Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Marija Žižić

Naredba za prinudno dovođenje Marka Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Nekadašna predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici danas na godinu i devet mjeseci zatvora, a sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević na šest mjeseci zatvora, potvrđeno je Televiziji E.
Optužnicom se Vlahović-Milosavljević tereti da je kao sutkinja Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrijebila službeni položaj.
Vlahović-Milosavljević je, kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korist kuma okrivljene Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su "povrijeđena prava druge parnične stranke".&nbsp;
Medenica je, prema optužbama Specijalnog tužilaštva, osuđena da je podstrekavala na nezakonito donošenje odluke.
Odbrana Vlahović-Milosavljević tvrdi da se radi o zakonitoj odluci. Njen advokat Nikola Martinović je ranije istakao da je optužnica protiv njegove branjenica apsurdna jer kako je pojasnio pred sudom se ne može odgovarati za donošenje zakonite odluke koja je prošla i fazu kontrole pred drugostepenim organom.

Ivona Đokić

1250x600

1084x550

Medenica osuđena na godinu i devet mjeseci zatvora, Vlahović Milosavljević na šest mjeseci

Optuženi Mario Milošević u Višem sudu kategorično je negirao da je 21. maja 2018. godine ubio Miodraga Kruščića. Dodao je i da mu je žao zbog toga što se dogodilo Kruščiću jer je sa njim uvijek bio u "dobrim odnosima" konstatujući da “prisustvuje tuđem suđenju”.
- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Kruščiću, da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio - kazao je Milošević. &nbsp;
Smatra da je suluda tvrdnja Tužilaštva da je on ubio Kruščića i da je bio član neke kriminalne organizacije.&nbsp;
On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, ističući da ne bi dozvolio da joj se nešto dogodi.
- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da sve ovo ona zna, kao i što zna ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu - kazao je optuženi.
On je dodao da godinama nikog ne interesuje da se sazna istina.
- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V.V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. On je aludirao na bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.
Milošević je problematizovao status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta.&nbsp;
- Treba vidjeti što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - rekao je Milošević.
On je istakao da SDT svoje neosnovanje tvrdnje pokušava da potkrijepi sa navodnim porukama sa Skaj aplikacije. Te poruke, prema njegovim tvrdnjama, nemaju nikave veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, Milošević kaže da ih on nije pisao.
Osim Miloševića odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa djelom za koje se tereti.
- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 26. novembra.

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Nikole Drecuna za teško ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju prošle godine.
To je Portalu ETV potvrdila portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.&nbsp;
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, prema navodima tužilaštva, zajedno sa, za sada neidentifikovanim osobama, izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Interpol je za njim raspisao crvenu potjernicu u novembru prošle godine.

Anja Ivanović

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića na Cetinju

Bivšem šefu kriminalističke policije u Rožajama Seadu Husoviću, nekadašnjem policajcu Džemalu Kurpejoviću i njihovom sugrađaninu Alenu Mujeviću određen je pritvor do 30 dana. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici.
Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva.
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe Mujevićevog oca Muja Mujevića.
On je uhapšen je 10. aprila po nalogu Specijalnog tužilaštva.

Husović, Mujević i Kurpejović poslati u Spuž

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva podignutu protiv Saše Pekića, Srđana Jokića, Gorana Janketića, braće Petra i Mirka Cicmila, Dragana Backovića, Predraga Vučurovića, Predraga Mijuškovića i Nikole Glomazića, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i produženog krivičnog djela krijumčarenje, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao optuženi S.P., a čiji su članovi postali optuženi S.J., G.J., D.B. i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi P.C., M.C. i D.B., a čiji su članovi postali optuženi P.V., P.M. i N.G. i druga nepoznata lica i koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija optuženog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija optuženih P.C., M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su optuženi D.B., P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta- navodi se u saopštenju.
Naime, iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki pa su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, po osnovu neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
- Protiv optuženih Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću- poručeno je iz SDT-a.

Potvrđena optužnica SDT-a protiv Pekića, braće Cicmil i još šest osoba

Goran Janketić, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je navodno preko Luke Bar švercovala cigarete, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.
Janketiću je time ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine.
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva.
Sud je, podsjetimo, u julu ove godine prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića.
Međutim, njega su po izlasku iz Istražnog zatvora, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je tada saopšteno Pobjedi, Jokić je ponovo poslat u pritvor jer se sumnja da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.
Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom Petrom i Markom Cicmilom, koji su se predali 9. januara ove godine.
Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Iz SDT je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
Specijalni tužioci sumnjaju da te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarile najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.
Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe.

Goran Janketić pušten na slobodu uz jemstvo

Prijatelji i porodica penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića ponudili su jemstvo u nekretninama čija vrijednost je procijenjena na 1, 6 miliona eura da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode.
Odluku o tom zahtjevu donijeće vijeće Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i vlasnika "Rokšped” Sander Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su navodno na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćenio dbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

Za slobodu Golubovića ponuđene nekretnine vrijedne 1,6 miliona eura

Viši sud u Podgorici ukinio je pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske N.D. i Y.G. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J.&nbsp;
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Sudija za istragu je 30. oktobra ukinuo pritvor određen rješenjem od 29.oktobra 2025. godine po pritvorskom osnovu iz clana 175 st. 1 tac. 1 ZKP-a našavši da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Y.G. i N.D. izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno prijedlogu Višeg državnog tužilaštva - saopšteno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je večeras da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu.
Iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Kako je juče objavio Portal <a href="https://www.antenam.net/drustvo/hronika/386514-pritvor-dvojici-stranaca-zbog-incidenta-na-zabjelu-negiraju-da-su-bili-na-mjestu-dogadjaja" target="_blank">Antena M</a>, obojica pritvorenih stranaca kategorički tvrde da su nevini, da nijesu učestvovali u tuči, te da se u kritičnom trenutku uopšte nijesu ni nalazili na ulici.
Prema njihovim saznanjima, tražili su da se izuzmu snimci sa kamera na ulazu zgrade u kojoj žive, a na osnovu kojih bi se utvrdilo vrijeme kada su u zgradu ušli i kada su je napustili.
Policija je juče izuzela snimke sa navedenog video nadzora i ukoliko oni potvrde priču dvojice stranih državljana, oni će biti pušteni na slobodu.
Za još dvojicom stranaca, državljana Azerbejdžana, policija još uvijek traga.

Ukinut pritvor državljanima Azerbejdžana i Turske, ne postoji sumnja za pokušaj ubistva

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: visi-sud-u-podgorici