Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

1250x600

1084x550

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Privatizacija Telekoma, koja je predstavljala klasičnu otimačinu državnih resursa, najbolje pokazuje zašto crnogorsko pravosuđe mora proći kroz veting i zašto bez jasne političke volje taj proces neće biti moguć, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).&nbsp;
- Odugovlačenje postupaka, zaštita političkih moćnika i konačno zastarijevanje predmeta samo potvrđuju da se pravda u Crnoj Gori i dalje svjesno izbjegava - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
Iz MANS-a su rekli da odnos institucija i servilnost vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema aferama koje imaju potencijal da dožive epilog jasno pokazuju zašto je sprovođenje vetinga neophodno.&nbsp;
“Telekom slučaj, uz dokumentovanu korupciju, odavno je mogao biti rasvijetljen, ali je namjerno razvlačen dok nije izgubio svaki pravni smisao”, smatraju u MANS-u.
Iz MANS-a su podsjetili da ta NVO nije otkrila aferu Telekom tek 2019. godine, kada je podnijeta krivična prijava, već da je ona bila poznata javnosti još od 2011. godine, kada je Mađar Telekom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) platio milionsku kaznu zbog podmićivanja zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.&nbsp;
- Uprkos dostupnim dokazima, domaći tužioci, među njima i Đurđina Nina Ivanović i Dražen Burić, mjesecima su odlagali put u SAD kako bi preuzeli ključnu dokumentaciju američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto odlučne akcije, tužioci su, kako se dodaje, raspravljali ko će preuzeti obavezu odlaska, uz obrazloženja koja su u javnosti tumačena i kao izbjegavanje odgovornosti zbog nepoznavanja engleskog jezika ili straha od onoga što bi tamo mogli da pronađu.
- Kada je dokumentacija konačno stigla, predmet je prešao u ruke tužilaca Saše Čađenovića i Milivoja Katnića, za koje se sumnja da su preuzeli zadatak da odugovlače postupak i na taj način spriječe da se odgovornost ikada utvrdi - smatraju u MANS-u.
Telekom afera, kako su ocijenili, najbolje pokazuje zašto se u pravosuđu mora sprovesti veting – pročišćavanje kompromitovanog kadra na svim nivoima.&nbsp;
- Bez političke volje da se ovaj proces sprovede, slučajevi poput Telekoma će nastaviti da dokazuju da se pravda u Crnoj Gori svjesno izbjegava zarad zaštite pojedinaca na vrhu političke moći - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Upravo zato, pitanje vetinga je, kako se zaključuje, danas pitanje političke odgovornosti vlasti i njihove iskrene spremnosti da raskinu sa praksom nekažnjivosti.

MANS: Telekom afera još jednom pokazuje da je veting jedino rješenje

Nedovoljno promišljeni potezi, posebno za pravosudni sistem Crne Gore, mogu ostaviti nesagledive negativne posljedice i u skladu sa tim, upozorili su iz Organizacije STEGA čija je Redakcija za pravni i politički seistem objavila kraću analizu sa ciljem da objasni šta je to „potpuni veting“, koje su njegove posljedice i šta su alternative.&nbsp;
&nbsp;- Hedžing, bitkoin, veting ... neke od velikih „tema“ koje posljednjih godina „forsiraju“, predstavnici vlasti, koje se završavaju na „dnevno-političkom marketingu“ od kojeg crnogorsko društvo ne samo da ne napreduje, već nastaju ozbiljne krize u pravnoj, ekonomskoj i drugim oblastima- poručili su iz STEGA-a.
Podsjećaju da potpuni veting sudija obuhvata vanredne procjene postojećih pravosudnih kadrova koje imaju za cilj da uklone sa dužnosti pojedince koji nemaju integritet, imaju neprikladne veze, ili zbog nekih drugih pitanja ugrožavaju pravičnost i kredibilitet pravnog sistema.&nbsp;
&nbsp;- Potpuni veting predstavlja izuzetak od načela stalnosti sudske funkcije, ključnog jemstva za očuvanje nezavisnosti pravosuđa u skladu sa praksom Suda u Strazburu. Ovaj postupak podrazumijeva ocjenjivanje sudija i tužilaca na osnovu njihove imovine, prošlosti (uključujući vezu sa osuđivanim i bezbjednosno interesantnim licima) i profesionalne stručnosti. Osim toga, potpuni veting je izuzetak od načela nemiješanja izvršne vlasti u poslove pravosuđa. Zbog svoje intenzivne prirode i mogućnosti da dovede do razrešenja sudija, potpuni veting zahtijeva usvajanje posebnog zakona, kao i izmjene Ustava Crne Gore- napominju iz STEGA-e.
Posljedice potencijalnog potpunog vetinga u pravosudnom sistemu Crne Gore bi bile kratkoročno i dugoročno negativne za zaštitu prava i sloboda građana.
&nbsp;- Prvo, u posljednjim godinama je zainteresovanost za savjetničke, sudijske i tužilačke funkcije u pravosuđu manja prvenstveno zbog velikog pritiska javnosti (političari, mediji, interesne grupe) i nedovoljno dobrih uslova za rad, što je opet odgovornost izvršne vlasti i zakonodavne vlasti. Neopravdano crtanje meta je postao uobičajeni metod borbe političara sa sudijama čije odluke nijesu u skladu sa njihovim interesima- navode iz ove organizacije.
Shodno navedenom, kako dodaju, najbolji studenti koji su tek diplomirali ne nastavljaju svoj pravnički put kroz angažman u pravosuđu, nego biraju druge poslove. I ne samo to, na nekoliko konkursa za poslove u pravosuđu nije bio dovoljan broj prijavljenih, a izvještaji Sudskog i Tužilačkog savjeta pokazuju da u ovom trenutku fali desetine sudija i tužioca zato što je u prethodnih nekoliko godina veliki broj njih otišao u penziju. Znajući sve to, izvršna vlast odlučuje da napravi još jedan pritisak na pravosuđe, čime će dodatno doprinijeti manjem interesovanju za sudski i tužilački posao.&nbsp;
Ističu da je pohvalno što sadašnji ministar pravde ne učestvuje u radu Sudskog savjeta jer ne želi da utiče na nezavisnost sudstva u skladu sa preporukama GRECO-a u vezi sa članstvom u Sudskom savjetu. Ipak, kontradiktorno je što ministar sjedi u Vladi koja istovremeno predlaže najteži oblik miješanja u nezavisnost sudstva.
&nbsp;- Drugo, veting će nesporno uticati na dinamiku rješavanja predmeta zato što će biti potrebno vrijeme za reorganizaciju, a to će značiti da će efikasnost u nekim od najbitnijih slučajeva biti još manja nego što je trenutna (koja je već više puta kritikovana u izvještajima Evropske unije i tijela Savjeta Evrope). Manja efikasnost dovešće do povrede prava na pristup pravdi i ugrožavanje pravne stabilnosti. &nbsp;Određeni broj političara navodi argument niskog nivoa efikasnosti pojedinih sudova, ali potpuni veting, u skladu sa mišljenjem Instituta CEELI, može biti opravdan samo ako je sud nefunkcionalan. U našem pravosudnom sistemu jedini sud koji je “povremeno” nefunkcionalan jeste Ustavni sud. Kao što je poznato, razlog za nefunkcionalnost ovog suda nije u njegovim sudijama, već u parlamentu koji ne uspijeva da potrebnom većinom izabere sudije- napominju.
&nbsp;Kao treći razlog iz STEGA-e navode da se donošenjem Zakona o potpunom vetingu stvara opasna praksa za sve buduće vlasti (jer, logika parlamentarnog života je da se vlasti smjenjuju - pravilo povratne karte) koje mogu da sličnom argumentacijom ponovno pokrenu proces vetinga i da “očiste” redove sudstva na način što će izabrati poželjne sudije i tužioce.&nbsp;
- U ovom trenutku, Specijalno odjeljenje Višeg suda ima 14 sudija, a Specijalno državno tužilaštvo 20 tužilaca i ni za koga od njih ne postoji osnov sumnje ili optužba od strane političara da su postupali neprofesionalno, ili da imaju veze sa članovima kriminalnih organizacija. Uz to, sudije Specijalnog odjeljenja su bile opterećeni velikim brojem predmeta jer je do prije samo godinu dana broj sudija u ovom odjeljenju bio šest. Zaključak iz navedenih podataka je da u pravosudnim tijelima koja imaju odgovornost da odlučuju u najsloženijim predmetima postupaju sudije i tužioci odgovarajućih stručnih i ljudskih kvaliteta, a predstavnici vlasti su u velikom broju slučajeva i javno hvalili njihov rad. Isti zaključak bi se mogao izvesti i za ubjedljivu većinu sudija i tužioca (osim nekoliko osumnjičenih i optuženih) u našem sistemu. Ukupno posmatrano, to znači da, ako dođe do ovakvog vetinga, sve buduće vlasti imaće argument da opravdavaju slične postupke- ističu iz STEGA-e.
&nbsp;
Kao četvrti razlog ukazuju na to da “potpuni veting” pruža priliku za zloupotrebe na način da se nezavisne sudije uklanjaju, a nedovoljne kvalitetne sudije promovišu iz političkih razloga.
- &nbsp;Da je tako potvrđuju presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa vetingom u Albaniji. Tako je u predmetu Sevdari protiv Albanije (40662/19) utvrđeno da je otpuštanje tužiteljke Sevdari nesrazmerno, jer je bilo motivisano time što ona nije dokazala da je njen muž plaćao porez tokom dvije decenije rada. Sud je utvrdio da nije bilo dokaza o lošoj namjeri tužiteljke Sevdari jer ona nije bila u mogućnosti da dokaže da je porez plaćan sve vrijeme u toku pomenutog perioda od 20 godina. S druge strane, u presudi Besnik Cani protiv Albanije (Ap. 37474/20) se potvrđuje da imenovanje jednog od kandidata za sudiju najvišeg suda nije bilo u skladu sa zahtjevnim kriterijumima jer je on prethodno bio razriješen funkcije zbog postupanja suprotno zakonu i ispoljene nestručnosti- navode.
Takođe, Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2010. godinu identifikovao je brojne nedostatke u postupku vetinga u Srbiji. To je uključivalo zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti procedura, neobjektivnosti, ograničenog vremenskog okvira za ponovno imenovanje, kao i neprikladne upotrebe podataka tajnih službi. Sve ovo dokazuje rizik da proces potpunog vetinga u Crnoj Gori bude ispunjen zloupotrebama.
&nbsp;
- Peto, države koje su već sprovele veting u posljednjih 20-ak godina su Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Moldavija. Ovim činom, poslali bismo poruku da smo mi sada na nivou njihovog razvoja prije vetinga, što sigurno nije dobra poruka u procesu pregovora za poglavlja 23 i 24. Shvatajući da naš pravosudni sistem ima nedostatke, cijenimo da ovakva poruka o trenutnom stanju ne bi bila tačna, uzimajući u obzir da su ocjene za naš pravosudni sistem i dalje uglavnom iznad pomenutih država u godišnjim izvještajima Evropske unije- kazali su iz STEGA-e.
U skladu sa stavovima Venecijanske komisije, Udruženja evropskih sudija, kao i praksom Evropskog suda za ljudska prava, veting treba da bude “posljednja mjera” koja će se upotrijebiti u cilju zaštite integriteta jer prioritet treba dati postojećem pravnom okviru i institucionalnim reformama.&nbsp;
&nbsp;U skladu sa navedenim STEGA preporučuje preduzimanje alternativnih mjera. &nbsp;
- Prvo, poboljšanje sistema disciplinske odgovornosti. Poznato je da u crnogorskom pravosudnom sistemu nije veliki broj disciplinskih postupaka na šta upozoravaju i godišnji izvještaji o napretku EU- istču.
Naime, treba mijenjati djelove koji se tiču potencijalnih predlagača za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, vrste i sadržaja postojećih disciplinskih prekršaja, a neophodno je i uvesti nove disciplinske sankcije.&nbsp;
- Drugo, prethodni veting bi mogao biti korisno sredstvo u borbi za očuvanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Ovo znači da treba pojačati kontrole pri izboru i napredovanju sudija i tužilaca u budućnosti, kroz temeljnije provjere od strane “pravosudnih vlada” (Sudski i Tužilački savjet) i da se na taj način kontroliše izbor novih i napredovanje postojećih sudija i tužilaca. Uzimajući u obzir broj sudija kojima je prestala funkcija u prethodnih nekoliko godina, tj. broj novoizabranih sudija, možemo reći da bi ovo bilo izuzetno korisno sredstvo da je primijenjeno na početku perioda kada je došlo do odlaska u penziju velikog broj sudija- navode iz STEGA-e.
Ipak, kako sitiču, ono i sada može doprinijeti povećanju nivoa integriteta među sudijama i tužiocima.&nbsp;
&nbsp;
- Treće, promjena sastava Tužilačkog i Sudskog savjeta. Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu dovele su do kritika relevantnih međunarodnih organizacija zato što većinu u Tužilačkom savjetu čine članovi koji nijesu tužioci. Osim toga, članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu je kritikovano mnogo puta od strane Evropske unije i Savjeta Evrope, ali ustavna odredba o njegovom članstvu još nije izmijenjena. Kao što je pomenuto, ministar pravde trenutno ne učestvuje u radu Savjeta, ali to nije dovoljno- kazali su.
&nbsp;Po njima, potrebno je izmijeniti ustavni okvir da ne bismo zavisili od razumijevanja nezavisnosti sudstva od strane ministra.&nbsp;
- Dakle, Vlada Crne Gore želi da, nasuprot međunarodnim standardima i bez temeljne analize, u hitnom postupku sprovede postupak potpunog vetinga iako sve preporuke ukazuju na to da proces podrazumijeva veliki rizik od zloupotrebe, posebno od eksternih faktora (izvršna i zakonodavna vlast). Navedeno pokazuje da predstavnici vlasti ne razumiju da postupku vetinga treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, koja se koristi samo kada su iscrpljeni svi ostali mehanizmi utvrđivanja odgovornosti (alternativne mjere). Takođe se mora obezbijediti i široka politička i javna podrška, što se nije desilo, jer većina pravosudnih tijela, strukovnih udruženja i nevladinih organizacija nijesu podržali potpuni veting- navode iz STEGA-e.
Saopštenje sa sjednice Vijeća za bezbjednost pokazatelj je da Vlada želi da prikaže sudije kao isključive krivce za narušenu bezbjednost u državi.&nbsp;
Pritom se, kako kažu, &nbsp;zaboravlja da na probleme u bezbjednosnom sistemu utiče mnogo činilaca i da ih može riješiti samo koordinanirana akcija državnih organa.&nbsp;
- Ovim saopštenjem i nepreduzimanjem pomenutih alternativnih mjera, Vlada je pokazala pravu namjeru koja stoji iza sprovođenja vetinga, a to je uklanjanje „nepodobnih“ sudija i stvaranje partijskog pravosuđa. Sve navedeno dokazuje da potpuni veting može biti još jedna od „zabluda koje ćemo plaćati položajem daleke periferije Evrope“- zaključuju iz STEGA-e.

STEGA: Vetingu treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, uz široki politički i javni konsenzus

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević saopštila je da su Demokrate jutros nastavile napad na nju i to kroz njenu porodicu - pošto je na portalu Press.co objavljen diskreditujući tekst protiv njenog muža.
- Javno dostupni podaci da je moj suprug suvlasnik jedne firme i da je naslijedio pomoćni objekat na selu lažno su predstavljene kao kriminalne radnje - pojasnila je ona na Fejsbuku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ftea.gorjanc.prelevic%2Fposts%2F10238059723733636%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cilj je, kako je ocijenila, jasan.
- A to je da se svi diskreditujemo i da se uplašim za djecu! Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju - dodala je Gorjanc Prelević.
Kako je istakla, ovo u Crnoj Gori nije doživjela "ni za vrijeme DPS-a".
Ona je, inače, izložena napadima Demokrata zbog stava da ta partija, prijetnjama i diskvalifikacijama pokušava da spriječe procesuiranje masovnih otkaza i suspenzija u policiji i vojsci. Demokrate su je, pored ostalog, optužile da je sa advokatom Veselinom Radulovićem formirala grupu koja treba da se suprotstavi vetingu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-se-obrusile-i-na-gorjanc-prelevic-optuzuju-je-da-je-sa-radulovicem-formirala-grupu-koja-treba-da-se-suprodstavi-vetingu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorjanc-Prelević: Demokrate napadaju i moju porodicu, od koga da tražim procjenu bezbjednosti?

Pulen premijera Milojka Spajića iz Novske liste drži govor na četničkom skupu u Herceg Novom, kog "umjereni građani" iz redova Demokrata obezbeđuju kroz svoje resore! Što jes' jes' skup nazivaju javnom priredbom (sa navijačima iz susjedne zemlje i fašističkim transparentima) - ukazao je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-cetnicko-orgijanje-na-kanli-kuli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U isto vrijeme, kako je ironično dodao, "umjereni građani" čekaju da pola Crne Gore splamti da bi poslali zahtjev za pomoć NATO.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcrna-gora-se-gusi-u-dimu-ali-ne-trazi-pomoc-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Naravno, dodaje Odžić, 'kontra teg' prave sa helikopterom iz Srbije, kako bi ostali "umjereni" i neutralni.
- Bez obzira na njih, hvala Srbiji na pomoći, na dobro da vam se vrati! PS. Mickey će napraviti veting u Vladi Crne Gore, ili će brzo postati žrtva vetinga - poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1954969144731848718%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Spajić će napraviti veting u Vladi Crne Gore ili će brzo postati njegova žrtva

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

U Upravi policije Crne Gore suspendovana su još tri policijska službenika, dok su u Ministarstvu odbrane donijeta rješenja o prestanku službe za dva vojna lica, zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji.
To je, prema riječima potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića, učinjeno u cilju institucionalnog čišćenja od svih nedozvoljenih uticaja i izgradnje profesionalne i odgovorne policije i Vojske Crne Gore.
Bečić je saopštio i da je Etički odbor utvrdio i povredu pravila i standarda Kodeksa policijske etike kod 67 policijskih službenika.
Ističe da je riječ o jasnim, dokumentovanim nalazima koji zahtijevaju momentalnu reakciju unutar sistema.
- Zbog toga očekujem da se svi odgovorni u sistemu, bez izuzetka, izjasne, da li će pokrenuti disciplinske postupke ili ne, kao i razloge za svoje odluke - naveo je Bečić.
On je poručio da je vrijeme institucionalnog ćutanja prošlo.
- Posebno upozoravam sve one koji obavještenja o povredama Kodeksa eventualno budu držali u fiokama da su saučesnici u opstrukciji pravde -naglasio je Bečić.
On je upozorio one koji, kako je naveo, ignorišu nalaze Etičkog odbora i staju na stranu sistema koji pokušavaju da pobijede.
- Ko god pokušava da spriječi veting i reformske procese, pokušava da zadrži sistem vrijednosti gdje se moć sticala kroz strah, lojalnost klanu, a ne zakonu. I to neće moći - naglasio je Bečić.
Prema njegovim riječima,  Crna Gora je odlučila da se mijenja, a institucije su dužne da promjene ne blokiraju, već da ih predvode.
- Pozivam sve časne i profesionalne ljude u policiji da ne ćute, da govore i da postupaju. Jer samo oni koji sada ćute, mogu se sjutra naći na drugoj strani zakona - rekao je Bečić.
On je poručio da pravda više ne pita za mišljenje. 
 
- Traži odgovornost. I mi ćemo je isporučiti - zaključio je Bečić.

Bečić: Suspendovana još tri policajca

Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.
-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.
<h2>BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI</h2>
Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata Boris Bogdanović - obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.
Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.
Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.
Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.
<h2>NEUGODNA PITANJA&nbsp;</h2>
Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.
Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju Peđa Tanjević pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja...&nbsp;
Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor.&nbsp;
Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju Predraga Šukovića. Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...
Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ Haris Đurđević ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...
Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga.&nbsp;
To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.
A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.
<h2>I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“</h2>
Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine. &nbsp;
- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine - &nbsp;poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.
Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.
- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.
Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.
Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.
Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.
Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.
U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.
<h2>ISKUSTVO ALBANIJE</h2>
Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala.&nbsp;
Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.
Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen.&nbsp;
U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.
Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.
Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.
Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.
Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština.&nbsp;
Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.&nbsp;

Marija Žižić

Duško Mihailović

„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini, Danijel Živković.
Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.
Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.
- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.
<h2>Anketni odbor</h2>
Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.
- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.
<h2>Srpska kuća</h2>
Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.
- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.
Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.
- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.
- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: veting