Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Razumijemo prestravljenost rastućim rejtingom DPS-a, otuda i potreba šefa Kluba raštimovanog orkestra da slobodno interpretira riječi predsjednika Živkovića u nadi da će ubrati kakav sitni, jadni i bijedni politički poen i zaustaviti nezaustavljivo – strmoglav pad podrške građana u paf-paf politiku PES-a, kazala je portparolka Demokratske partije socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore.
Prema riječima Popović, smiješni su napori poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića kojima pokušava da nanese političku štetu Demokratskoj partiji socijalista. 
- Umjesto što se histerijom unaprijed oprašta od fotelje i brojnih funkcionerskih privilegija koje uživa, znajući da će poslije narednih parlamentarnih izbora od njegove stranke ostati samo dugmići, Čarapiću bi bolje bilo da objasni zašto je dio poslaničkog kluba na čijem je čelu blokirao izbor sudije Ustavnog suda - istakla je ona. 
Tog je dana, kako ističe, ogoljena istina da Čarapić ne uživa aposlutno nikakav autoritet, ne samo u vladajućoj većini, već i u Klubu poslanika čijim radom rukovodi. 
- Dalje, Čarapić je i sam doprinio tome da se ne izabere kandidatkinja predsjednika države i pokazao da mu ispunjenje obaveza iz evropske agende, iako su mu puna usta priče o istoj, i nije na vrhu liste prioriteta onda kad propadne neka njihova politička trgovina kao što je propala u slučaju predmetnog glasanja - naglasila je Popović.
Iz DPS-a, kako kažu, poručuju Čarapiću da se mane političkih manipulacija, kojima je sklon.
- Kao u slučaju zakašnjelog odgovora na izlaganje predsjednika Demokratske partije socijalista, koji je kad je rekao – da način na koji PES vodi finansije ugrožava državu, te da bilbord ekonomija građane skupo košta, rekao istinu. Neka uzalud ne troši vrijeme na politikantsku pisaniju, jer svi znamo da javnost ne doživljava ozbiljno poslanika koji je službenim kolima prevozio dušek - zaključuje Popović.

Popović: Smiješni napori Čarapića da nanese štetu DPS-u

Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
Predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (Demokratska narodna partija) konstatovao je da amandman nije prošao.
Zakonodavni odbor je bez rasprave usvojio amandman poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojović kojim se traži uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija".
<h2>Neminovan proces</h2>
Božović je, tokom sjednice, kazao da je Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo političko-istorijski neminovan proces, a tome u prilog, kako je istakao, govore brojni istoričari.
- Citiraću jednog od njih. Gospodin Šerbo Rastoder u svom djelu "Životna pitanja Crne Gore od 1918. do 1929. godine" navodi: "U tom smislu Ujedinjenje Crne Gore i Srbije proklamovano na podgoričkoj skupštini 26. novembra 1918. predstavlja politički čin čija se logika ne može braniti alternativom, teško je zamisliti Crnu Goru izvan objedinjenog jugoslovenskog prostora, a imati na umu odlike i pravce njenog društvenog razvoja u 19. i s početka 20. vijeka" - kazao je Božović.
Mora se, prema njegovim riječima, naglasiti da su mnogi istoričari mijenjali svoje stavove u zavisnosti od društveno-političkih okolnosti.
- Kada je riječ o istorijskoj svijesti i značaja za crnogorsku državu, dinastija Petrović Njegoš zaslužuje apsolutno naše duboko poštovanje, kao što je to govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović: "Bila je svetorodna, duhovna, svjetovna, vodič i zaštitnik Crne Gore, predvodnik njenih nacionalnih i državnih interesa". Činjenica je i da su ovi vladari kroz vjekove čuvali našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost - istakao je Božović.&nbsp;
To, kako dodaje, nije politički stav, "to su istorijske činjenice".&nbsp;
- Možemo govoriti o značaju Petra I koji je pomirio zaraćena crnogorska plemena ili Petra II koji je prvi uspostavio institucije u Crnoj Gori i stavio Crnu Goru na svjetsku mapu kada govorimo o književnosti. Smatramo da je istorijska uloga dinastije Petrović Njegoš komplementarna sa istorijskom istinom o nacionalnom karakteru Crne Gore, naročito s kraja 19. i početkom 20. vijeka, a to je da je Crna Gora bila duboko ukorijenjena u srpskom nacionalnom identitetu. Sljedstveno tome, i kralj Nikola je vodio takvu politiku koja je prije svega bila zasnovana na, kako se to tada govorilo, "prvijenstvo u srpstvu". To je bila državna politika i postoje jasni dokazi da je kralj Nikola imao aspiracije na tron ujednjene države - rekao je Božović.&nbsp;
Tome, kako je naveo, u prilog govori izjava tadašnjeg ministra Jovana Plamenca koja kaže: "Kakve dinastije, kakve diobe sfera interesa, nama treba jedna srpska država. Šta je ovo, zar je ovo država? Pa to je umiranje. Zar ova država postoji samo da ja budem ministar ili da se neko širi na kolima ili na konjima cetinjskim ulicama? Mi nećemo dinastičku i separatističku politiku, mi hoćemo opštu srpsku". Ovo se, kako dodaje, može naći u djelu istoričara Živka Andriješevića "Nacija sa greškom".&nbsp;
- Ako govorimo o načinu vladanja, pošto se često sporo legalitet i legitimitet podgoričke skupštine, kada govorimo o unutrašnjoj politici kralja Nikole činjenica je da je vladao apsolutistički kada govorimo o unutrašnjim prilikama. Kada su održani prvi izbori nakon donošenja ustava 1906. godine pobijedila je narodna stranka, što je predstavljalo iznenađenje za tadašnji dvor. Imenovan je predsjednik koji nije bio po volji kralja Nikole, ubrzo je pala vlada Lazara Mijuškovića, a izabrana je nova koja se nije dugo zadržala usljed opstrukcija dvora. Već 1907. raspisani su novi izbori, nakon kojih nije bilo nijednog predstavnika narodne stranke u parlamentu, jer se očigledno dvor tada koristio represivnim metodama - kazao je Božović.
Suština neprihvatanja odluka sa podgoričke skupštine su, prema njegovim riječima, dinastičke prirode.
- Razlike koje postoje u tome da li je trebalo da vlada dinastija Petrović Njegoš ili Karađorđević ujedinjenom državom. Normalno je i prirodno da je svako htio da dinastija iz Crne Gore bude na tronu, ali se postavlja pitanje da li je to bilo logično, s aspekta i ekonomske snage i položaja Crne Gore i broja stanovnika. Razlike postoje samo u tom dijelu i nisu nikako nacionalne ili ideološke prirode - ocijenio je Božović.
Ako se govori o podgoričkoj skupštini, to je, kako je kazao, bio inkluzivan proces.&nbsp;
- Slušajući često politički narativ tu se stekao utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke svi jednoglasno i donijeli odluke koji su podrazumijevali da se Crna Gora ujedini Srbiji. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nisu konsultovani, postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović.
<h2>Sporno obrazloženje</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da nisu išli u izmjene ovog zakona zbog istorijskog revioznizma, već da se na lakši način reguliše nešto što je neka prethodna vlast obećala a nije ispunjeno porodici Petrović Njegoš.
- Ovaj amandman - neću ulaziti je li tačan ili netačan - istorijska prošlost nema nekakve veze s kontekstom nezavisnosti i države koju ima danas. Danas smo nezavisna država, to piše u Ustavu. Obrazloženje ovog amandmana sa čim imam problem je da postoje istorijski dokazi o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Meni obrazloženje kojom se potvrđuje teza suprotna karakteru države Crne Gore i u kom se kaže "dokaz ujedinjenja" nije u saglasnosti. Da je obrazloženje izostavilo taj dio po meni tehnički nema nikakvih problema, ali Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševjekovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman ni sa aspekta zakonitosti i ustavnosti, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se na matičnom odboru izjasniti - rekao je Čarapić.
Bojović smatra da je Božović iznio činjenice koje su nesporne.
- Mi možemo da tumačimo da li je Cezar trebalo da pređe Rubikon ili nije i da li bi istorija bila drugačija, ali ovo su istorijske činjenice koje su nesporne. Ovdje čak i ne treba iznositi političko mišljenje, već je riječ o istorijskim činjenicama - naveo je Bojović.
Poslanik PES-a Darko Dragović smatra da sa aspekta ustavnosti i primjene pravnih propisa u odnosu na sadržinu samog amandmana ništa nije sporno.
- Moj politički stav ću iznijeti na matičnom odboru, drugačiji je. Žao mi je što se kontaminirali vaš amandman sa obraloženjem, sa aspekta ovlašćenja našeg odbora, a ne sa aspekta vašeg političkog stava ili bilo kog drugog člana ovog odbora. Moje mišljenje je da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore - naveo je Dragović.
Dodao je da misli da ne treba posmatrati podgoričku skupštinu, a posebno ne što se desilo prije ili poslije nje, iz perspektive današnje društvene realnosti.
- A upravo vi to radite - ocijenio je Dragović.
Božović smatra da ne stoji prav da se htjelo djelovati u tom pravcu da se ugrozi državno-pravni status Crne Gore.
- Obrazloženje ne možemo prilagođavati svakom odboru, nego ostaje isto. Razumijem da kolege ne žele da glasaju za ovo, nema potrebe da se muče da nalaze kreativna rješenja. Ovo nije usko politički interes, već kontinuitet naše politike - naveo je Božović i podsjetio da su kad se donosio zakon glasali protiv.
Ponavlja da nije namjera da se dovodi u pitanje državno-pravni status Crne Gore.
- Crna Gora je nezavisna država, Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski i kulturološki i jezički najbliža država - naveo je Božović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2vuDgMPQjfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Skupština Crne Gore izabrala je danas Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta (TS).
Ivan Vuković iz DPS-a danas je podvukao da se politika u Crnoj Gori svela na najprizemniju i najprimitivniju političku trgovinu.&nbsp;
Kazao je da nikada neće biti dio te priče.
Lider DNP Milan Knežević je kazao da mu je enigma da li opozicija želi da se izaberu ova dva kandidata.
"Ronite suze za CBCG i Irenom Radović a htjeli ste da je zapalite kao Jovanku Orleanku. Mi smo glasali kada ste Irenu Radović htjeli da zapalite usred Skupštine", poručio je on.
Nastavio je Knežević u svom maniru, rekavši kako u kasnim večernjim satima radi i bdi nad &nbsp;evropskom budućnošću Crne Gore.&nbsp;
"Vas je Drita Lola najbolje skenirala. Ako je zainteresovana za pravi politički angažman, vrata DNP su joj otvorena", naveo je on.&nbsp;
Poslanik Boris Mugoša mu je kazao da je glasao za izbor za guvernerku CBCG.&nbsp;
Istakao je da on nije vršio pritisak na guvernerku CBCG koga će predložiti za viceguvernere, kao što to radi parlamentarna većina.&nbsp;
Ukazao je da sve što ne valja u izvještaju EK je rezultat parlamentarne većine.&nbsp;
Knežević je kazao da je većina najbolja parlamentarna većina od sticanja nezavisnosti.&nbsp;
TROJANSKI KONJ
Za riječ se javio i Andrija Nikolić iz DPS.&nbsp;
Ukazao je da je poruka Marte Kos o "trojanskom konju" &nbsp;Rusije, adresirana, odnosno upućena Kneževiću i Mandiću. a
Upozorio da su oni spremni da se mnogo toga odreknu zvog fotelja, kao što su to učinili sa Kosovom.
Knežević mu je odgovorio da oni koji misle da su on i Mandić trojanski konji su obični magarci i treba da njaču.&nbsp;
Izabrani člabovi TS
Skupština je izabrala Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Opasna opaska Mandića
Sa ovom većibom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja.
"Neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi"
Poslanik DPS Andrija Nikolić istakao je da ta partija i pored ljudskih i profeisonalnih kvaliteta nekih kandidata, ne može konstruktivno participirati u procesu izbora članova Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Podsjetimo, na dnevnom redu Skupštine Crne Gore je izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati. Za te funkcije kandidovani su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
"Ovdje djeluje da je neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi. To traje dugi niz mjeseci i u Ustavnom sudu i u Tužilačkom savjetu. Da ne bi bilo adekvatnog nadzora nad onim što radi sudska grana vlasti. Ali ono što više brine od toga jeste način na koji se danas upravlja Crnom GOrom", istakao je Nikolić.
Poslanik PES Vasilije Čarapić danas je kazao je da javno povjerenje je značajno za bilo koju funkciju u pravosuđu &nbsp;da budu rezistentni na pritiske.&nbsp;
"Zato je nama u PES integritet ono što je značajno i kvalitet broj jedan za nosioce funkcija. Kada se ima integritet onda će taj neko kvalitetno obavljati funkciju" naveo je on.
Naveo je da dok ne dobijemo pojedince sa integritetom u tim institucijama, nećemo imati ni kvalitetne institucije. Jer, kako kaže, samo ljudi sa integritetom mogu da se odupru pritiscima.
'Ova tri kandidata nijesu povezana ni sa jednim političkim subjektom. Moramo otvoriti temu povjerenja u sve institucije sistema. Imamo sudove koji oslobađaju one koji su priznali krivčna djela", kazao je on i dodao da se to mora promijeniti prije nego Crna Gora uđe u EU.&nbsp;
NOVA POSLANICA DPS
Nela Vukčević Savković biće nova poslanica DPS, nakon što je Drita Lola podnijela oatavku.&nbsp;
To je konstatovano na današnjoj sjednici Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.7534%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-slab-odziv-pokazuje-manjak-povjerenja-u-sistem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skupština izabrala Raičević, Šćepanović i Radulović za članove Tužilačkog savjeta

Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je, reagujući na izjavu poslanika URE Miloša Konatara da će ponovo predložiti povećanje dječijih dodataka, istakao da je očito talentovan da smišlja kako da povećava rashode u budžetu, ali da nema previše ideja kako da poveća prihode koji bi, kako je naveo, pokrili tu veću potrošnju bez izazivanja deficita.
- Pošto vjerujem da kolega ne želi da pumpa deficit iznad mastrihtskih kriterijuma, klub PES-a predlaže sljedeće – da povećamo dječije dodatke a da srazmjerno tome smanjimo izdavanja za političke partije koja se na zahtjev opozicije (iz koje dolazi i gospodin Konatar) sada nalaze na istorijskom maksimumu - naveo je Čarapić.
Kako je dodao, drži da je ovo fiskalno odgovoran potez i dobar test za sve političke subjekte koji će pokazati ko balansira brigu o građanima sa brigom o javnim finansijama a ko se samo bavi populizmom i manipulacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkonatar-ponovo-cu-predloziti-povecanje-djecjih-dodataka-i-obestecenje-za-radnike-prilika-da-poslanici-pokazu-da-su-pogrijesili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić: Povećati dječije dodatke ali smanjiti izdavanja za političke partije

Bivši predsjedavajući Senatom Državne revizorske institucije Zoran Jelić kazao je da je laž izjava poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića juče na skupštinskom zasijedanju da je on "zbog duplog negativnog izvještaja Ministarstva finansija kada je bilo privremeno finansiranje protiv našeg premijera" podnio krivičnu protiv tadašnjeg ministra finansija i aktuelnog premijera Milojka Spajića.
Kako navodi u reagovanju, očigledno se radi o izvještaju Državne revizorske institucije o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu.&nbsp;
- Njegov premijer je tada bio ministar finansija. Taj izvještaj je ocijenjen sa duplim negativnim mišljenjem od nadležnog kolegijuma. U Protokolu o saradnji Državne revizorske institucije i Vrhovnog džravnog tužilaštva, potpisan 6. decembra 2018. u prisustvu šefice Savjeta Evrope Angele Longo, u članu 3 naznačeno je da je DRI u obavezi da upućuje na dalje postupanje sve izvještaje sa negativnim mišljenjem VDT-u, sa ciljem otkrivanja nezakonitih radnji subjekata revizije i krivičnog gonjenja izvršilaca krivičnih djela, što je zadatak Vrhovnog drzavnog tužilaštva. Laž je da sam ja podnio krivičnu prijavu protiv tadašnjeg ministra finansija, a sadašnjeg premijera Milojka Spajića - naveo je Jelić.
Ističe da je veoma ponosan na svoj rad u DRI i da je sa ostalim kolegama doprinio da ova institucije bude najbolje ocijenjena u Crnoj Gori od Evropske komisije i Vlade kojom predsjedava Spajić.
Jelić dodaje da su svi izvještaji koje je izradila DRI nastali kao rezultat rada odgovornih, nepristrasnih i časnih profesionalaca revizora.
- Poslaniče Čarapiću, o mom autoritetu i integritetu Vi ne možete govoriti i donositi zaključke, jer nijeste ni dostojni ni kompetentni i očito imate problem &nbsp;da se uzdrzite od laži i manipulacija. Nije vam prvi put, to je već viđeno i prilično jadno. Okačite o svoj rever bedž laži, poslaniče, baš će vam pristajati - zaključio je Jelić.

Jelić Čarapiću: Laž da sam podnio krivičnu prijavu protiv Spajića, očito imate problem da se uzdrzite od laži i manipulacija

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Sanja Orlandić, saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti, komentarisala je objavu poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića povodom transparenta crnogorskih navijača na fudbalskom meču između Crne Gore i Hrvatske u Zagrebu.
Podśetimo, naši navijači razvili su transparent sa porukom: „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je ispraćeno aplauzom gledalaca na tribinama. 
Čarapić je u svojoj objavi na društvenim mrežama, ocijenio kako nije na mladim ljudima da se izvinjavaju za ono što se dogodilo prije više od tri decenije već da to treba da uradi tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
- Ovaj post je školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje i preusmjeravanje odgovornosti, ali i istorijskog revizionizma. Rat devedesetih i agresija Crne Gore na Hrvatsku nije „Đukanovićeva odluka“ nego posljedica velikosrpskog projekta u kojem je Crna Gora učestvovala. Personalizacijom krivice briše se ideološka osnova agresije i amnestiraju današnji partneri vlasti koji tu politiku nikada nijesu napuštili - kazala je Orlandić u objavi na mreži X.
Revizionizam, objašnjava ona, funkcioniše tako što depolitizuje ideologiju. 
- Poslanik Čarapić rat svodi na „odluku“ jednog čovjeka, umjesto da imenuje hegemonijski nacionalizam kao sistemsku osnovu agresije. Konstrukcija krivice služi preusmjeravanju. Kriv je isključivo Đukanović, dok su ideološki baštinici ratne politike podrazumijevaju kao legitimni saveznici evropskog puta Crne Gore - kazala je Orlandić.
Dodaje kako se diskurs o „mladima i EU vrijednostima“ instrumentalizuje se da prikrije kontinuitet sa nacionalističkim paradigmama. 
- Nije nam, dakle, potrebno uopšte da mladi znaju što se desilo, da se ne bi otkrilo i ko je sve učestvovao, a danas je “uvažen”. Generacijski prekid se tako nudi kao zamjena za suočavanje sa ideologijom. Mladi da „okrenu stranicu“, a nacionalističke matrice da ostaju netaknute i time normalizovane, to je ono što želi Čarapić. Ostaje jedino otvoreno da li je riječ o neznanju ili namjeri, ali nema dileme da je revizionistički narativ osuđen na propast, bilo da je riječ o devedesetim ili četrdesetim - zaključila je Orlandić.

Orlandić: Čarapićev post školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje

Crnogorski navijači razvili su sinoć transparent ''Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče'' tokom utakmice Hrvatska-Crna Gora u Zagrebu, kao još jedan vid izvinjenja za nedjela koja je Crna Gora počinila toko rata 90-ih, a poslanik PES-a Vasilije Čarapić poručio je da ne treba za Dubrovnik da se izvinjavaju navijači, već Milo Đukanović i oni koji su stali iza ratne politike.
- Mlada generacija u Crnoj Gori nema dilemu kakvu budućnost žele za svoju zemlju - to je Crna Gora u EU, koja za nas znači vladavinu prava, građanske slobode, ekonomski razvoj, bolji životni standard i društvo u kojem mladi ne moraju da traže budućnost izvan granica svoje države- kazao je Čarapić i dodao da otkako PES predvodi Vladu i parlamentarnu većinu naša osnovna misija je da držimo fokus na pristupanju Evropskoj uniji kao savezu kome Crna Gora pripada civilizacijski i istorijski.
&nbsp;Čarapić poredi Crnu Goru sa Evropskom unijom u malom, sa sklopom različitosti koje treba da se međusobno obogaćuju i na kojima treba da gradimo svoj nacionalni identitet. Vodeći se ovim pristupom, dodaje on, uspjeli smo da napravimo i suštinske i formalne pomake na našem putu ka EU članstvu- kazao je Čarapić.
Kako ističe, ono što je sada jasno je da jedan od najvećih tereta ovoj aspiraciji mlade generacije predstavlja naše nasleđe iz 90-ih, odnosno odluka Mila Đukanovića da Crnu Goru uvuče u ratnu politiku, što je uključivalo i agresiju na Dubrovnik.
- Ta odluka je dovela Crnu Goru do izolacije, ekonomskog sloma i moralne sramote. Mlađe generacije se ove odluke stide, ali za nju nisu odgovorne, pa oprost od Dubrovnika treba da traži Milo Đukanović i oni koji su stali iza ratne politike 90ih. Navijačke grupe mahom sastavljene od mladih ljudi nisu ti koji treba da prihvataju odgovornost za nešto što nikako nije smjelo da se desi, niti treba da se poturaju umjesto tadašnjih donosioca odluka, već je njihova uloga da se postaraju da se ovakve stvari nikada ne ponove i da vjeruju u Crnu Goru u kojoj se različitosti udružuju zarad najviših ciljeva- kazao je Čarapić.
Poručio je da treba da se suočimo sa sopstvenom istorijom na &nbsp;zdrav način, evidentno je da to od nas traži i Evropa, ali mlade generacije treba da prestanu da žive u sjenci neprijatne istorije i da odbiju da grade evropsku Crnu Goru na temeljima Đukanovićeve politike.
- Crnu Goru treba da gradimo na novim vrijednostima, novoj energiji i novoj odgovornosti. Samo tako možemo postati moderna evropska država u kojoj prošlost više ne sputava budućnost- zaključio je Čarapić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1965390500002668751&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić: Oprost od Dubrovnika treba da traži Milo Đukanović i oni koji su stali iza ratne politike 90-ih, ne navijači

Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna i građanska politika, koju će predvoditi Pokret Evropa sad (PES), kazao je poslanik te partije Vasilije Čarapić. 
 
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o lokalnoj samoupravi i Predlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Izmjenama zakona propisano je objedinjavanje lokalnih izbora u jednom danu, a oni će biti održani 13. juna 2027. godine.
- Sprovođenjem izborne reforme napravili smo ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, a koju će predvoditi PES -naveo je Čarapić na mreži X.
Prema njegovim riječima, tako osvojena politička stabilnost znači da će riješiti naslijeđene probleme, sprovesti glavne državne ciljeve i ostvariti njihove programske planove.
- Osim što ćemo učvrstiti i konsolidovati vlast u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Andrijevici, Pljevljima, tog dana ćemo srušiti loše vlasti u Plavu, Bijelom Polju, Baru i Budvi, čime ćemo zakucati opozicioni status Demokratske partije socijalista i njihovih satelita na još četiri godine - kazao je Čarapić.
Kako je naveo, budući da će u isto vrijeme biti održani i parlamentarni izbori, jasno je da će tog datuma višedecenijski mahači zastavama, ideološki preletači, politički marginalci i pripejd nacionalisti steći uslove za starosnu penziju, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Raduje me saradnja sa svim lokalnim odborima PES-a u temeljnoj izgradnji naše organizacije, koja će moćno nastupiti i pobijediti na izborima 2027. godine, kao najmodernija crnogorska stranka i članica najuticajnije evropske političke porodice - rekao je Čarapić.

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: vasilije-carapic

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Popović: Smiješni napori Čarapića da nanese štetu DPS-u

Prijedlog Božovića i Kaluđerović da umjesto "nasilne aneksije države" piše "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" bez podrške Zakonodavnog odbora

Skupština izabrala Raičević, Šćepanović i Radulović za članove Tužilačkog savjeta

Čarapić: Povećati dječije dodatke ali smanjiti izdavanja za političke partije

Jelić Čarapiću: Laž da sam podnio krivičnu prijavu protiv Spajića, očito imate problem da se uzdrzite od laži i manipulacija

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Orlandić: Čarapićev post školski primjer političkog spinovanja kroz selektivno śećanje

Čarapić: Oprost od Dubrovnika treba da traži Milo Đukanović i oni koji su stali iza ratne politike 90-ih, ne navijači

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

PRATITE TVe UŽIVO