Čarapić: Otvaranje Svetog Stefana signal da možemo imati rekordnu sezonu

Poslanik PES-a, Vasilije Čarapić kazao je da ove godine, kao dio naše turističke ponude, imamo povratak Svetog Stefana na turističku mapu Crne Gore, što je prema njegovom mišljenju dobar signal da Crna Gora ove godine može imati čak i rekordnu sezonu.

Čarapić je gostujući u emisiji Specijal na RTV Podgorica naveo da, uz infrastrukturne projekte, Crna Gora ove godine bilježi i rekordnu avio-povezanost.

- Mislim da smo direktno povezani sa oko 130 destinacija. Samo Wizz Air ima povezivanje sa 24 destinacije, od čega je 17 novih linija otvoreno prije nekoliko mjeseci. Dakle, imamo rekordnu avio-povezanost, ponovno otvaranje Svetog Stefana, kao i najavu EXIT festivala, čija će baza biti upravo u Crnoj Gori. Imaćemo dva velika festivala tokom ove sezone – EXIT i Sea Dance. Takođe, veliki broj kapitalnih projekata koji se razvijaju na sjeveru Crne Gore dodatno osnažuje turizam i na sjeveru države, pa možemo očekivati veoma uspješnu turističku sezonu -  rekao je Čarapić.

Prema njegovim riječima, ponovno otvaranje Svetog Stefana predstavlja važan iskorak za crnogorski turizam.

- Otvaranje Svetog Stefana, koje je dogovoreno kroz uslove poravnanja između države i zakupca, izuzetno je važno. Po toj dinamici, kako su i sami najavili, već u maju možemo očekivati otvaranje prve faze – hotela, vila Miločer i pratećih sadržaja, dok se u junu očekuje otvaranje i samog ostrva. To je dragulj naše luksuzne turističke ponude i veoma je važno da ove sezone imamo kompletno otvoren Sveti Stefan -  istakao je on.

Čarapić smatra da je postignuto poravnanje donijelo pozitivan epilog nakon dugotrajnog arbitražnog procesa.

- Riječ je o epilogu jedne teške i dugotrajne arbitraže u kojoj su bili ugroženi interesi obje strane, a koja, po mom mišljenju, nije ni morala da se desi. Međutim, iz tog procesa izlazimo sa uslovima poravnanja i atmosferom koja je sigurno bolja nego u trenutku kada je arbitraža počela. Mislim da je veoma važna poruka koju šalju i zakupac i Aman, koji izlaze iz postupka zadovoljni onim što je postignuto sa Vladom Crne Gore - naveo je Čarapić.

Dodao je da su, prema njegovom mišljenju, interesi države zaštićeni.

- Kroz različite inicijative, poput proglašenja Miločerskog parka za zaštićeno kulturno dobro i stavljanja van snage određenih problematičnih urbanističkih projekata koji su omogućavali urbanizaciju Miločerskog parka i šireg područja Svetog Stefana, vidimo da su najbolji interesi Crne Gore zaštićeni - rekao je on.

Govoreći o značaju brenda Aman za Crnu Goru, Čarapić je kazao da je riječ o jednom od najprestižnijih luksuznih brendova u svijetu.

- Aman kao brend je nešto što želi svaka turistička destinacija. Mislim da je upravo sinergija između Crne Gore, kao možda i najljepše države u Evropi, i onoga što Aman može da ponudi kao vjerovatno najveći luksuzni turistički brend na svijetu, nešto što Crnu Goru može učiniti još atraktivnijom destinacijom - ocijenio je Čarapić.

Osvrnuo se i na kritike koje su se pojavile u javnosti povodom sporazuma sa kompanijom Aman.

- Bio sam koordinator pravnog tima koji je vodio arbitražni proces. Profesionalno sam učestvovao u tom procesu, ne kao neko ko donosi političke odluke, već kao neko ko je vodio pravni dio postupka. Iz tog procesa izašli smo veoma uspješno, bez ikakve štete po državu. Nijesmo narušili ni ugled druge strane ni sopstveni ugled, a na kraju smo dobili bolje uslove nego što su bili prije početka arbitraže. Na to sam ponosan i vjerujem da je i Vlada zadovoljna ovim aranžmanom i rezultatima mog rada - rekao je Čarapić.

On je poručio da oni koji nijesu zadovoljni sporazumom nijesu ponudili konkretna objašnjenja svojih zamjerki.

- Naravno, postoje oni koji nijesu zadovoljni, ali nijesam vidio konkretna obrazloženja zbog čega smatraju da je ovo loše rješenje ili šta je moglo biti postignuto bolje. Uvjeren sam da je ovo najbolja opcija za državu Crnu Goru - kazao je on.

Na kraju je istakao i značaj povratka Amana u promotivnom smislu.

- Povratak Amana već sada donosi snažan promotivni efekat na društvenim mrežama. Crna Gora se više nego ikada promoviše kao turistička destinacija, a koliko sam upoznat, upravo Aman stoji iza velikog broja objava koje promovišu ne samo njihove hotele, već i samu destinaciju. Ove godine imamo priliku za vrhunsku turističku sezonu i na nama je da tu priliku iskoristimo - zaključio je Čarapić.

Bulevar Tivat–Budva trebalo bi da bude prohodan do 31. maja, saopštio je generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj Miroslav Mašić.

- To nije samo put kao put, već su tu dodate instalacije koje su pratile taj projekat, kao što je regionalni vodovod za tu zonu Primorja, instalacije CEDIS-a, instalacije lokalnog vodovoda Kotora i niz drugih instalacija, što je dodatno usložilo realizaciju samog projekta. Najviše to što neke instalacije nisu bile prvobitno planirane i usklađene na različitim nivoima jedinica lokalne samouprave - istakao je Mašić.

On je istakao da je riječ o zahtjevnom projektu čiji je ugovoreni rok bio dvije godine.

- Rok je istekao polovinom januara ove godine, tako da sada imamo određeno kašnjenje od nekoliko mjeseci. Međutim, stremljenje svih strana na projektu – Uprave za saobraćaj, izvođača radova, nadzora i Regionalnog vodovoda – jeste da bulevar bude prohodan i bezbjedan za odvijanje saobraćaja do 31. maja, odnosno da cijela trasa bude pod dva sloja asfalta - rekao je Mašić.

Dodao je da će završni sloj asfalta, kao i trajna vertikalna i horizontalna signalizacija, biti završeni nakon turističke sezone.

- To je planirano kako se ne bi ometalo odvijanje saobraćaja tokom ljeta - naveo je on.

Prema njegovim riječima, ovogodišnja turistička sezona biće dočekana u znatno boljim uslovima nego prethodna.

- Nećemo imati situacije da pojedine zone budu pod makadamom ili tamponom, niti da se mašine nalaze u neposrednoj blizini vozila. Molimo za razumijevanje i građane i turiste, jer rekonstrukcija puta koja se odvija uz saobraćaj neminovno utiče na stvaranje gužvi i nezadovoljstvo učesnika u saobraćaju, ali to nije slika svojstvena samo Crnoj Gori, već i drugim državama - kazao je Mašić.

Govoreći o trenutnom stanju radova, Mašić je rekao da je dionica podijeljena na devet poddionica, odnosno lotova.

- Na sedam dionica završena su dva sloja asfalta. Ostala je osma dionica, odnosno zona naselja u dužini od oko 800 metara sa obje strane, kao i dio od naselja do Jaza, desna strana gledano iz pravca Budve ka Tivtu, u dužini od dva kilometra. Plan je da do 20. maja dio od Jaza do naselja bude pod asfaltom, dok bi zona samog naselja trebalo da bude završena do 31. maja, kako je izvođač više puta najavio i kako predviđa dinamika svih aktera na projektu - rekao je Mašić.

Mašić je ocijenio da će tokom predstojeće turističke sezone biti znatno manje gužvi.

- Obje strane bulevara biće prohodne. Naravno, postojaće privremena signalizacija i neće se moći voziti brzinom predviđenom projektom po završetku svih radova, ali će saobraćaj funkcionisati bez zagušenja kakva smo imali prošlog ljeta dok su trajali radovi u samoj zoni puta - naveo je Mašić.

Komentarišući saobraćajne gužve u Budvi i na dionici Tivat–Jaz, koje se često navode kao kritične tačke tokom turističke sezone, Mašić je kazao da je riječ o dugogodišnjem problemu.

- Tokom turističke sezone imamo značajan priliv vozila iz inostranstva i mnogo veći obim saobraćaja nego tokom ostatka godine. Na tom putnom pravcu prosječno dnevno saobraća oko 25.000 vozila, dok ljeti taj broj prelazi 30.000. Postojeći put prije rekonstrukcije nije mogao da primi toliki obim saobraćaja. Gužve su postojale i prije početka rekonstrukcije, zbog čega je bilo neophodno povećati protočnost i bezbjednost ovog pravca - rekao je on.

Mašić je podsjetio i da je nedavno donesena odluka o izboru najpovoljnijeg izvođača radova za obilaznicu oko Budve.

- Trenutno traje rok za eventualne žalbe. Ukoliko ih ne bude, ugovor će brzo biti zaključen, a očekujemo da izvođač već tokom godine počne izradu glavnog projekta i pripreme za izvođenje radova. Rok za završetak obilaznice definisan je na 40 mjeseci i njenom izgradnjom Budva će biti značajno rasterećena tranzitnog saobraćaja - kazao je Mašić.

Dodao je da će gužve u primorskim gradovima uvijek postojati tokom ljeta, ali da lokalne samouprave moraju više raditi na razvoju alternativnih vidova prevoza.

- Potrebno je jačati javni gradski prevoz, promovisati pješačenje i biciklizam, kako bi se broj vozila na putevima i u gradovima sveo na najmanju moguću mjeru - zaključio je Mašić.

Specijalista turizmologije, Petar Golubović kazao je da moramo sagledati i sve pozitivne i sve negativne strane sa kojima ulazimo u ovu godinu.

Golubović ističe da brojni parametri idu u prilog Crnoj Gori kao poželjnoj turističkoj destinaciji u 2026. godini.

- Crna Gora je od strane BBC-ja, jednog od globalno najznačajnijih javnih servisa, predstavljena kao destinacija koja nudi ‘value for money’, odnosno odličan odnos cijene i kvaliteta. U autorskom tekstu preporučena je kao jedan od najboljih izbora u Evropi za sve koji traže Mediteran i obalu. Veoma je važno što nas nijesu predstavili kao jeftinu destinaciju, već kao destinaciju koja pruža vrijednost za novac koji turista izdvaja. U današnjoj globalnoj situaciji, kada ljudi veoma vode računa o troškovima putovanja, to je izuzetno značajno - rekao je Golubović.

Govoreći o avio-povezanosti, istakao je da je ona trenutno na visokom nivou, ali da postoje infrastrukturna ograničenja.

- Imamo fenomenalnu avio-povezanost u skladu sa postojećim kapacitetima. Naravno, ona može biti mnogo bolja i trebalo bi da bude bolja, ali trenutni infrastrukturni kapaciteti aerodroma to jednostavno ne omogućavaju.

Upravo zbog nedovoljnih kapaciteta ne ostvarujemo puni potencijal kada je riječ o turističkom prometu - naveo je Golubović.

Posebno je istakao značaj saradnje sa avio-kompanijom Wizz Air.

- Wizz Air nam dovodi turiste iz Zapadne i Sjeverne Evrope, upravo sa emitivnih tržišta koja će ove godine tražiti alternative destinacijama pogođenim ratovima i nestabilnostima. Istraživanja pokazuju da turisti ne otkazuju putovanja, već preusmjeravaju potražnju ka destinacijama koje se percipiraju kao bezbjedne i sigurne. Upravo tu Crna Gora vidi svoju šansu - kazao je on.

Dodao je da će rast cijena energenata i aviokarata dodatno uticati na izbor bližih destinacija.

-Zbog poskupljenja energenata očekuje se rast cijena aviokarata, pa će turisti tražiti bliže destinacije kako bi smanjili troškove putovanja. Tu tražimo naš prostor i vjerujem da uz dobru promociju možemo dodatno ojačati svoju poziciju- rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, promocija Crne Gore na društvenim mrežama i u međunarodnim medijima nikada nije bila intenzivnija.

- Crna Gora se danas veoma snažno promoviše kao destinacija koju treba posjetiti. Nije prvi put da BBC piše pozitivno o Crnoj Gori. I krajem prošle godine bili smo među preporučenim svjetskim destinacijama, što potvrđuje da se na globalnom nivou sve više pozicioniramo kao atraktivna turistička destinacija-  istakao je Golubović.

Govoreći o infrastrukturi, naglasio je da je neophodno unaprijediti saobraćajnu povezanost zemlje.

- Osposobljavanje saobraćajne infrastrukture je od ključnog značaja. Najviše se govori o dionici Tivat–Budva jer se najveći dio turističkog prometa realizuje na primorju, ali često zaboravljamo putni pravac ka sjeveru države. Put Mojkovac–Đurđevića Tara trenutno je u veoma lošem stanju i praktično neprohodan, a riječ je o važnoj saobraćajnici za turizam na sjeveru Crne Gore-  rekao je on.

Golubović smatra da je obilaznica oko Budve trebalo da bude prioritet prije rekonstrukcije bulevara Tivat–Budva.

- Dobićemo lijepu magistralu između Tivta i Budve, ali kada govorimo o protočnosti saobraćaja, vozila će opet dolaziti do uskog grla pri ulasku u Budvu i ponovo ćemo imati gužve. Zato smatram da je obilaznica Budve projekat koji je bio neophodan i koji će dugoročno biti od ogromnog značaja, ne samo za Budvu već i za Bar i Ulcinj. Potrebna nam je brza saobraćajnica paralelna sa Jadranskom magistralom, slično kao što je to riješeno u Hrvatskoj-  naveo je on.

Ipak, Golubović je ocijenio da postoje realne šanse za veoma uspješnu sezonu.

- Apsolutno postoji mogućnost da Crna Gora ove godine ostvari rekordne turističke rezultate. Međutim, postoje i određeni izazovi, prije svega administrativne barijere i vizni režimi prema nekim važnim emitivnim tržištima, poput Rusije, Turske i Azerbejdžana. Ta tržišta su tokom 2025. godine činila oko 21 odsto ukupnog turističkog prometa, pa će određene restrikcije sigurno uticati na smanjenje dolazaka sa tih područja-  rekao je Golubović.

Uprkos tome, vjeruje da će Crna Gora uspjeti da nadomjesti eventualni pad dolazaka sa tih tržišta.

- Ubijeđen sam da ćemo to nadomjestiti kroz fokus na zapadnoevropsko tržište, koje je i prethodnom strategijom razvoja turizma definisano kao prioritetno-, zaključio je Golubović.