Fajnenšel tajms: Vučić vrijeđao službenike i pritiskao zbog Trampovog hotela u Beogradu, otkriveni novi detalji afere Generalštab

Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lično je vršio pritisak na državne službenike kako bi omogućio izgradnju Trampovog hotela u centru Beograda, pokazuju dokumenta i svjedočenja u koja je britanski Fajnenšel tajms (Financial Times) imao uvid. Prema navodima lista, Vučić je zvaničnike koji su se protivili ukidanju zaštite zgrade Generalštaba nazivao „neznalicama“ i poručivao im da podnesu ostavke ukoliko nijesu spremni da podrže projekat.
Plan da se sruši i ponovo izgradi kompleks nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije, oštećen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, postao je jedno od važnih pitanja studentskih protesta protiv Vučićeve vlasti i doprinio njegovom izbornom porazu prošlog mjeseca, navodi britanski list.
Projekat, iza kojeg je stajao Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, obustavljen je prošle godine zbog sve ozbiljnijih pravnih problema.
Studentska lista je prošlog mjeseca odnijela ubjedljivu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima, obećavajući da će rasvijetliti slučajeve korupcije prethodne vlasti.
„Dokazi koji su već dio slučaja Generalštab trebalo bi da dovedu do pokretanja krivičnog postupka protiv Aleksandra Vučića za djela za koja je zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora“, saopštila je Studentska lista.
Prvo sudsko ročište nakon izbora zakazano je za ponedjeljak, kada bi trebalo da budu predstavljeni novi dokazi i saslušani svjedoci.
„Nazvao nas je neznalicama i rekao da podnesemo ostavke“
Dokumenta do kojih je došao Fajnenšel tajms, uključujući do sada neobjavljeni cjelokupni investicioni ugovor i iskaz jednog od ključnih svjedoka, pokazuju da su državni zvaničnici bili pod direktnim pritiskom Vučića da uklone pravne prepreke za realizaciju projekta, uključujući status Generalštaba kao zaštićenog kulturnog dobra.
Dubravka Đukanović, bivša direktorica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, prošle godine je pred tužiocima izjavila da je Vučić tokom sastanka u predsjedničkoj palati nju i njene kolege nazivao „neznalicama“, zahtijevajući da „preuzmu odgovornost“ i omoguće realizaciju projekta.
„Nije prijatno kada vas bilo ko, pa makar to bila i država, dovede u situaciju da odlučujete o rušenju onoga što ste dužni da štitite“, navela je Đukanović u iskazu pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal, u koji je Fajnenšel tajms imao uvid.
Prema njenim riječima, Vučić je tada jasno poručio da je neophodno ukinuti zaštitu Generalštaba.
Đukanović je za britanski list rekla da je čitava situacija bila neprijatna, posebno zbog saznanja da predsjednik ili nije poznavao zakonsku proceduru ili za nju nije mario.
„Sastanak je završio riječima da svi koji nijesu spremni da podrže projekat treba da podnesu ostavke“, ispričala je ona.
Kako tvrdi, tadašnji ministar finansija Siniša Mali kasnije je ponovio isti ultimatum.
Đukanović i jedna njena koleginica nakon toga su podnijele ostavke.
Ugovor otkriva kako je planirana izgradnja hotela
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, odlazeća srpska vlast i američki investitori povezani s Kušnerom sarađivali su duže od godinu dana, uprkos sve ozbiljnijim pravnim nedoumicama.
Srbija je u ponedjeljak zvanično raskinula investicioni ugovor s kompanijom Atlantic Incubation Partners (AIP), američkim investitorom iza kojeg stoji Kušner.
Ugovor, potpisan u maju 2024. godine, predviđao je da realizacija projekta zavisi od prethodnog ukidanja statusa kulturnog dobra objektima Generalštaba.
Srpski istoričar Nenad Lajbenšperger, koji je istraživao istoriju tog kompleksa, smatra da je Vučić morao da uvjeri Kušnera da će svi pravni problemi biti riješeni prije početka radova.
„Vlada je znala da je zgrada zaštićena, ali je ipak namjeravala da realizuje projekat, iako je to bilo nezakonito“, ocijenio je Lajbenšperger.
Đukanović je, međutim, naglasila da nije postojala zakonska mogućnost da se zaštita Generalštaba ukine, osim u slučaju potpunog uništenja objekta.
Kako je navela, od početka je bilo jasno da američki investitori nijesu zainteresovani za očuvanje zgrade.
„Već pri prvom kontaktu s arhitektom bilo mi je jasno da on uopšte nije znao da je kompleks Generalštaba kulturno dobro“, rekla je ona.
Dodala je da je projekat bio pripremljen mnogo prije njihovog sastanka i da nakon njega ništa nije promijenjeno, zbog čega je čitav susret opisala kao „farsu“.
Idejna rješenja Trampovog hotela izradio je Brajan Vargo, direktor njujorške kompanije LIVWRK, koja je s Kušnerom sarađivala na najmanje dva projekta u Bruklinu.
Vargo nije odgovorio na zahtjev britanskog lista za komentar.
Kako je počela saradnja Vučića i Kušnera
Kompleks Generalštaba, završen 1965. godine, predstavljao je jedan od najznačajnijih primjera jugoslovenske modernističke arhitekture.
Zgrada je djelimično uništena tokom NATO bombardovanja Beograda 1999. godine, nakon čega je postala jedan od simbola otpora Zapadu, navodi Fajnenšel tajms.
Prema riječima samog Vučića, prvi razgovori o budućnosti te lokacije vođeni su još 2020. godine s Ričardom Grenelom, izaslanikom Donalda Trampa.
Vučić je tada isticao da projekat mora da bude realizovan u skladu s posebnim statusom kulturnog dobra.
Grenel nije želio da komentariše navode britanskog lista.
Projekat je dobio zamah nakon sastanka Kušnera i Vučića na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu 2023. godine.
Tokom naredne godine Vučić i ministar finansija Siniša Mali održali su više sastanaka na kojima su, prema svjedočenju Đukanović, insistirali da nadležni službenici pokrenu postupak ukidanja zaštite Generalštaba.
„Na sastanku je to predstavljeno kao izbor: ili pokrenite postupak ukidanja zaštite ili podnesite ostavke“, navela je Đukanović.
Ni Vučić ni Mali nijesu odgovorili na zahtjeve Fajnenšel tajmsa za komentar.
Optužnice protiv Selakovića i Vasića
Afera Generalštab dodatno je podstakla studentske proteste koji su potresali Srbiju od kraja 2024. godine.
Uprkos protivljenju javnosti, Vučićeva Srpska napredna stranka u novembru 2025. godine progurala je poseban zakon kojim je ukinuta zaštita kompleksa, što je izazvalo nove demonstracije.
Mjesec dana kasnije, tadašnji ministar kulture Nikola Selaković optužen je za zloupotrebu službenog položaja.
Tužilaštvo je podiglo optužnicu i protiv Gorana Vasića, koji je naslijedio Đukanović na čelu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, zbog sumnje da je falsifikovao dokumentaciju kako bi opravdao ukidanje zaštite Generalštaba.
Nakon podizanja optužnica Kušner se povukao iz projekta.
Portparol kompanije Atlantic izjavio je za Fajnenšel tajms da je cilj investitora bio da stvore prestižnu destinaciju koja bi istovremeno poštovala istoriju Beograda i doprinijela njegovom razvoju.
„Bili smo ponosni na projekat i njegov potencijalni pozitivan uticaj. Međutim, kako su se okolnosti mijenjale, zaključili smo da projekat više ne može da ostvari prvobitnu svrhu i odlučili smo da se povučemo u novembru 2025. godine“, saopštila je kompanija.
Selaković i Vasić negiraju optužbe i brane se sa slobode.
Njihovi advokati osporavaju navode tužilaštva, pozivajući se na poseban zakon kojim je prošle godine ukinuta zaštita Generalštaba.
Međutim, tužilaštvo tvrdi da su Selaković i Vasić prekršili zakon još u julu 2024. godine, kada je objekat i dalje imao status zaštićenog kulturnog dobra.
Prema optužnici, Selaković je tog mjeseca pozvao Vasića i druge službenike u svoj kabinet i naložio im da do kraja dana dostave predlog za ukidanje zaštite.
Tužilaštvo je zaključilo da je Selaković znao da nema zakonska ovlašćenja da pokrene takav postupak, kao i da nijesu bili ispunjeni uslovi propisani Zakonom o kulturnom nasljeđu.
Amerikancima projekat bez tendera, kontrola kompaniji iz Emirata
Fajnenšel tajms navodi da afera Generalštab dodatno skreće pažnju na poslovne projekte ljudi bliskih Donaldu Trampu širom Balkana, od energetskih investicija u Bosni i Hercegovini do kontroverznih građevinskih poduhvata na albanskoj obali.
Međutim, prema ocjeni britanskog lista, upravo slučaj Srbije pruža posebno upečatljive dokaze o političkom uticaju koji je korišćen u korist investitora povezanih s Trampovom porodicom.
Prema investicionom ugovoru iz 2024. godine, u koji je Fajnenšel tajms imao uvid, Vučićeva vlada i Kušnerova kompanija AIP dogovorile su osnivanje zajedničkog preduzeća u Beogradu.
Američki investitor trebalo je zatim da prenese svoj udio na povezanu kompaniju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja bi zadržala operativnu i finansijsku kontrolu nad projektom.
Ugovorom je bilo predviđeno da kompanija Atlantic dobije pravo na realizaciju projekta bez javnog tendera i bez obaveze poštovanja ograničenja koja proizlaze iz statusa kulturnog dobra.
Takav aranžman, navodi britanski list, omogućio bi maksimalnu profitabilnost investicije i jednostavniji put ka eventualnom sticanju vlasništva.
Vučić: Htio sam da uklonimo ruglo iz centra Beograda
Fajnenšel tajms podsjeća da je Vučić podnio ostavku u septembru, nakon čega je raspisao vanredne izbore u neuspješnom pokušaju da se vrati na vlast kao premijer.
Njegov izborni poraz ubrzao je razgradnju političke mreže koju je godinama gradio, uz zatvaranje Alta banke, koju list povezuje s prethodnim režimom, i hapšenja njenog vlasnika i policijskih funkcionera lojalnih bivšoj vlasti.
Vučić nije negirao da je radio na realizaciji projekta Generalštab i vršio pritisak na državne službenike, tvrdeći da je takvo angažovanje predsjednika države sasvim uobičajeno.
U intervjuu za Kurir televiziju, nedjelju dana prije izbora, izjavio je da mu se zamjera upravo to što je pokušao da dovede investitora.
„Optužuju me da sam pokušao da dovedem investitora, Kušnera, za zgradu Generalštaba“, rekao je Vučić.
Kako je objasnio, njegova namjera bila je da se uklone ruševine iz centra Beograda i poboljšaju odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Želio sam da uradimo nešto za Beograd, da uklonimo te ruševine, to ruglo, da izgradimo najbolje moguće odnose s Amerikancima i stvorimo vrhunsku destinaciju koja bi privukla još više turista“, poručio je bivši predsjednik Srbije.