Frankfurter alemajne cajtung: Šmitova ostavka nije dobrovoljna, SAD postavio ultimatim zbog Trampovih interesa
Poznati njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) objavio je detalje o odlasku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. Prema njihovim saznanjima, Šmitova najavljena ostavka nije plod njegove želje, već rezultat brutalnog američkog pritiska i ultimatuma Vašingtona koji je povezan s energetskim interesima ljudi bliskih lideru SAD-a Donaldu Trampu. Iako je zvanično saopšteno da je Kristijan Šmit „lično odlučio“ okončati svoj gotovo petogodišnji mandat, FAZ tvrdi da se iza kulisa odvija prava diplomatska drama.
List navodi da Sjedinjene Američke Države već mjesecima, sve agresivnijim tonom, zahtijevaju od Šmita da hitno napusti funkciju. Prema tvrdnjama njemačkog medija, Vašington planira na njegovo mjesto instalirati znatno „kooperativnijeg“ nasljednika koji bi bio spremniji na saradnju po pitanju novih američkih planova za ovaj region.
Plinski interesi i obećanje SNSD-u
U tom smislu, jedan od glavnih razloga koji se navode u ovom tekstu odnosi se na direktnu vezu između smjene visokog predstavnika i plinskog biznisa. Naime, kompanija koju vode preduzetnici bliski Donaldu Trampu planira izgradnju gasovoda od LNG terminala na hrvatskoj obali prema Bosni i Hercegovini, kojim bi tekao američki gas. Milorad Dodik, koji je kao saveznik Vladimira Putina ranije blokirao gotovo sve američke inicijative, ovaj je projekat preko svoje stranke u potpunosti podržao. FAZ ističe da, iako ne postoje direktni dokazi, u trenutnim okolnostima nije samo spekulativno vjerovati da je Vašington Dodiku zauzvrat obećao „uklanjanje“ njegovog najvećeg neprijatelja Šmita.
Njemački list sugeriše da su američki pritisci na Šmita rezultat intenzivnog lobiranja iz Banje Luke, ali i šireg dogovora s Vašingtonom.
Naime, kao ključni dokaz navodi se iznenadno i neobjašnjeno ukidanje sankcija Miloradu Dodiku u oktobru 2025. godine. Prema izvorima FAZ-a, vjeruje se da je dio te nagodbe bio i Dodikov pristanak na izgradnju Južne gasne interkonekcije, projektu koji je ranije blokirao. Iako zvanične potvrde nema, izvori bliski diplomatiji tvrde da teza o „trgovini“ – u kojoj Dodik dobija Šmitov odlazak u zamjenu za gasne projekte – u trenutnim okolnostima djeluje vrlo realno.
FAZ dalje navodi da se u cijeloj toj priči nalazi i američka kompanija AAFS, tvrdeći da njom upravljaju ljudi bliski porodici Tramp, a čiji su planovi u BiH do sada bili nepoznanica čak i stručnim krugovima.
Taj plan obuhvata izgradnju gasovoda za dopremanje američkog gasa s hrvatske obale, kao i izgradnju gasnih elektrana čija je ekonomska opravdanost pod znakom pitanja. FAZ povezuje ove poslovne ambicije s promjenom američkog kursa prema Miloradu Dodiku, sugerišući da je Šmitova smjena možda bila obećana kao protivusluga za podršku ovim energetskim investicijama.
Šmitov izvještaj UN-u
Dok mu se priprema smjena, Kristijan Šmit u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a, u koji je FAZ imao uvid, upozorava na „tihu demontažu“ i stvarni rizik od raspada države.
On navodi da vlasti iz Republike Srpske drže Bosnu i Hercegovinu kao taoca, sprečavajući imenovanja sudija Ustavnog suda BiH i blokirajući Dom naroda državnog parlamenta. Posebno upozorava na „finansijsko izgladnjivanje“ Oružanih snaga, policije i javnog RTV servisa, te ističe da Milorad Dodik i dalje vuče sve konce u entitetu uprkos zabranama Ustavnog suda. Šmit je u izvještaju neuobičajeno oštar i prema konfrontirajućoj retorici koja otvoreno cilja na Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi.
Pored kritika na račun RS-a, visoki predstavnik se osvrnuo i na hrvatske političke aktere. Debatu o uvođenju „trećeg entiteta“ okarakterisao je kao pokušaj podjele države duž etničkih linija, dok je narative koji BiH predstavljaju kao poprište „sukoba civilizacija“ i „odbrane hrišćanstva od radikalnog islama“ nazvao pokušajima uništenja multietničkog karaktera zemlje.
Sve ovo događa se u trenutku kada se unutar međunarodne zajednice lome koplja oko Šmitovog nasljednika. Bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič podsjeća da SAD ne mogu same donijeti odluku mimo Savjeta za implementaciju mira (PIC), ali ostaje pitanje hoće li Njemačka i ostale članice EU ući u otvoreni sukob s Trampovom administracijom zbog onoga što se u Vašingtonu smatra „sporednim ratištem“. Državna imovina kao razlog
Šmit je u svojoj poruci ovom njemačkom listu potvrdio da će nastaviti obavljati dužnost dok se ne pronađe adekvatan nasljednik, ostavljajući tako prostor za dodatne diplomatske manevre između Berlina, Brisela i Vašingtona.
Važno je istaći da je za N1 potvrđeno da je njegov odlazak povezan sa neprovođenjem programa 5+2.
Riječ je o programu koji podrazumijeva rješenje za državnu imovinu, vojnu imovinu, sprovođenje konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, fiskalnu održivost države, učvršćivanje vladavine prava, te dva dodatna uslova: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU i pozitivnu procjenu PIC-a o političkoj situaciji u BiH.