<article>U Višem sudu je za  14. mart zakazana kontrola optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.</article>

U Višem sudu je za &nbsp;14. mart zakazana kontrola optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud u Podgorici

Vaso Ulić

Radoje Zvicer

Slobodan Kašćelan

Kokain

Krijumčarenje

Hronika

Ulić i ostali pred sudom 14. marta

U Višem sudu je za  14. mart zakazana kontrola optužnice protiv Vasa Ulića, zatim Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana, i još 17 okrivljenih za šverc skoro 2, 5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, odbjegli Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević.
Ranije su uhapšeni predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Prema navodima optužnice, kriminalnu organizaciju su organizovali Zvicer, Kašćelan i stariji Ulić.
Dio dokaza tokom istrage, kako su naveli iz SDT prikupljen je, u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Francuske.

Milan Vukotić, koji je u jesenjem dijelu šampionata igrao za Budućnost, sa devet pogodaka vodeći je na listi strijelaca Meridianbet Prve fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 23 odigrana kola, upisali su vezista tivatskog Arsenala Abdelsamed Abdulahi i napadač bjelopoljskog Jedinstva Žarko Korać.
Po sedam pogodaka postigli su Ivan Bojović iz Budućnosti, Mihailo Perović iz Jezera i igrači Sutjeske Nikola Janjić i Vasko Kalezić.
Po šest puta u strijelce upisali su se Aldin Mušović iz Jedinstva, golgeter Mornara Boban Đorđević, članovi Petrovca Adnan Bašić, Dijego Fakundo Kastanjeda i Dejan Boljević i Dejan Pepić iz Bokelja.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.
U narednih deset godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Vukotić i dalje vodeći na listi strijelaca

Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće u C grupi, u Brnu, sa Češkom, Belgijom i Portugalom, odlučeno je večeras žrijebom.
U grupi A, koja će se igrati u Pireju, nalaze se Turska, Grčka, Francuska i Švajcarska.
B grupu, u Bolonji, čine Italija, Srbija, Slovenija i Litvanija, dok se u D grupi, čiji je domaćin Hamburg, nalaze Španija, Njemačka, Velika Britanija i Švedska.
Evropsko prvenstvo za košarkašice biće odigrano od 18. do 25. juna.
Plasman u četvrtfinale osiguraće po dvije najbolje selekcije iz grupa, a Crna Gora ukoliko izbori prolaz dalje za rivala bi imala reprezentaciju iz D grupe.
Crna Gora će na startu šampionata, 19. juna, igrati sa Češkom, dan kasnije sastaće se sa Belgijom, dok će joj 22.juna u trećem kolu rival biti Portugal.

Crnogorske košarkašice u grupi sa Češkom, Belgijom i Portugalom

Košarkaši SC Derbija poraženi su danas u Koka kola areni od Dubaija 98:86, u 22. kolu AdmiralBet ABA lige.
SC Derbi, koji je bio daleko od iznenađenja, upisao je 15. poraz u regionalnom takmičenju ove sezone, u kojoj ima i sedam pobjeda.
Dubai, koji je zabilježio 17. trijumf, opravdao je ulogu favorita, u trećoj četvrtini imao je prednost od 18 (66:48), dok je razlika u posljednjem dijelu iznosila i 21 poen (92:71).
Domaći sastav do pobjede vodio je Danilo Anđušić sa 22 poena.
U ekipi SC Derbija bolji od ostalih bili su Erik Nil i Andrija Grbović sa po 15 poena, David Mirković je ubacio 14, a jedan manje Zoran Nikolić.
Poraz je pretrpio i Mornar Barsko zlato, koji je juče u Zagrebu izgubio od Cibone 82:64.
Budućnost Voli će sjutra u Hali sportova "Ranko Žeravica" igrati protiv Mege (12).

Poraz SC Derbija u Dubaiju

Čuveni prekookeanski brod „SS United States“ stigao je do luke Mobil u Alabami, gdje će narednih šest mjeseci biti čišćen i saniran, prije nego što bude odvučen do obale Floride. Tamo je planirano njegovo potapanje i pretvaranje u najveći svjetski koral. Prije više od šest decenija - 1961. godine - tokom jedne od prekookeanskih plovidbi do Sjedinjenih Država i Njujorka njime je u „Veliku jabuku“ stigao i Vukan Vučić, tada diplomac beogradskog Saobraćajnog fakulteta, piše Glas Amerike. Dolazak u obećanu zemlju, tadašnjim čudom pomorstva, u Americi mu je omogućio ostvarenje najvećih želja: osnivanje srećne i brojne porodice i uspješnu karijeru. Devedesetogodišnji Vukan Vučić, jedan od najcijenjenijih svjetskih saobraćajnih stručnjaka, za Glas Amerike uvjerava da bi, bez razmišljanja, ponovio svaki korak svoje životne avanture – kada bi mu se ukazala prilika. <div class="embed-block"><div style="max-width: 1228px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fgdb.voanews.com%2Fd64ab75c-585d-48b3-07d1-08dd5c8d307c_cx5_cy6_cw82_w1023_r1.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uživao sam, bio na vrhuncu – možete misliti - prisjeća se penzionisani profesor Vučić kada je 6. aprila 1961, kao dvadesetšestogodišni mladić u hamburškoj luci prilazio brodu kojim će ostvariti san – da otpočne novi život u Americi. - Elegantna posada nas je pozdravljala i željela dobrodošlicu tokom prilaza brodu. Popeo sam se na njega, sjećam se da sam imao jeftiniju kartu, tako da nisam išao na više spratove, nego sam ostao dolje, gdje je i bila kabina. Tu su se već nalazili i naši koferi, prebačeni iz vagona voza kojim smo stigli do luke - impresije su sagovornika Glasa Amerike o početku šestodnevnog putovanja, zvanično najbržim prekookeanskim brodom, od Hamburga do Njujorka. „SS United States“ je do 1969, kada je prestao da plovi, prevezao više od milion ljudi – među kojima i četiri američka predsjednika i brojne diplomate. - Tada su već počele i neke avionske linije, tumačilo se da li bi mogle biti jeftinije. Govorio sam: "Ostavite avione!". Nisam htio da se lomim i deset sati kasnije da slijećem… Htio sam da idem brodom i da uživam u toj vožnji. Raspitao sam se kada vozi baš "SS United States", jer sam želio njim da putujem - kaže Vučić koji je za taj brod čuo devet godina ranije - 1952. u socijalističkoj Jugoslaviji, čitajući novinske tekstove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308200324_2906ca2866b4c53b5c126d3254d1250f2b3c95240593cb09937bc54043e15e4e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250308200324_2906ca2866b4c53b5c126d3254d1250f2b3c95240593cb09937bc54043e15e4e" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt='Vukan Vučić pred usidrenim brodom "SS United States" sa pismima koja je slao suprugi Radi'> <figcaption>Vukan Vučić pred usidrenim brodom "SS United States" sa pismima koja je slao suprugi Radi (Photo: Vukan Vučić)</figcaption> </figure>  Početkom šezdesetih godina dvadesetog vijeka, kao saobraćajni stručnjak u Njemačkoj sa odličnom poslovnom prilikom u SAD-u, uspio je da uštedi tadašnjih 220 dolara za prekookeansku plovidbu. Taj iznos u današnje vrijeme odgovara sumi od oko 2.300 dolara. - Naravno kada sam stao na brod, nije bilo boljeg osjećaja. Kabinu sam dijelio sa jednim mladićem. Po jedan dan trajao je put do Sautemptona i Avra i onda četiri dana preko okeana do Njujorka. Imao je fin restoran, jeo sam razno voće i povrće koje nisam vidio prije toga. Kabina se nalazila tik iznad površine vode i imali smo onaj brodski kružni prozor. Trećeg dana putovanja more se uzburkalo, bilo je talasa. Sjećam se da sam otvorio poklopac koji je iznutra prekrivao prozor, kada je udario talas spolja. Ništa se nije desilo, ali sam se malo uplašio - prisjeća se događaja negdje na polovini puta. Bioskopska sala, bazen, stoni tenis i večernji ples – sve to je nuđeno putnicima broda „SS United States“ kako bi prekratili vrijeme. Ubrzo, osvanuo je 11. april 1961 – dan koji je Vukan nestrpljivo iščekivao. - Kad smo se probudili ujutru pitali smo se gdje smo i ubrzo shvatili - eno je Amerika. Brzo smo otišli na doručak, a pred nama se ukazivao Njujork i most Verazano koji je građen tada. U tom trenutku sjećam se da se na radiju govorilo o Gagarinu i ruskom oblijetanju Zemlje. Brod je malo manevrisao i – stupamo u Ameriku - kaže on. Njegovom putovanju brodom „SS United States“ i dolasku u SAD prethodilo je odobravanje specijalizovane vize američkih vlasti – neophodne da bi tada mladi saobraćajni stručnjak ostvario svoj cilj. - Kada sam dobio pismo, dok sam bio u Hamburgu, u kom su rekli da će da mi daju "First preference visa" (EB1) koja omogućava brzo dobijanje zelene karte - suze su mi pošle. To je značilo da je Amerika otvorena. To je bilo glavno i to sam planirao od dvanaeste, trinaeste godine. Čuo sam i učio o Americi i uživao sam u tome. Znao sam sve države, predsjednike, geografiju. Potpuno sam bio orijentisan na Ameriku - ističe Vučić. Glavni razlog za to bio je otpor koji je, kao član građanske porodice beogradskih intelektualaca, razvio prema potezima novoformiranih revolucionarnih vlasti u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji. - Stvarno sam, kada su Rusi došli, bio oduševljen – da smo oslobođeni. Šest mjeseci kasnije pitali smo se da li smo oslobođeni ili podvrgnuti novom teroru - prisjeća se Vučić razgovora njegovih roditelja Marije i Radmila. Kaže da su se njegova porodica i on, kao i drugi sugrađani i sunarodnici, okretali alternativama kada god je to bilo moguće: radijskim programima Glasa Amerike i, pošto su se spoljnopolitičke prilike u Jugoslaviji okrenule u korist Zapada, muzici i knjigama koje su pristizale iz Amerike. - Kada sam se približavao Americi bojao sam se da je nisam suviše uzdigao. Puno sam se spremao za to kako ću se snaći: da li će sve da bude tako fino kao u filmovima… Jer ima i nekih ne tako divnih stvari, poput rasizma i drugih - kaže on. Ubrzo je počeo da radi u jednoj kompaniji u Nju Hejvenu. Prohujalo je i vrijeme do jednog od najvažnijih trenutaka koji je nestpljivo iščekivao. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1898384148676637078%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1898384148676637078%7Ctwgr%5Ee0ecfb63c1baba49e5360750fe0ddd32897bf541%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - I onda je dva mjeseca kasnije došla Rada. Evo, ovde sam je dočekao. To je bilo 11. juna 1961. Kada smo se dopisivali iz Londona, Hamburga i Pariza i riješili da se vjenčamo, rekli smo da je naš cilj da se sastanemo u Njujorku. I to je ovdje, vidi se kako smo srećni na ovim slikama, to je naš cilj. Jer ovdje ćemo početi potpuno novi život - prisjeća se saobraćajni stručnjak i profesor u penziji. Njegova buduća supruga Rada u to vrijeme živjela je u britanskoj i francuskoj prijestonici - gdje se i školovala na prestižnoj Sorboni. Poslije dvogodišnjeg staža u kompaniji u Nju Hejvenu – počinje akademski uspon sagovornika Glasa Amerike. Velika zainteresovanost, želja za usavršavanjem i napredovanjem, kao i inovacije u oblasti javnog saobraćaja, doprinijele su ne samo da bude uspješan profesor Univerziteta u Pensilvaniji – već i nezaobilazni stručnjak i konsultant sistema javnih prevoza širom Amerike i svijeta. - Zastupao sam revolucionarno – da treba da bude mnogo javnog saobraćaja. I da gradovi budu adekvatna mjesta za život. Taj pojam je jako važan, jer ako gradiš sve za automobile, dobiješ grad u kom je teško živjeti. Godišnji izvještaj Sekretarijata za saobraćaj Los Anđelesa pješake je označavao preprekom razvoja drumskog saobraćaja. Je li to grad za garaže ili ljude? Tako da sam napisao nekoliko knjiga posvećenih toj oblasti - jedna je od važnih teza iz karijere profesora Vučića. San Francisko, Hjuston, Njujork, Filadelfija, Vašington, Hamburg, Rim, Napulj, Oslo, Singapur, Moskva, Sankt Peterburg neki su od gradova čije je zvaničnike savjetovao u vezi sa sistemom gradskog prevoza. Takođe, prema sopstvenoj evidenciji, održao je predavanja na čak 102 svjetska univerziteta. Sve to, kako kaže, zahvaljujući činjenici što je imao priliku da živi i usavršava se u Sjedinjenim Državama. - Sa saobraćajem sam od kad sam imao četiri pet godina. Po stanu sam vozio vozila, vozove i svašta. Imao sam male pione, to mi je u krvi bilo. Već sam u Beogradu znao sve tramvajske i trolebujske brojeve i beogradski saobraćaj i to sve - govori prisjećajući se najranijeg doba. Ipak, saobraćaj nije njegova najveća ljubav – već porodica koju je osnovao sa suprugom Radom. - To je jedan od mojih svjetskih uspjeha, da imamo četvoro djece. I to ne djece, mi imamo super djecu. Djeca su fantastična, oni nas sad jako paze. Među sobom smo jako iskreni - opisuje odnose sa sinovima Viktorom i Borisom i ćerkama Monikom i Lili. To je, kako navodi, sada u poznijim godinama bila česta tema razgovora sa njegovom životnom saputnicom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308200332_a707097ffe01d6712b3c3093fd5eb08a2bb7029057446e87fb22efef6eed86cf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250308200332_a707097ffe01d6712b3c3093fd5eb08a2bb7029057446e87fb22efef6eed86cf" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Viktor, Monika, Lili i Boris Vučić"> <figcaption>Viktor, Monika, Lili i Boris Vučić (Photo: Vukan Vučić)</figcaption> </figure>  - Govorio sam joj da sam bio jako ambiciozan. Želio sam da napredujem u struci i da odem na Zapad. Da ne živim u komunističkoj zemlji. I da imam srećnu porodicu. Mislim da smo Rada i ja, ne samo to postigli, nego prošli bolje u poređenju sa našim ambicijama - zaključuje za Glas Amerike ponosni suprug i otac, kao i svjetski priznati saobraćajni stručnjak Vukan Vučić – jedan od više od milion putnika koje je čuveni brod i budući najveći vještački koral na svijetu prebacio do, za neke od njih, zemlje snova.

Putnik broda "SS United States" Vukan Vučić: Plovidba do obećane zemlje i ostvarenja snova

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Ulić i ostali pred sudom 14. marta

Tagovi

Vukotić i dalje vodeći na listi strijelaca

Crnogorske košarkašice u grupi sa Češkom, Belgijom i Portugalom

Poraz SC Derbija u Dubaiju

Putnik broda "SS United States" Vukan Vučić: Plovidba do obećane zemlje i ostvarenja snova

PRATITE TVe UŽIVO