazija, pa se sada ide na stavljanje šape na cijelo obrazovanje. Očigledno je da se Crkva Srbije i pored svih privilegija ne osjeća sigurno, pa želi da ugrabi svaku priliku - izričit je Vukotić.
Govoreći o posljedicama koje bi moglo proizvesti uvođenje vjeronauke u škole, navodi kako je siguran da bi došlo do potpunog zbunjivanja djece jer bi se na jednom času tvrdilo jedno, a na drugom nešto suprotno.&nbsp;
- Sve bi to bio ogroman korak unazad. Uz to, otvorio bi se put za nacionalšovinističku propagandu na kojoj počiva svetosavlje - rekao je Vukotić.&nbsp;
Kako ukazuje, sve ono što smo uspjeli da izbjegnemo u posljednjih 40 godina, sada bi se vratilo uz jedan agresivni revizionizam prošlosti.&nbsp;
- Sve to bi sasvim sigurno vodilo ka getoizaciji države - upozorava Vukotić.
<h2>Nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar&nbsp;</h2>
On poručuje da bi se ovime na mala vrata srušio ustavni poredak Crne Gore i sve ono što je tamo zapisano da su temeljni principi na kojima počiva ovo društvo.&nbsp;
- Ako ovakve peticije prođu, od ustavnih načela bi ostalo samo prazno slovo na papiru papiru. Vrlo je teško očekivati neki građanski otpor, jer trenutno nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar koji nam se desio 2020. godine - zaključuje Vukotić.

Vukotić: Cilj uvođenja vjeronauke je totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije

Cilj uvođenja vjeronauke je jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
To je kaže, lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u Srbiji.&nbsp;
Građanski aktivisti i više 114 nevladinih organizacija, zadovoljni su što je inicijativa za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole zaustavljena na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Željela bih da pohvalim poslanice i poslanike koji su učestvovali u toj polemici, jer su bili pripremljeni, nije bilo mnogo prazne priče. Tamo se moglo čuti dobrih argumenata. Mislim da je bilo korisno to slušati, ali isto tako smo vrlo zadovoljni zato što mislimo da je to stavljeno ad acta. Radi se o jednom nepodobnom pokušaju koji može da uspori Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji i mislim da se time dalje ne treba zamarati - rekla je Gorjanc Prelević.
Inicijator peticije koja se našla pred Odborom je, podsjeća ona, je devetnaestogodišnji mladić, iako, kako vjeruje iza takve inicijative stoji Srpska pravoslavna crkva.
- Mitropolit SPC Joanikije je, još u vrijeme rada na Temeljnom ugovoru, rekao da je se zalažu za uvođenje vjeronauke u školski sistem. To nije ništa novo. A, osim deklarativnog, mislim da je cilj jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog, mislim da je to lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i ovdje i u Srbiji - istakla je Gorjanc Prelević.
Srpska pravoslavna crkva je uticala na izbor crnogorske Vlade 2020.godine, politički je promovisala predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, a partije bivšeg Demokratskog fronta zdušno podržavaju SPC i njenu politiku.
- U Vladi su danas partije građanske orijentacije kojima mora biti stalo do građanske Crne Gore. Vjeronauka u državnim školama u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora, multietnicka, multikulturalna, sa svim manjinama u broju koje ima, sa svojom evropskom orijentacijom, jedna država koja je itekako u izgradnji svog demokratskog kapaciteta, mislim da to je apsolutna obaveza da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog - poručila je Gorjanc Prelević.
Smatra da bi za djecu bilo veoma zbunjujuće uvođenje vjeronauke u formalno obrazovanje, jer vjera i nauka teško mogu zajedno.
- &nbsp;Vjera i nauka su zasnovane na suprostavljenim principima. Vjera je dogmatska stvar, ili tako ili nikako. Ili vjeruješ, ili ne vjeruješ. Dok je nauka upravo zasnovana na naučnoj metodi, istraživačkoj, ona zahtjeva dokaze, podstiče kritičko mišljenje i mislim da je apsurdno reći da se kroz vjeronauku dolazi do kritičkog mišljenja, naprotiv - istakla je Gorjanc Prelević.
Doda je da nije dobro da djeca budu izložena podjelama, već da provode što više vremena zajedno i što više nauče jedni o drugima, jer je po mnogim istraživanjima veoma &nbsp;loša slika kada je riječ o vjerskoj i etničkoj distanci u Crnoj Gori.&nbsp;
Podsjeća i da u Crnoj Gori ne postoji katedra za vjeronauku niti obrazovani predavači za takav predmet.
- Zašto bi država plaćala nešto što je protivno principu sekularnosti?! Naglasila bih da mi nijesmo protiv vjere, niti izučavanja vjere, to je već sve omogućeno, to se svakodnevno radi u Crnoj Gori pri vjerskim zajednicama. Iskoristila bih priliku da kažem da u naših 114 organizacija ima mnoštvo vjernika. U Akciji za ljudska prava ima vjernika, ali svi zajedno smatramo da bi uvođenje vjeronauke u škole samo rovovski podijelilo djecu, na vjernike i nevjernike - objašnjava ona.
Djeca, kako kaže treba da gledaju istini u oči, a istina je da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vjeruju, koji ne vjeruju, da postoje 32 vjerske zajednice.&nbsp;
- To je realnost. Mislimo da naša djeca treba da nauče da žive zajedno sa svima onima koji ne vjeruju isto što i oni, kad dođe do pitanja vjere, ali da isto tako moramo i možemo da živimo zajedno, ta raznolikost je bogatstvo crnogorskog društva - poručila je Gorjanc Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGOx5xV6yDtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Inicijativa za uvođenje vjeronauke u javno obrazovanje i škole u Crnoj Gori neprihvatljiva je i udara na same temelje građanskog društva, ustavnog poretka ali u vjekovne tradicije zajedničkog života u različitostima u crnogorskom društvu - poručio je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Amara Borančić.&nbsp;
Javno obrazovanje, kako je ustvrdio, pripada svima i ne smije da prepoznaje lične razlike i uvjerenja - naročito među najmlađima.&nbsp;
- Razumijevajući potrebu vjerskog života dijela građana, država u svakom slučaju obezbjeđuje uredno finansiranje vjerskih škola svih vjerskih zajednica, pa je na taj način zadovoljena potreba vjerske edukacije, a ujedno i očuvan sekularni i laički karakter društva - rekao je Borančić.
U javnim školama potrebno je, ističe on, jačati građansko obrazovanje kroz koje će najmlađi razumijevati na istinski način važnost istinske duhovnosti i suštinu svih religijskih učenja koja treba da zbližavaju, a ne da dijele.
- Uvodeći sveštena lica u škole, takvo što se neće postići već, iskustvo pokazuje, može samo produbiti podjele, tenzije i olakšati put indoktrinaciji novih generacija, a naša je odgovornost da to ne dozvolimo ako želimo modernu, savremenu i prosperitetni državu otvorenu za sve njene ljude - zaključio je Borančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.9484%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frovcanin-uvodenje-vjeronauke-u-skole-nije-nespojivo-sa-sekularnom-drzavom-25-marta-smo-dobili-dopis-da-inicijativa-broji-6-000-potpisnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Vjeronauci nije mjesto u javnom obrazovanju, ko želi - ima vjerske škole

Anja Ivanović

Odbor neće proslijediti Vladi peticiju o uvođenju vjeronauke u škole, Rovčanin će se konsultovati sa sekretarijatom kako da ih obavijeste

Ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori. Oni su, kako su saopštili, uputili Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport dopunjeni spisak peticije kojom se protive uvođenju vjeronauke u škole.
- Ovim povodom podsjećamo da se organizacije civilnog društva koje su stale iza ove inicijative oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove, smatrajući takav prijedlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih - istakli su u nevladinom sektoru.
Decidni su da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
- Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države - ukazali su oni.
Ustvrdili su i da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja 2025. godine. Ovo predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje - ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru - podvukli su u NVO sektoru.
Oni pozivaju Skupštinu Crne Gore da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
- Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele - obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu - jasni su u NVO sektoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6265%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fobrazovanje-mora-ostati-sekularno-skole-su-mjesto-znanja-a-ne-podjela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukupno 114 NVO i devet aktivista stalo u odbranu sekularnog obrazovanja: Odboru dostavljen spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u škole

Sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama održava se danas. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru - i ne bi nas iznenadilo da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - kazao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
Ova peticija se našla na dnevnom redu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pošto je više od 6.111 građana potpisalo.
CGO je reagovao na prijedlog uvođenja vjeronauke u škole, kaže Đukanović, jer postoji mnogo razloga zašto ona ne bi trebalo da bude dio formalnog obrazovanje, a kao najznačajnije ističe očuvanje svjetovnog karaktera obrazovnog sistema.
- Čitavo društvo je ustroje ustavno tako da su vjerske zajednice odvojene od države, pa bi tako trebalo da bude i u formalnom obrazovnom sistemu. Sa druge strane, vjersko obrazovanje i sloboda vjeroispovijesti je zagarantovana &nbsp;svakome, znači svaki roditelj koji želi da njegova djeca pohađaju vjeronauku to može da ostvari van onoga što je nastavni proces u okviru vjerskih zajednica, koje svakako organizuju te neke različite oblike vjerskog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu u nekoliko navrata sa različitim ministrima, i ministarka Jakšić Stojanović, ali i njen prethodnik su takođe naglasili da uvođenje vjeronauke kao takve u obrazovni sistem nije neophodno, to je bio stav i Zavoda za školstvo, i to je nešto sa čim smo mi saglasni - rekao je Đukanović.
Zabrinjavajuća je, poručuje Đukanović, hitna reakcija Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koji je peticiju čije potpisivanje traje do sredine maja uvrstio na razmatranje.
- Danas se održava ta sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru, i ne bi nas iznenadilo, da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - istako je Đukanović.
Formalni obrazovni sistem, objašnjava Đukanović, bi trebalo da bude oslobođen uticaja religije i vjere, što je prepoznato u Ustavu i zakonima.
- U Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se takođe kaže da bi vjeronauka kao pouka vjeri trebalo da bude nešto što bi trebalo da se odvija isključivo u vjerskim objektima, vjerskim institucijama i zajednicama, i van onog vremena koje učenici provode u redovnoj školskoj nastavi - naveo je on.
Misli da nema nikakvog temeljitijeg obrazloženja zašto bi vjeronauka u ovom trenutku trebala da uđe u obrazovni sistem.
- Ono što je naš stav jeste da ona svakako treba da bude dio te slobode vjeroispovijesti koju građani mogu upražnjavati u okviru svojih vjerskih zajednica, a da se o religiji ili vjeri, u formalnom obrazovnom sistemu uči sa nekog naučnog, drugačijeg, kritičkog stanovišta, jer religija jeste važan fenomen koja obilježava na posredan, ili neposredan način živote svih nas, ali bi mladima trebalo pružiti mogućnost da se oni kroz formalni obrazovni sistem više upoznaju sa tim koje religije postoje u Crnoj Gori, religijske vjerske zajednice, kako god ih nazvali, šta religija kao fenomen znači uopšte za čovjeka, ali sa nekog kritičkog stanovišta, jer prosto mislimo da mladi ljudi treba da razmišljaju i da propituju taj uticaj religije koji postoji, nesporno, u društvu - naglasio je Đukanović.
Opasnost uvođenja vjeronauke je, objašnjava Đukanović, potencijalna indoktrinacija đaka, a kao kontra tom stavu potežu se argumenti da vjeronauka postoji u nekim razvijenim društvima.
- Mislim da uvođenje vjeronauke kao pouke o vjeri može definitivno da doprinese tome da dođe do indoktrinacije. Kad hoćemo da uvodimo neku javnu politiku, a ovo je uvođenje jedne promjene u javnu politiku obrazovnu, moramo da razmišljamo o tome u kakvom kontekstu mi živimo i kako zapravo izgleda taj religijski život - istakao je Đukanović.
Svjedoci smo, ustvrdio je on, da su ovdje religija i vjera osnova nekih podjela.
- Nego što zbližavaju ljude, da su dosta kontaminirane tim neprimjerenim bliskim odnosom između religije i politike i slično, i u tom smislu bi trebalo da budemo jako oprezni. Osjetljiva je tema, postoji mnogo stvari sa kojima bi se moglo manipulisati i koji bi mogli da budu osnova za neku vrstu indoktrinacije mladih, što nije interes svih nas, ukoliko želimo da nastavimo da se ovo društvo demokratski razvija - zaključio je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Pokušaj ekspresnog uvođenje vjeronauka u osnovne i srednje škole predstavlja još jedan u nizu pokazatelja klerikalizacije crnogorskog društva, što za posljedicu treba da ima razgradnju građanskog društva, koje uz ogromne udare, opstaje, smatra Malik Kovačević, član GI "21.maj".
- Vjeronaukom u školama, žele se zadovoljiti vjerske zajednice, koje kao da nemaju dovoljno uticaja (često malignog) na društvo, a posebno na mlade ljude, koji se zbog sve manjeg znanja i prosvijećenosti, teže odupiru retrogradnim i dogmatičnim učenjima, koja ih udaljavaju jedne od drugih zbog pripadnosti raznim religijskim grupama- ističe Kovačević.
Kovaćević napominje da su se generacije vijekovima borile da na osnovu principa demokratije i sekularizma omoguće izučavanje nauke u školama, zasnovane na empirijskim dokazima i pravilima.
- S toga religija ne smije i ne može biti prisutna u obrazovnim ustanovama pri čemu to svakako ne znači da svako u svom životu ne može upražnjavati bilo koja religijska uvjerenje za koja smatra da su ispravna. Škola nije mjesto za to- poručuje Kovačević.

Kovačević: Uvođenjem vjeronauke u škole se razgrađuje građansko društvo

Organizacije civilnog društva oštro se protive inicijativi za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore, smatrajući da je takav prijedlog suprotan principima sekularnosti (vjerske neutralnosti javnih institucija), temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih, navodi se u saopštenju 90 nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja povodom inicijative za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore.&nbsp;
Smatraju, kako su kazali, da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi.
Vjerska nastava je izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.
- Prema Ustavu Crne Gore i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora je sekularna država, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države. Prema tome, i državni obrazovni sistem takođe mora ostati sekularan - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Mora se, dodaju, uzeti u obzir da se u državnim školama izučavaju predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama.&nbsp;
- Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni - naglašavaju iz organizacija.&nbsp;
Mnogo korisnije, ističu, za djecu i mlade je građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije.&nbsp;
Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi.
Posebno zabrinjava, navode, činjenica da je Skupština Crne Gore ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.
- Kada je Skupština Crne Gore 2023. godine uvela mehanizam E-peticija, to je bio pozitivan korak ka aktivnijem učešću građana i građanki u procesima donošenja odluka. No, izostalo je zakonsko definisanje obaveze Skupštine u vezi sa peticijama koje dobiju dovoljno potpisa da bi bile procesuirane, odnosno 6000 potpisa i više. U praksi ovo znači da Skupština ima pravo da odbije svaku peticiju koju ne smatra prioritetnom, čemu smo već svjedočili, jer su se u međuvremenu samo četiri peticije našle pred nadležnim skupštinskim odborima, od ukupno sedam koje su podržane s najmanje 6000 potpisa - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je peticija za uvođenje vjeronauke u škole, koja je pokrenuta 11. marta ove godine, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa.&nbsp;
- Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još uvijek prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu E-peticije Skupštine Crne Gore 10. maj 2025. godine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Podjećaju da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, iz najveće partije u vlasti Pokreta Evropa sad (PES), smatra da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu, a to mišljenje je dijelio i njen prethodnik, Miomir Vojinović, iz tada i sada vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP). Međutim, kako kažu, za predsjednika nadležnog skupštinskog odbora, Nikolu Rovčanina (Demokrate) to je sada prioritet.
Ranije su i iz Zavoda za školstvo naveli da je pitanje religije u sistemu obrazovanja već prikladno uređeno, budući da djeca imaju priliku da o religiji uče kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne škole i u srednjim školama.
- Kroz predmet istorija religije sva djeca imaju priliku da zajednički uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, čime bi se dodatno naglasile podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice, kažu, već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima.
- Obrazovno-vaspitni sistem mora ostati mjesto gdje se djeca ne razdvajaju ni po jednom osnovu, već zajednički uče, rastu i razvijaju vještine zajedničkog života u demokratskom društvu, koje je etnički, kulturno i religijski raznoliko - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Organizacije civilnog društva koje stoje iza ovog protesta:
1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
4. Prosvjetna zajednica Crne Gore
5. Agora Femina
6. Asocijacija SPEKTRA
7. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
8. Crnogorski PEN centar
9. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
10. Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK)
11. KOD
12. Žuta kornjača – Normalizuj.me
13. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
14. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
15. Prima
16. Juventas
17. Agencija za lokalnu demokratiju
18. Ipso Facto
19. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
20. Društvo crnogorskih izdavača
21. Ekološki pokret Ecopatriotizam
22. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
23. Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP)
24. Crnogorski ženski lobi
25. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
26. Centar za građanske slobode (CEGAS)
27. Udruženje pravnika Crne Gore
28. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
29. Sociološki centar Crne Gore (SOCEN)
30. LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete
31. Centar za kulturu Bihor
32. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“
33. Gradionica
34. Expeditio
35. Prazan prostor
36. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
37. Centar za ženska prava (CŽP)
38. Korifej teatar
39. Kalem
40. Monte Lingva
41. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG)
42. Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
43. Sigurna ženska kuća (SŽK)
44. Institut za medije Crne Gore (IMCG)
45. Pravozastupnik
46. Antifašisti Cetinja
47. Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”
48. Ulcinj Info
49. Novi Horizont
50. HUSEIN PAŠA
51. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM)
52. Udruženje psihologa Crne Gore
53. Poligon za žensku izuzetnost – Sofija
54. Aktivna zona
55. Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA
56. Eduko Plus
57. Balkanski sektor
58. Bona Fide Pljevlja
59. Savez za djecu i mlade – Kuća
60. Forum MNE
61. Forum Bošnjaka Crne Gore
62. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES)
63. ERA - Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
64. SOS Rožaje
65. Centar za obuku i obrazovanje
66. Centar za romske inicijative
67. Monitoring Group Ulcinj – MogUL
68. ALFA Centar
69. Udruženje LBTQ žena „Stana“
70. Djeca Crne Gore
71. Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka - MAPSS
72. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“
73. Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
74. Fondacija za promovisanje nauke – Prona
75. Crnogorski kulturni krug
76. Naša akcija
77. NOVA Centar za feminističku kulturu
78. Most Kulture
79. SOS telefon za žene i djecu Nikšić
80. Moja šansa je i tvoja šansa
81. Srce
82. MULTIMEDIAL Montenegro
83. Socijalna pravda - Social justice
84. Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”
85. 35 mm
86. Potreba – Need
87. Građanska inicijativa "21. maj“
88. Plan B
89. Internacionalna policijska organizacija Crne Gore
90. Sistem
1. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
2. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
3. Goran Đurović, građanski aktivista
4. Dragoljub Vuković, novinar i građanski aktivista
5. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
6. Dušan Pajović, građanski aktivista
7. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

Obrazovanje mora ostati sekularno: škole su mjesto znanja, a ne podjela

Vlada je danas na telefonskoj sjednici odlučila o preusmjeravanje sredstava u iznosu od 300 hiljada eura Ministarstvu unutrašnjih poslova, za rješavanje najhitnijih nabavki rezervnih djelova i popravkama na helikopterima avio-helikopterske jedinice MUP-a i obezbjeđenje finansijskih sredstava za pogonska sredstva za helikoptere ove jedinice i helikopterske jedinice Vazduhoplovstva VCG.&nbsp;
Odluka je donijeta, kako je saopšteno iz Vlade, i o informaciji o značaju unapređenja kvaliteta unutrašnjeg vazduha u Crnoj Gori i preuzimanju obaveze koorganizacije visokorangiranog pratećeg događaja posvećenog kvalitetu unutrašnjeg vazduha tokom 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru 2025. godine s Pismom namjere.

MUP-u 300 hiljada eura za popravku helikoptera i nabavku rezervnih djelova

Student Vladimir Đorđević iz Valjeva pretučen je i uhapšen tokom protesta u svom gradu, a danas je poslao video poruku iz bolnice, opisujući detalje brutalnog napada.
- Ovako prođete kada izađete na protest da podržite studente i njihove zahtjeve. Krvnički su me tukli, grupa od pet Pribojaca u mom rođenom gradu. Ja sam i tužiocu rekao da sam odrastao sa samohranom majkom i od 13. godine radio za nadnicu, a od 18. godine sam radio dva posla. Niti sam imao vremena, niti društva, niti para da učestvujem u tučama bilo kakvim. Ti momci su me izvrijeđali, pa dva minuta tukli kao strvinu dok nije došao neki inspektor da me podigne - ispričao je Đorđević.
Nakon incidenta, dodaje, prebačen je u policijsku stanicu, gdje je zbog zdravstvenog stanja povraćao i tražio pomoć.
- Dali su mi je, ne mogu da griješim dušu, ali su me poslije prebacili u zatvor. Na teret mi stavljaju napad na službeno lice, kao i ko zna koliko drugih ljudi koje su po pekarama i taksijima izvlačili - rekao je student.
Đorđević je posebno naglasio brutalnost koju je vidio tokom hapšenja.

Pretučeni student iz Valjeva: Njih pet me tuklo kao strvinu dok nije došao inspektor i podigao me

Strah od stomatologa nije prisutan samo kod djece, već prati i veliki broj odraslih pacijenata, kod nekih slučajeva može prerasti u fobiju - rekla je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, stomatološkinja dr Milica Radulović.
Strah od zubara, kaže Radulović, se uvijek provlači kroz stomatološku profesiju i nije vezan samo za dječji uzrast, već, kako kaže, i za veliki broj odraslih ljudi koji se plaše stomatologa, a u nekim slučajevima i razviju pravu fobiju.
- Osnovne metode su pažljiv, strpljiv razgovor sa pacijentom i uvod u intervencije tako što se kreće od nekih jednostavnijih intervencija koje će za pacijenta biti manje traumatične. Međutim, kako se razvija medicina, pa i sama stomatologija uvode se neke druge metode koje mogu olakšati pa sem onih nemedikamentoznih koje podrazumijevaju razgovor sa pacijentom, sve više pacijenata shvata da imaju potrebu i za tom medikamentoznom terapijom. Nešto što je nekad bilo tabu, a to je upotreba nekih ljekova koji će malo smiriti pacijenta pred intervenciju, vidim da veći broj pacijenata sada razumije i tu potrebu - rekla je Radulović.
Smatra da je dobar početni nivo za pacijente koji imaju strah od stomatoloških intervencija da pola sata do sat prije intervencije popiju nešto od ljekova koji pripadaju grupi anksiolitika, kako bi, objašnjava ona, kako bi se opustili.
- U svijetu su dosta zastupljene i metode sedacije kod pacijenata, dakle ukoliko se planira neki možda malo veći, obimniji i kompleksniji zahvat u svijetu se rutinski koriste kako inhalaciona, tako i intravenska sedacija i ja se nadam da će nekako sa zakonskim regulativama, ukoliko to bude moguće, zaživjeti i kod nas, jer bi značajno olakšalo pacijentima - poručila je Radulović.
Podsjeća da stamotolozi svakodnevno od pacijenata čuju da ih je strah, nekad, dodaje ona, to bude jedan od najvećih strahova koje imaju.
- Svakako je bolje da kažu da imaju strah i onda možemo da radimo na tom strahu. Nije ni meni prijatno da radim sa instrumentima koji mogu da povrijede pacijenta i koji su brzi, oštri, kada je neko u grču i ima fobiju. Većina pacijenata kaže da boji, ove igle, ili one igle, ne voli neku mašinu, tako da gledamo da nađemo kompromisno rješenje, bilo da je to razgovor, ili neka medikacija - zaključila je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK_Y50ZhZ0Hs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Medikamentozna terapija, razgovor, ali i sedacija pomažu pacijentima koji imaju strah od stomatologa

Uticaj visinske doline koja jača sa zapada Evrope sjutra će se preko Italije premještati ka našem regionu uz priliv hladnijeg i vlažnijeg vazduha, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Kako su naveli, to će usloviti nestabilne vremenske prilike i kratkotrajno intenzivne padavine, obilniju količinu kiše, prvenstveno u južnim i centralnim predjelima.
- Lokalno se očekuju obilniji i izraženiji pljuskovi, a ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom. Pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je jak, na udare i olujni vjetar - kazali su iz ZHMSCG.
More će, dodaju,biti talasasto do jače talasasto.&nbsp;
- Usljed ovakve sinoptičke situacije i kratkotrajno obilnije količine kiše moguće su određene posljedice na terenu - upozoravaju iz ZHMSCG.&nbsp;

ZHMSCG upozorava: Stiže nevrijeme, kiša i jak vjetar

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: vjeronauka-u-skolama