Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je za N1 da se srpski ministar kulture Nikola Selaković bez opravdanja nije pojavio u petak u tom tužilaštvu na zakazanom saslušanju.
On je trebalo da bude saslušan u svojstvu osumnjičenog u okviru istrage koju u slučaju „Generalštab“ vodi TOK i zbog čega to tužilaštvo već sedmicama unazad trpi do sada nezapamćene pritiske i targetiranje najviših predstavnika vlasti u Srbiji.
Ministar Selaković nije opravdao svoj izostanak, što znači da se ni njegov branilac, čije je prisustvo obavezno kada se osumnjičeni saslušava, nije došao u Tužilaštvo kako bi objasnio razloge izostanka.
Takođe, bivši ministar pravde nije čak ni dopis uputio Tužilaštvu za organizovani kriminal u kojem bi objasnio zbog čega ne može da pristupi, premda su mediji juče objavili da je obilazio opštine na jugu Srbije.
Ovim su po Zakonu stečeni uslovi da tužilac naloži privođenje ministra Selakovića na saslušanje, odnosno da po njega dođe policija kako bi obezbijedila njegovo prisustvo - pošto, ukoliko policija uoči saslušanja ne pronađe osumnjičenog, u tom slučaju - tužilac može da naloži hapšenje.
U slučaju „Generalštab“ Tužilaštvo sumnjiči, direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Gorana Vasića, v.d. direktora Gradskog Zavoda Aleksandra Ivanovića i sekretara u Ministarstvu kulture Slavicu Jelaču, da su izvršili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Goran Vasić je pred tužiocem u maju 2025. priznao da je falsifikovao dokumentaciju na osnovu koje je Vlada Srbije donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i obrisala ga iz registra kulturnih dobara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Selaković na spisku osumnjičenih u slučaju „Generalštab“

Pod sloganom "Mi smo živi zid" u Beogradu je u utorak održan protest protiv rušenja kompleksa Generalštaba.
Na protest su pozvali studenti u blokadi beogradskih fakulteta.
Okupljeni su napravili prsten oko zgrada Generalštaba, odnosno "živi zid", čime žele da pošalju poruku da se protive rušenju.
Studenti su oko parcela na kojima je kompleks iscrtali farbom crvenu liniju.
- Naši zahtjevi su ukidanje tzv. leks specijalisa za kompleks i parcelu Generalštaba, poništavanje nezakonite odluke Vlade Republike Srbije od 14. novembra 2024. godine i vraćanje statusa kulturnog dobra Generalštabu- poručila je u obraćanju okupljenima jedna od studentkinja.
Ona je dodala da studenti takođe traže završetak istrage Tužilaštva za organizovani kriminal o zloupotrebi službenog položaja i skidanja zaštite kulturnih dobara sa Generalštaba.
- Ovo je naše prvo upozorenje. Ne damo Generalštab- rekla je.
Do protesta dolazi nakon što su posebnim zakonom vlasti u Srbiji otvorile put za izgradnju na mjestu zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane oštećenih u NATO bombardovanju 1999.
Posebni zakon (lex specialis), usvojen u Skupštini 7.novembra, propisuje da se svi postupci za realizaciju projekta revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim.
Namjeru da na mjestu Generalštaba izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner ,zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Ideja je da se na mjestu Generalštaba gradi hotel sa poslovnim prostorom i stanovima.
Ideja o gradnji višespratnica na mjestu modernističkog zdanja, izgrađenog polovinom 20. vijeka, podijelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na očuvanju statusa kulturnog dobra za taj kompleks.
Sa druge strane, poslanici vladajuće većine su tokom skupštinske rasprave tvrdili da zgrada Generalštaba ne može da se obnovi i da je treba srušiti.
- Obnova je pokušana ali nije moguća zbog oštećenja i materijala koji se više ne proizvodi- rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane".
No, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra.
"Affinity Partners", firma Džareda Kušnera, je u maju kada je tužilaštvo saopštilo navode o falsifikovanju, saopštila da je sudbina projekta neizvjesna.
Tada su odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata.
Vlada Srbije je 15. maja 2024. potpisala Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba sa Kušnerovom kompanijom kojoj je iznajmila zemljište na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Kušnerova firma se obavezala i da u okviru kompleksa izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja.
Kompleks je bombardovan u dva navrata, u aprilu i maju, tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.

1250x600

1084x550

Na poziv studenata u blokadi, održan protest protiv rušenja Generalštaba u Beogradu

Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU) i više hiljada stručnjaka, kao i naučne ustanove te profesionalna i druga udruženja koja su potpisala Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma, zatražili su da se odustane od rušenja hala 2, 3 i 4, koje zajedno s Halom 1 čine cjelinu Beogradskog sajma, kao i da se ne ruše, već restauriraju zgrade Generalštaba u centru Beograda.
- Izričito zahtijevamo ukidanje postojeće i donošenje nove odluke koja bi odgovarala prvobitnom rješenju Vlade Srbije od 15. januara 2009. godine o proglašenju kompleksa Beogradskog sajma za spomenik kulture kao cjeline, kojom bi se zaštitile od rušenja hale 2, 3 i 4, koje su po svakom osnovu dio cjeline s Halom 1, i utvrdile mjere zaštite za prostor Beogradskog sajma u cjelini- naveli su u saopštenju potpisnici Deklaracije.
Za Beogradski sajam traže i postizanje širokog konsenzusa o javnom interesu u njegovom daljem planskom razvoju.
Istakli su da zahtijevaju da se ansambl zgrada Generalštaba restaurira i sanira u skladu s već utvrđenim mjerama zaštite kulturnih dobara, koje propisuju vraćanje u prvobitno stanje i očuvanje njegove upravno-administrativne namjene.
Naveli su i da traže viši stepen kategorizacije zgrada Generalštaba kao arhitektonskog djela – status kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.
Za te zgrade zahtijevaju stavljanje van snage svih odluka, sporazuma, ugovora i planova koji su direktno suprotni Ustavu, zakonima i drugim obavezujućim aktima države Srbije.
- To je važno za Beograd jer čuva njegovu autentičnost, ali je istovremeno i pitanje koje se tiče temelja kulturnog identiteta i pravne sigurnosti cijele Srbije. Ugrožavanje nasljeđa na ovom nivou predstavlja direktan udar na javni interes, istorijsku odgovornost i dostojanstvo svih građana Srbije- navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da su kompleks Beogradskog sajma i ansambl zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane kao kulturno-istorijsko nasljeđe od zajedničkog interesa zaštićeni Ustavom Srbije. Grad Beograd mora, kako se navodi, da se razvija u skladu s javnim interesom – kao održivo i pravedno mjesto za život s prepoznatljivim kulturnim identitetom.
- Razvoj Beograda nije servis za ostvarivanje privatnih interesa i uvećavanje kapitala s nesagledivim štetnim posljedicama po životnu sredinu, društvenu pravdu i kulturno-istorijsko nasljeđe građana Beograda i Srbije. Stanovnici Beograda imaju pravo na svoj grad, pravo da ostvaruju zajedničke interese i učestvuju u donošenju odluka o razvoju mjesta u kojem žive- navedeno je u saopštenju.
Ukazuje se da je nedopustivo da se zakoni i urbanistički planovi zloupotrebljavaju od strane državne i lokalne uprave, da se javnim mnjenjem manipuliše i da odluke o budućem razvoju kompleksa Beogradskog sajma te ansambla Generalštaba i Ministarstva odbrane donose isključivo nekompetentni ljudi s državnog vrha.
Podršku Deklaraciji o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba potpisalo je 6.772 profesionalca iz oblasti arhitekture, građevinarstva, zaštite kulturnog nasljeđa, umjetnosti, kulture, istorije i prava.
Pored SANU, na spisku su: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Građevinski fakultet, Geografski fakultet (Katedra za prostorno planiranje), Filozofski fakultet (Katedra za istoriju umjetnosti), Akademija arhitekture Srbije, Akademija inženjerskih nauka Srbije, Udruženje arhitekata Srbije, Društvo arhitekata Beograda, Društvo arhitekata Novog Sada, Društvo arhitekata Niša, Društvo arhitekata Valjeva, kao i Društvo arhitekata Zrenjanina, Društvo vranjskih arhitekata, Savez građevinskih inženjera Srbije, Društvo konzervatora Srbije, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Europa Nostra Srbija (panevropska federacija za očuvanje kulturnog nasljeđa), ICOMOS Srbija (Međunarodni savjet za spomenike i lokalitete), Udruženje urbanista Srbije, Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije i Asocijacija prostornih planera Srbije.
Na spisku su i nevladina organizacija Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, Centar za eksperimente i urbane studije, Ministarstvo prostora, Nova planska praksa, Klub admirala i generala Srbije, Međunarodno udruženje likovnih kritičara – sekcija Srbija, Udruženje likovnih umjetnika Srbije, Srpsko arheološko društvo, kao i zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin.
Iz inostranstva među potpisnicima su: Arhitektonski forum Crne Gore, Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, Udruženje arhitekata Slovenije, Savez arhitekata Crne Gore, Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore u Podgorici, Fakultet za arhitekturu Univerziteta u Ljubljani, Fakultet za građevinarstvo, saobraćaj i arhitekturu Univerziteta u Mariboru, Društvo arhitekata Maribora, Komora za arhitekturu i prostor Slovenije, Inženjerska komora Slovenije, Društvo arhitekata Ljubljane, Društvo arhitekata Skoplja, Savjet arhitekata Evrope, Međunarodna unija arhitekata, Udruženje arhitekata Bugarske i Udruženje arhitekata Češke.

Srbija: SANU i više hiljada naučnih ustanova traže zaštitu Beogradskog sajma i zgrada Generalštaba

Dva dana nakon hapšenja prvog čovjeka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Srbije, javnost je obaviještena o priznanju koje komplikuje planove zeta Donalda Trampa &nbsp;o investicijama u glavnom gradu Srbije.
Naime, Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora institucije koja se bavi očuvanjem kulturne baštine, priznao je da je novembra 2024. godine, falsifikovao potpis na dokumentaciji na osnovu kog je Vlada Srbije skinula oznaku kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba u centru Beograda.
Riječ je kako o ruševinama ostalim nakon što je avijacija NATO taj objekat dva puta bombardovala 1999. godine, tako i neoštećenim djelovima.
Dokumentacijom koju je Vasić potpisom ovjerio, stvoreni su uslovi za prodaju objekta Džeradu Kušneru, zetu predsjednika SAD.
Kao čelnik američke privatne kompanije "Affinity Global Development", nakon kupovine, najavio je gradnju luksuznog hotela i poslovno-stambeni kompleks u Beogradu.
Slične investicije ista kompanija planira i u Albaniji, čime su ta država i Srbija postali okosnica njihovog ulaganja na Balkanu, ali i prvi takav kompleks Trampovih u Evropi.
Od kada je partija aktuelnog predsjednika države Aleksandra Vučića, prije trinaest godina došla na vlast, Beograd je, pogotovo centar grada, umnogome promijenio svoj izgled.
Oblakoderi, većinom izgrađeni od strane inostranih kompanija, uz istovremeno dodatno suženu saobraćajnu infrastrukturu kojom se sa teškom mukom probijaju vozila gradskog prevoza, učinili su svakodnevni život u Beogradu sve napornijim.
Očekivano, aktivisti i dio stručne javnost stoga nijesu skrštenih ruku posmatrali promjenu vlasništva nad bivšom zgradom Generalštaba.
- Još je rano za slavlje. Mislim da je ovo rezultat velikog pritiska javnosti. Postoji veoma širok front u borbi za očuvanje Generalštaba: postoji konsenzus struke, kasnije su zavodi za zaštitu spomenika odbili poslušnost, na to su se nadovezali studenti u blokadi koji su pokrenuli svoje akcije i javne tribine- &nbsp;kaže Miljan Salata, arhitekta i član ekspertske grupe za odbranu Generalštaba za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Kušnerove kompanije "Affinity Global Development" nijesu odgovorili na upit RSE da li hapšenje Vasića utiče na projekat, čija idejna rješenja su već predstavljena na sajtu kompanije.
Iz ove kompanije za "Njujork tajms" rekli da su o hapšenju v.d. direktora Zavoda saznali iz medija i da je sudbina projekta dovedena u pitanje. Dodali su da će "ispitati situaciju i donijeti naredne korake".
RSE nije dobio odgovor ni iz Vlade Srbije. Nije reagovao ni predsjednik Vučić koji je dva puta u posljednja dva mjeseca bio domaćin Trampovom sinu, Donaldu Trampu mlađem, u Beogradu.
<h2>Zbog čega je uhapšen Goran Vasić?</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je 14. maja da je tužilac saslušao okrivljenog v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića. Iz ove institucije navode da je okrivljeni Vasić iznio odbranu i priznao djelo koje mu se stavlja na teret.
Vasić sumnjiči da je "falsifikovani Prijedlog, sačinjen bez učešća stručnih lica konzervatorske struke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture".
Kako se dalje navodi, Vlada je 14.11.2024. &nbsp;donijela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu i njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara, "na koji način je okrivljeni Goran Vasić nanio štetu kulturnom nasljeđu Republike Srbije – koje je bio dužan da čuva".
Vasić je na čelo Zavoda došao krajem juna 2024. godine, nakon što je ostavku podnijela dotadašnja direktorka te institucije Dubravka Đukanović koja je odbila da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra.
Isto je učinila i direktorka Zavoda za spomenika kulture Beograda, Olivera Vučković.
Pet mjeseci kasnije Vlada je saopštila da je da iz registra nepokretnih kulturnih dobara izbrisala zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane u Ulici kneza Miloša u Beogradu.
Nakon te odluke zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika uputili su pismo Vladi, ukazujući da je odluka mimo zakonskih procedura.
- U ovom slučaju postoje dva kriterijuma: da je to jedino djelo arhitekte Nikole Dobrovića u Srbiji, a drugo da je to uspomena na bombardovanje 1999. Te okolnosti nijesu promijenjene, pa je odluka o brisanju iz registra ništavna- objašnjava arhitekta Miljan Salata.
Arhitekta i urbanista Nikola Dobrović je ostavio niz zdanja, između ostalog, u Pragu, Dubrovniku, Herceg Novom. Modernistički kompleks Generalštab je jedino njegovo djelo izgrađeno na teritoriji Srbije.
Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proljeće 1999. godine prošla je kroz tromjesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja sprovođenog od strane srpskih snaga na Kosovu. Razorene su mnoge državne institucije, uključujući i vojne objekte širom Srbije, odnosno Kosova i Crne Gore, što je tada činilo jedinstvenu državu.
<h2>Hapšenje i Kušnerov projekat</h2>
Nakon što je pokrenut postupak protiv prvog čovjeka Zavoda, Vlada Srbije bi trebalo da ukine odluku o skidanju Generalštaba sa liste kulturnih dobara, ocijenila je "Evropa Nostra Srbija".
- Očekujemo da Vlada u svjetlu ovih dešavanja i sumnji na falsifikovanje službenih dokumenata hitno preispita odluku o ukidanju zaštite ovog izuzetnog kulturnog dobra- kaže Vesna Marjanović, generalna sekretarka srpskog ogranka ove evropske nevladine organizacije.
Regulatorni institut za održivu energiju i životu sredinu (RERI) je krajem 2024. godine pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba.
Jovan Rajić, advokat i predsjednik Upravnog odbora ove nevladine organizacije, kaže za RSE da je postupak koji je RERI pokrenuo pred Ustavnim sudom odvojen od postupka koji vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
- Ono što je značajno je činjenica da je sama odluka i mi očekujemo da ona bude poništena. Mi smo dobili zvaničan odgovor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije da oni taj elaborat nijesu izradili. Kako je on to potpisao i izradio je stvar koju treba da utvrde nadležni organi- kaže Rajić.
Jovan Rajić smatra da bi hapšenje v.d. direktora Zavoda moralo da se odrazi i na projekat kompanije Džareda Kušnera.
- S obzirom da postoji osnovana sumnja da je neko falsifikovao mišljenje Zavoda i da je odluka Vlade nezakonita, neophodno je odmah obustaviti dalje pregovore sa investitorom i potrebno je sačekati odluku nadležnih organa- ocjenjuje Rajić.
<h2>Ko je potpisao ugovor?</h2>
Arhitekta Miljan Salata smatra da u postupku koji se vodi protiv direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika moraju biti istraženi i drugi akteri, prije svega u izvršnoj vlasti. On, međutim, dodaje da djeluje da će se sve završiti na "žrtvenom jagnjetu" iz struke.
- Ovde su direktno umiješani ljudi koji su potpisivali ugovore sa američkim investitorima, prije svega mislim na bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. Tu je i bivši ministar kulture koji je u ovom slučaju direktno odgovoran ako se utvrdi krivica i povuče odluka o ukidanju zaštite nad Generalštabom. Onda se postavlja pitanje, ko je mogao da donese takvu zakonsku odluku unutar Vlade- smatra Salata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba polovinom maja 2024. potpisao tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Goran Vesić sa Kušnerovom kompanijom "Affinity Global Development".
Tim ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vrijedna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine.
Goran Vesić nije odgovorio na poziv RSE da bude sagovornik na ovoj temi.
Vesić se inače uglavnom povukao iz javnosti nakon što je pritvoren, a opet bude pušten, novembra prošle godine zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u rušenju dijela krova nedavno rekonstruisane Željezničke stanice stradalo 16 ljudi. Vesić je u vrijeme rekonstrukcije, koju je izveo kineski investitor, bio ministar građevinarstva.

Beograd: Neizvjesno da li će Kušner graditi nakon afere sa falsifikovanjem potpisa kojim je skinuta oznaka kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba

Sjednica Savjet za odbranu i bezbjednost će biti nastavljena 18. ili 19. novembra - najavio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na pitanje kada će biti održana sjednica i je li vrijeme da se konačno riješi situacija sa načelnikom Generalštaba Zoranom Lazarevićem.
On je novinarima, nakon odgovaranja na pitanja studenata na Fakultetu političkih nauka, kazao da će, u zavisnosti od agende ostala dva člana Savjeta, njihovi timovi pronaći termin koji odgovara svima.
- Moje očekivanje je da to bude ili 18. ili 19. novembar - rekao je Milatović.
Imamo situaciju &nbsp;gdje, prema njegovim riječima, ministar odbrane (Dragan Krapović) izlazi iz svojih nadležnosti i preuzima ulogu Savjeta.
- Imali smo situaciju da je načelnik Generalštaba opet od Krapovića spriječen da obavlja svoju funkciju u kontekstu međunarodnih obaveza koje ima. Mislim da to nije dobro. Pozvao sam ministra da se spusti lopta, posebno nakon odluke Komisije za žalbe da se stvari vrate u jednu normalu, zato što ponašanje ministra odbrane, ali ne samo i njegovo, zato što je premijer (Milojko Spajić) na sjednicama i u javnosti u potpunosti stajao iza njegovog mišljenja.. Tako da se ovdje ne radi samo o ministru odbrane, već o Vladi, pozvao sam ih da omoguće Vojsci Crne Gore da normalno funkcioniše - kazao je Milatović.
To će, kako ističe, biti i njegov jasan stav na narednoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Odnosno na sjednici koja je prekinuta i koju nastavljamo, nadam se, 18. ili 19. novembra - dodao je Milatović.
<h2>Pregovori u Podgorici</h2>
Komentarišući sinoć održan prvi sastanak nosioca lista Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, u kontekstu formiranja vlasti u Podgorici nakon lokalnih izbora, te da li će se pridružiti idućim razgovorima rekao je da u Građanskom pokretu URA i Pokretu za Podgoricu rade na pregovaračkoj platformi, te da će javnost biti obaviještena blagovoremeno.
- U tim izborima sam podržao ono što je bila građanska lista koju je predvodio Luka Rakčević. Smatram - i tada i sada - da je i Podgorici i Crnoj Gori potreban takozvani treći put, ono što je otklon od loših praksi DPS-a, ali i otklon od loših praksi aktuelne parlamentarne većine - naveo je Milatović.
<h2>Diplomatski odnosi</h2>
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, te da, kako je naveo na sesiji sa studentima FPN-a, postoji osoba koja nije persona non grata u toj državi, ali je pitanje može li ući, rekao je da je zabrinjavajuće pogoršanje naših bilateralnih odnosa.
- Znate da su dva od tri glavna čovjeka parlamentarne većine proglašene za persona non grata od Republike Hrvatske, da je tu više manje suštinski i predjsednik Vlade. Znate da su proglasili i njega personom non grata to bi suštinski značilo obustavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje i da to tada nije urađeno zbog toga - naveo je Milatović i dodao da bi pustio njega da odgovori na pitanje u kakvim je odnosima sa zvaničnicima u Hrvatskoj.
Ono što je bilo do njega, kako dodaje, to je da je pozvao tada da se stvari koje nisu u skladu sa državnim interesima, a koje su bile možda podređene određenim partijskim interesima, ne rade.
- Mi smo kao rezultat toga dobili usložnjavanje naših odnosa sa Hrvatskom, koje moramo popraviti. Povjerenje je izgubljeno, a to je najteže povratiti - rekao je Milatović.
Govoreći o tome da je pohvalio rad prethodnih vlada u tom segmentu kazao je da ako je nešto bilo dobro, onda to treba pohvaliti.
- Ako je nešto bilo dobro u dijelu prethodnih vlasti to je bio jedan odnos između Crne Gore i Hrvatske. Da je bilo na nama, kao donosiocima odlua nakon 30. avgusta, da stvari koje su bile dobre dodatno učvrstimo, a da stvari koje su loše ispravimo. A imate u kontinuitetu praksu nove parlamentarne većine da se dobre stvari urušavaju, a da se loše ne popravljaju - ocijenio je Milatović.
Misli da javnost najbolje može da prosudi o onome o čemu govori.
<h2>Izvještaj o naprektu EK</h2>
Govoreći što je iz izvještaja &nbsp;o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2024, koji je nedavno predstavljen, nestao dio koji se odnosi na sastavljanje ugovora, a uz tvrdnje pojedinih analitičara da je na to uticala Hrvatska, naveo je da se vrlo jasno mora reći ko je izglasao Rezoluciju o Jasenovcu.
- Dvije trećine poslanika koje su glasale za ovu rezoluciju, a koja je kasnije urušila naš odnos sa Hrvatskom, su poslanici Pokreta Evropa sad i Demokrate. Nemojte da sad cio teret bude na Andriji Mandiću. Da je samo bilo do njega, rezolucija ne bi bila izglasana, tako da su tu stvari vrlo jasne - ističe Milatović.
Zato je, kako dodaje, u više navrata govorio o tome da je integritet politike PES-a, koji je on osnovao, izgubljen.
- Taj pokret više nema svoju politiku, to je politika Demokratskog fronta, što je legitimno, ali to nije politika pokreta koji smo osnovali Spajić i ja - rekao je Milatović.
Ugovor će, prema njegovim riječima, doći u trenutku kada od institucija Evropske unije bude procijenjeno da smo u završnoj fazi pregovora.
- I tada se pokreće to pitanje. Volio bih, kao svako u Crnoj Gori, da do te faze dođemo što prije. Da bismo došli do te faze što prije, čak i do kraja ove godine ako je moguće.. Mi smo iz Kabineta predstavili dokument o 10 negativnih trendova demokratskog razvoja u Crnoj Gori koji hitno moraju da prestanu. Parlamentarna većina i Vlada moraju da poprave svoje institucionalno i političko ponašanje kako bi demokratski razvoj Crne Gore nastavio ubrzano da teče i kako bi ova zemlja što prije pristupila Evropskoj uniji. Nadam se da će to uslijediti što prije, ali plašim se da zbog određenih neodgovornih ponašanja gubimo jednu priliku koja je pred nama - ocijenio je Milatović.
Ključni korak odblokiranja našeg procesa je, kako je naveo, nastao u Skupštini Crne Gore kada su imenovali određene pozicije u pravosuđu.
- Tu je ključnu ulogu odigrala konstruktivna opozicija, zato što u prethodnom periodu to nažalost nije bio slučaj. Mislim da je ovo zajednički proces i pozivam na odgovornost svih donosioca odluka - poručio je Milatović.

Jasmina Beharovic

Milatović: Nastavak sjednice SOB-a 18. ili 19. novembra, PES nema svoju politiku, već politiku DF-a

Ustavni sud Crne Gore, u partnerstvu sa AIRE centrom i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici, organizovao je danas stručnu obuku za savjetnike Ustavnog suda. Predavanje je održala potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), sudija Ivana Jelić, s fokusom na primjeni evropskih standarda u ustavnosudskoj praksi Crne Gore.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko naglasila je da je kontinuirano jačanje stručnih kapaciteta od ključne važnosti:
– U trenutku kada se Ustavni sud suočava sa složenim pravnim pitanjima, povećanim obimom rada i intenzivnim interesovanjem javnosti, izuzetno je važno da unapređujemo vještine u oblasti zaštite ljudskih prava. Saradnja sa ESLJP-om i razmjena znanja doprinosi kvalitetu naših odluka i povjerenju građana u rad Suda – poručila je Armenko.
Potpredsjednica ESLJP Ivana Jelić istakla je ulogu nacionalnih sudova u sistemu zaštite ljudskih prava:
– Ustavni sud ima ključnu funkciju u očuvanju ustavnosti i zaštiti temeljnih prava. Kvalitetna i dosljedna sudska argumentacija osnova je povjerenja javnosti u institucije. Primjena standarda razvijenih u praksi Evropskog suda, kao i Suda pravde EU, predstavlja temelj pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom – kazala je Jelić.
Tokom izlaganja osvrnula se i na strukturalne izazove u primjeni evropskih standarda te prenijela iskustva iz međunarodne sudske prakse.
Predstavnica AIRE centra Vanja Radević naglasila je značaj ovakvih programa za unapređenje vladavine prava u Crnoj Gori:
– Ove aktivnosti doprinose jačanju stručnih i analitičkih kapaciteta institucija i njihovoj sposobnosti da odgovore na savremene izazove u oblasti zaštite ljudskih prava. Posebno je dragocjeno što Crna Gora ima eksperte poput sutkinje Jelić, čije znanje može pomoći jačanju domaćih institucija – istakla je Radević.
Obuka je obuhvatila aktuelne teme iz prakse ESLJP-a, uključujući pravo na pristup sudu, zabranu diskriminacije i standarde jednakosti pred zakonom, s fokusom na njihov značaj u crnogorskom ustavnopravnom okviru.

Ustavni sud Crne Gore: Stručna obuka savjetnika uz predavanje potpredsjednice ESLJP Ivane Jelić

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Dortmundu sa Srbijom utakmicu posljednjeg, trećeg kola glavne runde 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Crnogorskoj selekciji za plasman u četvrtfinale neophodna je pobjeda protiv Srbije i da Njemačka ne izgubi od Španije.
Kapitenka Đurđina Jauković kazala je da će trijumfovazi selekcija koja prije zaboravi jučerašnje utakmice - Crna Gora poraz od Njemačke, a Srbija neriješen rezultat protiv Farskih Ostrva.&nbsp;
- Imamo i kvalitet i karakter, na nama je da to pokažemo. Nećemo da pričamo previše, teren je najveće mjerilo - rekla je Jauković.
Ona je istakla da su su svjesne da zavise i od utakmice Njemačke i Španije.
- Mislim da neće biti problema, jer Njemice igraju na svom terenu. Srbija je isto igrala sa velikim oscilacijama, u sličnoj smo poziciji. Mislim da smo bolja ekipa, ali to moramo da dokažemo na terenu - rekla je Jauković.
Pivot Ivana Godeč smatra da se izdanje protiv Njemačke ne može ponoviti i da poraz od 18 razlike nije realna slika.
- Ta utakmica je već pala u zaborav, s obzirom na to da nas čeka najbitniji meč sa Srbijom. Svaka djevojka mora da ostavi srce na terenu tokom 60 minuta i poslije da pogledamo semafor i vidimo rezultat - kazala je Godeč.
Ona je naglasila da se Srbija ne predaje nikada i da igra do kraja.&nbsp;
- Gubile su od Španije, ali se nisu predavale. Najbolje se osjećaju, ali smo mi uvijek spremne da budemo lavice, na tuču i borbu svih 60 minuta - zaključila je Godeč.
Duel Crne Gore i Srbije počeće u 15:30 sati.

"Lavice" sjutra sa Srbijom za četvrtfinale

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: generalstab