Nastavak suđenja optuženima za šverc skoro 2,5 tone kokaina zakazan je za 16. decembar pred vijećem kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ulić, Kašćelan i ostali u sudnici 16. decembra

Sutkinja Nada Rabrenović danas je u Višem sudu odbila prijedlog advokata da se postupak protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana koji su označeni da su organizovali šverc skoro 2, 5 tone kokaina, audio - vizeulno snima.
Osim njih trojice na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Nakon odluke vijeća optuženi Kašćelan je prokomentarisao: „Najbolje advokati da idu kućama i neka nas odmah osude“. Na što je Damir Mandić ponovio: Neka nas osude.
Jedan od branilaca, advokat Danilo Mićović rekao je da je svaka riječ bitna i zbog toga su tražili da se proces snima i ne zna zbog čega nije dozvoljeno u ovom predmetu kad u ostalim jeste i naveo primjer „državnog udara“.
Odbrana je tražila snimanje jer, kako su objasnili, imali su loša iskustva sa zapisnicima.
- Da ne bi došli u situaciju ovo je rečeno, ovo nije, najbolje je da se suđenja snima - kazao je jedan od advokata Dragolju Đukanović.
Ipak, stav vijeća je bio da to nije potrebno.

Kašćelan: Najbolje advokati da idu kući i neka nas odmah osude

Nikada u Crnoj Gori nijesam napravio neko krivično djelo, niti mi je trebalo da organizujem kriminalnu grupu. Živio sam više u Australiji nego u Crnoj Gori i to bez obezbjeđenja, a ako sam sa nekim pio kafu smatram da je to slobodno i niko mi ne može odrediti sa kim ću sjedjeti - kazao je u Višem sudu Vaso Ulić iznoseći odbranu na optužbe koje ga terete da je bio jedan od organizatora šverca skoro 2, 5 tona kokaina.
Osim Ulića Specijalno državno tužilaštvo označilo je i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
U odbrani stariji Ulić je, pred sudskim vijećem kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović, kazao da nije kriv i da ne zna ništa o komunikacijama sa skaja i anoma.
Ispričao je i detalje sa saslušanja u Specijalom policijskom odjeljnju kada je uhapšen.
- Prvo sam bio u jednoj prostoriji sa inspektorima iz Crne Gore i ništa me nijesu pitali. Poslije sat su mi rekli da me čekaju inspektor iz DEA i Federalne policije Australije u drugoj prostoriji u kojoj je osim ta dva inspektora bio je i prevodilac jer su mislili da ne znam engleski - kazao je Ulić.
On je ustvrdio da su mu inspektori iz DEA i australisjke policije rekli: „Uliću, ovaj vaš slučaj nas ne zanima, ako hoćete da sarađuje sa nama za druge stvari ti ideš sa nama i od ovoga predmeta nema ništa“.
Ulić je rekao da je taj prijedlog odbio i da on u tom momentu nije znao ni zbog čega je uhapšen ističući da nije želio da bude „svjedok“ DEA i australijske policije.
- Nakon toga su mi rekli da razmislim na što sam odgovorio da ja više neću sa njima da pričam, nego da me vrate u prethodnu kancelariju - kazao je Ulić.
On je u odbrani ukazao i da je iz Crne Gore sa porodicom otišao kada je imao dvanaest godina i da su prvo živjeli u Italiji tri godine a nakon toga da su se preselili u Australiju.
Ulić je naglasio da se o zakonitosti optužnice neće izjašnjavati jer nije pravnik i to prepušta svojim advokatima. On je na početku odbrane rekao da će odgovarati na pitanja svih stranaka u postupka, ali samo u dijelu mjera tajnog nadzora koje je odredio sud u Crnoj Gori.
Tužiteljka Sanja Jovićević smatrala je da optuženi ne može da „bira“ na koja će pitanja odgovarati ali pošto je to prihvaćeno ona je rekla da onda nema pitanja za Ulića.
Na pitanja jednog od njegovih branilaca, advokata Miloša Vuksanovića optuženi je rekao da misli da su iz DEA i Federalne plicije Austratralije bili u kancelariji Šukovića, (Predraga Šukovića šefa SPO). On je objasnio i da mu je inspektor iz Federalne policije dao vizit kartu i da postoji mogućnost da je nađe. Optuženi je naveo da su ga u četiri navrata posjetili iz Ambasade Australije.
Na današnje suđenje uz jake mjere obzbjeđenja sprovedeni su optuženi. Zatvorsko obezbjeđenje je među posljednjim uvelo Mandića i Delića i bili su odvojeni od ostalih optuženih.
Suđenje se nastavlja 3. novembra.

Ulić: Iz DEA i australijske policije su mi rekli da od ovog predmeta neće biti ništa ako budem sarađivao sa njima za druge stvari

Suđenje Vasu Uliću, zatim Radoju Zviceru i Slobodanu Kašćelanu i još sedamnaestorici okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, počinje 14. oktobra.
Njima će suditi sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Ivan Delić, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ivan Delić bio je u bjekstvu i on je uhapšen sredinom maja u Dubaiu. Krajem maja je izručen našim vlastima.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Kašćelan i Zvicer, prema evidenciji bezbjednosnih službi, slove za vođe kavačke kriminalne grupe.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Ulić, Božović, Delić i ostali pred sutkinjom Rabrenović 14. oktobra

Ročište za provjeru optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, a koje je trebalo danas da bude održano u Višem sudu odgođeno je 28. mart – potvrđeno je Portalu ETV.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Vaso Ulić i ostali u sudnici 28. marta

U Višem sudu je za &nbsp;14. mart zakazana kontrola optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Ulić i ostali pred sudom 14. marta

Viši sud produžio je pritvor Vasu Uliću koji se tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se sumnjiči za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Pritvor je produžen i Ulićevom sinu Nikoli, zatim Viktoru Drešaju, Radomiru Dobriši, Mileti Božoviću, Veselinu Pavličiću, Petru Miranoviću, Vukanu Čokoviću.
Prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva – vođe kavačkog klana, kako su ih označile bezbjednosne službe, Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan zajedno sa Ulićem su organizovali grupu navodnih švercera Ivanu Deliću, Vuku Vuleviću, Leonu Drešaju, Radulu Božoviću i Draganu Pavličeviću koji su u bjekstvu.
Optužnim aktom obuhvaćeni su i bivši predsjednik opštine Budva Milo Božovićem, Vjekoslav Lambulić, Damir Mandić i Radovan Pantović koji su odranije u pritvoru.
Grupa je, prema navodima Tužilaštva, organizovana 2020. godine. Optužnica protiv osumnjičenih je podignuta i biće zakazano ročište na kojem će biti razmatrana.

Produžen pritvor Uliću i ostalima

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: vaso-ulic