,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Marija Žižić

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

1250x600

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Zbog bitnih povreda Zakona o upravnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u rješenju Poreske uprave donijetom nakon inspekcijskog nadzora, punomoćnici bivšeg vlasnika kompanije Bemax Veselina Kovačevića, advokati Marko Milošević i Zoran Piperović podnijeli su žalbu Ministarstvu finansija, Direkciji za poreski i carinski sistem, kao drugostepenom organu.
Piperović i Milošević su u obrazloženju naveli nekoliko ključnih tačaka zbog koji smatraju da Rješenje poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjeka za inspekcijski nadzor broj 06/02-29/4-24 nije zakonito i traže njegovo stavljanje van pravne snage: neustavnost odredaba novog zakona, postupak pred Ustavnim sudom, diskriminatorsko postupanje prema Kovačeviću, sporan osnov obaveze, nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, izuzeće vještaka, nezakonito i proizvoljno obračunata zatezna kamata, izuzeće poreskog inspektora, itd.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića u žalbi navode da je Rješenjem Poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjek za inspekcijski nadzor, utvrđeno da Kovačević kao poreski obveznik ima obavezu da plati porez na dohodak fizičkih lice po osnovu kapitalne dobiti za poreski period od 1. 1. 2022. godine do 31.12. 2022. godine na utvrđenu poresku osnovicu od 158.257.765,29 eura primjenom stope od 15 odsto, obaveza u iznosu od 23.738.664,79 eura. Potom, navode, da je na utvrđenu, a neplaćenu poresku obavezu u iznosu 23.738.664,79 eura obračunata kamata po stopi od 0,03 odsto dnevno, počev od narednog dana od dana dospjelosti, u ukupnom iznosu od 4.707.377,23 eura, kao i da ima obavezu uplate utvrđenog poreza na dohodak fizičkog lica po osnovu kapitalne dobiti u iznosu od 23.738.664,79 eura i utvrđene kamate u iznosu od 4.707.377,23 cura na uplatni račun 820-30000-74 jedinstveni račun poreza na dohodak fizičkih lica u roku od 10 dana od dana prijema rješenja.
- Prije svega ističemo da je napadnuto rješenje donijeto u nezakonitom postupku, od strane neovlašćenog lica, da je zasnovano na dokazima na kojima se ne može zasnovati rješenje, te isto ima za cilj isključivo da se našem vlastodavcu pričini nenadoknadiva šteta, pa ga kao takvo valja staviti van pravne snage i ukinuti sve spovedene upravne radnje određene po istom. Očekujemo da će drugostepeni organ posvetiti posebnu i dužnu pažnju ovom predmetu, u skladu sa iznosom koji se iskazan na njemu. Šteta koju prvostepeni organ želi napraviti u ovom nezakonitom postupku je višestruka - navode Piperović i Milošević u žalbi i dodaju da su odredbe novog zakona, po kojem je rješenje donijeto, neustavne.
- Drugostepenom organu prije svega mora biti poznata procedura na koji način se predlaže i ustanovljava povratno dejstvo retroaktivna primjena određenog propisa. Izvršna vlast Vlada Crne Gore je jedini organ koji je ovlašćen da predloži retroaktivnu primjenu odredaba pojedinih zakona, što je u ovom slučaju izostalo. Povratno dejstvo odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koja je implementirana u članu 60j, je donijela Skupština Crne Gore, na predlog „grupe poslanika" shodno Amandmanu 1 od 22. 12. 2022. godine. Čak je i laiku jasno da je retroaktivna primjena zakona utvrđena od strane nenadležnog organa! Dakle, samo je pitanje vremena kada će Ustavni sud svojom odlukom utvrditi da su predmetne norme neustavne. Pored činjenice da se radi o očigledno nezakonitim odredbama, koje su predložene od strane nenadležne „grupe poslanika", ovdje imamo namjeru Poreske uprave da sa velikim nestrpljenjem i po svaku cijenu sprovede nezakonite odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Poreski obveznik je upoznat da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta Inicijativa broj U-I broj 14/23 od 23.6.2023.godine, kojom je tražena ocjena ustavnosti odredbi člana 37e stav 3 i člana 60j Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim obustava izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu spornih odredaba zakona, te konačno da navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici dodaju da postupak pred Ustavnim sudom U-I broj 14/23 predstavlja svojevrsno prethodno pitanje, koje prvostepeni organ nije smio zanemariti.
- Nadalje, Čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku je propisano: Ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnim sudom, odnosno drugim organom. Po dobijanju napadnutog rješenja, poreski obveznik je pokrenuo parnični postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je tužbom traženo od suda da utvrdi da je ugovor o prenosu udjela raskinut i da ne proizvodi pravno dejstvo, uslijed promijenjenih okolnosti. Na promijenjene okolnosti, poreski obveznik nije mogao da utiče, jer su mu iste bile nepoznate. Naime, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o prenosu udjela, poreskom obvezniku nije bilo poznato, niti mu je moglo biti poznato, da će doći do izmjene zakona, te da će u nezakonitoj proceduri, nenadležna lica i organ, utvrditi retroaktivnu primjenu. spornih odredaba zakona. Činjenica da postoji sudski postupak, po osnovu argumentovane i po mišljenju poreskog obveznika, osnovane tužbe za raskid ugovora o prenosu udjela, čini još jedno prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, sa kojeg razloga treba zastati sa ovim upravnim postupkom, do okončanja sudskog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici. Dakle, tek po odluci Osnovog suda u Podgorici po predmetnoj tužbi, biće poznato da li ima osnova za nastavak ovog upravnog postupka - navode Piperović i Milošević.
Oni takođe tvrde da je postupanje Poreske uprave prema Kovačeviću bilo krajnje diskriminatorsko i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim propisima.&nbsp;
- Član 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisuje Zabranu diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." Član 8 Ustava Crne Gore propisuje zabranu diskriminacije, na način što je „Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu." Diskriminacija u odnosu na pores kog obveznika Veselina Kovačevića je višestruka. Osnovno je da ukažemo da je predmetni zakon donijet po svaku cijenu, sa namjerom da se od našeg vlastodavca pokuša naplatiti iznos iz dispozitiva napadnutog rješenja. Na teritoriji Crne Gore, je izvršen veliki broj prenosa udjela u raznim pravnim licima, po starom zakonu u periodu od 2018. godine, pa sve do nezakonitog izglasavanja „novog zakona" sa neustavnim odredbama. Međutim, postupak naplate je pokrenut samo povodom prenosa udjela u pravnom licu Bemax d.o.o. Podgorica, što predstavlja očiglednu diskriminaciju. Dakle, zašto se insistira na naplati poreza u odnosu na našu stranku, a ne i ostalih obveznika koji bi trebalo da po ovakvom rezonovanju poreskog organa, imaju istovjetan pravni status? Smatramo da se u ovakvom postupanju prvostepenog organa povrjeđuje načelo opravdanih očekivanja stranke iz čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o upravnom postupku: „Prilikom odlučivanja u upravnoj stvari, javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima" i „Kad javnopravni organ utvrdi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na potrebu promjene ranije zauzetog pravnog stava po određenom pitanju u upravnoj stvari, dužan je da to obrazloži. " Smatramo da je ovakvo postupanje prvostepenog organa, pri činjenici da nije dao niti jedan razlog na temelju kojeg drugačije postupa u odnosu na žalioca, krajnje diskriminatorsko - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici osporavaju i osnov poreske obaveze jer, kako kažu, Kovačević nije i ne može biti obveznik plaćanja poreza po osnovu koji se navodi u rješenju.
- Bez osnova je pozivanje prvostepenog organa na odredbe člana 75, stav 3 Zakona o poreskoj administraciji, kojim je propisano da se inspekcijski nadzor može vrštii kod istog poreskog obveznika, za istu vrstu poreza i za isti vremenski period više od jednog puta godišnje." U skladu sa navedenim članom, godina u kojoj je inspekcijski nadzor mogao da se vrši „više od jednog puta godišnje", je bila 2023.godina. Dakle, protekao je rok za vršenje inspekcijskog nadzora, imajući u vidu da je rješenje doneseno 2025.godine, te da se radi o presuđenoj stvari –„res iudicata". Uvidom u spise predmeta, utvrđuje se da ne postoji odluka Poreske uprave o izmjeni prethodnog rješenja, odnosno o ponavljanju postupka, odnosno pak o donošenju dopunskog rješenja. Imajući u vidu zaključeni i realizovani ugovor o prenosu udjela, koji je sproveden u cjelosti 2022.godine. Prvostepeni organ nema osnov da donese novo rješenje, čak i pod pretpostavkom da je izmjena zakona izvršena u skladu sa zakonom, a nije. Postupanjem Poreske uprave se grubo krši zakon na štetu poreskog obveznika - navodi se u žalbi.&nbsp;
Advokati u žalbi tvrde i da je nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, osporavaju nalaze vještaka i traže njegovo izuzeć, a konstatuju i da se Poreska uprava „igra“ milionima.&nbsp;
- Sporna je visina, kojom smatramo da se ne treba posebno baviti, pri činjenici da otpada sami osnov potraživanja, ali ćemo ukazati kako bi se i u tom dijelu uvidjela isključiva namjera da se poreskom obvezniku napravi nenadnoknadiva šteta. Prvostepeni organ se očigledno „igra" milionima. Visina je sporna u cjelini! Kako po osnovu glavnog duga, tako i po osnovu kamate. Vještak je izvršio krajnje spornu procjenu vrijednosti kapitala pravnog lica Bemax d.o.o. Podgorica na dan 1. 7. 2022. godine. Naime, vještak je za procjenu vrijednosti za 2022. godinu, koristio podatke iz 2023. godine i 2024. godine, što je neprihvatljivo. Zatim, vještak je prilikom procjene kapitala koristio tri metode, a u zaključku je prihvatio iznos koji je dala metoda po kojoj se dolazi do najveće vrijednosti. Po metodi knjigovodstvene vrijednosti, vrijednost kapitala iznosi cca 151 milion, po metodi likvidacione vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi cca 154 miliona, dok po metodi prinosne vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi 159.007.565,29 eura. Čak je i primjenom treće metode, vještak koristio stope koje odstupaju od međunarodnih računovodstvenih standarda. Dakle, vještak je na sve moguće načine pokušao da predstavi vrijednost društva značajno većom, od realne vrijednosti. Vještak je na ovaj način postupao sa jasnom namjerom, da napravi štetu poreskom obvezniku. Nakon proučavanja procjene vještaka sa sigurnošću utvrđujemo, da je izrada mišljenja stručno i naučno nevjerodostojna. Nalazi vještačenja su neprovjerene pretpostavke, nastale su pod uticajem ličnih uvjerenja kojima je vještak očigledno dao prednost u odnosu na saznanja struke i nauke. Kao cjelina, mišljenje je izrađeno pristrasno, u korist ličnih uvjerenja. vještaka, a ne u skladu s pravilima struke i nauke, pa čak imi protivurječi. Izrada mišljenja zasnovana je na pristupu ipse dixit („tako je, jer ja tako smatram"), dok u procjeni, nijesu date bilo kakve referentne vrijednosti, kako bi se iste mogle nezavisno provjeriti od strane lica koja treba da je primijene. Sve navedene okolnosti, upućuju na namjeru vještaka da poreskom subjektu napravi nenadoknadivu štetu, sa kojeg razloga je opravdan razlog za izuzeće vještaka koji je sačinio procjenu - navode Piperović i Milošević u žalbi.
Prema njihovom mišljenju, nezakonito i proizvoljno je obračunata zatezna kamata Kovačeviću.&nbsp;
- U stavu II dispozitiva napadnutog rješenja, poreski organ utvrđuje kamatu u iznosu od 4.707.377,23 eura. Dok se povodom ove kamate iz dispozitiva ne može utvrditi ništa. U dispozitivu je izostao datum dospijeća, pa je tako ostao neodređen period na koji se odnosi kamata, što unosi pravnu nesigurnost kod poreskog obveznika, čak i pri jasnom saznanju da je cjelokupna obaveza nezakonita - ističe se u žalbi.
Piperović i Milošević potom navode i kako je dolazilo do promjene inspektora tokom postupka inspekcijskog nadzora, zbog čega traže izuzeće ispektora koji je donio rješenje koje osporavaju.
- U vrijeme počeka inspekcijskog nadzora je postupao jedan inspektor, koji je donio nalog o vršenju inspekcijskog nadzora, dok je u toku postupka došlo do izmjene poreskog inspektora. Promjena lica koje postupa u predmetu, nije izvršena u skladu sa zakonom, sa kojeg razloga je tražimo izuzeće poreskog inspektora. U slučaju kada dođe do promjene službenog lica koje vodi predmet, postupak ima početi iznova, što ovdje nije bio slučaj. Obrazloženje napadnutog rješenja, niti ostali dokazi koji se nalaze u spisima predmeta, a koji su prikazani poreskom obvezniku, nijesu sadržali bilo kakvo obrazloženje u tom pravcu, niti bilo kakav prateći dokument, iz kojeg bi se mogla uvidjeti procedura izmene poreskog inspektora. Pojašnjenja radi, nadzor je otpočeo poreski inspektor 1 Srđan Rubežić, a kasnije je bez valjane odluke i ovlašćenja, nastavio da postupka poreski inspektor 1 Marković Željko. Zbog navedenog propusta, ispunjeni su razlozi za izuzeće poreskog inspektora, jer isti nije imao zakonska ovlašćenja da postupa u predmetu, odnosno ovakva ovlašćenja nijesu prezentovana poreskom obvezniku - navodi se u žalbi.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića na kraju žalbe navode i sve ostale propuste i manjkavosti koje su primijetili u rješenju Poreske uprave donijetom u prvostepenom postupku.
- Na strani 3 napadnutog rješenja, poslednji pasus, se navodi neki zahtjev Poreske uprave od 2.8.2024. godine, dok predmetni zahjtev nikada nije uručen poreskom obvezniku. Na strani 4 napadnutog rješenja, se pogrešno konstatuje da je izvještaj ovlašenog procjenitelja čini sastavni dio zapisnika, dok poreski obveznik odgovorno navodi da „predmetni izvještaj" nije činio sastavni dio zapisnika, za koji čak nije ni utvrđeno od kojeg je datuma i u kojem postupku i u koje svrhe je izrađen. Na strani 4 se takođe kranje pogrešno i tendenciozno navodi da je poreski obveznik bio dužan da podnese poresku prijavu, jer isti nije i ne može podnositi poresku prijavu na osnovu nezakonitih, nevažećih i diskriminatorskih zakonskih propisa. Poreski obveznik nije obaviješten o „odbačaju primjedbi koje su date povodom zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Obavještenje o rezultatima ispitnog postupka je nezakonito. Suština ove faze postupka je da se stranka upozna sa stanjem u spisima predmeta. Dakle, nezakonito je pozivanje stranke da pored priloženog obavještenja, treba da dođe da dodatno vrši uvid u spise predmeta. Na ovaj način se obesmišljava obavještenje o rezultatima ispitnog postupka - navodi se u žalbi.
Zbog svega ovoga Piperović i Milošević traže da se rješenje Poreske uprave stavi van pravne snage i predlažu da prvostepeni ili drugostepeni organ donesu rješenje o prekidu postupka, „dok se ne riješe sporovi pred sudovima koji predstavljaju prethodno pitanje, odnosno da se napadnuto rješenje ukine i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, kako bi odlučio o svim propustima i zahtjevima za izuzeće na koje je ukazano u žalbi".
- Odnosno predlažemo da drugostepeni organ usvoji žalbu na način što će preinačiti prvostepeno rješenje i obustaviti postupak obračunavanja i naplate nezakonito obračunatog poreza sa kamatama, te odrediti naknadu troškova postupka na ime sastava žalbe po AT-u uz uvećanje za PDV - navode oni u žalbi.

Portal ETV

Advokati Veselina Kovačevića podnijeli žalbu: Neustavan zakon, diskriminacija, igranje milionima, promjene inspektora...

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: veselin-kovacevic