Milorad Dodik, kojem je u ponedjeljak pravosnažno oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je danas u Doboju da „ne prihvata okupacijsku vlast i muslimanski fundamentalizam“.
- Ili će pobijediti stranci ili volja naroda. Vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda. Imam mandat i nastaviću raditi svoj posao. Neću dozvoliti da Republiku Srpsku ponižavaju - rekao je Dodik novinarima u Doboju, gdje je prisustvovao proslavi krsne slave tog grada.
On je naveo da su mu „sudile sudije koje su bile vojne sudije tokom građanskog rata u BiH, a koje su poznate kao srbomrsci, okrenute tome da Srbima isključivo nanesu udarac i zlo“, prenijela je Radio-televizija RS (RTRS).
Dodik je dodao da je Sena Uzunović, koja mu je izrekla prvostepenu osuđujuću presudu zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, bila vojni sudija u Konjicu i „nije procesuirala ubice protiv porodice Gavrilović, kada su ubijeni profesor gimnazije, njegova supruga i njihova dva maloljetna sina“.
- S druge strane, tu je dimenzija stranca. Stranac je došao ovdje da ‘riješava demokratiju’. Vidjećemo, ili će biti demokratska volja našeg naroda ili će oni pobijediti. Ja vjerujem da će pobijediti volja našeg naroda - kazao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska se nalazi pod stalnim hibridnim ratom stranaca, prije svega visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, ali i, kako je ocijenio, „mrzilačkim napadima muslimana koji nikada ne prestaju“.
- Kod njih je sve nakaradno, zalažu se za Dejtonski sporazum, a onda kažu da je to ludačka košulja. Dejtonski sporazum je propao, neko će jednog dana odsvirati kraj, a mi toga dana sigurno nećemo biti u BiH - kazao je Dodik.
Navodeći da želi da RS „sve riješi mirno“, on je pozvao građane ovog bh. entiteta da izađu na dva referenduma.
- Prvi će biti ovaj koji će odbiti njihovo nastojanje, a drugi će biti na bazi neprihvatanja volje prvog referenduma, jer vjerujemo da će tako biti - naglasio je on.
Dodik je ranije najavio da bi u septembru trebalo da se održi referendum o osuđujućoj presudi protiv njega i odbacivanju odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, a do kraja godine i drugi referendum o samostalnosti RS.
Apelaciono vijeće Suda BiH juče je odbilo žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije (CIK), kojom mu je, nakon izricanja pravosudne presude, oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.Poslije odluke Apelacionog vijeća Suda BiH, Dodik zvanično više nije na funkciji predsjednika RS.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dodik: Ne prihvatam okupacionu vlast i muslimanski fundamentalizam

Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini obustavili su isplatu novca iz budžeta Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske (US) Nenada Stevandića, čime su sproveli odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, čiji legitimitet osporavaju vlasti entiteta Republika Srpska.
 
Opštinski, kantonalni, entitetski i državni nivoi vlasti obustavili su novac za SNSD i US, potvrđeno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa.
OHR navodi da su osobe odgovorne za izvršenje budžeta na svim nivoima, uključujući i banke, odgovorne i obavezne da obustavljena sredstva prenesu na poseban račun koji je u tu svrhu otvorila Centralna banka BiH.
Šmit je tu oduku donio zbog “antidejtonskog djelovanja” i “napada na ustavni poredak” SNSD-a i US.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio više od milio eura, dok je US Srpska dobila nešto više od 395 oko 200 hiljada eura.

Odlukom Šmita obustavljena isplata novca na svim nivoima vlasti Dodikovoj i Stevadićevoj stranci

Nakon dvosatne rasprave, završena je sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je razmatran izvještaj OHR-a o stanju u Bosni i Hercegovini, i na kojoj je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, predstavio &nbsp;67. izvještaj generalnom sekretaru UN-a, o statusu implementacije mira u BiH. Njegov izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine.
Tokom predstavljanja izvještaja, Šmit je istakao da je u BiH u toku "politička kriza, ali ne bezbjednosna kriza" te da "nema opasnosti od rata".
&nbsp;Istakao je da je situacija sa poštovanjem Dejtonskim sporazumom u zemlji nikad gora,te da su vlasti u bh.entitetu Republika Srpska iskoristile presudu Dodiku kao izgovor za poteze ka "de fakto secesiji".
Dejtonski mirovni sporazum je i dalje temelj na kojem se može graditi budućnost BiH, takođe je rekao Šmit.
- RS ne potkopava Dejtonski sporazum, nego ga podržava- izjavila je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, te je takođe branila neustavne zakone usvojene u RS.
Ona je početkom svog obraćanja istakla da se obraća kao članica bh. Predsjedništva odabrana glasovima iz RS, te je ponovila ranije poruke iz ovog entiteta, da oni žele da vrate "izvorni" Dejtonski sporazum.
Rekla je da je "resetovanje" u BiH logičan idući korak, da bi se izbjegle krize, te pozvala Savjet bezbjednosti da provede formalno glasanje za Šmita, te ako nema podršku, ustanoviti drugog kandidata za OHR.
Cvijanović je ponovila ranije tvrdnje iz RS da je Šmit nelegalno izabran, te da mu Dejtonski sporazum ne daje tzv. Bonska ovlašćenja, te da su ilegalne odluke koje je on putem njih nametnuo.
Predstavnik Sjedinjenih Država, Džon Keli, kazao je da su SAD posvećene stabilnosti u BiH, i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Šmit: U BiH je u toku politička kriza, ali‚ nema opasnosti od rata

Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit uputio je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu, uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a koja će se održati 6. maja, u kojem je ocijenio da pokušaj usvajanja novog Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske predstavlja „posebno opasan korak“.
U pismu se navodi da je period obuhvaćen njegovim izvještajem o stanju u BiH obilježio značajan porast tenzija, što, kako je ocijenio, nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šmit je podsjetio da je Sud BiH je 26. februara doneo prvostepenu presudu, kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika, dodavši da su poslije presude vlasti RS odgovorile „neviđenim napadima na ustavni poredak BiH“.
Naveo je da je RS usvojila zakone kojima se zabranjuje rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske.
Poslije toga, naveo je dalje, zvaničnici RS nastavili su sa izjavama o „mirnom raspuštanju“ i „mirnom razdruživanju“, istovremeno pozivajući na „izvorni Dejton“ ili „odvajanje“, da bi potom predsjednik RS najavio planove za podnošenje nacrta novog Ustava RS.
- Pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava je posebno opasan korak- naglasio je Šmit.
U izvještaju je, između ostalog, pohvalio rukovodstvo Brčko distrikta, koje je, kako je navedeno, uspjelo da zadrži pažnju na reformskoj agendi i da izbjegne da „bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima“, posebno onima poslije prvostepene presude Dodiku.
Šmit je ukazao i na kadrovske probleme u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju BiH.
- Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 odsto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi- navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da „neki policajci napuštaju službu kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima“.
Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim prijetnjama protjerivanjem službenika SIPA s teritorije Republike Srpske, kao i Dodikovim prijetnjama pojedinim medijima u RS, poput portala Buka, Kapital i BN televiziji, koje je optužio da su od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) primili stotine hiljada dolara da bi „uništili Republiku Srpsku“ i napali njega.

Šmit: Pokušaj usvajanja novog Ustava RS posebno opasan korak

Njemačka Vlada je saopštila da podržava rad visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijana Šmita, navodeći da je on imenovan na tu funkciju u skladu sa pravnim procedurama.
U odgovoru na „mali upit“ o ulozi visokog predstavnika u BiH, njemačka Vlada je početkom marta navela da je Šmit zakonito preuzeo tu dužnost i naslijedio Valentina Incka, nakon što je u maju 2021. dobio 54 od 55 glasova na sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH (PIC), prenijeli su sarajevski mediji.
Njemačka Vlada je dodala da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) „nema konstitutivnu ulogu u tom procesu“. Vlast bh. entiteta Republika Srpska osporava legitimitet Šmita, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN zbog protivljenja Rusije.
U odgovoru njemačke Vlade piše i da visoki predstavnik „nadzire poštovanje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH“.
- Savezna vlada Njemačke je u redovnom kontaktu sa ostalim članicama PIC i visokim predstavnikom. Uloga visokog predstavnika je definisana Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Savezna vlada podržava rad visokog predstavnika, koji svoje odluke donosi nezavisno i samostalno - navodi se u odgovoru.
Vlada Njemačke je dodala da visoki predstavnik, i poslije gotovo tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ostaje ključni faktor stabilnosti BiH, kao i regiona u širem kontekstu.
Njemačka vlada je navela i da vladavina prava u BiH „ostaje jedno od ključnih pitanja“ kojima se kontinuirano bavi, posebno kroz članstvo u Evropskoj uniji, Savjetu Evrope i Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, ali i putem bilateralnih projekata.
Istrage i sudski postupci zbog mogućih krivičnih djela isključivo su u nadležnosti pravosudnih organa BiH, nezavisno od etničke ili političke pripadnosti osumnjičenih, dodala je njemačka Vlada.

Njemačka Vlada: Podržavamo rad Šmita, legalno je imenovan za visokog predstavnika u BiH

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas da institucije BiH imaju i sredstva i podršku međunarodne zajednice da riješe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH - naglasio je Šmit poslije sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
U saopštenju uz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) još je navedeno da su se Šmit i Bećirović složili da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom su suspendovani sporni zakoni entiteta Republika Srpska (RS), „ključni korak u pravcu razjašnjavanja situacije i obezbjeđenja pravne sigurnosti“.
Odluka vlasti RS da proglasi zakone, kojima se, između ostalog, na teritoriji zabranuje rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) izazvala je najveću političku i bezbjednosnu krizu u BiH.
Te zakone usvojila je Narodna skupština RS neposredno nakon što je u Sudu BiH izrečena prvostepena osuđujuća presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Dodik je potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, a juče ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Šmit: Institucije BiH imaju sredstva i međunarodnu podršku da riješe kršenje Dejtonskog sporazuma

Presuda predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za nepoštovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita predstavlja dokaz da u toj zemlji postoji vladavina prava iako nije oduvijek bilo tako - ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Volfgang Petrič, koji je nekada obavljao upravo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
- Presudom o jednom od najviših političara sudovi su demonstrirali nezavisnost i nisu popustili pod političkim pritiskom. Pravosudni sistem napredovao je u zemlji u kojoj je napredak veoma spor od početka. A druga strana su, naravno, političke posljedice ili implikacije. Brine me kada se političar, građanin zemlje, ne pridržava odluke nezavisnog suda koji se očigledno mora poštovati. Dodik ima pravo žalbe, što je dio sudskog procesa, vladavine prava u svakoj demokratiji. Ali Dodik mora da prihvati odluku nezavisnog sudskog sistema u BiH - rekao je Petrič.
Sud Bosne i Hercegovine proglasio je Dodika krivim i izrekao zatvorsku kaznu od godinu i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršavanja odluke Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Mladen Lukić oslobođen je optužbi.
U prvim reakcijama poslije saopštavanja presude, Dodik je rekao da se radi o političkoj odluci i da od ovog trenutka Bosna i Hercegovina više ne postoji. Odluku suda u Sarajevu kritikovali su predstavnici ministarstva spoljnih poslova Rusije, države kojoj je Dodik blizak, kao i mađarski premijer Viktor Orban.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istog dana je doputovao u Banjaluku, gdje je kazao je da je ovo težak dan za Republiku Srpsku, tvrdeći da je ovaj entitet "napadnut" i obećao je podršku zvaničnog Beograda.
Dodik je, kako ističe Petrič, poznat po “antibosanskim” stavovima, a ističe da mu je lično žao, jer je u vrijeme dok je bio visoki predstavnik u BiH, imao dobru profesionalnu saradnju sa njim.
- Napustio sam Bosnu prije 25 godina i u to vrijeme, na prelazu milenijuma, imao sam vrlo dobar radni odnos sa gospodinom Dodikom. Takođe, lično smo se uvažavali, sarađujući jedan sa drugim. To se promijenilo iz razloga koje samo gospodin Dodik može da objasni, već pod mojim nasljednikom Pedijem Ešdaunom - navodi Petrič.
Sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit, prema riječima Petriča, dolazi iz važne evropske zemlje - Njemačke i ima snažnu podršku Evropske unije.
- Dodik je vrlo jasno pokazao da ovoj zemlji očigledno i dalje treba visoki predstavnik. A ja sam bio taj koji je dugi niz godina tvrdio da bi bilo dobro zatvoriti tu kancelariju. Zato što mislim da je važno da političari i građani u Bosni i Hercegovini preuzimaju odgovornost za državu. Ali ako to nije slučaj, onda, mislim da imamo problem - objašnjava Petrič.
Dodik i članovi njegove porodice godinama se već nalaze pod sankcijama američkog Sekretarijata za finansije.
Uoči izricanja presude u Banjaluku je došao Rudi Đulijani, nekadašnji gradonačelnik Njujorka i bivši saradnik predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je govorio na mitingu podrške Dodiku.
- On je veoma snažan, posvećen lider koji vjeruje u vrijednosti zapadne civilizacije. Slobodu govora, pravednost i poštenje. To je neko ko ima poštovanje prema SAD. Vidim da i vi imate poštovanje - kazao je Đulijani okupljenima na skupu u Banjaluci.
Komentarišući ovakav potez Đulijanija, Petrič je ocijenio da je on nekada bio veoma cijenjen dok je obavljao funkciju gradonačelnika Njujorka.
- Nažalost, poslije je zaista izgubio sav svoj politički kredibilitet. Mislim da sada ni predsjednik Tramp ne želi više da ima posla s njim - ocijenio je Petrič.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH smatra i da nije izvjesno da nova američka adminstracija promijeni stav prema predsjedniku Republike Srpske.
- Mislim da je Dodik sitna riba, da tako kažem, da bude na pameti predsjedniku Trampu. Možda ako bude novog odnosa Trampa i Putina, da bi nešto moglo da se desi, ali je ne mislim da će do toga doći. Ovo je jednostavno premalo. Postoje veća pitanja, poput Ukrajine, ili Bliskog istoka, koja su na dnevnom redu supersile u Vašingtonu - naveo je Petrič.
On se zapitao i zašto bi SAD imale interes da mijenjaju odnos prema Dodiku, koji krši Dejtonski sporazum, a čiji su tvorac upravo Sjedinjene Države.
- Dodik je de fakto izolovan i u Evropi. Ko želi da radi sa njim? Ko hoće da ga brani - zapitao se Petrič.
Austrijski političar smatra i da se Dodik prethodnih godina nije bavio pitanjima od suštinske važnosti za BiH.
- Kada sam ja bio tamo, Bosna je, uprkos ratu, imala oko četiri miliona stanovnika. Sada je pala na 2,5 miliona. Mladi odlaze dugi niz godina. Oni ne vide perspektivu za sebe u zemlji. Ovo je pitanje koje treba postaviti. Ko je odgovoran za ovo? A to su bosanskohercegovački političari, a jedan od njih je i Dodik - ističe Petrič.
Javnost, ili barem značajan broj građana srpskog entiteta u BiH, odluku suda u Sarajevu “dočekao” je kao još jedan dokaz o nepravednom tretmanu u zajedničkoj državi.
Petrič, međutim, kaže da je stvar u poštovanju pravosudnog sistema i funkcionalnoj državi, i kao primjer navodi Austriju, u kojoj su u prethodnom periodu za korupciju osuđeni i kancelar i vicekancelar i ministar finansija.
- Ovo je funkcionalna demokratija. Ovo je funkcionalan pravosudni sistem. Dakle, na ovaj način, ja to vidim kao pozitivan razvoj u ionako, slaboj i nefunkcionalnoj državi. Ali očigledno je da je državni sud u ovom pogledu uradio svoj posao i nije mogao da bude zaustavljen političkom intervencijom. I ovo je veliki napredak - zaključio je Petrič.

Petrič: Sudovi dokazali nezavisnost, a Dodik da je BiH i dalje potreban visoki predstavnik

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit se u Sarajevu sastao sa komandantom NATO u BiH Metjuom Valasom, da dan izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
- Sadržajan razgovor o trenutnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji u BiH i regiji Zapadnog Balkana. Sigurno i bezbjedno okruženje ključno je za prosperitet i razvoj- naveo je Šmit poslije sastanka, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Do sastanka Šmita sa komandantom Štaba NATO-a u BiH došlo je na dan kada je Sud BiH osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i izrekao mu mjeru zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Dodik je bio optužen za neizvršavanje odluka upravo Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH.
Radi se o prvostepenoj presudi, na koju je moguća žalba, a konačnu presudu donijeće Apelaciono vijeće suda BiH.

BiH: Šmit se sastao sa komandantom NATO snaga u Bosni i Hercegovini

Sud Bosne i Hercegovine izreći će u danas presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta Milošu Lukiću, koji su optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita.
Nakon suđenja koje je trajalo više od godinu, Sud BiH će izreći prvostepene presude, na koje će Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Krivični zakon BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina, a predviđena je i mogućnost smjene s dužnosti i zabrane političkog djelovanja.
U završnoj riječi 19. februara, Tužiteljstvo BiH je zatražilo od Suda da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina. Istu, maksimalnu kaznu, tužitelji su zatražili i za Lukića.
Dodik je u završnim riječima rekao "da bi se svi zajedno trebali boriti da BiH više ne bude protektorat, nego da vrati svoj suverenitet", ponavljajući stare teze da Šmit nema legitimitet jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
<h2>Pritisci na Sud i mitinzi podrške</h2>
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjaluci. 
 
Svako ročište pratili su deseci Dodikovih pristaša iz cijele BiH koji su tvrdili da su došli svojom voljom ispred zgrade Suda BiH u Sarajevu.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, porasli su i pritisci na Sud BiH. Tako je rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Dan pred izricanja presude, u Banjaluci je u utorak održan miting podrške institucijama RS, a drugi miting zakazan je za srijedu.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koju je uputila Skupštini tog bh. entiteta.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
<h2>Poruke PIC-a, EUFOR-a i NATO</h2>
Dan uoči izricanja prvostepene presude Dodiku, ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC) pozvali su političare u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa.
Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, Upravni odbor PIC-a potvrdio je opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, kazao je novinarima Šmit.
Građanima BiH je poručio da međunarodna zajednica ostaje opredijeljena za mir i stabilnost u regiji, ističući da o "BiH nema pregovora i da će nastaviti napredovati na evropskom putu".
Istaknao je i da razumije da su mnogi građani zbrinuti dešavanjima u posljednje vrijeme.
- Budite sigurni da je međunarodna zajednica i dalje budna i na oprezu. Dejtonski poredak i državne inistitucije i dalje imaju zaštitu i trebaju se poštovati - kazao je Šmit nakon sjednice Upravnog odbora PIC-a koji čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu.&nbsp;
Inače, PIC daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Istovremeno, u utorak je održan sastanak evropskih ambasadora sa predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine(BiH) Željkom Cvijanović.
Poručeno je da su postupci koji produbljuju podjele i dižu tenzije za EU neprihvatljivi.
Sastanku je prisustvovao i specijalni predstavnik Evropske unije(EU) u BiH Luiđi Soreka.
Soreka je na društvenoj mreži Iks (X) poručio kako je, između ostalog, naglašeno da politički čelnici moraju poštovati ustavni poredak BiH, raditi na dijalogu i kompromisu, te poštovati vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa.
Specijalni predstavnik u BiH dodao je i da Evropska unija ostaje posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
- EU ostaje posvećena i evropskoj perspektivi zemlje kao jedinstvene i ujedinjene. BiH ima povijesnu priliku za otvaranje pregovora o pristupanju EU - naglasio je Soreka.
Nekoliko dana uoči izricanja presude oglasili su se i iz EUFOR-a i NATO-a, poručujući da neće biti dopušteno ugrožavanje mira u BiH.
Iz sjedišta NATO-a u Briselu naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira u BiH, ističući da prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost.
I iz Evropske unije (EU) zatraženo je od svih političkih aktera u BiH da poštuju odluku suda i priznaju njegovu nezavisnost i nepristrasnost. Brisel je, takođe, pozvao sve relevantne aktere u BiH da se uzdrže od akcija koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije.
Pritiske na rad sutkinje Suda BiH Sene Uzunović, koja vodi proces protiv Dodika i Lukića, osudilo je i Udruženje sudaca Federacije BiH, pozivajući javnost na poštivanje nezavisnosti i integriteta sudstva.
Suđenje Dodiku i Lukiću komentarisali su i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
<h2>Što je dovelo do suđenja?</h2>
Na sjednicama Narodne skupštine RS u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku Republike Srpske, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta. 
 
Visoki predstavnik poništio je Bonskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. 
 
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Dodik je ranije najavio da neće doći na izricanje presude nego je pozvao građane, koji su više od godinu dolazili pred Sud BiH da bi mu pružili podršku, da u srijedu dođu na miting u Banjaluku.
Nakon izricanja prvostepene presude, odnosno uloženih žalbi, Apelaciono vijeće Suda BiH bi u roku od oko tri i po mjeseca trebalo donijeti pravosnažnu presudu.
Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Sud BiH danas izriče Dodiku prvostepenu presudu za nepoštovanje odluka Šmita

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kristijan-smit