Pred Osnovnim državnim tužilaštvom Herceg Novi tokom 2025. godine formirano je 11 predmeta po prijavama kompanije Elena grupa ili ovlašćenih predstavnika tog društva, protiv odgovornih lica u AD „Vektra Boka“, saopšteno je Radio televiziji Herceg Novi iz hercegnovskog tužilaštva.
- Jedna krivična prijava je odbačena, a dva predmeta su ustupljena u nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. U ostalim predmetima u toku je postupak izviđaja i odluka će biti donijeta kada se prikupe potrebna obavještenja i podaci. Istovremeno, formirana su tri predmeta po prijavama odgovornih lica u AD „Vektra Boka“ protiv odgovornih lica u kompaniji Elena grupa i u tim predmetima je u toku postupak izviđaja - naveli su iz ODT-a.
Kompanija Elena grupa, koja je i vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala u Vektra Boki, podnijela je tužilaštvu više krivičnih prijava protiv odgovornih lica u kompaniji „Vektra Boka“ i to zbog potpisivanja &nbsp;štetnog ugovora za zakup parkinga na prostoru nekadašnjeg hotela Tamaris, zbog nepotpisivanja sporazuma sa firmom Mesopromet, za zloupotrebu službenog položaja i prevaru u izvršnim postupcima, za omogućavanje odliva novca kroz fiktivne ugovore, kompenzacije i lažne investicije, kao i zbog nezakonitog prenosa vlasništva u „Vektra Boki“.
Iz Elena grupe pozvali su nadležne institucije da, kako navode, hitno istraže zloupotrebe i preduzmu odgovarajuće mjere protiv odgovornih lica, u cilju zaštite interesa akcionara i zakonitog poslovanja društva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ODT formiralo 11 predmeta protiv odgovornih u Vektra Boki

Da li će predstavnik većinskog akcijskog kapitala preduzeća Vektra Boka i aktuelno rukovodstvo izmiriti poreski dug prema Opštini do 16. juna, čime bi bilo otpisano 550 hiljada eura kamate, jedno je od pitanja koje je na konferenciji za medije postavio vlasnik trećine akcija Danilo Matijašević. Povod za konferenciju bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
Vlasnik 33 odsto akcija u kompaniji Vektra Boka Danilo Matijašević prozvao je na konferenciji za medije u Hotelu Plaža članove odbora direktora, koji za osam mjeseci, kako navodi, nisu donjeli ni jednu bitnu odluku, i stečajnog upravnika Vektre Montenegro Radojicu Grbu da se izjasne jesu li sposobni da izvedu firmu na pravi put.
– Bili smo se dogovorili da se ulože sredstva u hotel Plažu i mi smo imali da sredstva, da otvorimo objekat „A“. Taj objekat ima oko 318 ležajeva i sa restoranom je mogao da funkcioniše ovog ljeta – navodi on.
Matijašević se osvrnuo na, kako je rekao, fiktivna ulaganja u Vekta Boku, zahvaljujići kojima su izvlačena sredstva za Vektru Montenegro u stečaju, o čemu je informisano tužilaštvo, a biće upoznat i Privredni sud.
– Vidjećemo kako je leglo na firmu 2,3 miliona eura od CKB banke. Na ove račune Vektra Boke nisu legle pare, ali znamo gdje su legle. Dostavićemo dokumentaciju, pošto izvršni direktor nije i ne želi da je dostavi. Ujedno je dao opoziv punomoći za CKB banku, u visini od 27 miliona eura – informisao je Matijašević.
Dodaje da je 1,3 miliona eura za izmirenje dugovanja prema Poreskoj upravi i dalje blokirano na računu notarke, te da je većinski vlasnik akcija iznevjerio dogovore koje su postigli.
– Da li će da završi otpis kamata za porez kod Opštine Herceg Novi u iznosu od 550 hiljada i kako to namjerava da uradi, pošto mu je rok do 16. juna – pitao je Matijašević.
Povod za konferenciju, kako je kazao jedan od zaposlenih, Vojin Miljanić, bila je i odluka izvršnog direktora Milana Popovića da radnicima zabrani iznošenje podatka i informacija u javnost.
– Pod zabranom iznošenja podataka, dokumenata i informacija podrazumijeva se odavanje podataka koji se odnose na rad i poslovanje Društava, posebno podaci koji se odnose na ukupan prihod i troškove poslovanja, vrijednost imovine, visina dobiti ili gubitka, način raspodjele dobitaka, pokriće gubitaka, visina zarade zaposlenih članova Odbora direktora, kao i odavanje ličnih podataka zaposlenih i svih drugih podataka, čije bi saopštenje neovlašćenim licima, zbog njihovog značaja i prirode, bilo protivno interesima Društva i interesima zaposlenih i onda nam se prijeti otkazom – istakao je on.
Kako navodi Miljanić, upravo stečajni upravnik Grba i menadžment blokiraju prodaju placeva u Njivicama i Igalu.
– Od prodaje tih placeva trebalo je da budu namireni radnici iznosom u visini &nbsp;od oko 300 hiljada eura i Opština u visini od 200 hiljada. Ukoliko se to odradi do 16. juna, kamata prema Opštini bila bi umanjena. Oni to nisu u mogućnosti da urade do 16. juna. Opet će se kamata računati Opštini, pa prilikom druge prodaje, mi radnici ćemo opet biti iza države. Šta god da se poslije proda, radnici se neće naplatiti u potpunosti – kazao je Miljanić.
Matijašević je informisao da je menadžmentu ponudio otkup 10 odsto akcija, kako bi od tih sredstava namirio dugovanja prema radnicima Vektre Montenegro, aon bi isplatio radnike Boke kao većinski vlasnik.
Novinari koji su prisustvovali konferenciji pozvali su izvršnog direktora Milana Popovića i sekretara društva Ranka Grbavca za komentar, međutim Popović nije odgovarao da telefonske pozive, a Grbavac je kazao da nema ovlašćenje da daje izjave, prenosi RTHN.

Matijašević: Odbor direktora Vektra Boke bez bitnih odluka više od osam mjeseci

Nedavna prodaja Hotela Igalo zaokupila je akcionare Vektra Boke, koji su na Skupštini iskazali nezadovoljstvo iz različitih motiva. Većinski “Vektra Montenegro”, koju zastupa stečajni upravnik Radojica Grba ocijenio je način prodaje skandaloznom, jer su očekivali znatno više od 11,3 miliona eura.
Najveći manjinski akcionar, Ellena grupa i Danilo Matijašević, krive novog direktora Milana Popovića i Grbu što su propustili šansu da poravnanjem sa “Meso prometom” i otpisom kamata dobiju taman toliko novca koliko su mogli biti izmireni i radnici. A oni su dobili samo jednu trećinu, ili 100 hiljada eura od prodaje “Igala”.
- Uvijek sam se zalagao za radnike, oni su stvarali ovu firmu i želim da se obeštete. Čim sam kupio 33 odsto akcija i došao u kompaniju kazao sam da želim da isplatim sva dugovanja radnicima, Poreskoj upravi i Opštini. Nakon nedavne prodaje hotela Igalo, sredstva su legla na račun, povećan je radni staž. Želeći da ispaltim radnike ugovorio sam sa povjeriocem “Mesoprometom” da mu se plati 340 hiljada eura, ali novi izvršni direktor “Vektrta Boke”, Milan Popović nije htio da potpiše poravnanje. Bijelopoljskoj kompaniji je sada palećno čak 610 hiljada eura. Nanijeta je šteta “Vektra Boki” oko 270 hiljada eura, a za radnike nije bilo sredstava od prodaje “Igala” - kazao je, nakon Skupštine, Matijašević.
On je zato odlučan da se radnici obeštete novom prodajom imovine “Vektra Boke”.
Matijaševć ističe da je od 11,3 milioan eura , koliko je novi vlasnik “Herc gradnja” platio na javnoj prodaji za “Igalo”, izmireno oko četiri miliona eura Poreskoj upravi, sa otpisanom kamatom od 1,5 milion. Opština Herceg Novi, po osnovu potraživanja za porez od nepokretnosti, dobila je 2 miliona, a otpisana kamata je oko 500 hiljada eura. Porodica Acović, bivši vlasnik zemljišta na kom je izgrađen hotel “Igalo”, dobila je, po pravosnažnoj izvršnoj presudi, 4 miliona 450 hiljada eura, “Mesopromet” 610 hiljada, advokatima je otišlo 150 hiljada eura…
Izvršni direktor, Milan Popović, nije želio da odgovara na novinarska pitanja, a stečajni upravnik Vektra Montenegro, Radojica Grba, ocijenio je postupak prodaje hotela “Igalo” skandaloznim i nezakonitim, jer, kako tvrdi, javna izvšiteljka do danas nije ih informisala o redosljedu isplate povjerioca , o iznosima i kamatama.
- Tri puta smo tražili od javnog izvršitelja da nas informiše o tome. U toku te licitacije napravljeno je niz prekršaja, trebalo je otkloniti nedostatke, jer je bilo ukupno šest prigovora povjerilaca - navodi Grba.
Tražio je Grba i izvršni direktor izuzeće javne izvršiteljke, kada su vidjeli da je prodaja “Igala” obavljena ispod 14 miliona eura. Čak i izuzeće predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom, Vesne Gazdić, što je odbijeno, a raspodjela novca je obavljena.
Grba smatra da su zlonamjerne optužbe Matijaševića da nisu htjeli da naprave poravnanje sa Mesoprometom, jer se “tražilo potpisivanje sporazuma napamet”.
- Pitanje je i da li su se mogle obračunavati kamate u periodu od kada je pokrenut prethodni stečajni postupak, a Sud donio zabranu raspolaganja imovinom - riječi su Grbe.
Stečajni upravnik većinskog vlasnika, "Vektra Montennego” i predsjednik Odbora direkora Vektra Boke, Radojica Grba, očekuje namirenje svih povjerilaca, pa i radnika daljom prodajom neopterećene imovine “Vektra Boke”.
Inače, odluke prethodne Skupštine su poništene, jer mali akcioanar Dragan Perović nije htio da potpiše zapisnik. Na današnjoj ponovljenoj sjednici smijenjen je aktuelni saziv Odbora direktora. Izabran je tročlani novi: Radovan Samardžić, Vladimir Čović u ime većinskog vlasnika i Slobodan Đokić, u ime manjinskog, umjesto dosdašnjeg Danila Matijaševića.
Izglasane su, gotovo tučom, visoke naknade članovima Odbora, u prosijeku četiri minimalca mjesečno, odnosno svakom preko 2.000 eura.
To manjinski akcionar Matijašević smatra nezakonitom i nemoralnom odlukom u situaciji kada “Vektra Boka” ima ogromne finansijske probleme i gotovo ne funkcioniše. On je optužio Radojicu Grba da radi za interese Dragana Brkovića. U žestoku raspravu su se uključivali i nezadovoljni bivši radnici, manjinski akcionari “Vektra Boke”.

Skupština akcionara Vektra Boke: Burna rasprava oko prodaje hotela “Igalo” i naknada za Odbor direktora

Prigovori i zahtjevi Osnovnom sudu u Herceg Novom za otklanjanje nepravilnosti tokom javne prodaje hotela Igalo, koje su podnijeli izvršni dužnik, “Vektra Boka”, zastupnik porodice Šabović, Ljubiša Matković i Opština Herceg Novi su na čekanju.
Kako za Novski portal objašnjava predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić, predsjednik Višeg suda treba da odluči o zahtjevu izvršnog dužnika Vektra Boke, odnosno izvršnog direktora Milana Popovića, za njeno izuzeće u postupku za izuzeće javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
Ukoliko predsjednik Višeg suda odbije zahtjev “Vektra Boke”, Vesna Gazdić moći će da odlučuje o traženom izuzeću javne izvršiteljke Jasminke Bajović.
<h2>Predmet u fazi zastoja</h2>
Zemljište na kome je izgrađen hotel Igalo prodato je za 11,3 miliona eura, 11. februara Bratislavu Pidžuli, vlasniku &nbsp;firme Herc gradnja. Advokat Matković traži od Suda, pored ostalog da se utvrde sva potraživanja koja povjerioci imaju prema Vektra Boki, jer zbog nekih, poput sedam miliona eura, koje potražuje CKB, porodica Šabović može ostati bez novca.
- Upoznata sam da je punomoćnik izvršnih povjerilaca advokat Ljubiša Matković podnio zahtjev za otklanjanje nepravilnosti koji se odnosi na rad Javne izvršiteljke Jasminke Bajović, prilikom prodaje nepokretnosti – u konkretnom slučaju hotela Igalo. Odluka suda po tom pitanju ne sprečava sprovođenje izvršenja. Međutim, ukoliko Sud usvoji zahtjev za otklanjanje nepravilnosti, onda se postupak izvršenja vraća u fazu prije učinjene povrede koju Sud utvrdi, ukoliko je eventualno utvrdi. Dakle, zahtjev za otklanjanje nepravilnosti ne sprečava objavljenu javnu prodaju, budući da je nepokretnost prodata, ali nije i predata kupcu. Trenutno bi se moglo reći da je predmet u fazi zastoja, budući da je spis predmeta javne izvršiteljke Jasminke Bajović I.23/23 zajedno sa zahtjevom za otklanjanje nepravilnosti i zahtjevom za izuzeće javne izvršiteljke dostavljen ovom Sudu na dalje odlučivanje - navodi Gazdić.
<h2>Prigovor Opštine po hitnom postupku, ali ne imperativno</h2>
Zahtjev za otklanjanje nepravilnosti izjavila je i Opština Herceg Novi. O njemu će odlučivati izvršni sudija Osnovnog suda u Herceg Novom.
- Pravilo je da kada sud primi zahtjev ili bilo koji podnesak, mora ga dostaviti suprotnoj stranci, odnosno učesnicima u postupku radi izjašnjenja, kao i Javnom izvršitelju. Radi se o hitnom postupku, te će postupajući sudija odluku donijeti u najkraćem roku, cijeneći aktuelnost ovog pitanja - dodaje Gazdić.
Ipak, to ne može biti imperativni rok od tri dana, kaže Vesna Gazdić, jer se kompletan spis predmeta nalazi u Višem sudu u Podgorici radi odluke o zahtjevu za njeno izuzeće.
- Rok od tri dana se mora posmatrati od momenta kompletiranja spisa predmeta, odnosno izjašnjenja učesnika u postupku na podnijeti zahtjev za otklanjanje nepravilnosti. Izvršni sudija može i zakaziti ročište povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti, o čemu će odlučiti naknadno - dodaje ona.
Iz Opštine Herceg Novi su problematizovali početnu cijene prodaje u drugoj javnoj prodaji. Ona je trebalo da bude tolika da se namire svi izvršni povjerioci, tumače oni. Međutim, počelo se sa cijenom od 50 odsto kao početnom cijenom i smatraju da bez saglasnosti učesnika u postupku se hotel ne može prodati.
<h2>Što tačno kaže Zakon o izvršenju i obezbjeđenju</h2>
- Ne postoje različita tumačenja Zakona, jasne su odredbe čl.173 st.3 ZIO-a kojima su propisana pravila za drugu javnu prodaju - obrazlaže Gazdić.&nbsp;
Podsjeća na isti član tog Zakona, koji u st. 1 definiše da se na prvom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti nepokretnosti. U slučaju hotela Igalo to je bilo 18,8 milioan eura.
- Međutim, odredbom čl.173 st.2 ZIO-a propisano da se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti ( i ovaj stav se odnosi na prvu javnu prodaju). Dakle, citirano zakonsko određenje propisano stavovima 1 i 2 člana 173 ZIO, odnosi se na prvu javnu prodaju, koja u konkretnom slučaju nije uspješno realizovana. Desila se druga javna prodaja, koju reguliše odredba čl.173 st.3 ZIO, a kojim je propisano da se nepokretnost ne može prodati ispod 50 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, što se u konkretnom slučaju i desilo, pri čemu je licitiranjem između dva ponuđača, došlo do iznosa od 11,3 miliona eura. Napominjem da ovaj &nbsp;sud nije zauzeo nikakav stav, niti tumačio normu, jer još uvjek nije donijeta odluka po ovom pitanju - navela je Gazdić.
Očekuje se da kupac, kompanija Herc gradnja, ipak, uplati u previđenom roku od 15 dana svih skoro 11,3 miliona eura za zemljište hotela Igalo.
Kako je Sud obavijestila javna izvršiteljka Jasminka Bajović, ukoliko Herc gradnja uplati ukupan iznos od 11.225.000,00 eura javni izvršitelj će u roku od 24 sata obaviti transferisanje novca Poreskoj upravi CG, kao založnom povjeriocu prvog reda, u skladu sa čl. 186 ZIO-a. To je &nbsp;iznos od 5,3 miliona eura ( što predstavlja zbir glavnog poreskog duga i kamata).
- Takođe smo informisani da ukoliko se probije rok za uplatu prodajne cijene do 28. februara ( što znači da ukoliko najbolje rangirani kupac odustane od kupovine, a njegov krajnji rok za uplatu je 26. 02. 2025.godine) javni izvršitelj poziva drugog ponudioca da u roku od 15 dana uplati prodajnu cijenu - zaključuje predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić.

“Vektra Boka” traži izuzeće predsjednice Osnovnog suda

Sredstvima koja su deponovana kod notara, milion i 30 hiljada dinara, novi akcionar Vektra Boke, „Ellena grupa“ je obavila uplatu prema Poreskoj upravi, potvrdio je Novskom portalu, vlasnik Danilo Matijašević. Time je definitivno otklonjena bojazan od stečaja.
Transfer je obavljen nakon presude Apelacionog suda Crne Gore, kojom je i odluka Privrednog suda o odbijanju uvođenja stečaja, pravosnažna.
- Radnici „Vektra Boke“ ostvaruju sada pravo za odlazak u penziju, jer će im biti uplaćen radni staž za period od decembra 2012. godine do jula 2019. godine - kaže Matijašević, podsjećajući da se tome protivi Đorđe Rajak, koji zastupa NVO Bivši radnici Vektra Boke, prenosi Novski portal.

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

Apelacioni sud odbio je žalbu Nevladine organizacije „Bivši radnici Vektra Boke“ na odluku Privrednog suda da odbije prijedlog Poreske uprave da se u kompaniju Vektra Boka uvede stečaj. Time odluka Privrednog suda postaje pravosnažna, potvrdio je za RTHN vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević koja je prije nešto više od pola godine kupila 33 odsto akcija kompanije Vektra Boka.
Matijašević navodi da Poreska uprava sada može da naplati 1.030.000 eura poreskog duga koji je deponovan kod notara i da slijedi ispunjavanje obaveza koje Vektra Boka ima prema radnicima, opštini i državi.
Matijašević očekuje da će sud uskoro donijeti odluku o skidanju privremene mjere zabrane otuđenja imovine čime se otvara mogućnost za prodaju hotela Igalo. Podsjećamo, hotel Igalo je u postupku prinudne prodaje radi naplate potraživanja nekadašnjih vlasnika zemljišta na kom se objekat nalazi, kojeg su preko Privrednog suda odgodili bivši radnici okupljeni u NVO „Bivši radnici Vektra Boke”.
Urađena je i nova procjena te imovine koja sada iznosi 18. 850.000 eura.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“. Matijašević kaže i da će uskoro biti završeno finansijsko vještačenje koje je Elena grupa zatražila nakon „ulaska“ u kompaniju.

Pravosnažna presuda Privrednog suda: Vektra Boka ne ide u stečaj

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog. 
 
- Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca - navodi se u saopštenju. 
 
Navedena odluka, kako je saopšteno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen prijedlog za uvođenje stečaja u "Vektra Boku"

&nbsp;Vlada i Savjet za privatizaciju treba hitno da nađu rješenje za radnike Vektra Boke, kako bi im se povezao radni staž i izmirila dugovanja, a Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da procesuira sve nezakonite radnje i aktere u procesu privatizacije. To su, kako prenosi PR Centar, poručili predstavnici nevladinog udruženja (NVU) radnika Vektra Boka na pres konferecniji povodom borbe za ostvarenje prava radnika i drugih problema sa kojima se suočavaju. Predstavnik NVU radnika Vektra Boka Đorđe Rajak kazao je da nijedan objekat HTP Boke danas nije u upotrebi i devastiran je 100 odsto. - Kroz te objekte dolazi se do stečaja. Prihvaćen je plan reorganizacije. Taj plan reorganizacije je trebalo da traje četiri godine, a trajao je šest, a u suštini i sad je na snazi. Odmah 2017. godine otvorena je nova firma Plaža Boka i preko toga računa i novog društva su se obavljale transakcije, s tim što se i danas obavlja preko tog društva i raznim cesijama, a zakonski nije dozvoljeno ni u jednom momentu da se izbjegava račun društva koje je u reorganizaciji. Dugovi su uvećavani, Plan se nije rješavao, a imovina je pljačkana - kazao je Rajak. Ukazao je da je vrijednost Vektra Boke minimalno 120 miliona, a jedna trećina je prodata za 350 hiljada eura, što znači da je ostatak 650 hiljada eura, odnosno, namjera je da se cijela imovina HTP Boke proda za milion eura, „što je nedopustivo“. - S obzirom na to da Vektra Investment duguje sedam miliona eura, desila se prodaja akcija i to da ne povjerujete- za svega 350 hiljada eura. Kupac akcija je pročitao oglas, ispunio virman, prebacio novac i postao vlasnik akcija za svega dvije minute. Jasno je da se radilo o pripremljenoj prevari, koja je odrađena i danas traje. Priprema se nova pljačka prodaje akcija od 59 odsto - istakao je Rajak. SDT je na osnovu krivičnih prijava, uradio tužbeni zahtjev i predao ga istražnoj sutkinji Suzani Mugoši, koja ga je proslijedila predsjedniku suda Borisu Saviću, koji je donio rješenje bez prava na žalbu i „potvrdio da nema nikakvih kriminalnih radnji u privatizaciji HTP Boke“. - Potvrdio je Ugovor kao da je sve ispoštovano i završeno, a nije ništa - jasan je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102116100_8bcbe80afe7cf9897dc1f66b3c3728277a47b24231398863e3db006cdaaaf77e" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Đorđe Rajak"> </figure>  Najveća muka radnika Vektra Boke je, kako je dodao, socijalni program. - O socijalnom programu u kupoprodajnom ugovoru piše da radnici ne smiju biti otpuštani pet godina, da se mora ispoštovati granski, opšti i pojedinačni kolektivni ugovor u cjelosti. Od toga nije ispoštovano ništa. Imamo teško bolesnih kolega. Jedna koleginica je teško bolesna, nema uslove za penziju, nisu plaćeni porezi i doprinosi, nema godine starosti, a ne može da živi. Takvih je oko 70. Ima 30-ak koji primaju privremene penzije i niko im neće nadoknaditi raziku što gospodin Brković nije platio poreze i doprinose i mi javno pitamo gdje je novac - naglasio je Rajak. Smatra da su radnici žrtva „zločina i terorista“. - Preko 20 kolega nije dočekalo penziju. Najavljujemo tužbu i državi, i Vladi i gospodinu Brkoviću. Prvo ćemo Brkovića tužiti, ima svoju imovinu i neka plati. On ne mora u penziju nikad ići što se tiče nas, ali mi tražimo svoja prava i nećemo odustati od tuga. Na kraju ćemo svih 200 nas otići u Hotel Plažu i nećemo se pomjeriti dok nam se ne izmire sve obaveze - jasan je Rajak. Zahtjevaju da se uvede stečaj bez odlaganja, a kako je kazao, predmetni sudija je do sada izlazio u susret i prihvatao "razne podneske koji nisu bili mjerodavni i za koje se ustanovilo da su falsifikovani i na osnovu toga je odlagano ročište". Traže da se prekine ta praksa, procesuiraju potpisinici i podnosioci tih zahtjeva, a "sumnjamo da se ponovo ista stvar priprema za odlaganje narednog ročišta što je nedopustivo". Radnici su zatražili i da se sazove hitna sjednica Savjeta za privatizaciju, kako bi se spasila imovina, da se blokiraju akcije tj. sva imovina HTP Boke, da SDT hitno procesuira sve nezakonite radnje i aktere. - Tražimo da Ministartsvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine što prije sprovede zaključak u dijelu socijalnog programa po uzoru na Brodogradilište iz Bijele. Tražimo raskid ugovor kako bi se obezbijedila sredstva iz svoje imovine, a ne iz kredita, da se imovina Boke izdvoji iz Vektre Montenegro. Zahtjevamo da se preko Vlade ili Savjeta za privatizaciju nađe vanredno rješenje za radnike HTP Boke, tj. Vektra Boke i da im se poveže radni staž. Tražimo da se procesura vlasnik 59 odsto akcija i 33 odsto akcija, koje su već otuđene zbog zloupotrebe i da se isplati radnicima razlika izgubljene dobiti, jer zbog njegove greške primaju umanjene penzije, ili neki zbog neplaćenog radnog staža ne mogu godinama u penziju, a imaju uslov - saopštio je Rajak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102116100_a26bb2a591662d6338871778608e07b09c21ef2b6d32c89958e87c27419645df" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Olivera Doklestić"> </figure>  Aktivistkinja iz Herceg Novog Olivera Doklestić ukazala je da državne institucije ne rade svoj posao i da je prosječna plata u tom gradu 40 eura niža u odnosu na prosjek na nivou države. - Ono što se dešava sa prostorom u Herceg Novom u posljednje vrijeme je pojam budvanizacije, što je negativan trend u prostoru. 346 miliona eura je nevjerovatna suma koja pokazuje koliko su grad i država zajedno izgubili zbog toga što ne rade hoteli Igalo, Plaža, Tamaris. Svaki normalan čovjek treba da se šokira kako država može da ostane mirna, a da je toliki novac nestao u nekakvim čudnim ponorima -kazala je Doklestić. Pozvala je Ministarstvo ekonomije da se pozabavi navedenim brojkama i zaključila da se mnogo govori o gradnji novih objekata „a zaboravljamo da u ova tri objekta leži veliko bogatstvo“. - Nezajažljivost za stvaranjem novca na štetu životne sredine, prirodnih vrijednosti je toliko velika da ćemo se o nju vrlo brzo saplesti, jer za sve što se dešava u prostoru reperkusije su mnogo veće. Ako ih danas ne osjetimo, osjetićemo sjutra. Ne treba nam uništavanje oblale. Svi hoteli koje sam pomenula su imali svoje plaže, ali hoteli Tamaris i Igalo su već izgubili svoje plaže - rekla je Doklestić. Radnici Vektra Boke, kako je ukazala, ne zaslužuju da nemaju primanja, da umiru razočarani u sredini koja slovi kao turistička, već zaslužuju mnogo više poštovanja.

1084x550

Socijalni program najveća muka radnika Vektra Boke, Vlada i Savjet za privatizaciju hitno da nađu rješenje

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: vektra-boka