Nekada zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a unatoč brojnim najavama, nitko ne zna hoće li i kada biti otvoren. Nije pomogao ni Novak Đoković, piše DW.
Prema službenim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 tisuća turista. I dok Vlada bilježi pozitivne brojke, turistički djelatnici kažu da je sezona podbacila i da sejoš uvijek čeka njezin vrhunac, piše DW.
Grad-hotel Sveti Stefan zatvoren 5 godina
Nekada mondeno ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. godine zjapi prazno. Katanac je stavljen nakon što se zakupac, kompanija „Adriatic Properties“, i Vlada nisu uspjeli dogovoriti oko uvjeta i načina korištenja otoka i plaža za sve turiste, a ne samo za goste hotela. Spor težak stotinu milijuna eura je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj srpnja.
Zastupnik u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kojem se kao turistička destinacija Crna Gora nalazi. „Možda je i trenutak davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala“, kaže Zenović.
Zbog nekorištenja, hotel „pred očima propada“ i, prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju mogao bi dočekati kraj suđenja. „Možda bi trebalo što prije organizirati neko vansudsko poravnanje kako bi se hotel pripremao za iduću sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se uz brojne svjetske ličnosti i Jeff Bezos vjenčao na popularnom Svecu“, kaže Rađenović za DW.
Nije pomogao ni Novak Đoković
Početkom veljače ove godine, najuspješniji tenisač u povijesti, Novak Đoković, pokušao je pomoći kako bi se skinuo lokot s grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za „Vijesti“ izjavio da će iskoristiti svoje ime i utjecaj kako bi se problem između Vlade i zakupca riješio.
Globalni ambasador kompanije „Aman“ pojasnio je da su obavili „inicijalne razgovore“ i informirali se „oko svega“, naglasivši da pokušava raditi za „opći interes“ Crne Gore i da se nada da će rješenje problema vrlo brzo biti „na horizontu“…
Sezona „odlična“ kakva je mogla biti
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 tisuća gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno kako kolektivni smještaj, prema izvješćima s Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 posto u odnosu na 2019. godinu, koja se smatra rekordnom sezonom.
Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca, Ilija Armenko, za DW kaže da o sezoni najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 tisuća gostiju, a da ima oko 500 tisuća kreveta. „Devedesetih godina Crna Gora je bilježila deset milijuna noćenja, sada ne prelazi milijun i pol. Sada pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči“, ističe Armenko za DW.
U Budvi očekivano
Sezona u Budvi je na zadovoljavajućoj razini, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Unatoč službenoj statistici, neki predstavnici turističkog sektora nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.
- Udio općine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za razdoblje siječanj–svibanj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi je u kolektivnom smještaju, u prvih pet mjeseci, zabilježeno 167.331 dolazaka i 470.162 noćenja gostiju.
Uspoređujući s istim razdobljem prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za dva posto, dok je u noćenjima zabilježen pad od četiri posto. "Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske“ - ističe direktorica TO Budva Ana Vujošević.
Crna Gora izgubila bitku s regijom?
Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije privlačenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentske turističke destinacije, prekomjerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, „ad hoc“ loši i nepromišljeni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne cestovne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.
S druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svjetske karte po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj ponudi smještaja i originalnoj gastro ponudi. Do te mjere da suugrozili i samu Hrvatskui bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima. Ova sezona je možda prema prognozama i očekivanjima slabija, ali je prema onome koliko smo i kako radili – odlična“, kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju u narednim godinama ako se svijest onih koji odlučuju „radikalno ne promijeni“ i ako ne shvatimo da more, planine i jezera nema samo Crna Gora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sveti Stefan: Tužan simbol crnogorskog turizma

Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je danas da je rješavanje problema oko Miločerskog parka i Svetog Stefana moguće samo uz jasno definisan kompromis između lokalnog stanovništva i investitora, baziran isključivo na principu javnog interesa.&nbsp;
Današnjem protestu je prisustvovao veliki broj mještana i predstavnika MZ Sveti Stefan, izražavajući zabrinutost zbog dugogodišnjih problema, prenosi RTV Budva,
Slobodanka Kentera, ispred Mjesne zajednice Sveti Stefan, upozorila je na dugogodišnje probleme koji prate ovo područje otkako je kompleks Sveti Stefan povjeren investitorima poput Amana i Adriatic Propertiesa.
- Naša borba faktički traje od trenutka kada je Sveti Stefan dat u zakup. Investitori, ko god oni bili, očigledno nisu imali namjeru da razvijaju turizam, već im je cilj bio betoniranje Miločerskog parka i izgradnja objekata koji nemaju veze sa očuvanjem prirodnog nasljeđa naše zajednice - rekla je Kentera, podsjećajući da je situacija postajala sve teža uprkos promjeni nekoliko vlada, od DPS-a do aktuelne administracije Milojka Spajića.
Kentera je posebno istakla netransparentnost procesa odlučivanja i podsjetila na niz neispunjenih obećanja državnih institucija.
- Imali smo niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali čini se da država Crna Gora nema dovoljno snage ili volje da konačno riješi probleme Svetog Stefana. Pozivamo predsjednika Opštine Budva i predsjednika lokalne Skupštine da nam jasno kažu da li podržavaju građane ili investitore. Ako smo dio opštine Budva, zaslužujemo njihovu jasnu podršku - poručila je ona.
Na sastanku održanom 31. marta, MZ Sveti Stefan je usvojila zaključke kojima podržava napore da se pronađe rješenje za hotel Sveti Stefan, ali insistira da proces mora biti transparentan, zakonit i u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.
- Zabrinjava nas mogućnost zatvaranja pješačke staze, uprkos presudi Upravnog suda, kao i činjenica da posljedice nezakonite gradnje u parku još uvijek nisu sanirane. Tražimo da nam se prije konačnog dogovora dostavi sporazum na uvid, te da ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj jasno objasni šta se promijenilo u odnosu na prethodne godine kada je tražen raskid ugovora sa zakupcem - navela je Kentera.
Mještani predlažu da kompleks Sveti Stefan ostane dostupan lokalnom stanovništvu i turistima, uz otvaranje muzeja, restorana nacionalne kuhinje, vinskog bara i drugih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i donijeti korist cijeloj lokalnoj zajednici.
- Vjerujemo da zajedničkim dijalogom možemo pronaći rješenje koje će donijeti dugoročnu korist hotelu i lokalnoj zajednici, te doprinijeti razvoju turizma u ovom dijelu Crne Gore - zaključila je ona.
Na protestu povodom aktuelne situacije u Miločerskom parku i kompleksu Sveti Stefan, Jovanović je istakao je da stav lokalne samouprave ostaje jasan – nijedan problem ne može biti riješen bez koordinacije između Opštine Budva, lokalnog stanovništva i državnih institucija.
- Ne zanima me privatni interes nijedne strane. Nama je ključni javni interes, odnosno zadovoljstvo lokalnog stanovništva i njihovih potreba, uz poštovanje ekskluziviteta koji Sveti Stefan ima - kazao je Jovanović.&nbsp;
On je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja svih institucija - Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja, lokalne zajednice i same opštine, kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje. 
 
Jovanović je izrazio zabrinutost zbog iznenadnog zakazivanja sastanaka od strane državnih organa, bez jasnih informacija o temama i učesnicima. Opština je ipak odlučila da pošalje glavnu administratorku na takav sastanak, kako bi imala direktne informacije. 
 
Vladislav Mitrović iz Mjesne zajednice Sveti Stefan podržao je stav opštine, ali naglasio da je uključivanje lokalne samouprave ključno za rješavanje nagomilanih problema.
- Ne tražimo ništa drugo osim onoga što ste upravo rekli – rješavanje problema zajedno sa lokalnim stanovništvom. Međutim, lokalna samouprava mora imati aktivnu ulogu i jasno štititi prava građana. Naša prava na pristup javnim putevima, stazama i moru su ugrožena - rekao je on.
Blažo Rađenović iz MZ Sveti Stefan upozorio je na konkretne slučajeve nelegalne gradnje, ukazujući na odgovornost lokalne inspekcije i policije u sprečavanju daljih nezakonitih aktivnosti.
- Lokalna samouprava itekako ima ingerencije u ovom slučaju. Zgrada od preko 2.000 metara kvadratnih na mjestu bivših teniskih terena i dalje stoji, a već postoje odluke o uklanjanju nelegalnih objekata. Zato opština mora jasno stati u zaštitu prava građana - kazao je Rađenović.
Jovanović je zaključio protest obećanjem da će Opština Budva nastaviti aktivno da se bavi kontrolom korištenja zemljišta i sankcionisanjem nelegalnih radnji.
- Mi smo spremni da budemo konstruktivni, ali problemi moraju biti rješavani institucionalno, uz učešće svih zainteresovanih strana. Samo na taj način možemo zaštititi javni interes, interese građana i turističku budućnost ne samo Svetog Stefana već cijele Budve i Crne Gore - zaključio je on.

Jovanović: Problemi Miločerskog parka moraju se rješavati zajednički, uz poštovanje javnog interesa

Zlcinjska policija je 25. jula, u period od 22 do 2 ujutro, sprovela ciljanu plansku aktivnost „Pojačana kontrola ugostiteljskih objekata“, usmjerenu na kontrolu gostiju u ugostiteljskim objektima, sa akcentom na pronalazak i oduzimanje nedozvoljenih predmeta i ilegalnih supstanci.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u okviru pomenute akcije, izvršena je pojačana kontrola u tri ugostiteljska objekta na Velikoj plaži u Ulcinju, prilikom čega je u njima zatečeno sedam stranih državljana bez prijavljenog boravka i oni su predati na dalju nadležnost inspektoru za strance.
- Tokom sprovođenja aktivnosti, policijski službenici su, na jednoj plaži, pronašli odbačenu pvc kesu u kojoj se nalazilo 15 pvc pakovanja biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, mase oko 20 grama, kao i jedno pvc pakovanje tableta za koje se sumnja da je opojna droga ekstazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;
O događaju je, kako se dodaje, obaviještena državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koja je naložila da se, u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, izvrše potrebna vještačenja i prikupe obavještenja od više lica.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ nastavljaju sa planskim proaktivnim djelovanjem i represivnim aktivnostima usmjerenim na održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala. Poseban akcenat stavlja se na podizanje nivoa bezbjednosti tokom ljetnje turističke sezone, kako bi se domaćim i stranim turistima obezbijedio siguran i prijatan boravak na crnogorskom primorju, te osigurali uslovi za zakonito i bezbjedno poslovanje ugostiteljskih objekata - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ulcinj: Pronađeni marihuana i ekstazi, sedam stranih državljana zatečeno u ilegalnom boravku

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih pet mjeseci iznosio je 354,33 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 156,14 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). 
 
Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih pet mjeseca je iznosio 198,19 miliona eura, što je 7,67 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. 
 
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je tri odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu. 
 
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 43,13 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 113,01 milion.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 222,51 milion eura, što čini 62,8 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 191,27 miliona eura, a u preduzeća i banke 31,24 miliona eura. 
 
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 123,82 miliona eura, što je 10,1 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. Preostalih 2,26 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Iz Crne Gore se odlilo 156,14 miliona eura

Vatrogasci širom Crne Gore pokušavaju da obuzadaju vatrenu stihiju i pogase brojne požare. Gori u cijeloj državi, na sjeveru Crne Gore, jugu i u centralnom dijelu.&nbsp;
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Miodrag Bešović, za Portal Analitika kaže da su vatrogasci svih opština na terenu, neki gase u svojim opštinama drugi su došli da pomažu kolegama. Ističe da su požar na Ćemovskom polju uspjeli ga ugase.&nbsp;
- Kritično je u zaleđu Herceg Novog, na Njegušima, gori na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, na Veruši, u Podgorici. Što se tiče Ćemovskog polja to je ugašeno, ali imamo aktivne požare na Veruši i na Brskutu. Za sada, po našim informacijama nema ugroženih objekata. Čitav sistem je upregnut, na terenu su vatrogasci svih opština, dolaze na ispomoć jedni drguima. Iz Bara su vatrogasci bili tu u Podgorici. Avio-helikopterska jedinica MUP-a, područne jednicice Direktorata zaštite i spašavanja, DVD na primorju i Nišiću i helikopter vojske Crne Gore, svi su na terenu", kazao nam je Bešović.&nbsp;
Gašenje, kako ističe, otežava vjetar.
- Vjetar otežava i gašenje iz aviona. Po našim informacijama, vjetar bi trebalo kasnije da se malo stiša. Nadamo se da ćemo odbraniti sve objekte - istriče Bešović.&nbsp;
<h2>Na Ćemovskom polju bili ugroženi brojni objekti</h2>
Bešović ukazuje da je veoma kritično bilo na Ćemovskom polju jer je vatrena stihija ugrožavala brojne objekte.&nbsp;
- Bili su ugroženi pogoni Zetatransa, opštinsko preduzeće Čistoća, objeti Štrabaga kao i objekti drugih preduzetnika. Vatra je prijetila i novom gradskom groblju, ali vatrogsci iz Podgorice, uz pomoć Barana i aviona MUP-a, ugasili su požar - kazao je Bešović.&nbsp;

Bešović: Gori širom Crne Gore, najkritičnije u Herceg Novom i na Njegušima, na terenu vatrogasci iz svih opština, angažovani i avioni

Postojeća struktura Vlade više je izraz partijskih trgovina nego stvarnih potreba, što ilustruju i mnoge pozicije, a u ovom osvrtu analiziramo primjer potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Filipa Ivanovića iz PES-a, kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO). 
On je u saopšenju rekao da CGO ponovo naglašava značaj uspostavljanja Vlade malog obima a velikog učinka, što, kako dodaje, zagovaraju već deceniju. 
Prema njegovim riječima, umjesto toga, imamo obrnutu tendenciju sa haotično rastućom administracijom uz inflaciju preklapajućih funkcija, sada već sa rekordno velikom i skupom Vladom, uz skromne učinke.
- CGO podsjeća da smo ranije imali slične osvrte o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću iz PES-a, zatim, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću iz NSD-a i potpredsjedniku Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milunu Zogoviću iz DNP-a, kao i potpredsjednicima Vlade iz Demokrata – za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksi Bečiću i za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici - dodao je Mirković. 
Prema njegovim riječima, potpredsjednik Vlade Filip Ivanović je tokom protekle godine, od kako je na toj funkciji, imao 115 aktivnosti: 65 sastanaka, primarno sa predstavnicima država članica EU i međunarodnih organizacija, 16 događaja, 12 službenih putovanja, 16 javnih reagovanja i 6 medijskih istupa. Preciznije, posjetio je devet različitih država - Sjevernu Makedoniju, Japan, Francusku, Rumuniju, SAD, Sloveniju, Belgiju, Jermeniju i Mađarsku, od kojih neke i po više puta.
Govorio je na 15 od 16 događaja, najčešće u uvodnom dijelu ili na panelima, dok je na AI samitu bio samo prisutan. 
- Osim za domaće, dao je intervju i za TRT World. Reagovao je povodom povelje UN-a, tumačio poruke Evropske komisije i Savjeta Evrope, oko sporazuma s UAE, hapšenja crnogorskih državljanja na Kosovu, zatvaranja pojedinih poglavlja, dana crnogorske diplomatije, kao i oko tema poput prekida vatre u Gazi i Indiji, nasilja u Siriji, itd. Vlada je prenosila i njegove „diplomatske tvitove“ - navodi Mirković. 
Kako kaže, potpredsjednik Ivanović često ponavlja iste poruke koje ističu samo pozitivne, često i nerealne, aspekte puta Crne Gore ka EU ili bilateralne saradnje, održavajući obrazac simboličke diplomatije. Nisu zabilježene njegove inicijative u vezi sa ključnim ili drugim pregovaračkim poglavljima, niti vezanim pitanjima evropeizacije države.
Takođe, kako je naveo, mali je broj događaja i medijskih istupa potpredsjednika Ivanovića u zemlji, što ukazuje da on cijeni da ne treba da komunicira sa domaćom javnošću. 
- Time se osnažuje trend u kojem visoki zvaničnici koji su zaduženi za proces evropskih integracija, a njih je mnogo u crnogorskom slučaju (pored njega, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, ministarka evropskih poslova i glavni pregovarač sa EU, itd.) zaboravljaju da su evropske integracije „domaća“ tema koja traži angažman u zemlji, dijalog sa akterima i transparentnost - ističe Mirković. 
Izostaje i komunikacija sa civilnim sektorom – na njegovoj zvaničnoj stranici nije zabilježen nijedan sastanak sa predstavnicima NVO iz Crne Gore niti učešće na nekom od događaja koje crnogorske NVO organizuju. Zanimljivo da je u Briselu Ivanović razgovarao sa predstavnicima think-thank organizacija o putu Crne Gore kao EU, ali da to izbjegava u Crnoj Gori, što je dio izražene zatvorenosti Vlade prema NVO sektoru.
Pozitivno je, dodaje Mirković, što je potpredsjednik Vlade bio na međunarodnim forumima, poput Bledskog, Jerevanskog dijaloga i EXPO 2025, ali treba primijetiti da nema izvještaja, inicijativa ni rezultata tih učešća koji su javno dopstupni, pa je utisak da se te aktivnosti svode na protokol.
 - Zaključno, iako se brojčano gledajući čini da je potpredsjednik Ivanović aktivan, nema javno dostupnih rezultata u kvalitativnom dijelu, posebno imajući u vidu opravdano očekivanje za većim nivoom transparentnosti i suštinskih efekata evropskog puta na prilike u Crnoj Gori. Crnoj Gori ne trebaju samo putnici, već lideri reformi - zaključuje Mirković.

Mirković: Potpredsjednik Ivanović puno puta na putu, malo puta u suštini

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!