Omerčić: Razočaranje građanskim strankama doprinijelo novoj nacionalnoj homogenizaciji u BiH

Istoričar iz Bosne i Hercegovine Edin Omerčić ocijenio je da je razočaranje birača građanskim političkim strankama, uz uticaj regionalnih političkih prilika i jačanje desnice, doprinijelo novoj nacionalnoj homogenizaciji u Bosni i Hercegovini i povratku nacionalnih partija na vlast. 

Govoreći u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, Omerčić je ukazao na kontinuitet političkih podjela iz devedesetih godina, preplitanje religije, nacije i politike, kao i na upotrebu istorijskog revizionizma u savremenim političkim procesima.

- Upravo je razočaranje birača takvim strankama na ovim izborima doprinijelo tome da se ili ne glasa ili da, uz uticaj susjeda i komšija, kao i desničarskih uticaja, poput Tompsonovih koncerata i dešavanja u Srbiji, dolazi do nacionalne homogenizacije - kazao je Omerčić, dodajući da je takav proces rezultirao izbornim ishodom u kojem su nacionalne stranke ponovo na vlasti.

„Brzina mraka“: Vjerske zajednice i politika devedesetih

Povod za Omerčićev dolazak u Podgoricu je promocija knjige „Brzina mraka: Politička djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. godine“, nastale na osnovu njegove doktorske disertacije, koju je odbranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2023. godine.

Objašnjavajući naslov knjige, Omerčić je kazao da je inspiraciju pronašao u citatu iz Jergovićevog „Sarajevskog Marlboroa“, u kojem dječak iz Zenice govori o tome kako su u školi učili koja je brzina svjetlosti, ali im niko nije objasnio koja je brzina mraka.

Kako je naveo, istraživanjem je želio da popuni prazninu u istoriografiji jugoistočne Evrope koja se odnosi na djelovanje vjerskih zajednica tokom ratova devedesetih godina. Iako se u istraživanjima često isticalo da su Srpska pravoslavna crkva (SPC), Islamska vjerska zajednica i Katolička crkva imale značajnu ulogu, nije se dovoljno govorilo o prirodi njihovog uticaja na društvo.

- Želio sam da kroz njihove dokumente, javne nastupe, novine i štampu sagledam kakav je bio njihov uticaj na društvo - kazao je Omerčić.

Prema njegovim riječima, naročito u periodu prije rata moglo se pratiti sinhronizovano djelovanje tri velike vjerske zajednice, povezanih sa političkim strankama: Srpska pravoslavna crkva sa Srpskom demokratskom strankom, Katolička crkva sa Hrvatskom demokratskom zajednicom, a Islamska vjerska zajednica sa Strankom demokratske akcije.

Zajedničkim političkim djelovanjem započet je proces rušenja starih političkih elita u Bosni i Hercegovini, dok su kasniji politički procesi i djelovanje političkih elita, naročito iz Srbije, vodili ka razdvajanju i ratu.

Omerčić smatra da se obrasci iz tog perioda mogu prepoznati i danas, u raspravama o promjenama granica i uticaju hibridnih mreža. Kao primjer naveo je događaje iz 1988. i 1989. godine, uključujući takozvana „događanja naroda“, prenos moštiju kneza Lazara i korišćenje sjećanja na stradanje u političke i propagandne svrhe.

Naglasio je da ne osporava stradanje žrtava, već ukazuje na način na koji je njihova tragedija korišćena za političku mobilizaciju.

- Ono što danas gledamo samo je kopija modela koji sam istraživao u ovoj knjizi i koji smo mogli da vidimo početkom devedesetih godina - kazao je Omerčić.

Govoreći o stanju demokratije, ocijenio je da demokratske procese treba stalno njegovati i štititi, počevši od pojedinca i svakodnevnog djelovanja. Ukazao je i na rast desničarskih političkih opcija i ekstremnih navijačkih grupa u Evropi, podsjećajući da su slični obrasci postojali i na prostoru bivše Jugoslavije.

- Posljednjih godina svjedočimo različitim dešavanjima u Evropi. Vidimo rast Alternative za Njemačku (AfD) i strah koji takav politički razvoj izaziva, kao i pojavu ekstremnih navijačkih grupa. Sve te obrasce vidjeli smo i kod nas, kroz djelovanje navijačkih grupa poput Delija, u vrijeme Slobodana Miloševića i Arkana. Međutim, u Njemačkoj postoji nešto čega kod nas nema u istoj mjeri – tradicija parlamentarizma. Tamo postoje mehanizmi koji omogućavaju različite političke ishode, pa tako i izbor ljevičarskih političara na važne funkcije, poput gradonačelnice u Berlinu. Kod nas je to teže ostvariti jer nemamo isti sistem koji bi na jasan način mogao da izrazi volju građana - istakao je istoričar.

U Bosni i Hercegovini, kako je ocijenio, izborni procesi i dalje potvrđuju podijeljenost u tri nacionalna tabora i kontinuitet političkih pozicija iz devedesetih godina.

Revizionizam, političke elite i budućnost regiona

Govoreći o preplitanju religije, nacije i politike, Omerčić je istakao da živimo u vremenu velikih geopolitičkih preslagivanja koja nose ozbiljne posljedice, upozoravajući da takvi procesi često ne prolaze bez krvoprolića.

Posebno je kritikovao političke elite koje, kako smatra, teret svojih odluka prebacuju na mlade generacije, dok ih istovremeno šalju u vojske. 

- Iz ugla istoričara, remetilački faktor je uvijek političar koji se bavi prošlošću, kojem je jedini politički cilj da prepravlja neke događaje iz prošlosti, reinterpretira ih i daje im nova značenja - kazao je Omerčić, naglašavajući da se to odnosi na sve političke opcije i političke elite u jugoistočnoj Evropi.

Umjesto stalnog vraćanja na prošlost, smatra da bi političari trebalo da se okrenu sadašnjosti i budućnosti i da budućim generacijama obezbijede dostojne uslove za život.

To, kako je naveo, podrazumijeva funkcionalnu infrastrukturu i saobraćaj, čist vazduh, zdravstveno ispravnu hranu i pitku vodu.

- Došli smo do toga da pričamo o osnovnim ljudskim pravima koja nam uskraćuju upravo naše, uslovno rečeno, političke elite - kazao je Omerčić.

Prema njegovoj ocjeni, političke elite već decenijama prvenstveno djeluju u skladu sa sopstvenim finansijskim i materijalnim interesima, zanemarujući dugoročne posljedice svojih odluka po građane. Kao primjer naveo je ugovore i odluke koje mogu dovesti do zagađenja izvora pitke vode i ugroziti generacije koje će živjeti decenijama kasnije.

Osvrćući se na mogućnost razvoja istinskog građanskog koncepta u regionu, Omerčić je posebno govorio o Bosni i Hercegovini. Ocijenio je da građanske političke snage koje su u pojedinim djelovima BiH bile na vlasti posljednjih godina nijesu ispunile očekivanja birača.

Razočaranje njihovim rezultatima, uz regionalne političke uticaje i jačanje desnice, prema njegovim riječima, doprinijelo je nacionalnoj homogenizaciji i izbornom rezultatu u kojem su nacionalne stranke ponovo preuzele vlast.

Promocija knjige „Brzina mraka: Politička djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. godine“ najavljena je za sjutra u 18 časova u Biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici.