U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Vlasnik "Glosarija" Branislav Martinović kazao je u Višem sudu da bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića poznaje šest decenija, da su kumovi i da mu je pomagao sa 3.000 mjesečno od trenutka kada mu je prestala funkcija do momenta kada je počeo da prima penziju.
Martinović je, objasnio da to nije bilo pozajmica, nego pomoć svom prijatelju- kumu.
On je to izjavio na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću, koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom klanu što su oni u odbranama negirali.
Martinović je u kratkom iskazu pred vijećem sudije Veljka Radovanovića ispričao da je Katniću poslao i neki namještaj za Barjamovicu koji je imao u kući na Žabljaku.
- Jedan drugog smo pomagali čitav život i ponavljam to nije bila pozajmica - istakao je Martinović.
Tužilac Miloš Šoškić je bio bez pitanja.
Optuženi Katnić je kazao da se sa Martinovićem poznaje od djetinjstva i da su pomagali jedan drugog koliko su mogli.
- U srednjoj školi smo dijelili burek, na fakultetu smo radili teške poslove - kopali kanale, istovarili kamione. Bilo je trenutaka kada sam i ja njemu pomagao - kazao je Katnić.
On je kazao da ga je Martinović pomogao sa ukupno 70.000 eura i zadnji iznos je bio u januaru ili februaru 2024.
Na pitanja Katnića, Martinović je istakal da nije samo njemu pomagao navodeći da je dobio i priznanje za društveno odgovorni rad.
- Pomagao sam ljudima kao fizičko lice sigurno sam dao više od 100 hiljada eura pomoći - kazao je Martinović&nbsp;
Na današnjem ročištu saslušani su policajci iz SPO i nastavak suđenja zakazan je za 22. januar kada će svjedočiti bivši direktor ANB -a Dejan Peruničić ali i Ranko Vuković i Milan Mrvaljević.

1250x600

1084x550

MARTINOVIĆ: Katniću sam davao 3.000 mjesečno od kada mu je prestala funkcija, kumovi smo i čitav život smo se pomagali

Presuda u slučaju predsjednika i dijela članova Savjeta Radio televizije Crne Gore stigla je po žalbi u Viši sud 15. decembra 2025. godine – saopštila je za Portal ETV samostalna savjetnica Višeg suda za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović.
- Predmet po žalbi stigao je 15. decembra u Viši sud i usljed velikog obima posla te činjenice da je kraj kalendarske godine nije mogao biti pripremljen za vijećanje i donošenje odluke. Javnost će biti obaviještena o odluci - objasnila je Vukmirović za Portal ETV.
Branioci optuženih izjavili su žalbu na prvostepenu presudu Osnovnog suda koju je donijela sutkinja Dragana Lubarda koja je osudila predsjednika Savjeta i dio članova tog dijela na sedam mjeseci uslovne kazne.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević i članovi Filip Lazović, Naod Zorić i Amina Murić proglašeni su krivi da su zloupotrijebili službeni položaj kada su izabrali Borisa Raonića na poziciju direktora javnog servisa znajajući da ne ispunjava zakonske uslove za to.
U završnoj riječi tužilac je obustavio postupak protiv Predraga Miranovića.
Prvostepena presuda izrečena je 23. septembra.

Presuda po žalbi u slučaju predsjednika Savjeta i članova RTCG stigla 15. decembra u Viši sud

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Vijeće sudije Veljka Radovanovića odbilo je predlog advokata Zorana Piperovića i Stefana Jovanovića koji su tražili da se pritvor njihovom branjeniku, bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, zamijeni kućnim pritvorom.&nbsp;
Obrazlažući predlog Piperović je kazao da je htio sudu da ukaže kako je njegovom branjeniku dodat kao pritvorski osnov tačka 4 (pritvor nužan radi nesmetanog vođenja postupka), naglašavajući da se pravno nije problematizovalo što je Apelacioni sud to prihvatio, iako, prema riječima advokata, ne može se dodati tačka na pravosnažno rješenje Višeg suda o određivanju pritvora.
Nakon toga, zastupnik optužnice specijalni tužilac Miloš Šoškić rekao je da je na njima, tačnije tužilaštvu kao stranci u postupku, da predlažu tačke a na sudu je da li će ih prihvatiti ili neće.&nbsp;
„Htio sam prosto da kažem sudiji zašto predlažem da se pritvor zamijeni mjerom kućnog pritvora. Nije prošlo, nema veze obnovićemo ga, ali sam htio da mu kažem kako je donijeta tačka 4. Na to se nije osvrnuo tužilac osim što je rekao, a što je tačno i tu je bio u pravu, naše je da predlažemo kao stranke da dodaju tačku 4 a njihovo je hoće li da prihvate ili neće. Kao što vidite Apelacioni sud prihvata. Ali se nije pravno problematizovalo da li ona može ili ne može da se doda na pravosnažno rješenje, jer i on zna da ne može. Ali je korektno rekao – naše je da predložimo“, istakao je Piperović.
Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom saslušanjem svjedoka danas je nastavljeno suđenje Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
&nbsp;

Piperović: Tužilac korektno rekao - naše je da predložimo Apelacionom sudu, a na njima hoće li prihvatiti

Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje". Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor. Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens. - Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena. Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu. - Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović. On je dodao da se za Lazovića navodi da će napustiti porodicu i pobjeći.&nbsp; - Da li možete da zamislite da bi Zoran Lazović mogao da pobjegne i ostavi unučad, djecu. Da li neko može da pomisli da bi čovjek od skoro 70 godina pobjegao ostavio porodicu i krio se kod Belivuka i Miljkovića - upitao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>Zoran Piperović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Siguran je, kako kaže, da vijeće zna da bi Lazović i Katnić i bez jedne mjere bili u sudnici. On je ukazao da nije htio da traži ukidanje pritvora bez određivanja ijedne mjere jer kako je naveo to bi " izazvalo juriš na sudsko vijeće". - Znate od koga bi to bilo i bili bi prve vetingovane sudije - kategoričan je Piperovič. Njegov kolega, advokat Jovanović podsjetio je vijeće da u spisima predmeta postoji dokaz kada je Lazović čuo da će biti uhapšen da je preko advokata poslao podnesak glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da je na raspolaganju Tužilaštvu i ostavio je broj telefona. - Stvoren je opasan narativ. Lazović i njegova porodica su odavno targetirani - kazao je Jovanović. Tužilac Miloš Šoškić protivio se prijedlogu odbrane za ukidanje pritvora. Nakon pauze od 10 minuta sudsko vijeće je odbilo prijedlog.

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

Opet bih odbacila krivičnu prijavu protiv bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i drugih koji su se sumnjičili za skidanje zabrane ulaska srpskim držvaljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - bio je odgovor specijalne tužiteljke Sanje Jovićević pred Višim sudom u postupku koje je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Tužiteljka Jovićević ovo je saopštila odgovarajući na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića.
Tužiteljka Jovićević je objasnila da bi na osnovu onog činjeničnog stanja koje je bilo u spisima predmeta opet postupila isto - donijela rješenje kojim odbacuje prijavu protiv Lazovića i ostalih.
-Ja ne mogu da znam što bi moglo dodatno da bude u tom predmetu da bi se donijela drugačija odluka - kazala je Jovićević.
Ona je ovim navodima u potpunosti srušila navode optužnice koju zastupa tužilac Miloš Šoškić tereteći Katnića, Lazovića i Čađenovića da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kavačkog kriminalnog klana.
Tužiteljka Jovićević je istakla da je odluku o odbacivanju detaljno obrazložila, dala činjenično pravni osvrt da ne postoji osnovana sumnja da je neka osoba počinila krivično djelo za koje se tereti. Ispričala je koga je sve saslušala u tom slučaju i koje sve radnje je preduzela. Pojasnila je da je krivičnu prijavu protiv Lazovića i ostalih podnio poslanik Marko Milačić.
Na pitanje advokata Stefana Jovanovića, tužiteljka je bila decidna da nju za taj slučaj niko nije pozvao, niko joj nije rekao - sugerisao kakvu odluku da donese.&nbsp;
- Ni u ovom predmetu, niti bilo kojem drugom , ni usmeno, niti pismeno niko nije uticao na moju odluku. Nikada tadašnji glavni specijalni tužilac Katnić ni u jednom predmetu nije imao bilo kakav uticaj - kazala je Jovićević.
Ona je danas na pitanje advokata Piperovića navela i da je protiv nje odbačena krivična prijava zbog postupanja u tom predmetu.
- Prijavu je odbacio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - kazala je Jovićević odgovarajući na pitanja Piperovića.
Nakon toga advokat &nbsp;je naglasio da kada je odbačena krivična prijava protiv Jovićević postavlje se pitanje zašto je Zoran Lazović optužen.
Jovićević je objasnila i da je neke akte u tom postupku potpisao tadašnji glavni specijalni tužilac jer je ona bila zauzeta. To nije bilo slučaj samo u tom predmetu, neko još u nekim, i to isključivo kad ona zbog prisustva nekom od ročišta nije mogla.
- Kada sam donijela rješenje o odbacivanju prijave Milačić je podnio pritužbe Vrhovnom državnom tužilaštvu i odbačena je - kazala je Jovićević.
Ona je bila decidna da Katnić nije tražio uvid u spise predmeta koji se odnose na odbacivanje prijave protiv Zorana Lazovića i drugih.
Ponovila je da ni u ovom, niti bilo kojem drugom predmetu nije bilo uticaja.
Ona je na pitanje advokata Piperovića demantovala navode iz optužnice da je on sa Zoranom Lazovićem bio kod nje u kancelariji uoči saslušanja.
- Samo jednom je advokat Piperović došao kod mene a u vezi postupka protiv predsjednika opštine Ulcinj - kazala je svjedokinja.
Suđenja se nastavlja 13. januara za kada je planirano saslušanje bivšeg pomoćnika direktora Enisa Bakovića.

Jovićević: Opet bih odbacila prijavu protiv Lazovića, na moje odluke nikada nije uticao Katnić

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Crkva Srbije u Crnoj Gori sve je samo nije vjerska organizacija. Njen uticaj davno je prerastao okvire duhovnog djelovanja i postao gotovo ključan politički faktor koji aktivno oblikuje društvene procese, utiče na donošenje odluka i nameće identitetske obrasce suprotne sekularnom i građanskom karakteru države.
Iako je Ustavom jasno propisana odvojenost crkve i države, crkva Srbije uživa izuzetne materijalne i institucionalne privilegije – od prepisivanja vrijedne imovine i dodjele atraktivnih parcela do redovnog finansiranja iz javnih budžeta. Takav odnos vlasti prema jednoj vjerskoj organizaciji otvara pitanje političke zavisnosti države i stvarnog dometa njenog suvereniteta. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se djelovanje Crkve Srbije sve češće poklapa sa interesima van Crne Gore, dok se unutrašnje političke i društvene tenzije produbljuju kroz teme identiteta, obrazovanja i državnosti.&nbsp;
Pitanje statusa pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponovo je dospjelo u fokus javnosti sredinom ovog mjeseca, kada je jedna od ruskih obavještajnih službi optužila Vaseljensku patrijaršiju da će, pod uticajem britanskih službi, priznati autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve.&nbsp;
Kako bi se lakše snašli u moru suprotstavljenih mišljenja i tvrdnji o prošlosti i aktuelnom statusu pravoslavlja u Crnoj Gori, ali i bolje razumijeli moguće posljedice praktično ničim obuzdanog uticaja crkve Srbije te kako se to može odraziti na budućnost zemlje, <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/vukotic-crkva-srbije-djeluje-destruktivno-po-crnogorsko-drustvo-jedino-nesposobna-drzava-ne-moze-se-suprostaviti-ovim-pogubnim-namjerama">Portal Analitika razgovarao je sa istoričarem Vukotom Vukotićem</a>.
<h2>U Duklji dominantan uticaj imalo zapadno hrišćanstvo</h2>
Koliko daleko sežu i u kojoj mjeri su poznati korijeni pravoslavlja na teritoriji današnje Crne Gore?&nbsp;
VUKOTIĆ: Pravoslavlje na prostoru Crne Gore postoji od same Velike šizme, 1054. godine i razdvajanja Istočne i Zapadne crkve. Ipak, još od tog najranijeg perioda, ono je bilo stalno nametnuto i bilo prepoznato kao vjera okupatora, prvo Vizantije, a onda i Nemanjićke Raške.
Veliki broj latinofonog življa u Primorju i uticaj monaških redova iz Italije dali su prevagu zapadnom hrišćanstvu na ovim prostorima. Tek tokom vremena, pravoslavlje se polako utemeljilo u narodu.
Crkva Srbije i njoj bliski akteri iz crnogorske vlasti, temelj svog vjerskog i nacionalnog identiteta baziraju na periodu od nepuna dva vijeka vlasti Nemanjića srednjovjekovnom Zetom. Ovaj period ističu i kao vrijeme formiranja prvih pravoslavnih episkopija na teritoriji današnje Crne Gore. Koliko zaista znamo o ovom periodu i pravoslavnoj crkvi u to vrijeme?
VUKOTIĆ: Znamo dovoljno da možemo sa sigurnošću tvrditi da prve episkopije nijesu nastale u doba Nemanjića. Još u doba Vojislavljevića, u papskim bulama iz 1078. i 1089. godine pominju se odredbe koje upućuju da je tada bilo pravoslavnih eparhija u Crnoj Gori.
Zetska episkopija se formirala u manastiruVranjini, oko 1230. godine, kao dio Arhiepiskopije Žičke unutar Nemanjićke države. Međutim, to samo svjedoči da je bila državna vjera, a ne dominantno raspoloženje u narodu. Zapravo podatak da su Balšići, odmah po osamostaljenju Zete prihvatili katoličanstvo, govori o stvarnom stanju stvari na terenu.
Prve dvije crnogorske dinastije, Vojislavljevići i Balšići, bile su katoličke vjeroispovijesti. Kakav je bio status pravoslavlja u Duklji Vojislavljevića u 11. i 12. vijeku, tj. u Zeti Balšića nakon što su se sredinom 14. vijeka osamostalili od vlasti Nemanjića? Kada pravoslavlje postaje dominantna konfesija među stanovnicima srednjovjekovne Zete?
VUKOTIĆ: Već sam istakao da je u srednjevjekovnoj Duklji dominantan uticaj imalo zappadno hrišćanstvo. Ovo zbog toga što je ovom području bio snažan miks slovenskog i romanskog stanovništva i velikog uticaja iz Italije. Takođe, treba istaći da je prvu obnovu hrišćanstva nakon završetka procesa Velikih seoba, u Duklji izvršili monasi benediktinskog reda početkom IX vijeka.
Dugo vjekova oni su bili dominantni vjerski činilac na ovom prostoru i podigli su oko 12 manastira u Duklji. Zbog toga, i njihovog jakog uticaja u Zeti, i Balšići odmah po osamostaljenju uzimaju katoličanstvo.
Svakako bilo je tu dosta i političkih razloga, jer već u to doba Vizantija je bila dosta oslabljena, a Raška se bukvalno raspala. Tek od početka XV vijeka, uticajem Jelene Balšić, kćerke kneza Lazara Hrebeljanovića, ponovo se nameće pravoslavlje u Zeti.
<h2>Zetska episkopija nema nikakvog kontinuiteta sa episkopijom Nemanjića</h2>
Nakon propasti srednjevjekovne srpske države sredinom 15. vijeka, što se događa sa njenom pravoslavnom crkvom, posebno sa episkopijom u tadašnjoj Zeti? Da li se Mitropolija koju je Ivan Crnojević osnovao na Cetinju 1485. godine, smatrala nasljednicom pravoslavne episkopije iz vremena države Nemanjića ili je u pitanju bio početak novog crkvenog i državnog kontinuiteta?
VUKOTIĆ: Zajedno sa srpskom Despotovinom ukinuta je srpska patrijaršija, ionako nerugularno uspostavljena. Ipak, to ne znači da je bio i kraj pravoslavlja u Zeti. Dinastija Crnojevića imala je potrebu da stvori svoju crkvenu organizaciju. To se i desilo Vranjinskom poveljom 1455. godine, za vrijeme Stefanice Crnojevića.
Stvorena je Zetska episkopija, ponovo u manastiru Vranjini. Bila je to episkopija koja je odgovarala državi Crnojevića i bila je autokefalna u odnosu na bilo koje druge pravoslavne crkve. Ovo se vidi u činjenici da zetski mitropolit ne prihvata niti usvaja preporuke Vaseljenskog patrijarha. Tako da je sasvim jasno da nema nikakvog kontinuiteta sa episkopijom iz doba Nemanjića, jer je ta episkopija prestala da postoji nakon odlaska episkopa iz Manastira Sv. Mihaila na Prevlaci.
Nakon okupacije države Crnojevića, u kakvom je odnosu bila Cetinjska mitropolija sa pravoslavnim crkvama u Osmanskom carstvu?
VUKOTIĆ: Teško je govoriti o odnosu Crnogorske episkopije sa Vaseljenskom patrijaršijom nakon 1499. godine. Ono što je pouzdano jeste da je Crnogorska crkva nastavila da bude autokefalna i da se vladike biraju po volji naroda.
Vladike iz raznih plemena, tokom XVI i XVII vijeka imale su odnos sa osmanskim vlastima i znamo da je vladika Pahomije Komanski išao u Carigrad. Međutim, nema nikakvih dokaza da je Crnogorska crkva bila zavisna od Vaseljenske patrijaršije. Čak ni kad je Mehmed-paša Sokolović obnovio Pećku patrijaršiju, to nije imalo uticaja na Crnogorsku crkvu.
<h2>Pozivanje na srpstvo Petrovića samo pokazivanje nepoznavanja stvari toga doba</h2>
Mnoga crnogorska plemena u kojima je danas veoma jak kult Nemanjića, primila su pravoslavlje tek za vrijeme vlasti Osmanlija, tj. dugo nakon propasti srednjovjekovne Srbije. Možete li nam reći kako se pravoslavlje širilo među crnogorskim plemenima tokom osmanske vlasti i zašto je ova tema danas tabu u Crnoj Gori?&nbsp;
VUKOTIĆ: Što se tiče prostora Stare Crne Gore, na njenoj teritoriji je stalno djelovala Crnogorska crkva i pravoslavlje se nije dovodilo u pitanje tokom vjekova. Međutim, u brdskim plemenima stavr je bila značajno drugačija. Veliki broj njih je bio tokom XVI i XVII vijeka katoličke vjere.
Ma koliko se danas među njima gajila propaganda o nekom „čistom“ srpstvu i kultu sv. Save Nemanjića, to jednostavno nije utemeljeno u činjenicama. Tome najbolje svjedoči izvještaj barskog nadbiskupa Marina Bicija iz 1610. godine, koji izričito navodi da je u katoličku vjeru krstio stanovništvo Kuča, Pipera, Bratonožića, Bjelopavlića i drugih plemena.
U istom izvještaju stoji decidno da je krštavanje obavljeno do rijeke Zete, a da je odatle prema zapadu jurisdikcija „šizmatičkog“ episkopa sa Cetinja. Štaviše, Mlečani u XVII vijeku uspostavljaju funkciju guvernadura u Crnoj Gori, kao pravoslavnoj i u Kučima, kao katoličkom plemenu. Tek na kraju tog vijeka, vladika Ruvim III širi pravoslavlje i na Brda.
Brojni funkcioneri vlasti često zazivaju povratak tradicionalne iliti Crne Gore Petrovića, posebno insistirajući na srpskom identitetu mitropolita izove porodice. Na osnovu čega su crkveni poglavari iz ove porodice, od vladike Danila do vladike Njegoša, smatrali crnogorski narod dijelom srpstva? Da li su to bila narodna predanja ili neki drugi izvori?
VUKOTIĆ: Sasvim je apsurdno izvoditi teze da su vladike i gospodari Crne Gore bili išta drugo sem Crnogorci. To je proizvod propagande koja se širila za vrijeme Jugoslavije i na žalost još uvjek ima njenih poklonika. Pozivanje na srpstvo Petrovića je samo pokazivanje nepoznavanja stvari toga doba.
Srpstvo na koje se Petrovići referiraju odnosi se na crkveni položaj i naglašavanje nezavisnostiod Vaseljenske patrijaršije. Sa druge strane, Petrovići su vodili politiku, pod pritiskom Rusije, ujedinjenja balkanskih Slovena. U tom smislu, priča o srpstvu kao integralnom pojmu bila je uveliko iskorišćena za potrebe te politike.
Zašto se na srpskom porijeklu crnogorskog naroda insistiralo čak i za vrijeme vlasti Komunističke partije, uprkos naučnim dokazima o netačnosti te tvrdnje? Da li su takvi stavovi funkcionera Komunističke partije, uticali da ne pokrenu pitanje obnove autokefalije Crnogorske pravoslavne crkve, za razliku od njihovih kolega u Makedoniji?
VUKOTIĆ: Svakako da su uticali. Rukovodstvo Komunističke partije u Crnoj Gori kao da nije smjelo da se suprostavi uticaju Beograda. Posebno pogubno je bilo usvajanje ideje Milovana Đilasa o Crnogorcima kao „grani srpstva“. To je dosta zaustavilo procese stvaranja crnogorske samosvojnosti kao nacije, iako smo imali istorijsku priliku za to.
Za razliku od rukovodstva Makedonije koje je iskoristilo da stvori autokefalnu crkvu, crnogorsko je propuštilo da to uradi.
<h2>U obnovi autokofelnosti politika uvijek odlučujući faktor</h2>
Saopštenje ruske obavještajne službe o navodnoj namjeri Vaseljenske patrijaršije da dodijeli autokefalnost Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, izazvalo je malu buru u regionu. Uprkos brzom demantu Vaseljenske patrijaršije, brojni crnogorski suverenisti nadaju se da tamo gdje ima dima ima i vatre. Kako danas vidite projekat obnove Crnogorske pravoslavne crkve? Može li se nadoknaditi vrijeme izgubljeno od 2006. do 2020. godine?
VUKOTIĆ: Moramo shvatiti da je obnova crkvene autokefalnosti dugotrajan proces i da zavisi od mnogo faktora. Najvažniji faktor je da postoji država i da je ta Crkva za njenu teritoriju.
Ipak, politika je uvijek odlučujući faktor i Vaseljenska patrijaršija će uvijek vagati političke prilike i uskladiti svoje interese sa situacijom na terenu. Mi smo zaista izgubili dosta vremena, od 2006. godine, ali neke okolnosti nam i nijesu išle na ruku.
<h2>Suzbijanje djelovanja crkve Srbije primarni zadatak države</h2>
Da li se Crna Gora može uspostaviti kao iole stabilna i moderna država dok u Cetinjskom manastiru stoluje Joanikije Mićović koji ne priznaje pravo više od 40 odsto građane ove zemlje na crnogorsko nacionalno opredjeljenje?&nbsp;
VUKOTIĆ: Država je Ustavom odvojena od države i to joj daje snagu da se modernizuje i bira svoj put napretka. Ipak, Crkva ima veliku moć u društvu, u crnogorskom veću nego što bi trebalo, pa je zbog toga važan faktor u državi.
Kod nas u Crnoj Gori, Crkva Srbije postavlja se kao peta kolona u odnosu na državu i radi na njenom rušenju i to joj daje negativnu konotaciju u društvu. Samim tim, suzbijanje djelovanja Crkve Srbije je primarni zadatak države, jer to je način njenog opstanka. Nijedno društvo ne može opstati ukoliko stalno ima opstrukcije na svom putu.
Kratkim pregledom sajtova dvije sprske mitropolije u Crnoj Gori, jasno se na osnovu fotografija sa liturgija i drugih crkvenih okupljanja može zaključiti o velikoj popularnosti koju uživaju. Kako smatrate da će uticaj crkve Srbije uticati na razvoj crnogorskog društva u neposrednoj budućnosti, posebno s obzirom na nedavne najave Joanikija Mićovića o uvođenju vjeronauka u državnim školama?
VUKOTIĆ: Jačanje moći crkve nikada nije bilo blagotvorno za neko društvo. Nažalost, danas u svijetu vidimo retrogradne tendencije, koje ne prepoznaju ove opasnosti. Na tom talasu jašu i čelnici Crkve Srbije u Crnoj Gori.
Međutim, ovdje je posebno opasno, jer Crkva Srbije djeluje destruktivno po crnogorsko društvo i državu. Te inicijative, poput uvođenja vjeronauke u škole, suprotne su sekularnoj osnovi našega društva, a naročito su opasne jer se time ostavlja prostor za nesmetano indoktriniranje omladine. Jedino nesposobna država nije u stanju da se suprostavi ovim pogubnim namjerama.

Vukotić: Jedino se nesposobna država ne može se suprostaviti pogubnim namjerama Crkve Srbije

Svaka zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili seksualno eksplicitnog sadržaja može biti kažnjena i do pet godina zatvora, a ukoliko je to krivično djelo izvršeno prema djetetu počinilac može biti kažnjen od dvije do čak deset godina zatvora. Riječ je o tzv. osvetničkoj pornografiji, kako se u praksi i u javnom prostoru kolokvijalno naziva, odnosno krivičnom djelu koje je relativno skoro uvršteno u Krivični zakonik Crne Gore.
Slučaj Mirjane Pajković, doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda tipičan je primjer kršenja ovog zakona, ali i vapaj institucijama da se svaki oblik ovakvog nasilja i javnog targetiranja sankcioniše u skladu sa zakonskim odredbama, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-plasiranje-eksplicitnog-sadrzaja-prijeti-zatvorska-kazna-do-pet-godina">piše Pobjeda</a>.
Advokatica Maja Turković za Pobjedu pojašnjava da se granica kojom se ulazi u zonu krivične odgovornosti prelazi onog trenutka kada se intimni ili eksplicitni sadržaj učini javno dostupnim bez jasne i izričite saglasnosti osobe koja je na njemu.
- Od tog momenta pravo na privatnost dobija primat u odnosu na svako drugo pravo - naglašava advokatica Turković za Pobjedu.
Pajković je u petak podnijela ostavku na funkciju, navodeći da je riječ o ličnim razlozima. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona. 
Kako proizilazi iz prijave, ona sumnja da je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio, a o postojanju kompromitujućeg materijala indirektno govorio i u jednoj emisiji.
Na jednom od audio-snimaka koje je Pajković objavila javno, može se čuti kako Vukšić, navodno, prijeti kako „cijela Crna Gora ima da vidi“ kompromitujuće fotografije i snimke doskorašnje javne funkcionerke. 
Nije poznato hoće li ovaj slučaj dobiti i sudski epilog jer se Tužilaštvo još nije oglašavalo ovim povodom.
<h2>KAZNE </h2>
Advokatica Turković objašnjava da je ovo djelo propisano članom 175a Krivičnog zakonika Crne Gore te da je njime predviđeno da će se kaznom do dvije godine kazniti onaj ko učini dostupnim trećoj osobi video ili drugi snimak, fotografiju ili portret, audio-zapis ili spis sa seksualno eksplicitnim sadržajem, bez pristanka osobe na koju se kompromitujući sadržaj odnosi.
- Kaznom zatvora do dvije godine kazniće se i ko prijeti da će trećem licu učiniti dopstupnim ovakav materijal kao i onaj ko upotrebom računarskog sistema ili na drugi način izradi novi ili preinači postojeći materijal i kao takav ga upotrijebi ili ga učini dostupnim trećem licu. Kaznom zatvora do tri godine kazniće se ko ovakav materijal učini dostupnim velikom broju ljudi - istakla je Turković za Pobjedu.
Naglašava da ukoliko ovakvo krivično djelo učini službeno lice u vršenju službene dužnosti, onda govorimo o najtežem kvalifikovanom obliku za koji je propisana znatno stroža kaznu i to od tri mjeseca do četiri, odnosno pet godina zatvora.
Sa druge strane, ako je djelo učinjeno prema djetetu, počinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
- Ako djelo iz stava 1, 2, 3, 4 i 5 ovog člana o kojima sam prethodno govorila učini službeno lice u vršenju službene dužnosti, i to prema djetetu, kazniće se od dvije do čak deset godina zatvora - navela je advokatica.
<h2>ĆUTANJE TUŽILAŠTVA</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru više konkretnih pitanja u vezi sa slučajem Mirjane Pajković, ali odgovori do zaključenja ovog broja nijesu stigli.
List je zanimalo kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Sa druge strane, iz Agencije za nacionalnu bezbjednost na čijem se čelu Dejan Vukšić nalazio od decembra 2020. do maja 2022. godine, odbacuju svaku vezu sa, kako su kazali, „objavama privatnih prepiski i video-materijala“.
- Agencija odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski, video i foto-materijala kojima se ugrožava privatnost građana. Agencija zakonito vrši poslove iz svoje nadležnosti i u potpunosti poštuje ustavom zagarantovana prava - saopštili su iz ove institucije za portal RTCG.
Iz ANB-a poručuju da privatne prepiske i sadržaji koji su predmet komentara nijesu predmet interesovanja Agencije te se kao takve ne mogu dovesti u vezu sa ANB-om.
<h2>NIŽU SE PORUKE PODRŠKE</h2>
Više nevladinih organizacija (NVO), poslanika i poslanica te javnih funkcionera u prethodnim danima pozvali su nadležne da ne budu nijeme na ovakav vid nasilja i narušavanja prava na privatnost i dostojanstvo, već da ažurno i adekvatno istraže slučaj te kazne počinioce.
Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Miloš Knežević pozvao je nadležne institucije da, bez odlaganja i po hitnom postupku, reaguju povodom slučaja Pajković i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi zaštite prava na privatnost i dostojanstvo, kao i sprečavanja daljeg digitalnog nasilja.
- Kada sistem zakasni, digitalni linč se nastavlja i nakon što bura prođe, a žena ostaje ta koja nosi štetu, strah i stigmu. Dodatno, ovo šalje i zastrašujuću poruku društvu u kojem se preko noći postaje nezaštićena žrtva. CGO ukazuje da javni prostor ne smije postati mjesto na kojem se intima koristi kao sredstvo napada, ucjene ili disciplinovanja. Niko nema pravo da tuđu privatnost pretvara u javni spektakl. Javna radoznalost, senzacionalizam i „moralni“ uzusi ne mogu biti izgovor za ponižavanje i nasilje - kazao je, pored ostalog, Knežević.
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Bojana Pićan poručila je da nadležne institucije ne smiju da se povuku, da se izoluju niti da dozvole da sistem ostane nijem pred nasiljem koje se sprovodi pred očima javnosti. 
- Kontinuirano nipodaštavanje i targetiranje žena u Crnoj Gori zaslužuje najoštriju osudu. Ništa manje važno nije naglasiti da zloupotrebe dolaze i od strane žena, što dodatno potvrđuje potrebu da kao društvo postavimo jasne granice odgovornosti i poštovanja, bez selektivnosti. Mi koji obavljamo javne funkcije nosimo zeru odgovornosti više, ali to ne znači da gubimo pravo na privatnost. Privatni životi ostaju lična stvar svakog pojedinca, sve dok ne ugrožavaju prava drugih ili dodatno ne opterećuju građane - saopštila je Pićan.
Predsjednica Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP) Podgorica i predstavnica Evropskog saveza (ES) Danijela Brajović saopštila je da iznošenje u javnost intimnih snimaka, fotografija ili bilo kog drugog privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, predstavlja teško kršenje zakona i brutalno nasilje nad dostojanstvom žene, muškarca.
- Takvi postupci su nedopustivi i moraju biti najstrože sankcionisani. Najoštrije osuđujemo sraman čin gospodina Vukšića koji je pribjegao ucjeni i pokušaju javnog linča, te dajemo punu i nedvosmislenu podršku gospođi Pajković - poručila je Brajović.

Za plasiranje eksplicitnog sadržaja prijeti zatvorska kazna do pet godina

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore danas će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Prevoznici danas blokiraju granice: Udar na markete i benzinske pumpe

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru susnježica ili snijeg.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana uglavnom suvo ili uz lokalno kratkotrajnu kišu.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Tag: visi-sud