Predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik otišao je u posjetu mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u Budimpešti nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora, a kojom mu se na šest godina zabranjuje obavljanje javnih funkcija.
Dodik je kod Orbana, koji mu je pružio podršku nakon presude, došao zajedno sa srpskom članicom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.
Kako je Dodik objavio na mreži Iks (bivši Tviter), Orbanu je zahvalan “na podršci Republici Srpskoj i jasnim porukama da se poštuje ono što narod izabere, a ne ono što neizabrani nameću”.
Orban je prethodnih dana u objavama na društvenim mrežama podržavao Dodika, te je rekao da “Mađarska ne priznaje presudu” Suda BiH.
Mađarski lider je i ranije podržavao Dodika, te je blokirao pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Dodik i njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe su odbacili presudu, te pozvali opoziciju na “vladu nacionalnog jedinstva” u RS, kao i na zajedničko djelovanje u institucijama BiH do povratka statusa ovog bh. entiteta u, kako navode, “zagarantovane ustavne okvire”.
Goran Bubić, Dodikov advokat, najavio je apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu, te zahtjev za “privremenu mjeru”, kojom bi provođenje sankcija utvrđenih presudom bilo privremeno zaustavljeno.
O mandatu entitetskog predsjednika zvanično će odlučivati Centralna izborna komisija BiH, na sjednici u srijedu, 6. avgusta.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1952681865418019300%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1952681865418019300%7Ctwgr%5Efccee196ef84ab6616fd1ac52751cc10765219f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dodik u posjeti Orbanu nakon pravosnažne presude

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik ostaje predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), navedeno je nakon sjednice Predsjedništva te stranke u Banjaluci.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na sjednici je u potpunosti odbačena presuda Suda Bosne i Hercegovine (BiH) protiv Dodika.
Sud BiH pravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora, kao i zabranu obavljanja te i drugih političkih funkcija u zemlji u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
SNSD je presudu nazvao "aktom pravnog nasilja, političkog progona i pokušaja derogiranja volje naroda" u RS, pozvao na formiranje "vlade nacionalnog jedinstva" u RS i na zajedničko djelovanje svih stranaka iz tog entiteta u državnim institucijama BiH, piše agencija Srna.
Pod zajedničkim djelovanjem u SNSD-u predlažu "odbacivanje odlučivanja" u institucijama BiH "dok se ne vrati Ustavom BiH zagarantovana pozicija Republike Srpske".
- Potrebno je jasno i nedvosmisleno odbaciti ideju da bilo ko osim građana RS može odlučivati o tome ko su njeni legitimni predstavnici - navodi se u zaključcima Predsjedništva SNSD-a.
Iz te stranke su najavili i da će njihovi predstavnici u institucijama BiH ubuduće učestvovati kroz "pasivno prisustvo i neodlučivanje".
Usvojem zaključcima traži se i hitna sjednica Skupštine RS kako bi bile donesene "adekvatne odluke o reakciji na antiustavnu i političku presudu", ne navodeći o kakvim se odlukama radi.

Dodikova stranka pozvala na vladu nacionalnog jedinstva u RS

Sjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, na kojoj će se razmatrati postupak utvrđivanja prestanka mandata predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, najvjerovatnije će biti održana u srijedu - 6. avgusta.
To je danas saopšteno iz CIK-a uz napomenu da će tačan datum i vrijeme održavanja biti objavljeni na zvaničnoj internet stranici CIK-a.
- Na osnovu zakonskih procedura i sudske prakse, CIK BiH će postupati i u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske - navodi se u saopštenju.
Iz CIK-a su naglasili da ta institucija sprovodi svoje redovne aktivnosti, među kojima je i pokretanje postupka utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima, u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Milorad Dodik je prethodne sedmice pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude oduzme mandat osobi koja je osuđena na kaznu zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija, nakon čega se raspisuju prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, koji se moraju održati u roku od 90 dana.
Da li će Dodiku u srijedu biti oduzet mandat predsjednika RS – odlučiće CIK.

Sjednica CIK-a BiH o oduzimanju mandata Dodiku najvjerovatnije u srijedu

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najavio je da će ovaj bosanskohercegovački entitet, na čijem je na čelu, "uzvratiti" nakon pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
- Narod u Republici Srpskoj treba da ostane miran i da se okupi oko naših institucija. Niko ne može da poništi volju naroda. Republika Srpska ima snage uzvrati političkim sredstvima, jer ako to ne uradi, onda se nad nju nadvila velika opasnost - napisao je Dodik 3. avgusta na svom Iks (X) profilu.
Dodik nije precizirao kakvim se političkim sredstvima radi, ali je ranije najavio odluke Narodne Skupštine RS nakon presude.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1951897691497095282%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1951897691497095282%7Ctwgr%5Eba6bc86c7375174433ff4c94bd2eed3d8d7ab5bb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen na godinu zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Dodik je nakon presude u Banjaluci 1. avgusta izjavio kako ne prihvata krivično djelo "nepoštovanje odluka visokog predstavnika" za koje ga je pravosnažno osudio Sud Bosne i Hercegovine.
On je najavio nove odluke Narodne skupštine RS, koja treba da donese "jasan plan kako izaći iz ovoga", ne precizirajući koje će to biti odluke.
- Sve naše odluke će biti političke, Sud (BiH) se diskvalifikovao kao pravno tijelo - istakao je Dodik, te poručio kako neće biti održavanja ni vanrednih izbora u RS.
Dodikov advokat Goran Bubić najavio je na istoj konferenciji za novinare u petak, da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, kako bi se ona pokušala osporiti.
- Tražićemo i privremenu mjeru da se zamrzne izvršenje presude do odluke Ustavnog suda BiH - rekao je Bubić na konferenciji za novinare 1. avgusta u Banjaluci, navodeći da su to koraci, potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Izdavanje uputnog akta za izdržavanje zatvorske kazne je dokument koji bi Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, trebalo da dobije od Suda Bosne i Hercegovine, nakon što mu bude uručena pravosnažna presuda.
Odmah uz to slijedi i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala donijeti odluku kojom mu prestaje mandat na funkciji predsjednika Republike Srpske (RS).
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje "danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže".
<h2>Podrška iz Srbije i SPC</h2>
Presudom Miloradu Dodiku je ozbiljno narušena bezbjednost u regionu, ocijenio je Savjet za bezbjednost Srbije 2. avgusta.
- Pitanje je gdje i kako će ovo da se završi i zato je važno naše insistiranje na očuvanju mira i regionalne stabilnosti. Odluka koja je donijeta je sve samo ne demokratska, ona je usmjerena i protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini - izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sjednice Savjeta 2. avgusta.
On je rekao da "Dodik neće biti uhapšen u Srbiji, ako dođe".
Zvaničnici Bosne i Hercegovine poručili su, međutim, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
Takođe, patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije kritikovao je presudu Dodiku, ocjenjujući da je donesena u "protivpravnom i antidemokratskom postupku". Poglavar SPC je u saopštenju 2. avgusta izrazio "punu i nedvosmislenu podršku" Dodiku.
Naveo je da je presuda donešena "da poništi demokratski izraženu volju srpskog naroda, delegitimizuje postojanje Republike Srpske i dovede u pitanje opstanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini". Kako je ocijenio, zabrinutost je još veća zbog "nemira koji se događaju na životnom prostoru srpskog naroda".

Dodik izjavio da će RS "uzvratiti političkim sredstvima" nakon što ga je Sud BiH osudio

Više zvaničnika Bosne i Hercegovine poručilo je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja, nakon presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.
Vučić je saopštio da Srbija ne priznaje presudu kojom je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
- Ovakav potez predstavlja nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari BiH i direktno podrivanje njenih institucija. Još je opasnije što se ovim zaključcima pokušava izjednačiti institucija bh. entiteta Republika Srpska s ličnošću Milorada Dodika - naveo je Konaković.
<h2>Bećirović: Niko nije iznad zakona</h2>
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović saopštio je, povodom presude Miloradu Dodiku, da su pravosudne institucije poslale "jasnu poruku" da niko nije iznad zakona.
- Presuda predstavlja važnu pravnu barijeru onima koji su naivno vjerovali da se država može destruirati bez posljedica - saopštio je Član Predsjedništva BiH 2. avgusta.
Kako je istakao Bećirović, o pravosnažnim presudama nezavisnih pravosudnih institucija ne smije biti rasprave.
- Presuda je snažna poruka da bez obzira na poluge vlasti kojima raspolažu, u demokratskom društvu ne postoje nedodirljivi - naveo je Bećirović.
Između ostalog, dodao je da mir i stabilnost u BiH ne smiju zavisiti od jednog pojedinca, bez obzira na to koju funkciju obnaša.
Istakao je da su ugrožavanje ustavnog poretka, ignorisanje odluka Ustavnog suda i osporavanje autoriteta međunarodnih institucija "apsolutno neprihvatljiv pristup".
<h2>Kritike na Vučićevu izjavu</h2>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 2. avgusta, nakon Sjednice savjeta za nacionalnu bezbjednost, izjavio da Srbija ne priznaje presudu Dodiku, koju je opisao kao "nedemokratsku" i usmjerenu protiv "Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini".
Denis Bećirović je u saopštenju naveo da Vučićevo osporavanje pravosnažnih sudskih odluka predstavlja "flagrantno kršenje osnovnih normi međunarodnog i domaćeg prava i potpuno odstupanje od evropskih normi i standarda".
Bećirović u saopštenju "podsjeća" Vučića da su Bosna i Hercegovina i Republika Srbija suverene i pravno jednake države.
Istakao je i da Vučić nije nadležan da mijenja i iskrivljuje Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije gotovo 30 godina okončan rat u BiH.
- Republika Srbija nije garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, već potpisnik - naveo je Bećirović.
Vučića je pozvao da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i međunarodno pravo i "otvori prostor stabilizaciji prilika u regiji".
- Budućnost Bosne i Hercegovine i Republike Srbije treba biti u međusobnom poštovanju i saradnji jer je to istinski interes građana ove dvije države - naveo je Bećirović.
<h1>Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo Bećirovića</h1>
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije osudilo je Bećirovićeve izjave, ocjenjujući da predstavljaju "još jedan u nizu pokušaja da se lična politička odgovornost za unutrašnju krizu u Bosni i Hercegovini prenese na susjedne države, prvenstveno na Srbiju".
- Umjesto što se Srbija neosnovano koristi kao tema u unutrašnjim političkim obračunima, mnogo bi korisnije bilo da se pažnja usmjeri ka stvarnim izazovima u funkcionisanju institucija BiH - saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova, na čijem je čelu Marko Đurić.
- U tom kontekstu, očekuje se i od gospodina Bećirovića da preispita sopstveni doprinos produbljivanju krize povjerenja i slabljenju dijaloga među narodima u BiH - dodaje se.
Ministarstvo u saopštenju ocjenjuje da Bećirović "nema ni politički ni moralni kredibilitet da drži lekcije Srbiji".
Navodi se i da Srbija dosledno poštuje suverenitet i integritet Bosne i Heregovine, te da je garant i potpisnik Dejtonskog sporazuma.
- U skladu sa tim, Srbija ima pravo, ali i međunarodnu obavezu, da razvija posebne paralelne odnose sa Republikom Srpskom, što je jasno predviđeno samim Dejtonskim sporazumom. Osporavanje ovih odnosa predstavlja direktan napad na principe Dejtonskog sporazuma i pokušaj njegovog političkog revizionizma - saopštilo je MSP Srbije.
Prethodno je ministar Marko Đurić presudu Dodiku opisao kao "politički motivisan lov na vještice".
Dodik je odmah po objavi presude 1. avgusta saopštio da je ne prihvata, a njegov advokat Goran Bubić da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Zvaničnici BiH poručili Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja nakon presude Dodiku

Ministar zdravlja Kantona Sarajevo Enis Hasanović donio je naredbu o prestanku epidemije morbila (ospica) za Kanton Sarajevo, saopšteno je iz ovog resora u Bosni i Hercegovini.
Ova odluka uslijedila je nakon što u Kantonu Sarajevo nema novih prijava slučajeva oboljelih, što jasno ukazuje na zaustavljanje širenja zaraze, navode u saopštenju.
Iz Ministarstva zdravlja Kantona Sarejvo takođe navode da je od početka epidemije u januaru 2024. godine ukupno prijavljeno 4.526 slučajeva morbila.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS, u 2024. godini registrovano je 4.505 slučajeva, dok je u 2025. godini do danas zabilježen 21 slučaj.
- Iako je epidemija završena, apelujemo na sve građane da nastave s vakcinacijom protiv morbila. Vakcinacija je jedina i najbolja zaštita ne samo od morbila, već i od mnogih drugih zaraznih bolesti. Vakcine štite ne samo vas, nego i one najranjivije, odnosno malu djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom. Zajedno možemo spriječiti nove epidemije - poručuju iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

1250x600

Proglašen prestanak epidemije morbila u Kantonu Sarajevo

Nakon što je Bosna i Hercegovina ostala bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već 20 mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti, BiH sada može ostvariti pristup sredstvima u maksimalnom iznosu od 976,6 miliona eura.
Ovo je poručila Evropska komisija, a javnost obavijestila Delegacija EU u BiH.
Kako se navodi, ovaj iznos “predstavlja značajnu podršku za projekte u oblastima transporta, energetike i digitalizacije, direktno usmjerene ka dobrobiti građana”.
Evropska komisija upozorava vlasti u Bosni i Hercegovini da će, ukoliko konačna i konsolidovana verzija Reformske agende ne bude dostavljena do 30. septembra 2025. godine, uslijediti dodatno umanjenje predviđenih sredstava za još deset posto.
Evropska unija nudi šest milijardi eura zemljama regiona kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduslove i usaglasila reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju.
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska odbacuje svako prenošenje nadležnosti na državu, dok dio političara iz Federacije BiH traži da državne institucije barem koordiniraju procesima.
Prema navodima Evropske komisije, smanjeni iznos izdvajanja za BiH neće biti izgubljen, već će ostati unutar regionalnog paketa za šest zemalja Zapadnog Balkana.
- Ta sredstva će se prerasporediti na osnovu napretka i reformskih učinaka ostalih zemalja, uključujući i eventualni napredak BiH, ako se dogodi. Evropska unija naglašava da je Plan rasta velika razvojna šansa za regiju - dodali su.
Evropska unija ostaje, kako navode iz Komisije, lojalan i pouzdan partner BiH, spremna da i dalje ulaže u projekte koji podržavaju evropski put zemlje.
- Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne - za dobrobit građana - poručili su iz Evropske komisije.

Evropska komisija upozorila BiH: Finalizovati Reformsku agendu ili slijedi smanjenje sredstava iz Plana rasta

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Evropski parlament je usvojio izvještaj o Bosni i Hercegovini kojim se poziva da se u toj zemlji ne dopusti „gruzijski scenario“, upozorava na secesionističke prijetnje Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom, te kritikuje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog miješanja u unutrašnja pitanja BiH.
Izvještaj češkog poslanika Ondreja Kolara usvojen je sa 495 glasova za, dok je 130 bilo protiv.
- Bosna i Hercegovina nije neka daleka zemlja o kojoj ništa ne znamo, a pravimo se da nam je stalo. Ona je front hibridnih operacija, stranog uticaja i dezinformacionih kampanja - ocijenio je Kolar, izvjestilac EP-a za BiH, prenosi Hina.
Kolar je, kako je istakao, radio na izvještaju koji daje podršku evropskom putu BiH, ali i poziva na sprovođenje neophodnih reformi i 14 prioriteta koje je odredila Evropska komisija.
Problemi u regionu: šverc droge, trgovina ljudima
Nesposobnost Bosne i Hercegovine da napravi iskorak od Dejtona do Brisela je, kako je rekao, za žaljenje — jer je to neuspjeh ne samo te zemlje, već i Evropske unije.
Istakao je da je izvještaj o Bosni i Hercegovini obilježen “30. godišnjicom masakra u Srebrenici i potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, koji je okvir funkcionisanja države do danas“.
Dodao je da u BiH, ali i cijelom regionu, ima mnogo problema — od šverca droge, trgovine ljudima, do korupcije — te da mnogi mladi ne vide budućnost u BiH i odlaze u zemlje EU.
<h2>Široka podrška Albaniji</h2>
Evropski parlament je, osim za Bosnu i Hercegovinu, usvojio i izvještaje za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Izvjestilac za Albaniju Andres Šider rekao je da je za izvještaj o toj zemlji glasalo 502 poslanika u EP-u, što pokazuje široku podršku Albaniji na njenom evropskom putu.
Istakao je da je Albanija lider integracija iz regiona, te da želi da otvori više klastera, ali i da ih ubrzo zatvori.
Dodao je da se izvještaj za Albaniju uglavnom fokusira na borbu protiv korupcije, vladavinu prava, demokratiju, te da se naglašava potreba za reformama izbornog sistema i većom transparentnošću vlasništva u medijima.
Šider je rekao i da je korupcija veoma prisutna, ne samo na vrhu vlasti već i među građanima, te da će biti potrebno dosta vremena i truda da se promijeni mentalitet prema kojem se podrazumijeva da treba platiti ljekaru, profesoru ili drugome za ono što im je ionako dužnost.
<h2>Skoplje pouzdan partner</h2>
Autor izvještaja za Sjevernu Makedoniju Tomas Vajc izjavio je da je usvajanje rezolucije u EP-u sa dvije trećine glasova važan korak za tu zemlju.
- To je oslonac Sjevernoj Makedoniji da nastavi sa efikasnim pregovorima - kazao je on, a prenosi Beta.
Izvještaj govori o napretku koji je ostvaren, ali i potvrđuje da je zvanično Skoplje pouzdan partner Evropskoj uniji, posebno kada je riječ o vanjskoj i bezbjednosnoj politici.
- Ako konačno usvoji amandmane na ustav kojima bi se zaštitila prava manjina, to bi doprinijelo efikasnijim pregovorima i omogućilo brzo otvaranje novih poglavlja - rekao je Vajc, ali i naglasio da je situacija u zemlji i dalje daleko od evropskih standarda kada su u pitanju nezavisno sudstvo, borba protiv korupcije i standardi zaštite životne sredine.
Dodao je i da civilno društvo u Sjevernoj Makedoniji ima prostor za djelovanje, što, kako je rekao, nije slučaj u svim državama Zapadnog Balkana.

Evropski parlament: Vučić se miješa u unutrašnja pitanja BiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu.
- Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici - saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH.
Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Savjetom ministara BiH.
Ove godine, na 30. godišnjicu srebreničkog genocida, još nema zvaničnih informacija hoće li se Savjet ministara izjašnjavati o danu žalosti.
Prošle godine su glasali protiv ministri iz entiteta Republika Srpska, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice.
Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine.
Ove godine u Memorijalni centar u Potočarima biće ukopano sedam žrtava genocida.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Vlada Federacije BiH proglasila 11. jul Danom žalosti

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće danas zatvorene konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. 
 
Prema najavi u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetu, rekli su za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak. 
 
Iz Ambasade Rusije su izjavili da je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka". 
 
Kako su naveli iz Ambasade Rusije, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za sprovođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata". 
 
CIK BiH je oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, poslije sudske presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 
 
Reakciju Šmita koji je poručio da je neophodno sprovoditi sudske odluke, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju. 
 
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Savjet bezbjednosti UN-a zakazao konsultacije o BiH

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, evidentirano 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a tri lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Budvi evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Podgorici četiri, Baru tri. 
 
Po dvije saobraćajne nezgode evidentirane su u Nikšiću i Kotoru, a po jedna u Danilovgradu, Herceg Novom i Plužinama. 
 
Izdato je 599 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 61 prekršajna prijava. 
 
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba teže povrijeđena

Poreski inspektori su od početka maja do 3. avgusta izvršili 2.160 kontrola i utvrdili 423 nepravilnosti, što je rezultiralo izdavanjem 556 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.7 miliona eura. 
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, utvrđene nepravilnosti odnose se na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 886 hiljada eura, od čega je naplaćeno 561 hiljada eura euro, odnosno 63 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - naglašeno je iz Poreske uprave.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 20 poreskih obveznika.
Kako je rečeno, kontrole izdavaoca smještaja i dalje su u fokusu, prethodne sedmice je kontrolisano njih 28 i utvrđeno 11 nepravilnosti sa izrečenim novčanim kaznama od 30.300 eura.
- U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju neformalne ekonomije - navedeno je u saopštenju.
Očekuju da i građani daju svoj dorinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili preko platforme "Budi odgovoran".

Poreski inspektori utvrdili 423 nepravilnosti, privremeno zatvoreno 20 objekata

Gostujući u našem ljetnjem programu, Branka Otašević i Katarina Cerović govorile su o projektu „Glas kroz pero“ – o njegovom nastanku, motivaciji i značaju priča koje nosi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNC9rqwMtNo%2F%3Figsh%3DMXR2MW85NzBvNzhkaw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otašević i Cerović o projektu „Glas kroz pero“

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Iz Pokreta Evropa Sad (PES) nije ni potvrđena, niti demantovana vijest o smjeni ministra odbrane Dragana Krapović, a samo prećutkivanje takve informacije je najbolji odgovor. To je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazala glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić.
- Nekad je prećutkivanje takve informacije najbolji odgovor na nju. Sigurno da je bilo nekih razgovora u PES-u i da je Spajić pokrenuo to pitanje. Pitanje je kako će Demokratska Crna Gora reagovati na pokušaj smjene svog ministra, to je jedna strana priče. Druga strana priče je činjenica da ukoliko su evropske zemlje reagovale i pritisle Spajića da smijeni Krapovića zbog ovoga, to nam govori o svojevrsnom licemjerju Evropske unije, jer smo ušli već u osmi mjesec kako se traži smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog masakra na Cetinju koji se dogodio 1.januara, Evropska unija nijednom nije reagovala na to, a sada se zbog narušavanja odnosa sa susjednom Hrvatskom, što je svakako jako loše po Crnu Goru, promptno reagovalo pritiskim na Spajića - rekla je Nikolić.
Premijer Milojko Spajić, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane, saznaje Portal ETV od izvora iz PES-a. Spajić, prema toj informaciji, traži podršku svoje partije nakon skandala koji je Krapović izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-smjenjuje-krapovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nikolić smatra da će, ukoliko dođe do smjene, ministar Krapović ponijeti najveći teret, jer nije jedini odgovoran. Odgovorni su, dodaje ona, i Andrija Mandić i ljudi iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).&nbsp;
- Oni su ti koji svojim izjavama i svojim postupanjem direktno utiču na pogoršanje odnosa ne samo sa Hrvatskom, već i sa Bosnom i Hercegovinom, generalno sa Evropskom unijom, bez obzira na to što retorički govore o tome da će nas oni uvesti u Evropsku uniju. Oni rade sve da mi Evropsku uniju uopšte ne vidimo - istakla je Nikolić.
Smatra da premijer Milojko Spajić nema snagu da se odupre koalicionim partnerima, čak ni dijelu svoje partije koji naginje DF- u i ostalim koalicionim partnerima.
- Plašim se da Milojko Spajić nema snagu da se odupre Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću, to smo vidjeli već na bezbroj primjera. Ukoliko uspije to bi zaista bilo prijatno iznenađenje, ali da vidimo kako će to izgledati narednih dana - rekla je Nikolić.
Komentarišući prijedlog izmjene Zakona o ANB- u, kaže da su katastrofalne, jer bi bilo omogućeno praćenje i prisluškivanje bilo koga od građana bez odobrenja suda.
- Neko može to da zloupotrebljava u privatne svrhe i može da zloupotrebljava u političke svrhe, ili kako god. To je kršenje osnovnih i ljudskih prava, bez ikakvog nadzora i ikakve kontrole i to je najveća katastrofa ovog zakona. Dobro je što je on vraćen na doradu i mislim da će morati da se piše zbog ovih rješenja potpuno novi zakon i da će morati da se uključe i eksperti iz Evropske unije - naglasila je Nikolić.
Kada je riječ o najavljenom vetingu u pravosuđu i navodnom donošenju zakona o vetingu, kaže da je takav zakon morao biti donesen i prije takozvanog vetinga u policiji.&nbsp;
- Ovo čemu mi svjedočimo nije veting, ovo je politički revanšizam, nema veze sa vetingom, nikakve, riječ je o političkom revanšizmu, neko je Demokratama objasnio da to može da se nazove i podvede pod pojam veting i oni ga sad zloupotrebljavaju kad je do to moguće. Za sve one za koje postoji dokaz da imaju veze sa kriminalnim klanovima, sa bilo kakvim nelegalnim radnjama potpuno je u redu da budu otpušteni, da budu dovedeni pred disciplinsku komisiju, ili kakva god da su rješenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali mi prisustvujemo i gledamo uživo, gotovo svakog dana, primjere da je riječ o političkom revanšizmu, a ne votingu kako bi to moralo da izgleda u skladu sa nekim praksama iz međunarodne zajednice - istakla je Nikolić.
Osvrnula se i na nedavnu online svađu predsjednika države Jakova Milatovića i potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja, koja, kaže, dovodi do zaključka da građani imaju posla sa primitivnim i nevaspitanim političkim elitama.&nbsp;
- Onaj nivo razgovora koji smo vidjeli između prvog čovjeka države i potpredsjednika Vlade je nedopustiv. Vjerujem da dvojica uličara civilizovanije razgovaraju nego njih dvojica. Ja sam posle objavljivanja tih prepiski rekla da idem ponovo da čitam Sky aplikaciju, oni ljudi tamo civilizovanije razgovaraju od njih dvojice. Potpuno poremećen sistem vrijednosti, prvo način na koji razgovaraju, a onda način na koji je to objelodanjeno i to je takođe pokazivanje svojevrsnog nevaspitanja, svojevrsnog primitivizma, objavljivanje privatnih prepiski i prepucavanje prvog čovjeka države i potpredsjednika Vlade - zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE_HVdL1PvEI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: bosna-i-hercegovina