Pred Višim sudom ni danas se, drugi put, nije pojavio Marko Ljubiša-Kan, koji prema evidenciji policije slovi za člana škaljarskog klana. On je trebalo da svjedoči u postupku koji SDT vodi protiv grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića, zvanog Džoni sa Vračara i, prema navodima optužnice, ta grupa je pokušala da ga ubije u januaru 2021. godine.
Ljubiša zbog bolesti nije svjedočio i dostavljen je izvještaj ljekara Doma zdravlja u Budvi od 14. januara u kojem se navodi da je Ljubiši preporučeno sedmodnevno mirovanje.
Pred vijećem sutkinje Nade Rabrenović svjedočio je Ljubišin kum Goran Slovinić, koji je ispričao kako se susreo sa Strahinjom Savićem, koji je, potom, optužen da je učestvovao u planiranju ubistva Ljubiše.
- Primijetio sam jedno sumnjivo lice na terasi lokala...Čudno se ponašao, bio je nervozan. Pitao sam ga - što radiš u ovom lokalu, jesi li ovdje došao da ubijaš. Sumnjivo mi je izgledao. Rekao mi je da on to ne radi. Tu je bilo nekoliko policajaca. Prišli su mu i poveli na ispitivanje - &nbsp;kazao &nbsp;je Slovinić.
Nakon što mu je sutkinja Rabrenović pročitala svjedočki iskaz koji je dao u SDT-u Slovinić je potvrdio da ne poznaje nikog od optuženih i da nema saznanja da njemu i Ljubiši prijeti opasnost od njih.&nbsp;
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjedočenje Kanovog kuma: Slovinić: Pitao sam osobu koja mi je bila sumnjiva je li došla da ubija

Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužnicu protiv 13 članova kriminalne grupe Radoja Zvicera, koje terete za stvaranje kriminalne organizacije, više krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, zloupotreba službenog položaja, ali i falsifikovanje isprave, prevara i pranje novca.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv N.V, V.V, G.Č, B.I, O.R, M.K, Ž.V, B.S, I.P, V.V, S.I, M.D. i R.K., zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, više krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, zloupotreba službenog položaja, ali i falsifikovanje isprave, prevara i pranje novca.
Predmet optužnice je osnovana sumnja da su okrivljeni N.V, V.V, G.Č, B.I, O.R, M.K, Ž.V, B.S, I.P, V.V, S.I, M.D,.u 2019. godini, postali članovi kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi R.Z. i okrivljeni I.B., čiji su pripadnici postali i optuženi: M.V, R.Ž, A.P, A.Lj, D.K, M.K, S.K, B.R, J.T, N.M, J.M, A.V, S.S. i B.M. i druge nepoznate osobe, sa ciljem da se bavi vršenjem krivičnih djela ubistvo, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, na teritoriji Crne Gore i drugih država Evrope, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak i ulogu.
U optužnici je predloženo da se okrivljenima I.P, Ž.V, M.K. i G.Č. produži pritvor, a da se okrivljenima N.V, V.V, B.I, O.R, B.S. i V.V, koji su u bjekstvu i za kojima su raspisane međunarodne potjernice, sudi u odsustvu.
Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo protiv organizatora Zvicera i 14 pripadnika kriminalne organizacije (M.V, R.Ž, A.P, A.Lj, D.K, M.K, S.K, B.R, J.T, N.M, J.M, A.V, S.S. i B.M.) podiglo tri optužnice, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više drugih krivičnih djela, koje su potvrđene i po kojima je u toku glavni pretres pred Višim sudom u Podgorici.
Protiv organizatora I.B. je naredbom Specijalnog državnog tužilaštva određeno sprovođenje istrage i pokrenut krivični postupak, između ostalog i za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Portal ETV

SDT podnijelo optužnicu protiv 13 članova kriminalne grupe Radoja Zvicera

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. – dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije – pošto su u pritvoru duže od pet godina.
Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije.
Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva.
Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata.
Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja.
Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku.
Šta je prethodilo?
Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu “u sačekuši” pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu “Jovanović i drugi protiv Ukrajine” jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo da su osumnjičeni za pokušaj ubistva šefa Kavačkog klana i dalje u pritvoru

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

1250x600

1084x550

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Odbjeglom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca 743 kilograma kokaina, određeno je ukupno 64 godine zatvora, saznaje Portal ETV.
Zvicer je osuđen na 16 godina, dok su Slobodan Kašćelan i Igor Božović dobili po 13 godina, a Milan Vujotić i Dragan Knežević po 11 godina zatvora.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Sonja Keković.

Zviceru i grupi ukupno 64 godine zatvora

Suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba nastavljeno je predočavanjem skaj komunikacija.
Za dvije komunikacije koje su danas prikazane na monitorima tužioci Zoran Vučinić i Miloš Šoškić tvrde da je jedna između braće Mujović, a druga između Radovana Mujovića i Radoja Zvicera.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, braće Radovana i Petra Mujovića na optužbici su i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Za prvu komunikaciju od 29. jula 2020. za koju SDT tvrdi da je bila između braće Mujović na monitorima se mogla vidjeti komunikacija sa jednog pina za koje Tužilaštvo tvrdi da ga je koristio Petar Mujović. Prikazane su jednosmjerne poruke, fotografije garderobe, pištolj, municija...
Tužilac Vučinić smatra da iz tih komunikacija proizilazi da je pripremano ubistvo Jovana Vukotića.
- Vidi se da je komunikacija jednosmjerna. Petar Mujović šalje poruku bratu Radovanu. Zaključak je da Petar slijedi uputstva brata - pa kupuje garderobu, zatim mu pokazuje oružje - kazao je Vučinić.
Za branioca braće Mujović, advokata Dragana Mitrića ovo što je predstavljeno je "prepis".
- Tužilac zaključuje da Petar slijedi uputstva Radovana. Nije tačan prepis ovoga što nam je dostavljeno. Nema nijedne poruke koju je navodno poslao Radovan Mujović svom bratu Petru - kazao je Mitrić.
On je istakao da ne postoje poruke Radovna Mujovića. Advokat je upitao " gdje su te poruke".
On je ukazao da su okrivljeni naveli da nijesu imali skaj aplikacije i ovaj "prepis" za odbranu nije dokaz.
Advokat Dragoljub Đukanović je naglasio da nije navedeno o kakvoj komunikaciji je riječ - da li je računarski podatak, mjere nadzora ili digitalna isprava.
- Ovo komunikacija nije, jer morala bi biti između dvije osobe. Ovdje imamo jednosmjernu komunikaciju - kazao je advokat Đukanović.
Njegov kolega, advokat Nikola Martinović je rekao da na CD-u nema digitalnog potpisa.
U drugoj predočenoj komunikaciji Tužilaštvo tvrdi da je između Zvicera i Radovana Mujovića i da je bila od 28.jula do 30.jula 2020.godine.
Tužilac Vučinić je rekao da ove komunikacije ukazuju da je pripremano ubistvo Vukotića i to na sahrani Alana Kožara.
Nakon toga advokat Mitrić je ponovio da to što se vidi na monitorima je prepis iz exel tabele.
- Sve i da je skaj dokaz, ovo nije dokaz - kategoričan je Mitrić. Dodao je da ne postoji nijedna poruka za koju tužilac tvrdi da je Radovan Mujović.
Advokat Martinović je ukazao da su neki optuženi bili u Crnoj Gori.
- Očigledno je da nijesu bili u Francuskoj. Na osnovu čega su sprovodili istražne radnje u Crnoj Gori koja nije dala dozvolu za sprovođenje ovih radnji - kazao je Martinović.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Osim za ta, Radovan Mujović je optužen i za pranje novca.
Njegov brat, Petar Mujović, tereti se za pokušaj ubistva vođe kriminalnog škaljarskog klana, sada pokojnog Jovana Vukotića, u oktobru 2020. godine.

Za tužioca nesporno da je pripremano ubistvo Vukotića, odbrana ukazala da "prepisi" ne mogu biti dokaz

Sutkinja Nada Rabrenović danas je u Višem sudu odbila prijedlog advokata da se postupak protiv Vasa Ulića, Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana koji su označeni da su organizovali šverc skoro 2, 5 tone kokaina, audio - vizeulno snima.
Osim njih trojice na optužnici su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Nakon odluke vijeća optuženi Kašćelan je prokomentarisao: „Najbolje advokati da idu kućama i neka nas odmah osude“. Na što je Damir Mandić ponovio: Neka nas osude.
Jedan od branilaca, advokat Danilo Mićović rekao je da je svaka riječ bitna i zbog toga su tražili da se proces snima i ne zna zbog čega nije dozvoljeno u ovom predmetu kad u ostalim jeste i naveo primjer „državnog udara“.
Odbrana je tražila snimanje jer, kako su objasnili, imali su loša iskustva sa zapisnicima.
- Da ne bi došli u situaciju ovo je rečeno, ovo nije, najbolje je da se suđenja snima - kazao je jedan od advokata Dragolju Đukanović.
Ipak, stav vijeća je bio da to nije potrebno.

Kašćelan: Najbolje advokati da idu kući i neka nas odmah osude

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Čađenović: Kada sam postao navodni član Zvicerove grupe podigao sam tri optužnice protiv kavačkog klana za najteža djela

U cjelosti ću iznijeti odbranu i izjasniti se na sve navode iz optužnice koja je neistinita, proizvoljna jer nije potkrijepljena nijednim dokazom. Kreatori ove optužnice označili su me da sam radio u interesu kavačkog klana na čijem je čelu bio Radoje Zvicer i da sam štitio osobe iz te kriminalne organizacije iako jasno proizilazi da sam upravo ja te osobe procesuirao i protiv njih podigao optužnice - kazao je u Višem sudu prilikom iznošenja odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
U višesatnoj odbrani Čađenović je nekoliko tačaka optužnice do detalja analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Na ranijim ročištima Lazović i Katnić takođe su kategorično negirali navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
Čađenović je istakao da navodi optužnice nijesu potkrijepljeni nijednim personalnim, materijalnim dokazom koji su priloženi uz optužnicu.
- Kreatori optužnice su brojne dokaze po mojoj procjeni namjerno sakrivali. Postupak protiv mene traje neopravdano dugo. Skoro tri godine nijesam bio u prilici da iznesem odbranu zbog procesnih zloupotreba Tužilaštva - kazao je Čađenović.
On je dodao da upravo iz skaj komunikacija koje su objavljene u medijima a koje se nijesu našle u optužnici jasno proizilazi kako su ga Zvicer, Duško Roganović i ostali članovi doživljavali i kako iskazuju "divljenje" prema njemu.
- Parafraziraću njihove komunikacije. On je lud,kreten kad se nekom nakači. Postoje poruke gdje saopštavaju da im namještam krivična djela, optužnice i da na mene niko ne može uticati. U komunikacijama govore da će me zapaliti, osakatiti, napraviti invalidom. Ja sam za ove poruke saznao iz medija, nema ih u predmetu pune tri godine - ukazao je Čađenović.
On je naglasio da je upravo on podigao optužnicu protiv Roganovića, Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića i svih onih za koje kreatori ove optužnice tvrde da ih je štitio.
Čađenović je kazao da se tokom svoje dugogodišnje karijere uvijek rukovodio dokazima i da je postupao u skladu sa zakonom.
On je naveo da ga Tužilaštvo tereti da nije pokrenuo postupak protiv Roganovića zbog saizvršilaštva u ubistvu Predraga Pejovića.
- Kreatori ove optužnice tu tezu &nbsp;crpe u iskazuju svjedoka saradnika Milana Kankaraša koji je naveo da je zaključio da je Roganović sa svojim ljudima organizovao ubistvo. Ovaj zaključak Kankaraš izvodi na osnovu komunikacije koju je imao sa Roganovićem koji mu je saopštio: "Pedala je otišla" - kazao je Čađenović.&nbsp;
On je dodao da su upravo kreatori optužnice protiv njega, počinili više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja. Jedna od njih se odnosi i na iskaze svjedoka saradnika Milana Kankaraša, koje su, kako je objasnio iskoristili za formiranje optužnice protiv njega. Pojasnio je da su iskazi Kankaraša, za koje je sud naznačio da se ne smiju koristiti, pravosnažno izuzeti iz predmeta 9. marta 2023.godine, da bi tri mjeseca kasnije tužioci podigli optužnicu protiv njega upravo na osnovu tih iskaza.
- Sud je ovim rješenjem naznačio da se ove izjave ne mogu koristiti i predlažem da se to rješenje pribavi i sprovede kao dokaz - naveo je Čađenović.
On je rekao da će postaviti pitanje: Da li onda može da se koristi ta izjava?
Naglasio je da tog rješenja uz optužnicu nema. Prema njegovim riječima, povrijeđeno je pravo na odbranu.
Čađenović je ukazao i da se neko ne može osumnjičiti samo na osnovu iskaza svjedoka saradnika i zaključka te osobe a da te tvrdnje ne budu potkrijepljene dokazima.
- Postupak za ubistvo Pejovića i danas se vodi protiv NN osoba - kazao je Čađenović.
Ponovio je da u tom slučaju nijedan dokaz nije bio protiv Roganovića.
- Koliko sam "pazio" i "čuvao" Roganovića nabolje se vidi kada sam prikupio dokaze i optužio ga stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo i otmicu. U tom slučaju zaprijećena kazna je 40 godina zatvora a to se desilo nekoliko mjeseci nakon što sam postao navodno član njihove kriminalne organizacije - kazao je Čađenović.
U ovom slučaju više osoba iz kavačkog klana procesuirano je zbog ubistva Mila Radulovića.
Čađenović je istakao da on ni u jednom slučaju nije zloupotrijebio položaj već da su to učinili kreatori optužnice.
On se u odbrani osvrnuo i da nikada nije davao uputstva, naloge policijskom službeniku Petru Lazoviću i da nikada sa njim nije imao komunikaciju.
- Lazović nikada nije bio član nijednog istražnog tima.Nikada nije prisustvovao ni jednom sastanku a na kojem sam ja prisustvovao - kazao je Čađenović.
Ponovio je da se u svim predmetima isključivo vodio dokazima i činjenicama naglašavajući da je procesuirao više desetina osoba upravo iz kavačke kriminalne grupe a Tužilaštvo ga tereti da ih je štitio.
Suđenje se nastavlja 14. oktobr kada će Čađenović nastaviti da iznosi odbranu.

Čađenović: Kreatori optužnice iznijeli neistine, članovi kavačkog klana htjeli da me zapale, ubiju i naprave invalidom a tužilac predstavlja da sam ih štitio

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Kako se navodi u saopštenju, prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi.&nbsp;
U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen &nbsp;sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
&nbsp;– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju. &nbsp;
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG Mišela Manojlović uputila predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

ZOCG: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

Crna Gora nastavlja snažan investicioni i reformski ciklus u oblasti digitalne transformacije u skladu sa Reformskom agendom. Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) zvanično nam je predala rezultate projekta „Digitalna transformacija lokalnih samouprava u Crnoj Gori“, čime je obilježena značajna prekretnica u procesu digitalne transformacije na lokalnom nivou, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, na sastanku sa direktorom ITU kancelarije za Evropu Jaroslavom Ponderom i predstavnicima UNOPS-a.
Kako je navedeno u saopštenju, kroz tri radionice uživo i osam onlajn tehničkih sesija, ITU je pružio podršku opštinama u primjeni GovStack principa i razvoju praktičnih digitalnih rješenja.&nbsp;
Praktičan pristup, dodaju iz MJU, omogućio je učesnicima da direktno rade na dizajnu usluga i razvoju prototipova, čime su digitalne politike pretočene u konkretna, operativna rješenja prilagođena lokalnim potrebama.
- ITU je, za tri prioritetne javne usluge koje je Ministarstvo verifikovalo u saradnji sa UNOPS-om, dizajnirao i razvio prototipove digitalnih rješenja socijalna pomoć za novorođenčad, godišnje plaćanje poreza na nepokretnosti, registracija poslovanja u oblasti ugostiteljskih djelatnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom primopredaje, ITU je Ministarstvu predao sve rezultate projekta, uključujući prototipove digitalnih usluga, tehničku dokumentaciju i materijale za jačanje kapaciteta, čime je obezbijeđeno nacionalno vlasništvo i održivost postignutih rezultata.
- Glavna vrijednost ovog procesa je GovStack - inovativni pristup koji omogućava: bržu i jeftiniju izgradnju digitalne infrastrukture, razvoj konkretnih rješenja po mjeri građana i privrede kao i jačanje kapaciteta naših opština za rad u digitalnom dobu - poručio je Dukaj.
Predstavnici Međunarodne telekomunikacione unije pohvalili su posvećenost Crne Gore digitalnoj agendi, i naglasili da nastavljaju sa podrškom u oblasti digitalne transformacije, posebno na lokalnom nivou.
- Ovaj projekat pokazuje kako snažno nacionalno vlasništvo, u kombinaciji sa ciljanom tehničkom podrškom, može digitalne strategije pretvoriti u konkretne, građanima usmjerene usluge. Radeći u bliskoj saradnji sa Ministarstvom i lokalnim samoupravama, pomogli smo da se postave temelji za digitalne usluge koje su spremne za implementaciju i koje će donijeti koristi zajednicama širom Crne Gore - izjavio je Jaroslav Ponder, šef ITU Kancelarije za Evropu.&nbsp;
Dukaj je zaključio da "građani imaju pravo na brzu, efikasnu i dostupnu upravu, bez čekanja i nepotrebne birokratije. Današnji rezultati potvrđuju da digitalna uprava postaje stvarnost, a ne obećanje, i da lokalne samouprave ulaze u novu fazu rada - u službi građana i privrede“.
- Saradnja sa relevantnim međunarodnim partnerima, uz zajednički rad državnih i lokalnih institucija, ubrzava digitalnu transformaciju i unapređuje kvalitet javnih usluga u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

ITU predao rezultate projekta digitalne transformacije lokalnih samouprava MJU

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović kazao je da će predložiti ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji, u skladu sa preporukama Ustavnog suda.
- Nećemo dozvoliti da se radnici izrabljuju - poručio je Bogdanović u saopštenju za javnost. 
 
Prema njegovim riječima današnja odluka Ustavnog suda je jasno ukazala na slabosti dosadašnjeg rješenja.
- &nbsp;Mora postojati jasan legitiman cilj u javnom interesu, mjera mora biti proporcionalna, a pravila jednaka za sve, bez selektivnih izuzetaka koji jedne stavljaju u povlašćen, a druge u neravnopravan položaj. Zato ćemo novo rješenje postaviti na tri čvrsta principa: zaštita zdravlja i dostojanstva radnika, jednak tretman svih preduzetnika na tržištu, i jasna, precizna pravila primjenjiva u praksi - istakao je on. 
 
Neradna nedjelja je, navodi Bogdanović, pitanje ljudskosti, porodice i dostojanstva rada. Poručuje da država ne smije da okrene glavu pred pritiscima i pohlepom koja bi, kako je kazao, da normalizuje rad bez predaha, a radnika svede na potrošnu robu. 
 
- Crna Gora može i mora da ima rješenje koje je istovremeno ustavno održivo i socijalno pravedno i mi ćemo ga predložiti, jer radnik nije trošak, već čovjek, i njegova nedjelja mora biti zaštićena zakonom - zaključio je Bogdanović.

Bogdanović: Predložićemo ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji, nećemo dozvoliti da se radnici izrabljuju

Pred vijeće sudije Veljka Radovanovića danas je u Višem sudu u Podgorici ponovo odloženo suđenje bivšim čelnicima kompanije "Plantaže", zbog neispunjavanja procesnih uslova da se ročiste održi. Naredni pretres zakazan je 8. aprila u 8 sati.
Sudija Radovanović saopštio je da je vijeće Višeg suda donijelo presudu kojom je odbacilo optužbu protiv Đorđa Rajkovića zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, a koja se po žalbi nalazi na odlučivanje u Apelacionom sudu. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Verice Maraš, Veselina Vukotića, Đ.R., Seada Šahmana, Duška Perovića i Boža Mihailovića &nbsp;u martu 2023. godine, zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj u privrednom poslovanju tokom 2019–2020. godine, nanijevši milionsku štetu državnoj kompaniji.
Podsjetimo, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju zakon predviđa kaznu zatvora od dvije do deset godina.
– U postupku koji je prethodio podizanju optužnice, na nivou osnovane sumnje utvrđeno je da su optuženi, u periodu od 24. decembra 2019. do 23. aprila 2020. godine, u Podgorici, kao odgovorna lica u oštećenom privrednom društvu "13. Jul – Plantaže" a.d., zloupotrijebili svoj položaj u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja sa privrednim društvom OMP-Engineering d.o.o., pa su mu tako, usled djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura – saopšteno je iz SDT-a.

Tag: radoje-zvicer