Pred Osnovnim državnim tužilaštvom Herceg Novi tokom 2025. godine formirano je 11 predmeta po prijavama kompanije Elena grupa ili ovlašćenih predstavnika tog društva, protiv odgovornih lica u AD „Vektra Boka“, saopšteno je Radio televiziji Herceg Novi iz hercegnovskog tužilaštva.
- Jedna krivična prijava je odbačena, a dva predmeta su ustupljena u nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. U ostalim predmetima u toku je postupak izviđaja i odluka će biti donijeta kada se prikupe potrebna obavještenja i podaci. Istovremeno, formirana su tri predmeta po prijavama odgovornih lica u AD „Vektra Boka“ protiv odgovornih lica u kompaniji Elena grupa i u tim predmetima je u toku postupak izviđaja - naveli su iz ODT-a.
Kompanija Elena grupa, koja je i vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala u Vektra Boki, podnijela je tužilaštvu više krivičnih prijava protiv odgovornih lica u kompaniji „Vektra Boka“ i to zbog potpisivanja &nbsp;štetnog ugovora za zakup parkinga na prostoru nekadašnjeg hotela Tamaris, zbog nepotpisivanja sporazuma sa firmom Mesopromet, za zloupotrebu službenog položaja i prevaru u izvršnim postupcima, za omogućavanje odliva novca kroz fiktivne ugovore, kompenzacije i lažne investicije, kao i zbog nezakonitog prenosa vlasništva u „Vektra Boki“.
Iz Elena grupe pozvali su nadležne institucije da, kako navode, hitno istraže zloupotrebe i preduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, u cilju zaštite interesa akcionara i zakonitog poslovanja društva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ODT formiralo 11 predmeta protiv odgovornih u Vektra Boki

Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Nedavna prodaja Hotela Igalo zaokupila je akcionare Vektra Boke, koji su na Skupštini iskazali nezadovoljstvo iz različitih motiva. Većinski “Vektra Montenegro”, koju zastupa stečajni upravnik Radojica Grba ocijenio je način prodaje skandaloznom, jer su očekivali znatno više od 11,3 miliona eura.
Najveći manjinski akcionar, Ellena grupa i Danilo Matijašević, krive novog direktora Milana Popovića i Grbu što su propustili šansu da poravnanjem sa “Meso prometom” i otpisom kamata dobiju taman toliko novca koliko su mogli biti izmireni i radnici. A oni su dobili samo jednu trećinu, ili 100 hiljada eura od prodaje “Igala”.
- Uvijek sam se zalagao za radnike, oni su stvarali ovu firmu i želim da se obeštete. Čim sam kupio 33 odsto akcija i došao u kompaniju kazao sam da želim da isplatim sva dugovanja radnicima, Poreskoj upravi i Opštini. Nakon nedavne prodaje hotela Igalo, sredstva su legla na račun, povećan je radni staž. Želeći da ispaltim radnike ugovorio sam sa povjeriocem “Mesoprometom” da mu se plati 340 hiljada eura, ali novi izvršni direktor “Vektrta Boke”, Milan Popović nije htio da potpiše poravnanje. Bijelopoljskoj kompaniji je sada palećno čak 610 hiljada eura. Nanijeta je šteta “Vektra Boki” oko 270 hiljada eura, a za radnike nije bilo sredstava od prodaje “Igala” - kazao je, nakon Skupštine, Matijašević.
On je zato odlučan da se radnici obeštete novom prodajom imovine “Vektra Boke”.
Matijaševć ističe da je od 11,3 milioan eura , koliko je novi vlasnik “Herc gradnja” platio na javnoj prodaji za “Igalo”, izmireno oko četiri miliona eura Poreskoj upravi, sa otpisanom kamatom od 1,5 milion. Opština Herceg Novi, po osnovu potraživanja za porez od nepokretnosti, dobila je 2 miliona, a otpisana kamata je oko 500 hiljada eura. Porodica Acović, bivši vlasnik zemljišta na kom je izgrađen hotel “Igalo”, dobila je, po pravosnažnoj izvršnoj presudi, 4 miliona 450 hiljada eura, “Mesopromet” 610 hiljada, advokatima je otišlo 150 hiljada eura…
Izvršni direktor, Milan Popović, nije želio da odgovara na novinarska pitanja, a stečajni upravnik Vektra Montenegro, Radojica Grba, ocijenio je postupak prodaje hotela “Igalo” skandaloznim i nezakonitim, jer, kako tvrdi, javna izvšiteljka do danas nije ih informisala o redosljedu isplate povjerioca , o iznosima i kamatama.
- Tri puta smo tražili od javnog izvršitelja da nas informiše o tome. U toku te licitacije napravljeno je niz prekršaja, trebalo je otkloniti nedostatke, jer je bilo ukupno šest prigovora povjerilaca - navodi Grba.
Tražio je Grba i izvršni direktor izuzeće javne izvršiteljke, kada su vidjeli da je prodaja “Igala” obavljena ispod 14 miliona eura. Čak i izuzeće predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom, Vesne Gazdić, što je odbijeno, a raspodjela novca je obavljena.
Grba smatra da su zlonamjerne optužbe Matijaševića da nisu htjeli da naprave poravnanje sa Mesoprometom, jer se “tražilo potpisivanje sporazuma napamet”.
- Pitanje je i da li su se mogle obračunavati kamate u periodu od kada je pokrenut prethodni stečajni postupak, a Sud donio zabranu raspolaganja imovinom - riječi su Grbe.
Stečajni upravnik većinskog vlasnika, "Vektra Montennego” i predsjednik Odbora direkora Vektra Boke, Radojica Grba, očekuje namirenje svih povjerilaca, pa i radnika daljom prodajom neopterećene imovine “Vektra Boke”.
Inače, odluke prethodne Skupštine su poništene, jer mali akcioanar Dragan Perović nije htio da potpiše zapisnik. Na današnjoj ponovljenoj sjednici smijenjen je aktuelni saziv Odbora direktora. Izabran je tročlani novi: Radovan Samardžić, Vladimir Čović u ime većinskog vlasnika i Slobodan Đokić, u ime manjinskog, umjesto dosdašnjeg Danila Matijaševića.
Izglasane su, gotovo tučom, visoke naknade članovima Odbora, u prosijeku četiri minimalca mjesečno, odnosno svakom preko 2.000 eura.
To manjinski akcionar Matijašević smatra nezakonitom i nemoralnom odlukom u situaciji kada “Vektra Boka” ima ogromne finansijske probleme i gotovo ne funkcioniše. On je optužio Radojicu Grba da radi za interese Dragana Brkovića. U žestoku raspravu su se uključivali i nezadovoljni bivši radnici, manjinski akcionari “Vektra Boke”.

Skupština akcionara Vektra Boke: Burna rasprava oko prodaje hotela “Igalo” i naknada za Odbor direktora

Prigovori i zahtjevi Osnovnom sudu u Herceg Novom za otklanjanje nepravilnosti tokom javne prodaje hotela Igalo, koje su podnijeli izvršni dužnik, “Vektra Boka”, zastupnik porodice Šabović, Ljubiša Matković i Opština Herceg Novi su na čekanju.
Kako za Novski portal objašnjava predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić, predsjednik Višeg suda treba da odluči o zahtjevu izvršnog dužnika Vektra Boke, odnosno izvršnog direktora Milana Popovića, za njeno izuzeće u postupku za izuzeće javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
Ukoliko predsjednik Višeg suda odbije zahtjev “Vektra Boke”, Vesna Gazdić moći će da odlučuje o traženom izuzeću javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
<h2>Predmet u fazi zastoja</h2>
Zemljište na kome je izgrađen hotel Igalo prodato je za 11,3 miliona eura, 11. februara Bratislavu Pidžuli, vlasniku &nbsp;firme Herc gradnja. Advokat Matković traži od Suda, pored ostalog da se utvrde sva potraživanja koja povjerioci imaju prema Vektra Boki, jer zbog nekih, poput sedam miliona eura, koje potražuje CKB, porodica Šabović može ostati bez novca.
- Upoznata sam da je punomoćnik izvršnih povjerilaca advokat Ljubiša Matković podnio zahtjev za otklanjanje nepravilnosti koji se odnosi na rad Javne izvršiteljke Jasminke Bajović, prilikom prodaje nepokretnosti – u konkretnom slučaju hotela Igalo. Odluka suda po tom pitanju ne sprečava sprovođenje izvršenja. Međutim, ukoliko Sud usvoji zahtjev za otklanjanje nepravilnosti, onda se postupak izvršenja vraća u fazu prije učinjene povrede koju Sud utvrdi, ukoliko je eventualno utvrdi. Dakle, zahtjev za otklanjanje nepravilnosti ne sprečava objavljenu javnu prodaju, budući da je nepokretnost prodata, ali nije i predata kupcu. Trenutno bi se moglo reći da je predmet u fazi zastoja, budući da je spis predmeta javne izvršiteljke Jasminke Bajović I.23/23 zajedno sa zahtjevom za otklanjanje nepravilnosti i zahtjevom za izuzeće javne izvršiteljke dostavljen ovom Sudu na dalje odlučivanje - navodi Gazdić.
<h2>Prigovor Opštine po hitnom postupku, ali ne imperativno</h2>
Zahtjev za otklanjanje nepravilnosti izjavila je i Opština Herceg Novi. O njemu će odlučivati izvršni sudija Osnovnog suda u Herceg Novom.
- Pravilo je da kada sud primi zahtjev ili bilo koji podnesak, mora ga dostaviti suprotnoj stranci, odnosno učesnicima u postupku radi izjašnjenja, kao i Javnom izvršitelju. Radi se o hitnom postupku, te će postupajući sudija odluku donijeti u najkraćem roku, cijeneći aktuelnost ovog pitanja - dodaje Gazdić.
Ipak, to ne može biti imperativni rok od tri dana, kaže Vesna Gazdić, jer se kompletan spis predmeta nalazi u Višem sudu u Podgorici radi odluke o zahtjevu za njeno izuzeće.
- Rok od tri dana se mora posmatrati od momenta kompletiranja spisa predmeta, odnosno izjašnjenja učesnika u postupku na podnijeti zahtjev za otklanjanje nepravilnosti. Izvršni sudija može i zakaziti ročište povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti, o čemu će odlučiti naknadno - dodaje ona.
Iz Opštine Herceg Novi su problematizovali početnu cijene prodaje u drugoj javnoj prodaji. Ona je trebalo da bude tolika da se namire svi izvršni povjerioci, tumače oni. Međutim, počelo se sa cijenom od 50 odsto kao početnom cijenom i smatraju da bez saglasnosti učesnika u postupku se hotel ne može prodati.
<h2>Što tačno kaže Zakon o izvršenju i obezbjeđenju</h2>
- Ne postoje različita tumačenja Zakona, jasne su odredbe čl.173 st.3 ZIO-a kojima su propisana pravila za drugu javnu prodaju - obrazlaže Gazdić.&nbsp;
Podsjeća na isti član tog Zakona, koji u st. 1 definiše da se na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti nepokretnosti. U slučaju hotela Igalo to je bilo 18,8 milioan eura.
- Međutim, odredbom čl.173 st.2 ZIO-a propisano da se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti ( i ovaj stav se odnosi na prvu javnu prodaju). Dakle, citirano zakonsko određenje propisano stavovima 1 i 2 člana 173 ZIO, odnosi se na prvu javnu prodaju, koja u konkretnom slučaju nije uspješno realizovana. Desila se druga javna prodaja, koju reguliše odredba čl.173 st.3 ZIO, a kojim je propisano da se nepokretnost ne može prodati ispod 50 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, što se u konkretnom slučaju i desilo, pri čemu je licitiranjem između dva ponuđača, došlo do iznosa od 11,3 miliona eura. Napominjem da ovaj &nbsp;sud nije zauzeo nikakav stav, niti tumačio normu, jer još uvjek nije donijeta odluka po ovom pitanju - navela je Gazdić.
Očekuje se da kupac, kompanija Herc gradnja, ipak, uplati u previđenom roku od 15 dana svih skoro 11,3 miliona eura za zemljište hotela Igalo.
Kako je Sud obavijestila javna izvršiteljka Jasminka Bajović, ukoliko Herc gradnja uplati ukupan iznos od 11.225.000,00 eura javni izvršitelj će u roku od 24 sata obaviti transferisanje novca Poreskoj upravi CG, kao založnom povjeriocu prvog reda, u skladu sa čl. 186 ZIO-a. To je &nbsp;iznos od 5,3 miliona eura ( što predstavlja zbir glavnog poreskog duga i kamata).
- Takođe smo informisani da ukoliko se probije rok za uplatu prodajne cijene do 28. februara ( što znači da ukoliko najbolje rangirani kupac odustane od kupovine, a njegov krajnji rok za uplatu je 26. 02. 2025.godine) javni izvršitelj poziva drugog ponudioca da u roku od 15 dana uplati prodajnu cijenu - zaključuje predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić.

“Vektra Boka” traži izuzeće predsjednice Osnovnog suda

Sredstvima koja su deponovana kod notara, milion i 30 hiljada dinara, novi akcionar Vektra Boke, „Ellena grupa“ je obavila uplatu prema Poreskoj upravi, potvrdio je Novskom portalu, vlasnik Danilo Matijašević. Time je definitivno otklonjena bojazan od stečaja.
Transfer je obavljen nakon presude Apelacionog suda Crne Gore, kojom je i odluka Privrednog suda o odbijanju uvođenja stečaja, pravosnažna.
- Radnici „Vektra Boke“ ostvaruju sada pravo za odlazak u penziju, jer će im biti uplaćen radni staž za period od decembra 2012. godine do jula 2019. godine - kaže Matijašević, podsjećajući da se tome protivi Đorđe Rajak, koji zastupa NVO Bivši radnici Vektra Boke, prenosi Novski portal.

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

&nbsp;Vlada i Savjet za privatizaciju treba hitno da nađu rješenje za radnike Vektra Boke, kako bi im se povezao radni staž i izmirila dugovanja, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da procesuira sve nezakonite radnje i aktere u procesu privatizacije. To su, kako prenosi PR Centar, poručili predstavnici nevladinog udruženja (NVU) radnika Vektra Boka na pres konferecniji povodom borbe za ostvarenje prava radnika i drugih problema sa kojima se suočavaju. Predstavnik NVU radnika Vektra Boka Đorđe Rajak kazao je da nijedan objekat HTP Boke danas nije u upotrebi i devastiran je 100 odsto. - Kroz te objekte dolazi se do stečaja. Prihvaćen je plan reorganizacije. Taj plan reorganizacije je trebalo da traje četiri godine, a trajao je šest, a u suštini i sad je na snazi. Odmah 2017. godine otvorena je nova firma Plaža Boka i preko toga računa i novog društva su se obavljale transakcije, s tim što se i danas obavlja preko tog društva i raznim cesijama, a zakonski nije dozvoljeno ni u jednom momentu da se izbjegava račun društva koje je u reorganizaciji. Dugovi su uvećavani, Plan se nije rješavao, a imovina je pljačkana - kazao je Rajak. Ukazao je da je vrijednost Vektra Boke minimalno 120 miliona, a jedna trećina je prodata za 350 hiljada eura, što znači da je ostatak 650 hiljada eura, odnosno, namjera je da se cijela imovina HTP Boke proda za milion eura, „što je nedopustivo“. - S obzirom na to da Vektra Investment duguje sedam miliona eura, desila se prodaja akcija i to da ne povjerujete- za svega 350 hiljada eura. Kupac akcija je pročitao oglas, ispunio virman, prebacio novac i postao vlasnik akcija za svega dvije minute. Jasno je da se radilo o pripremljenoj prevari, koja je odrađena i danas traje. Priprema se nova pljačka prodaje akcija od 59 odsto - istakao je Rajak. SDT je na osnovu krivičnih prijava, uradio tužbeni zahtjev i predao ga istražnoj sutkinji Suzani Mugoši, koja ga je proslijedila predsjedniku suda Borisu Saviću, koji je donio rješenje bez prava na žalbu i „potvrdio da nema nikakvih kriminalnih radnji u privatizaciji HTP Boke“. - Potvrdio je Ugovor kao da je sve ispoštovano i završeno, a nije ništa - jasan je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Đorđe Rajak"> </figure>  Najveća muka radnika Vektra Boke je, kako je dodao, socijalni program. - O socijalnom programu u kupoprodajnom ugovoru piše da radnici ne smiju biti otpuštani pet godina, da se mora ispoštovati granski, opšti i pojedinačni kolektivni ugovor u cjelosti. Od toga nije ispoštovano ništa. Imamo teško bolesnih kolega. Jedna koleginica je teško bolesna, nema uslove za penziju, nisu plaćeni porezi i doprinosi, nema godine starosti, a ne može da živi. Takvih je oko 70. Ima 30-ak koji primaju privremene penzije i niko im neće nadoknaditi raziku što gospodin Brković nije platio poreze i doprinose i mi javno pitamo gdje je novac - naglasio je Rajak. Smatra da su radnici žrtva „zločina i terorista“. - Preko 20 kolega nije dočekalo penziju. Najavljujemo tužbu i državi, i Vladi i gospodinu Brkoviću. Prvo ćemo Brkovića tužiti, ima svoju imovinu i neka plati. On ne mora u penziju nikad ići što se tiče nas, ali mi tražimo svoja prava i nećemo odustati od tuga. Na kraju ćemo svih 200 nas otići u Hotel Plažu i nećemo se pomjeriti dok nam se ne izmire sve obaveze - jasan je Rajak. Zahtjevaju da se uvede stečaj bez odlaganja, a kako je kazao, predmetni sudija je do sada izlazio u susret i prihvatao "razne podneske koji nisu bili mjerodavni i za koje se ustanovilo da su falsifikovani i na osnovu toga je odlagano ročište". Traže da se prekine ta praksa, procesuiraju potpisinici i podnosioci tih zahtjeva, a "sumnjamo da se ponovo ista stvar priprema za odlaganje narednog ročišta što je nedopustivo". Radnici su zatražili i da se sazove hitna sjednica Savjeta za privatizaciju, kako bi se spasila imovina, da se blokiraju akcije tj. sva imovina HTP Boke, da SDT hitno procesuira sve nezakonite radnje i aktere. - Tražimo da Ministartsvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine što prije sprovede zaključak u dijelu socijalnog programa po uzoru na Brodogradilište iz Bijele. Tražimo raskid ugovor kako bi se obezbijedila sredstva iz svoje imovine, a ne iz kredita, da se imovina Boke izdvoji iz Vektre Montenegro. Zahtjevamo da se preko Vlade ili Savjeta za privatizaciju nađe vanredno rješenje za radnike HTP Boke, tj. Vektra Boke i da im se poveže radni staž. Tražimo da se procesura vlasnik 59 odsto akcija i 33 odsto akcija, koje su već otuđene zbog zloupotrebe i da se isplati radnicima razlika izgubljene dobiti, jer zbog njegove greške primaju umanjene penzije, ili neki zbog neplaćenog radnog staža ne mogu godinama u penziju, a imaju uslov - saopštio je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Olivera Doklestić"> </figure>  Aktivistkinja iz Herceg Novog Olivera Doklestić ukazala je da državne institucije ne rade svoj posao i da je prosječna plata u tom gradu 40 eura niža u odnosu na prosjek na nivou države. - Ono što se dešava sa prostorom u Herceg Novom u posljednje vrijeme je pojam budvanizacije, što je negativan trend u prostoru. 346 miliona eura je nevjerovatna suma koja pokazuje koliko su grad i država zajedno izgubili zbog toga što ne rade hoteli Igalo, Plaža, Tamaris. Svaki normalan čovjek treba da se šokira kako država može da ostane mirna, a da je toliki novac nestao u nekakvim čudnim ponorima -kazala je Doklestić. Pozvala je Ministarstvo ekonomije da se pozabavi navedenim brojkama i zaključila da se mnogo govori o gradnji novih objekata „a zaboravljamo da u ova tri objekta leži veliko bogatstvo“. - Nezajažljivost za stvaranjem novca na štetu životne sredine, prirodnih vrijednosti je toliko velika da ćemo se o nju vrlo brzo saplesti, jer za sve što se dešava u prostoru reperkusije su mnogo veće. Ako ih danas ne osjetimo, osjetićemo sjutra. Ne treba nam uništavanje oblale. Svi hoteli koje sam pomenula su imali svoje plaže, ali hoteli Tamaris i Igalo su već izgubili svoje plaže - rekla je Doklestić. Radnici Vektra Boke, kako je ukazala, ne zaslužuju da nemaju primanja, da umiru razočarani u sredini koja slovi kao turistička, već zaslužuju mnogo više poštovanja.

1084x550

Socijalni program najveća muka radnika Vektra Boke, Vlada i Savjet za privatizaciju hitno da nađu rješenje

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Crnogorska muzičarka Mila Nikić biće gošća astropsihološkog talk show programa „Znak – Podznak“, koji se emituje ove subote na &nbsp;Televiziji E.
Gledaoci će imati priliku da kroz razgovor u ovom formatu saznaju više o njenom umjetničkom putu, ličnim inspiracijama i aspektima ličnosti sagledanim kroz prizmu astropsihologije.
Emisija „Znak – Podznak“ biće emitovana večeras od 22 sata na Televiziji E.

Mila Nikić gošća emisije „Znak – Podznak“

- Ovo nije partnerstvo, odnosno istorijski sporazum sa Vladom Crne Gore, ovo je istorijsko poniženje jedne opštine. Kakav apsurd od lokalne vlasti sa dugoročnim štetnim posljedicama po Opštinu Ulcinj i njene resurse - saopštio je danas predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
On je reagovao nakon što je saopšteno da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
- Smanjiti sopstvenom voljom ingerencije opštine, kao u davna vremena za koja smo mislili da su prošla, može samo ova lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine.
Od 100 posto upravljača Ulcinjske solane svojom voljom, vizijom i znanjem su prihvatili da budu manjinski posmatrači od 40 posto u zajedničkom preduzeću sa Vladom Crne Gore. Ludilu i neznanju nije ni tu kraj, jer moramo za to i dodatno da platimo 1,6 miliona eura iz budžeta Opštine. Kakav javašluk!? Opština opet postaje nebitna institucija na svojoj teritoriji i to svojom voljom odnosno voljom partija na vlasti. Samo da podsjetimo da je Vlada Dritana Abazovića vratila čitavi prostor Solane, odnosno oduzela tajkunima koji su je uništili. Zar je malo 15 miliona metara kvadratnih da se prepušta na ovaj način? Zar nijeste ništa naučili od tridesetogodišnje vladavine DPS-a nad ovim gradom? Zar je opština kriva za pljačku Solane? Zar smo se džaba borili da Opština Ulcinj polako postane ravnopravna sa drugim opštinama? Zar opet da prihvatite diskriminaciju nad jednom opštinom zarad dvije fotelje? Dokle? A možda i najvažnije pitanje koje niko ne tretira uopšte, kada će početi proizvodnja soli? - &nbsp;naveo je Bajraktari u saopštenju.&nbsp;

Barjaktari: Istorijsko poniženje Ulcinja, Opština prihvatila da bude manjinski upravljač Solane

Mještani Zete uputili su otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću povodom izjava sa pres-konferencije, na kojoj je pored njega govorio i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani gospodine Mujoviću,
Obraćamo Vam se javno povodom teksta na portalu Borba, u kojem se prenosi Vaša izjava, kao i izjava Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa konferencije za medije koju ste održali povodom „situacije u Botunu“.
Odmah na početku želimo da vam kažemo: „Sram vas bilo!“ Ono što je izrečeno tokom ove konferencije je toliko sramotno da je nedostojno pozicije jednog gradonačelnika. Onim što ste rekli na ovoj konferenciji, ponizili ste građane Zete.
Kako biste branili projekat kolektora i spalionice, vi ste se opredijelili za strategiju obmanjivanja, patetisanja i poluistina.
Prije svega – nudite nam vlasnički udio u postrojenju, priključke, mjesto predsjednika Upravnog odbora za postrojenje i prednost pri zaposlenju u Spalionici. Pa čekajte – da li vi stvarno mislite da bismo mi prodali svoju budućnost i zdravlje naše djece zarad funkcija i plata? Sram Vas bilo, gospodine Mujoviću! Ovim ste pljunuli u lice svih građana Zete.
Odjednom ste se sjetili značaja saniranja bazena crvenog mulja i kažete da kolektor i spalionica neće biti otvoreni dok se bazen ne sanira. Sad ste se sjetili, kada vam gori pod nogama? Sram vas bilo! Nismo mi djeca kojoj obećavate igračke i slatkiše kada ih vodite kod doktora. Vrijeđate našu inteligenciju gospodine Mujoviću.
Vaša tvrdnja za „izduvne gasove dva kamiona“ bi bila komična, da je ne koristite kako biste obmanuli građane Zete o stvarnim opasnostima. Kako ste uspjeli da u isti koš stavite produkte sagorijevanja fekalnog otpada i emisiju štetnih gasova iz kamiona?
Prvo, ako su to samo „dva kamiona“, pa napravite spalionicu ispred svoje kuće! Drugo, poredite „babe i žabe“. Zagađivači iz motornih vozila nisu isti kao štetne materije koje nastaju sagorijevanjem otpada. Dioksini i furani, koji nastaju sagorijevanjem fekalnog mulja, su visoko toksični i rizični.
Obećavate da ćete gasiti spalionicu ukoliko dođe do prekoračenja praga „emisije štetnih gasova“. Međutim, prag o kom pričate je samo pravni prag. Ispod tog praga rizik se smatra „prihvatljivim“, ali i dalje postoji. Globalne studije i analize su pokazale da spalionice fekalnog mulja nisu „bezopasne“, već da su postrojenja visokog rizika. Opasnost je najveća za radnike i ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Nije istina da „negiramo ono što već postoji u EU“. Ovdje ste jedino vi negirali naše pravo da odlučujemo o stvarima koje se nas tiču, što je jedan od osnovnih principa Evropske unije. Mi nismo protiv razvoja i protiv EU. Ali, niko ne smije da koristi razvoj i put u EU kao opravdanje da nam ispred kuća izgradi nešto što će nas trovati.
Izjava ministra Ćulafića „da su svi uzeli učešće u odlukama Vlade za pomenuto postrojenje“ je još jedan šamar za građane Zete. Koji su to svi ministre? O našim životima su izgleda odlučivali svi drugi osim nas. O budućnosti Zete mogu da odlučuju samo građani Zete. Ne gradonačelnici Podgorice, ne ministri u Vladi, ne ambasadori Evropske unije. Tačka.
Jedna od rijetkih tačnih tvrdnji koje su izrečene je da je „prilikom sastanaka sa mještanima Botuna naš stav bio glasan. Nema gradnje postrojenja u Botunu“. Mi nećemo odustati od borbe za budućnost naših porodica. Mi podržavamo prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, ali ne po cijenu zdravlja mještana Zete.
Spalionice i kolektora u Zeti neće biti!
Na kraju, da vam odgovorimo na pitanje koje ste postavili tokom ove konferencije: „Ako idem da uništim nekoga, gdje će mi ostatak života?“ Mi taj ostatak, nakon svega što ste uradili i izgovorili, svakako ne vidimo na poziciji gradonačelnika glavnog grada.

Građani Zete pisali Mujoviću: Vrijeđate našu inteligenciju, zar mislite da bismo prodali budućnost i zdravlje djece zarad funkcija i plata?

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vektra-boka