Vlada Crne Gore zadužila je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da, u skladu sa obavještenjem pribavljenim od Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na ustanovama visokog obrazovanja u toj zemlji, a sve do okončanja postupaka koje sprovode njihovi nadležni organi.
- Postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava se obustavlja sa sljedećih ustanova visokog obrazovanja:
- Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke ,,NUBL” Banja Luka; 
- Visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej" Banja Luka; 
- Univerzitet ,,Victoria International University" Mostar, pravni nasljednik Univerziteta modernih znanosti ,,CKM"; 
- Visoka škola ,,Union" Mostar; 
- Internacionalni univerzitet Brčko i 
- Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM" Banja Luka - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i obrazovanja.
Navedena mjera kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, predstavlja nastavak aktivnosti i napora koje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija čini u cilju borbe protiv sumnjivo stečenih obrazovnih isprava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Obustavlja se priznavanje obrazovnih isprava stečenih na nekim fakultetima u BiH

Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.
Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.
- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.

500x500

1250x600

1084x550

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

Bosna i Hercegovina se treba pripremiti za pristupne pregovore imenovanjem operativnog glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz Evropske komisije.
- Ključno je da Bosna i Hercegovina može govoriti jednim glasom - navela je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez za RSE.
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju objavljenom 30. oktobra, pored ostalog, navela da će Evropski savjet otvoriti pregovore s BiH kada budu preduzeti "svi relevantni koraci u skladu sa preporukom iz oktobra 2022. godine".
Jedna od obaveza je i imenovanje pregovaračkog tima na čelu s glavnim pregovaračem.
Glavni pregovarač je "kontakt tačka" između BiH i Evropske unije, a zemlje koje su pregovarale ili pregovaraju o članstvu su na te pozicije imenovale stručne osobe i profesionalne diplomate.
Predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto inicirala je na sjednici 30. oktobra, istog dana kad je objavljen izvještaj Evropske komisije, uspostavu kabineta glavnog pregovarača BiH. 
 
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac su nakon sjednice Vijeća ministara saopštili da glavni pregovarač sa EU "mora da bude Srbin iz Republike Srpske". Zahtjev su obrazložili time da je Hrvatica na čelu Vijeća ministara BiH, a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković po nacionalnosti Bošnjak, te da "ne pristaju ni na kakve modifikacije". 
 
Postojao je prijedlog da BiH imenuje tri glavna pregovarača iz tri naroda koji će se rotirati na mjestu predsjedavajućeg, po uzoru na tročlano Predsjedništvo BiH. 
 
Ministar Konaković je nakon sjednice Vijeća ministara 30. oktobra izjavio da nema ništa protiv da glavni pregovarač bude neko iz Republike Srpske, da ne isključuje nijednu drugu opciju i da je mnogo važnije ko su i šta rade njegovi saradnici. 
 
Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u februaru 2016. godine, u decembru 2022. godine dobilaje kandidatski status, a u martu 2024. "zeleno svjetlo" iz Brisela o otvaranju pregovora o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Prije početka pregovora BiH mora usvojiti nacionalni plan za usvajanje pravnog nasljeđa EU i imenovati glavnog pregovarača i njegov tim kao i koordinatora za IPA program iz kojeg se osiguravaju pretpristupna sredstva EU. 
 
Neke od obaveza su usvajanje ili izmjena zakona o sudovima, o tijelu koje imenuje sve suce i tužitelje u državi osim ustavnih, o zaštiti ličnih podataka i o kontroli granice.

Iz Brisela traže da BiH imenuje glavnog pregovarača sa EU

Na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno jr prihvaćena rezolucija kojom se produžava mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini za još godinu.
Potom je u raspravi Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH američki predstavnik u UN pružio snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH, ističući da će biti onemogućeno djelovanje protiv Dejtonskog sporazuma.
- Uzbunila nas je nedavna retorika koja podriva teritorijalni integritet BiH, moramo da nastavimo da šitimo institucije BiH od onih koji žele da ih oslabe secesijom - istakao je on, prenijeli su sarajevski mediji.
Dodao je da SAD pružaju snažnu podrška aktivnostima Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i visokom predstavniku Kristijanu Šmitu.
Ambasadorka Velike Britanije u UN-u Barbara Vudfvard je rekla da je zabrinjava secesionistička retorika iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) čiji je cilj, kako je ocijenila, ugrožavanje jedinstvene države BiH.
Osvrnula se i na usvajanje deklaracije „Sverpskog sabora“ juna u Beogradu, navodeći da elementi te deklaracije nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom.
Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti je kritikovao visokog predstavnika Kristijana Šmita, pozvavši međunarodnu zajednicu da se pozabavi BiH i da se poštuje tri etničke zajednice da bi se odluke donosile u interesu svih.
- I dalje zabrinuti zbog kontroverzi upotrebe bonskih ovlašćenja. Šmit često koristi bonska ovlašćenja i time dovodi do većih podjela… Upliće se u rad BiH - kazao je on.
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja takođe je kritikovao djelovanje Šmita u BiH, ali je pozdravio produženje misije EUFOR-a.
- Direktna prijetnja je stanje koje su formirale zapadne sile u vezi s Dejtonskim sporazumom što bi moglo dovesti do eskalacije i ugroziti krhki mir - izjavio je Nebenzja.
On je kritikovao aktivnosti Njemačke za usvajanje Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.
Nebenzja je naglasio i da RS nije remetilački faktor i da ne postoje prijetnje tog entiteta po suverenitet BiH

Savjet bezbjednosti UN produžio mandat EUFOR-a u BiH za još godinu

Kantonalna uprava Civilne zaštite Kantona Sarajevo donijela je odluku o evakuaciji stanovništva u dijelovima sarajevske opštine Stari Grad koji su ugroženi klizištima, na vanrednoj sjednici u petak naveče 1. novembra.
Na sjednici je usvojen Plan evakuacije i zbrinjavanja stanovništva kojim se predviđa premještaj stanovništva u sigurne objekte u opštinama Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo.
Nakon početka izgradnje apartmanskog kompleksa "Trebević Hills" u bh. entitetu RS pokrenulo se klizište koje već dvadesetak dana prijeti da ugrozi više od 250 domaćinstava u sarajevskom naselju Širokača, koje je u drugom entitetu, Federaciji BiH.
Načelnik Opštine Stari Grad Irfan Čengić je na vanrednoj konferenciji za novinare rekao da mještani "ne misle da je klizište krenulo, iako je naređena hitna evakuacija".
Čengić je kazao i da opština nije bila upoznata da je evakuacija planirana, te optužio Kantonalnu upravu civilne zaštite da su "digli paniku".
- U operativnom centru štaba nema nikoga. Donijeli su naredbu, digli paniku u medijima, i otišli kućama, totalno odsustvo empatije. Ljudi su mislili da je već krenulo klizište. Neka ljudi ne misle da je nešto vanredno krenulo, iako je ministar naredio hitnu evakuaciju - rekao je Čengić.
Prema njegovim riječima, opština trenutno nema nikakav kontakt sa predstavnicima Kantonalne uprave civilne zaštite.
Inače, Opština Stari Grad je 10. oktobra izdala saopštenje u kojem je navedeno da su donesene "hitne mjere za zaštitu od klizišta" u Mjesnoj zajednici Širokača, gdje su zabilježene brojne pukotine u zemljištu, koje se povećavaju.
Među devet navedenih hitnih mjera su bile i priprema plana evakuacije ugroženih stanovnika, traženje pomoći viših nivoa vlasti, te zahtjev za obustavljanje radova koji uzrokuju klizište.
Opština je tada naložla i stalnu dežuru na ugroženoj lokaciji.
Nakon toga, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta Republika Srpska (RS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) je navelo da čeka nalaz nadležnog entitetskog inspektora o klizištu na planini Trebević iznad Sarajeva, koje ugrožava glavni grad Bosne i Hercegovine.
U nadležnom Ministarstvu RS, za RSE su tada rekli kako ih entitetski inspektor mora obavijestiti o stanju na terenu i preduzetim mjerama.
- S obzirom da mi nismo dali dozvolu, da nismo imali žalbi ni bilo kakvih zahtjeva za postupanje - u ovoj situaciji djelujemo isključivo u okviru svojih nadležnosti i s ciljem zaštite života i imovine građana u oba entiteta - istakli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
U odgovoru su napomenuli da je građevinsku dozvolu za "Trebević Hils" dala Opština Istočni Stari Grad 2018. godine, a da je Ministarstvo nadležno za izdavanje dozvola tek od 2022. godine, nakon što je dio Trebevića na teritoriji entiteta RS proglašen parkom prirode, sa vrlo visokim stepenom zaštite.
- Za inspekcijski nadzor nadležna je lokalna inspekcija - u ovom slučaju, pošto opština nema svoje inspektore, na teren je izlazila inspekcija Grada Istočno Sarajevo. Kako su nam rekle kolege iz republičkog Inspektorata, nakon dopisa Federalne civilne zaštite, gradski inspektori su izašli na teren i konstatovali da investitor radi po zakonu - navodi se u odgovoru na upit RSE.
Iz Opštine Istočni Stari Grad u RS saopšteno je ranije da su nadležne službe tog entiteta, gdje se klizište nalazi, kao i one iz Federacije BiH, počele sanaciju 11. oktobra.

Naređena hitna evakuacija stanovništva u dijelu Sarajeva koje je ugroženo klizištem

Dobrosusjedska saradnja, koja se temelji na međusobnom poštovanju i uvažavanju, imperativ je crnogorske vanjske politike i odlična osnova za pojačane aktivnosti u pravcu očuvanja mira i stabilnosti u regionu, poručuo je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, dočekan uz najviše državne i vojne počasti u Sarajevu, gdje se sastao sa članovima Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, Željkom Cvijanović i Željkom Komšićem. On je zahvalio na pozivu da posjeti BIH i na gostoprimstvu i sadržajnim razgovorima koji, kako je kazao, potvrđuju odlične sveukupne međudržavne odnose dvije susjedne i prijateljske zemlje. - Ja sam danas ovdje kao prijatelj kod prijatelja i mislim da je to najvažnija poruka koju želim da pošaljem - naveo je Milatović. On je, u ime Crne Gore, izrazio saučešće porodicama stradalih u poplavama i klizištima u rejonu Jablanice. Milatović je rekao da upravo u vanrednim okolnostima države regiona pokazuju međusobnu bliskost i podršku. On je istakao da je kao predsjednik Crne Gore posvećen jačanju dobrosusjedskih odnosa. Milatović je dodao da mu je bilo posebno zadovoljstvo što je Crna Gora nedavno bila domaćin samita Brdo Brioni procesa, na kojem su sva tri člana Predsjedništva BiH dala konstruktivan i značajan doprinos. - Dobrosusjedska saradnja, koja se temelji na međusobnom poštovanju i uvažavanju, predstavlja imperativ naše vanjske politike i ona je kao takva odlična podloga za pojačane aktivnosti u pravcu očuvanja mira i stabilnosti u našem regionu - kazao je Milatović. U tom smislu, kako je rekao, Crna Gora je dobar susjed. - Dobrosusjedska saradnja je jedan od tri naša glavna spoljnopolitička prioriteta, možda i najvažniji, zbog zajedničke prošlosti koju dijelimo i, siguran sam, naše zajedničke svijetle budućnosti - naveo je Milatović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151028_233133c6caa2384b825212217f850bddbb980c3942f601f7a04fca76999e0f33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151028_233133c6caa2384b825212217f850bddbb980c3942f601f7a04fca76999e0f33" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u BiH"></figure>  On je ocijenio da u političkoj ravni, na temelju višedecenijskog izuzetno dobrog iskustva u nekadašnjoj zajedničkoj državi, Crnu Goru i BIH dodatno povezuju i evropske integracije. - Put dvije države ka učlanjenju u Evropsku uniju (EU) zajednički je imenilac diplomatskih i političkih napora naših zemalja - kazao je Milatović. Crna Gora je, kako je rekao, odlučno krenula putem reformi, sa jasnom vizijom i jasnim ciljem da postane 28. članica EU do 2028. godine. - BiH takođe je započela svoj evropski put i to nas, kao dobrog susjeda, istinski raduje. Čestitamo vam na dosadašnjim rezultatima, na tome što ste otvorili pregovore sa EU - naveo je Milatović. On smatra da su to značajni koraci u ispravnom smjeru. - Vrlo rado ćemo sa kolegama iz BiH podijeliti naše dosadašnje iskustvo u ovom procesu, i u Crnoj Gori imate istinskog prijatelja kada je u pitanju ubrzanje evropskog puta BIH - poručio je Milatović. On je rekao da je tokom posjete još jednom potvrđeno da su obje susjedne zemlje spremne da i dalje rade zajedno, u duhu solidarnosti i uzajamne podrške. - Ukazao je na veliki doprinos koji toj saradnji i jačanju međusobnog povjerenja daje dijaspora dvije države, kojoj je zahvalio, uz uvjerenje da će iseljenici i dalje biti most saradnje - navodi se u saopštenju. Milatović je dodao da je uvjeren da će odnosi između Crne Gore i BiH nastaviti da se razvijaju kroz međusobno poštovanje i saradnju, doprinoseći na taj način stabilnosti i unapređenju međusobnog povjerenja na Zapadnom Balkanu.

Milatović: Dobrosusjedska saradnja imperativ crnogorske vanjske politike

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Milatović će biti dočekan u Sarajevu uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti sastanak sa članovima Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Željke Cvijanović i Željka Komšića, a zatim i bilateralni sastanak delegacija dvije države.
U okviru posjete Bosni i Hercegovini, predsjednik Milatović sastaće se sa članovima kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem i Nebojšom Radmanovićem i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto.
Predstojeća zvanična posjeta Bosni i Hercegovini treća je po redu posjeta predsjednika Milatovića regionu, nakon Srbije i Hrvatske, i nastavak posvećenosti predsjednika Crne Gore dobrosusjedskoj saradnji kao ključnom preduslovu na putu ka punopravnom članstvu države u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Kako navode u saopštenju iz Kabineta predsjednika, teme razgovora biće jačanje političke i ekonomske saradnje dvije države i njihova zajednička evropska perspektiva, a poseban fokus je stavljen na održavanje poslovnog foruma privrednika dvije zemlje, koji će otvoriti predsjednik Milatović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bećirović.

Milatović danas i sjutra u posjeti BiH

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović boraviće naredna dva dan u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini (BiH), gdje će razgovarati sa najvišim državnim zvaničnicima. 
 
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, u Sarajevu biti dočekan uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će razgovarati sa članovima Predsjedništva BIH Denisom Bećirovićem, Željkom Cvijanovićem i Željkom Komšićem, a biće održan i bilateralni sastanak delegacija dvije države. 
 
Navodi se da će Milatović razgovarati sa članovima kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BIH Draganom Čovićem i Nebojšom Radmanovićem, i predsjedavajućom Savjeta ministara BIH Borjanom Krišto. 
 
Ističe se da je zvanična posjeta Milatovića BiH, njegova treća po redu regionu, nakon Srbije i Hrvatske, i nastavak posvećenosti predsjednika Crne Gore dobrosusjedskoj saradnji kao ključnom preduslovu na putu ka punopravnom članstvu države u Evropskoj uniji do 2028. godine. 
 
- Teme razgovora biće jačanje političke i ekonomske saradnje dvije države i njihova zajednička evropska perspektiva, a poseban fokus je stavljen na održavanje poslovnog foruma privrednika dvije zemlje, koji će otvoriti predsjednik Milatović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović - navodi se u saopštenju.

Milatović naredna dva dana u posjeti BiH

Nakon promjena koje su se desile 2020. Crna Gora je ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike koja je rezultirala formiranjem čak tri Vlade, u okviru dva saziva Skupštine Crne Gore. To je, nužno, dovelo i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za <a href="https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/jakov-milatovic-predsjednik-crne-gore-za-oslobodenje-smatram-da-je-svaki-uspjeh-bih-i-nas-uspjeh-993875">Oslobođenje.ba</a>.
On je, na pitanje koliko unutrašnja politička previranja u Crnoj Gori mogu uticati na odnose sa Bosnom i Hercegovinom, odgovorio da mi, &nbsp;nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek učimo istinsku demokratiju.
- Te da nam predstoji puna unutrašnja konsolidacija koja će podrazumijevati jasno određenje prema zvaničnoj državnoj politici - rekao je Milatović, koji će 30. i 31. oktobra boraviti u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Konstatovao je, kako dodaje, i određene stavove iz dijela aktuelne crnogorske vlasti koji nisu na liniji očuvanja dobrosusjedskih odnosa sa BiH, kao i zvanične reakcije ove države tim povodom.
- Zbog čega i razumijem zabrinutost koja proizlazi iz Vašeg pitanja. Nažalost, slična situacija postoji kada je u pitanju narušavanje odnosa naše države sa Republikom Hrvatskom. Ipak, želim da vjerujem da će političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera u Crnoj Gori dovesti do njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda - poručio je Milatović.
Brine ga nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju.
- Stoga ova moja posjeta BiH ima dodatnu važnost. Kao predsjednik Crne Gore učiniću sve da odnosi između naše dvije države budu bazirani na međusobnom uvažavanju i saradnji - istakao je Milatović.
Na pitanje koje su to prednosti članstva u NATO predsjednik Crne Gore odgovorio je da se članstvo u Savezu pokazalo kao snažan pokretač demokratskih reformi u našoj zemlji i garant stabilnosti i prosperiteta, zbog čega je važno da se ovi procesi nastave i dodatno ohrabre u regionu.
- Jačanje kredibilnog članstva Crne Gore u NATO-alijansi jedan je od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše države. Ovo posebno govorim sa aspekta značajnih bezbjednosnih izazova na globalnom nivou, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, koji su dodatno pokazali vrijednost i važnost međunarodne saradnje i sigurnosti na kojima počiva Alijansa - naveo je Milatović.
Dodaje da prepušta liderima BiH da sami procijene koji je najbolji bezbjednosni okvir za njihovu zemlju.&nbsp;
- Crna Gora je ulaskom u NATO dodatno ojačala svoj suverenitet, smanjila eksterne rizike i dobila platformu da bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima - istakao je Milatović.
<h2>EU nije kompletna bez ZB</h2>
S obzirom na to da Crna Gora napreduje i na putu ka EU, upitan je imamo li savjete za Bosnu i Hercegovinu koja je, kako je konstatovano, jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nema Plan rast. Milatović je odgovorio da je sa velikom radošću primio vijest o otvaranju pregovora sa BiH i da bi volio da se to ranije desilo.
- Mislim da je to važno i simbolički kako bi se pokazala volja u Briselu da je proces proširenja otvoren i za vašu zemlju. Smatram da je svaki uspjeh Bosne i Hercegovine i naš uspjeh. Kao predsjednik Crne Gore tako posmatram i uspjeh svih ostalih zemalja u našoj regiji - poručio je Milatović.
Naš region je, kako dodaje, u geografskom i kulturološkom smislu neodvojivi dio Evrope, zbog čega je sasvim prirodno stanovište da Evropska unija nije kompletna i zaokružena bez Zapadnog Balkana.&nbsp;
- I nije to nikakvo proširenje, to je reintegracija ovog regiona unutar prostora kojem pripada i geografski i politički. Približavanje naših država EU dodatno dobija na značaju u svjetlu rastućih izazova i nestabilnosti na globalnom planu. Ovaj širi kontekst i aktuelni geopolitički momenat bi uvijek trebalo imati na umu kada donosimo odluke koje mogu uticati na brzinu integracionog puta, što je naš zajednički cilj - istakao je Milatović.
Ako imamo u vidu da je trenutni zamah proširenja jedinstvena prilika koju nemamo luksuz da propustimo, smatra da su konstruktivni dijalog i pregovori o svim otvorenim pitanjima ključ do uspjeha, a kompromis se dugoročno uvijek isplati.
- To je crnogorsko iskustvo koje uvijek koristim priliku da afirmišem. U ključnim momentima, kao što je bio izbor najviših pravosudnih funkcija, znali smo da budemo na visini zadatka i prevaziđemo unutrašnje podjele i razlike zarad višeg cilja, a to je punopravno članstvo u EU - naveo je Milatović.
<h2>Zajednički izazovi</h2>
Na pitanje kako Crna Gora i BiH da se bore protiv međugraničnog kriminala predsjednik Crne Gore je odgovorio: zajednički.
- Zajedničke izazove, kakav je međugranični kriminal, trebamo zajednički i rješavati. Važno je da pored političke volje postoje i dobro koordinisane i sinhronizovane akcije usmjerene na adresiranje ovog izazova. Kao što znate, Crna Gora i BiH imaju jedan zajednički granični prelaz, a u planu su i drugi, gdje ovlašćena službena lica dvije zemlje obavljaju zajedničke kontrole i provjere. Važna je i pravovremena razmjena informacija između bezbjednosnih službi, policije i pravosuđa - ističe Milatović.
Govoreći o službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, naveo je da je ona treća po redu zemljama regiona, nakon Srbije i Hrvatske.
- Ona je dio moje posvećenosti kao predsjednika Crne Gore unapređenju dobrosusjedskih odnosa, što je jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. Dodao bih da sam nedavno bio domaćin samita Brdo-Brioni, gdje sam ugostio sva tri člana Predsjedništva BiH, te da su oni prisustvovali i mojoj inauguraciji 2023. godine, što govori o dobrim i prijateljskim odnosima na najvišem nivou. Posjeta Bosni i Hercegovini je poruka da su naše zemlje okrenute regionalnoj saradnji, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji - rekao je Milatović.
Bosna i Hercegovina u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ima prijatelja i saveznika, susjeda na kojeg može da računa za svaku vrstu podrške.&nbsp;
- A važnost regionalne saradnje upravo najviše dolazi do izražaja tokom vanrednih situacija, kada jedni drugima prvi priskačemo u pomoć, svi zajedno potvrđujući istinsku bliskost među našim zemljama. Moja posjeta Sarajevu je i prilika da zajedno stavimo fokus na jačanje ekonomske saradnje, zbog čega dio moje delegacije čine i privrednici iz Crne Gore koji će učestvovati na poslovnom forumu sa kolegama iz BiH. Ono na čemu treba dodatno da radimo je unapređenje saobraćajne povezanosti kao važnog preduslova veće trgovinske razmjene, saradnje u oblasti investicija i turizma. Zajednički rad u oblastima koje sam pomenuo biće, siguran sam, na dobrobit naših građana i daljeg ekonomskog razvoja dvije države - kazao je Milatović.

Milatović: Ubrzana politička dinamika od 2020. dovela i do lutanja u pogledu jedinstvene vanjske i dobrosusjedske politike

Maloljetniku koji je u četvrtak u policijskoj stanici u Bosanskoj Krupi nožem ubio jednog i ranio drugog policajca, određen je jednomjesečni pritvor - potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK). 
 
Napad maloljetnika označen je kao teroristički čin. 
 
Pritvor je određen na zahtjev Tužilaštva, kako bi bile nastavljene istražne radnje, vještačenja i kako bi prikupili sve činjenice u vezi sa krivičnim djelom. 
 
Dan nakon napada, policija je uhapsila osam osoba u Bosanskoj Krupi i Bihaću, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), koji se dovode u vezu s počinjenim krivičnim djelom. 
 
Uključene su državne i entitetske sigurnosne agencije, a kontaktiran je i EUROPOL i radi se na identifikaciji osoba koje su sa napadačem bile u kontaktu. 
 
Iz policije USK-a naveli su da su izvršeni pretresi stambenih objekata i pronađena određena količina naoružanja, municije, laptopa, telefona, prenosivih USB stikera, veća količina novca, veća količina papirnih listića na arapskom jeziku. 
 
Više detalja o akciji zasad nijesu objavili iz državnog Tužilaštva, niti Državne agencije za istrage i zaštitu koji su sproveli akciju hapšenja. 
 
Tužilaštvo i policija iz Bosanske Krupe nijesu ni demantovali, ni potvrdili medijske navode o vjerski motiviranom potezu dječaka. 
 
Utvrđuje se je li podstican na terorizam i je li povezan s ekstremističkim grupama.

BiH: Maloljetniku koji je ubio policajca jednomjesečni pritvor

Zgrada Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u Podgorici evakuisana je zbog dojave o navodno postavljenoj bombi - potvrđeno je Portalu ETV iz tog resora i policije.
Istu dojavu, kako je rečeno, zaprimilo je više škola na teritoriji Crne Gore.
Službenici Uprave policije su na terenu.

Zgrada MPNI evakuisana zbog dojave o bombi, i više škola zaprimilo upozorenje

Herojstvom boraca prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade prije 80 godina, tog 21. novembra 1944. godine, poražen je nacistički okupator i oslobođen je Kotor. Njihove slobodarske težnje i duh antifašizma bile su i ostale pokretač sveukupnog društvenog razvoja ovog grada i naše države - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan opštine Kotor.
On je naveo da Kotor nije samo turistička destinacija, već i simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se kroz vjekove preplitale na ovom unikatnom prostoru.
- Kotor, ušuškan među brdima u srcu Bokokotorskog zaliva, sa autentičnim ljepotama Prčnja, Stoliva, Dobrote, Risna i Perasta oduvijek je bio inspiracija umjetnicima i čuvar neprocjenljivog kulturno-istorijskog blaga naše zemlje i jedan je od najprepoznatljivijih dragulja crnogorskog turizma. Kao mjesto spajanja, gdje multikonfesionalni i međuetnički sklad dobijaju svoje najupečatljivije izraze, Kotor na najljepši način svjedoči zajedništvu i suživotu svojih stanovnika, kao iskonskim vrijednostima crnogorskog društva - istakao je Milatović.
Dodao je da je u periodu pred nama, na donosiocima odluka na lokalnom i državnom nivou je da odgovornim odnosom prema ovom gradu, uz pažljivo upravljanje prostorom, unaprjeđenje infrastrukture i ubrzanje investicione aktivnosti, pruže novi zamah u razvoju grada, na korist svih građanki i građana Kotora.
- Na taj način, Kotor će iskoristiti svoj privredni potencijal, ostvariti ekonomski prosperitet i pozicioniraće se kao nezaobilazna turistička destinacija na mapi Jugoistočne Evrope, što mu po bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu, gostoprimstvu Kotoranki i Kotorana i pripada. U to ime, uz najbolje želje i uvjerenje da će Kotor nastaviti da ide putem napretka, svim građankama i građanima Kotora još jednom najiskrenije čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.

Milatović: Kotor je simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se preplitale na ovom unikatnom prostoru

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da uhapšeno i zadržano ukupno 11 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi - a među procesuiranima su &nbsp;dojučerašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i v.d. generalne direktorke Akcionarskog društva Infrastruktura željeznice Srbije Jelena Tanasković.
I Tanasković je juče podnijela ostavku na tu funkciju, a prije nje je to učinio i ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.
Danas je procesuirana i Anita Dimovski, v.d. pomoćnice ministra za željeznički i intermodalni transport.
- Dana 21.11.2024. godine uhapšeno je i zadržano ukupno jedanaest lica, zbog postojanja osnova sumnje su osumnjičeni: J.T., G.V., A.D. i N.Š. učinili krivično teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a osumnjičeni: S.N., M.J., Lj.M.M., M.S., D.J., M.G. i D.T. izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika - navodi se u saopštenju srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina.

Goran Vesić, Jelena Tanasković i Anita Dimovski uhapšeni zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: bosna-i-hercegovina