Radulović podnio novu krivičnu prijavu protiv Demokrata: „Veting“ pretvoren u mehanizam za eliminaciju politički nepodobnih

Advokat Veselin Radulović tvrdi da slučaj svršenog polaznika Policijske akademije, kojem je zaposlenje u Upravi policije uskraćeno zbog navodnih „bezbjednosnih smetnji“, pokazuje ozbiljne kontradikcije sistema provjera – Đurđić je prethodno prošao provjere za Akademiju, ANB mu je saopštila da o njemu nije prikupljala podatke, dok mu je MUP u tri odvojena postupka izdao oružne listove.**

Advokat Veselin Radulović podnio je danas Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) novu krivičnu prijavu protiv Demokrata, ministra unutrašnjih poslova i odgovornih lica u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, zbog sumnje da je Ognjenu Đurđiću nezakonito uskraćena mogućnost zaposlenja u policiji.

Radulović tvrdi da ovaj slučaj nije izolovan, već još jedan primjer načina na koji se, pod plaštom utvrđivanja „bezbjednosnih smetnji“, donose odluke koje direktno utiču na profesionalna i egzistencijalna prava građana, bez mogućnosti da saznaju na čemu su takve procjene zasnovane.

– Krivičnu prijavu sam podnio zbog sumnje da su odgovorna lica Demokrata, u realizaciji unaprijed dogovorenog kriminalnog plana, nezakonitim postupanjem Ognjenu Đurđiću uskratila mogućnost zaposlenja u Upravi policije, pozivajući se na navodno postojanje „bezbjednosnih smetnji“ – naveo je Radulović.

Kako ističe, slično kao u nizu drugih slučajeva „vetinga“ i utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, ni Đurđiću nikada nije omogućeno da sazna šta mu se konkretno stavlja na teret, niti da takve navode ospori.

Radulović ocjenjuje da je slučaj posebno ilustrativan zbog niza okolnosti koje, prema njegovim riječima, dovode u pitanje obrazloženje na osnovu kojeg Đurđić nije primljen u Upravu policije.

Đurđić je završio Policijsku akademiju, a prilikom upisa prošao je sve propisane bezbjednosne provjere. Nakon završetka školovanja prijavio se na javni oglas za prijem pripravnika, ali nije izabran uz obrazloženje da ne ispunjava poseban uslov zbog navodnog postojanja bezbjednosnih smetnji.

Uslijedio je, međutim, odgovor Agencije za nacionalnu bezbjednost koji je, prema navodima advokata, otvorio dodatna pitanja.

Đurđić se obratio ANB-u, odakle je dobio službeni odgovor da Agencija prema njemu nije preduzimala mjere prikupljanja podataka, niti vodila evidenciju njegovih ličnih podataka.

Istovremeno mu je MUP u tri odvojena postupka – 20. maja i 18. juna 2025, te 28. januara 2026. godine – izdao oružne listove, što je, kako naglašava Radulović, takođe podrazumijevalo sprovođenje zakonom propisanih provjera.

– Dakle, u ovom slučaju imamo situaciju u kojoj je isto lice prošlo bezbjednosne provjere prilikom upisa na Policijsku akademiju, od ANB-a dobilo potvrdu da o njemu nijesu prikupljani podaci, a MUP mu je u tri posebna postupka, nakon svih provjera, izdao oružne listove, da bi istovremeno bilo proglašeno nepodobnim za zaposlenje u policiji zbog navodnih „bezbjednosnih smetnji“ – istakao je Radulović.

Prema riječima advokata, Đurđić nije upoznat sa činjenicama na kojima je zaključak o postojanju bezbjednosnih smetnji zasnovan, niti mu je omogućeno da se izjasni o navodima Komisije, ospori ih ili zahtijeva njihovu provjeru.

Radulović tvrdi da je isti obrazac primijenjen i prema drugim kandidatima i policijskim službenicima za koje navodi da su bili žrtve „partijskog čišćenja bezbjednosnog sektora“.

– Ovaj slučaj dodatno potvrđuje ono na šta sam ukazivao i u slučaju Muamera Matovića – da postupak provjere „bezbjednosnih smetnji“, odnosno takozvani veting u policiji, ne može biti zasnovan na tajnim, paušalnim i neprovjerljivim navodima kojima se građaninu uskraćuje pravo da zna zbog čega je eliminisan iz postupka ili iz službe i da takvu odluku djelotvorno ospori – kazao je Radulović.

Podsjetio je da je, kako navodi, i Ombudsman u mišljenju povodom pritužbe Matovića ukazao na problem takvog postupanja.

Radulović upozorava da provjera integriteta i bezbjednosne podobnosti ne može biti izuzeta od osnovnih principa pravne sigurnosti i zaštite prava pojedinca.

– Veting koji se sprovodi bez transparentnog postupka, bez obrazloženja, bez mogućnosti izjašnjenja i bez djelotvorne pravne zaštite nije vladavina prava – poručio je.

Prema njegovim riječima, takav sistem prestaje da bude instrument zaštite integriteta policije i postaje sredstvo kojim se ljudima mogu oduzeti profesionalna i egzistencijalna prava.

– To nije provjera podobnosti za rad u policiji, već mehanizam kojim se ljudima oduzimaju profesionalna i egzistencijalna prava bez mogućnosti da saznaju zbog čega i bez mogućnosti da dokažu da su navodi protiv njih neistiniti – naglasio je Radulović.

Slučaj Đurđića, smatra Radulović, ponovo otvara ključno pitanje granica ovlašćenja države prilikom bezbjednosnih provjera – može li neko biti proglašen bezbjednosno nepodobnim, a da nikada ne sazna razloge takve odluke niti dobije mogućnost da je djelotvorno ospori.

– Može li država, odnosno jedna politička partija, nekoga proglasiti bezbjednosno nepodobnim, a da mu nikada ne kaže zbog čega, ne omogući mu da se izjasni i ne dozvoli mu da takvu odluku djelotvorno ospori – pita Radulović.

On zaključuje da se, prema njegovoj ocjeni, više ne može govoriti samo o pojedinačnim slučajevima.

– Sistematsko kršenje osnovnih ljudskih prava, gdje već odavno ne govorimo o pojedinačnim slučajevima, već o pojavi, ozbiljan je indikator da se mora ispitati da li se pod izgovorom priče o „vetingu“ uklanjaju politički nepodobni kadrovi, bez sudske i institucionalne kontrole – zaključio je Radulović.