Političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora i međunarodne zajednice, uglavnom imaju jasan pozitivan stav prema ideji uvođenja sistema otvorenih lista u Crnoj Gori. Istraživanje koje je institut Damar radio za potrebe UZOR-a, pokazuje da velika većina ispitanika, 83,3 odsto, podržava postepeno uvođenje sistema otvorenih lista, dok 10 odsto zagovara momentalnu primjenu ovog sistema, navodi se u zajedničkom saopštenju Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
- Čak 60 odsto ispitanika je u potpunosti saglasno s tvrdnjom da bi davanje mogućnosti građanima da biraju pojedince na listama, a ne samo političku stranku ili izbornu listu, moglo osnažiti demokratske procese u Crnoj Gori. Kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, ukupno 86,2 odsto ispitanika iskazuje podršku ovom konceptu, a na pitanje da li bi ovo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost izbornog procesa, 62,1 odsto ispitanika je odgovorilo u potpunosti pozitivno. Takođe, 72,3 odsto ispitanika podržava uvođenje direktnih izbora za organe mjesnih zajednica, a 44,8 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da bi ovaj model trebao biti uključen kroz reformu Zakona o izboru odbornika i poslanika - navedeno je u saopštenju.
Istraživanje pokazuje i da predlog za uvođenje individualnih kandidatura, ima većinsku podršku- čak 55,2 odsto ispitanika ga u potpunosti podržava, dok dodatnih 27,6 odsto ima uglavnom pozitivan stav o istom.
- Istraživanje je realizovano korišćenjem online metode prikupljanja podataka, a ciljna grupa su bili političari, članovi odbora za izbornu reformu, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora te predstavnici međunarodne zajednice. Ukupan obuhvat iznosio je 82 ispitanika. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 24. marta do 6. maja 2025. godine - dodaje se u saopštenju.
Za prikupljanje podataka korišćen je uzorak metodom “grude snijega” (engl. snowball sampling).
U praksi je to značilo da su inicijalno kontaktirani ispitanici u skladu sa definisanom ciljnom grupom te su oni pozvali ili proslijedili istraživanje kolegama unutar svojih mreža koji zadovoljavaju navedene kriterijume. Korišćeni uzorak “grude snijega” otežava generalizaciju rezultata na širu populaciju, jer ne garantuje jednaku vjerovatnoću uključivanja svih pripadnika ciljne grupe - navodi se u saopštenju.
Na pitanje da li podržavaju rješenje shodno kome bi Državna izborna komisija bila sastavljena isključivo od stručnih i nepristrasnih članova, čak 85,7 odsto ispitanih odgovorilo je pozitivno.
Na pitanje o centralizaciji izborne administracije, odnosno podršci većoj kontroli DIK-a nad opštinskim izbornim komisijama, može se, navode, primijetiti da više od 3/4 ispitanika (78,6 odsto) ima pozitivan stav o ovoj ideji.
Svega 3,6 odsto ispitanika ima donekle negativan stav po pitanju centralizacije izborne administracije, što ukazuje da je prepoznata važnost unapređenja institucionalnog uticaja koji Državna izborna komisija treba da ima u toku organizacije izbornih procesa.
Istraživanje ukazuje i na visok nivo podrške mjerama koje bi unaprijedile odgovornost u sistemu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.
U UZOR-u i CDT-u podsjećaju da Crna Gora još uvijek nije izmijenila svoj Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, shodno preporukama GRECO i OSCE/ODIHR, iako Evropska komisija u svom posljednjem godišnjem izvještaju konstatuje da pravni okvir u ovoj oblasti treba mijenjati u skladu sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila transparentnost, kontrola trošenja finansijskih sredstava od strane političkih partija i spriječile zloupotrebe državnih resursa.
Većina ispitanika (64,3 odsto) smatra i da bi veće ulaganje partijskih sredstava u ženske organizacije povećalo učešće žena u politici, a dvije trećine smatra da bi trebalo uvesti sankcije za političke subjekte koji ne poštuju propise o trošenju javnih sredstava namijenjenih ženskim organizacijama.
Kompletna analiza može se pronaći na <a href="https://uzor.me/izvjestaj-percepcija-politicara-i-eksperata-o-izbornom-procesu-i-izbornoj-reformi/">OVOM LINKU</a>.
Analiza je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!” koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Značajna podrška postepenom uvođenju sistema otvorenih lista

Ekspertski tim Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori, dokument kojim se mediji obavezuju da će u uspostaviti interne mehanizme za prijavljivanje pritisaka na novinare, organizovati specifične trening sesije i pružati psihološku pomoć zaposlenima, kao i da će jačati institucionalnu podršku i saradnju. Potpis na ovaj dokument, u susret Svjetskom danu slobode medija, stavili su izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović, te urednik Televizije E Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković, kao i generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić. Smjernice možete pronaći <a href="https://uzor.me/smjernice-za-bolji-radni-ambijent-novinaraki-u-crnoj-gori/">na ovom linku</a>.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71" data-rendition-name="original" width="1600" height="1116" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković</figcaption></figure>  UZOR će, kako je istaknuto u saopštenju, pružati kontinuiranu podršku potpisnicima u implementaciji dogovorenih mjera. - Dokument naglašava potrebu za jačanjem solidarnosti među novinarima i medijskim kućama, kao i za strateškim pristupom u jačanju svijesti o etičkim standardima i profesionalnom integritetu - navodi se u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1192" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić</figcaption></figure>  Ovaj dokument rezultat je dogovora postignutog tokom prošlogodišnje UZOR-ove konferencije „Novinarstvo u Crnoj Gori: Profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, na kojoj su govorili čelni ljudi ove tri televizije. - Pozivamo i sve druge zainteresovane medijske kuće da se pridruže inicijativi, potpišu Smjernice i budu dio zajedničke borbe za siguran radni ambijent novinara - poručili su u saopštenju.

Urednici TV E, TV Vijesti i direktor RTCG potpisali smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori: U fokusu i jačanje solidarnosti među novinarima i medijskim kućama

Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je vodič za zaštitu novinarki koje se, kako su kazali iz te organizacije, pored uobičajenih izazova u radu, suočavaju sa fizičkim napadima, seksističkim uvredama, onlajn zlostavljanjem i otvorenim prijetnjama nasiljem. 
 
 Programska menadžerka UZOR-a Maja Nikolić rekla je da podaci za posljednje dvije godine pokazuju alarmantnu statistiku. 
 
 - Gotovo 50 odsto registrovanih napada na novinare u Crnoj Gori odnosi se na žene, a većina uključuje rodno zasnovane uvrede i prijetnje seksualnim nasiljem - navela je Nikolić u saopštenju. 
 
 Ona je ukazala na to da je, prema izvještaju Evropske komisije, iako je zabilježen određeni pomak u pravima novinara, potrebno više truda u rješavanju starih, ali i novih slučajeva nasilja nad medijima. 
 
 Kako je navela Nikolić, brojni slučajevi nijesu adekvatno istraženi, a počinioci napada koji su povezanih sa moćnim figurama u zemlji, često ostaju nekažnjeni, što stvara atmosferu straha i dovodi do autocenzure. 
 
 Kada se govori o Crnoj Gori, Nikolić je rekla da se često ističu ustavne garancije slobode medija i izjave o evropskim perspektivama države, ali da stvarnost na terenu pokazuje da se novinari, a naročito novinarke koje razotkrivaju korupciju i kriminal, često nalaze na udaru i da zaštitu moraju tražiti u zakonu. 
 
 Ona je kazala da je zato UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki, koji ukazuje na ključne probleme, ali i rješenja kada je zaštita novinarki u pitanju. 
 
 - Ključna je zaštita novinarki kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira i implementaciju konkretnih sigurnosnih mjera - istakla je Nikolić. 
 
 Kako je rekla, pravni mehanizmi, uključujući Ustav, Krivični zakonik i Zakon o medijima, obezbjeđuju osnovnu zaštitu, ali praksa pokazuje da se rodno motivisani napadi često nedovoljno prepoznaju i sankcionišu. 
 
 - Stoga je važno poznavati pravne mehanizme i koristiti ih, kako bi novinarke mogle obezbijediti svoju sigurnost u rizičnim situacijama - dodala je Nikolić. 
 
 Ona je kazala da su neke od preporuka iz vodiča izrada mape rizika, koja bi detaljno identifikovala sve potencijalne prijetnje, formiranje kriznog plana koji utvrđuje jasne protokole u slučaju prijetnji. 
 
 Prema riječima Nikolić, fokus se mora staviti na edukaciju i sigurnosnu obuku, digitalnu sigurnost, ali i na psiho-socijalnu podršku. 
 
 Ona je istakla da zaštita novinarki, naročito onih koje se bave istraživačkim novinarstvom, ne zavisi samo od formalnih zakonskih okvira, već i od aktivnog angažmana medijskih kuća, novinarskih organizacija, ali i same zajednice u širem kontekstu. 
 
 - Ne smijemo zaboraviti da uspjeh ovih mjera zavisi od spremnosti svih aktera da se suprotstave nasilju i očuvaju slobodu medija, što je temelj demokratskog društva - rekla je Nikolić

UZOR kreirao vodič za zaštitu novinarki

Dosadašnja kampanja za lokalne izbore u Glavnom gradu temelji se na ličnoj diskreditaciji oponenata, a najteže uvrede padaju između političkih subjekata koji imaju bogatu zajedničku prošlost, saopštili su iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR). 
 
Programski direktor UZOR-a Marko Pejović rekao je da političari u Crnoj Gori, umjesto da se bave stvarnim problemima mladih, koriste digitalne platforme kako bi pridobili njihove lajkove, što se jasno vidi u retorici pred izbore u Podgorici 29. septembra. 
 
On je naveo da su moderni komunikacioni kanali, koji treba da doprinesu boljoj informisanosti i političkom opismenjavanju mlađe populacije, sistemski zloupotrebljeni. 
 
- Umjesto da se digitalne platforme i tehnologije koriste za poboljšanje demokratskog učestvovanja i plasiranje svih informacija i podataka o programima i da podstaknu raspravu o njima, dosadašnja kampanja se temelji na ličnoj diskreditaciji oponenata, a po već ustaljenom pravilu najteže uvrede padaju između političkih subjekata koji imaju bogatu zajedničku prošlost - kaže se u saopštenju. 
 
Pejović je rekao da stoga građani ostaju uskraćeni za demokratsku diskusiju, koja bi formirala jasnu sliku ko i na kakav način odlučuje o njihovoj sudbini i kvalitetu života. 
 
I ovog puta je, kako je kazao, izostalo političko i građansko učešće mladih na digitalnim platformama. 
 
- Jer one političkim subjektima ne služe za povezivanje i komunikaciju sa onima u čije ime žele da vrše vlast, već za sponzorisanje lične neumjesne retorike koja se ne odnosi na profesionalna obećanja - naveo je Pejović. 
 
Kako je rekao, lokalni problemi koji se tiču saobraćajne infrastrukture, nedostatka parkinga, vodosnabdijevanja i čistoće, perfidno su potisnuti temama od "državnog značaja". 
 
- Dok su avangardna, ali teško ostvariva obećanja nezaobilazan dio medijskog folklora onih koji predvode izborne liste - ali i predsjednika, premijera i brojnih ministara - navodi se u saopštenju. 
 
Pejović je rekao da je očigledno politika u Crnoj Gori odavno utočište pojedinaca koji koriste svaku priliku da predimenzioniraju svoju bitnost, čvrsto zastupajući partijski, a ne javni interes, i da digitalne platforme koriste gotovo isključivo u te svrhe. 
 
- Zato pozivamo aktere predstojećih lokalnih izbora da učine sve da u završnici kampanje građani ne budu taoci privatnih neukusnih prepucavanja i da, poštujući jedni druge prilikom sučeljavanja mišljenja, upoznaju građane sa četvorogodišnjim planovima i programima - kaže se u saopštenju.

Pejović: Borba za lajkove i lična diskreditacija u izbornoj trci za Glavni grad

Dok god je premijer Milojko Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati - rekla je ekonomska analitičarka Mila Kasalica u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ocjenjujući da je zatvaranje Poglavlja 32 sprovedeno formalno, izmještanjem Fiskalnog savjeta u reformu javnih finansija, bez stvarne namjere da to tijelo počne da funkcioniše.
- Da bi se zatvorilo Poglavlje 32, iz tog poglavlja u reformu javnih finansija je izmješten Fiskalni savjet, za čije su formiranje opredijeljena sredstva od 250.000 eura u decembru, a koji se neće formirati dok god je premijer Milojko Spajić - navela je Kasalica.
Kako ističe, Poglavlje 32 predstavlja „obraz održivih i stabilnih javnih finansija“, te je, u formalnom smislu, dobro što je zatvoreno, iako je, prema njenim riječima, „veoma upitno koliko Crna Gora ima održive i stabilne javne finansije“.
- Dok je Spajić premijer Fiskalni savjet može da se slika da će biti imenovan i da će biti uspostavljen. To je tijelo koje je eksterna podrška onome što DRI radi post, oni bi trebalo da anticipiraju trendove, indikatore i načine na koji se strukturira budžet - kazala je Kasalica.
Podsjetila je da proces formiranja Fiskalnog savjeta traje još od 2021. godine, kada je Spajić bio ministar finansija.
- To traje već od 2021. godine kad je Spajić stigao kao ministar finansija, tad smo prvi put od covid sredstava imali kredit od EK 60 miliona, prvih 30 smo dobili i tada je bilo obećanje da se fiskalni savjet mora postaviti. Prvo je bilo da se napravi regulativa pa onda da se postavi - navela je ona.
Kasalica je istakla da su postojali kredibilni kandidati za članove Fiskalnog savjeta, uključujući i kandidata za predsjednika tog tijela, ali da su predlozi odbijani.
- Mi smo imali i imamo kredibilne kandidate i kandidatkinje, posebno kandidat za predsjednika, bez obzira što dolazi iz političke partije i neko je ko još nema dovoljno iskustva sa budžetom, ali dolazi od predsjednika i ne bi trebalo taj prijedlog da se odbije, kao što su odbili sutkinju Vučinić - rekla je Kasalica.
U tom kontekstu osvrnula se i na stanje u pravosuđu.
- Bez obzira što nije izabrana i bez obzira što nije advokatica, predstavlja jačeg sudiju i sutkinju Ustavnog suda nego svi oni koji su zajedno otišli ili neotišli u penziju i to u čitavih ovih 15 godina koliko postoji Ustavni sud, izuzev gospodina Iličkovića i možda još par imena iz ustavnog prava Crne Gore - dodala je Kasalica.
Smatra da nije tačna konstatacija Evropske komisije da u Crnoj Gori ne postoje kapaciteti i znanje.
- Ne traže se te kvalifikacije, već se traže poslušnici i nominalnost - kazala je ona, dodajući da vjeruje da je Evropska komisija snizila kriterijume.
- Integracije ne služe građanima i poreskim obveznicima, pa se poglavlje moglo jednako zatvoriti i 2015. godine - ocijenila je Kasalica.
Prema njenim riječima, Fiskalni savjet je administrativnim manevrom izuzet iz Poglavlja 32.
- Poglavlje 32 ne pokriva Fiskalni savjet, jer smo uspjeli nekom gimnastikom birokratskom da iz poglavlja 32 izuzmemo Fiskalni savjet i da ga ubacimo u reformu državne administracije - navela je ona.
Istakla je da je zatvaranje poglavlja formalno omogućeno i obezbjeđivanjem sredstava iz budžetske rezerve.
- Mi smo mogli formalno da zatvorimo 32, kao što je odrađeno juče i svi smo tapšali i to je sve bilo u onim super odijelima, jer smo krajem decembra nekom odlukom o tekućoj budžetskoj rezervi opredijelili 250.000 za Fiskalni savjet - kazala je Kasalica.
Zaključila je da se formiranje tog tijela i dalje odlaže.
- Hoćemo li ga formirati u junu, julu ili decembru, sljedeće godine ćemo opredjeljivati ista ova sredstva. Moj odgovor je da dok je gospodin Spajić premijer ili tu šeta oko javnih finansija Fiskalni savjet se neće formirati - poručila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-hc12uNWec&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Dok god je premijer Spajić, Fiskalni savjet se neće formirati

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prodaja automobila u Evropskoj uniji (EU) ubrzala je u decembru, ali se u prošloj godini zadržala značajno ispod pretpandemijskog nivoa, objavilo je Udruženje proizvođača vozila (ACEA).&nbsp;
&nbsp;U decembru je u EU registrovano 963,32 hiljade novih automobila, 5,8 odsto više nego na kraju 2024, izračunali su u ACEA.&nbsp;
&nbsp;U novembru je njihov broj na godišnjem nivou porastao 2,1 odsto.
&nbsp;Prodaja novih električnih automobila na baterije skočila je 51 odsto, uz 217,9 hiljada registracija.&nbsp;
&nbsp;Snažan rast zabilježen je i u segmentu plug-in hibrida, 36,7 odsto, uz 102,91 hiljadu registrovanih novih vozila.&nbsp;
&nbsp;Najviše registracija zabilježeno je u kategoriji hibridnih električnih automobila, ukupno 324,8 hiljada, 5,8 odsto više nego na kraju 2024.&nbsp;
&nbsp;Prodaja benzinaca i dizelaša pala je 19,2 odsto, odnosno 22,4 odsto.&nbsp;
&nbsp;U grupi vodećih tržišta, prodaja u Njemačkoj porasla je 9,7 odsto, a u Italiji 2,3 odsto. U Francuskoj je smanjena 5,8 odsto, a u Španiji 2,2 odsto.&nbsp;
&nbsp;U cijeloj prošloj godini prodaja automobila u EU porasla je 1,8 odsto, uz ukupno 10,82 miliona novih registracija, što je i dalje značajni manje nego u periodu prije pandemije.&nbsp;
&nbsp;Električni automobili na baterije činili su 17,4 odsto tržišta EU, značajno više nego u 2024, kada je njihov udio iznosio samo 13,6 odsto.&nbsp;

Prodaja automobila u EU ubrzala na kraju prošle godine

U narednom periodu može se očekivati puna mobilizacija „rusko-srpskog sveta“ na opstrukciji, usporavanju i po mogućnosti prekidu puta Crne Gore u EU. Kao i do sada, glavna poluga tog pritiska će ići kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i antagonizaciju srpskog i crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. To je, u razgovoru za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/videnovic-ruska-sluzincad-u-srbiji-nece-dozvoliti-ulazak-crne-gore-u-eu-pred-najopasnijim-ste-periodom-od-2006-godine">Portal Analitika</a>, ocijenio profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.
<h2>Ko pristaje da mu Knežević bude lider - nije ni Srbin ni Crnogorac</h2>
Kako navodi, u pokušajima opstrukcija evropskog puta Crne Gore, koji dolaze od dijela vladajuće većine predvođenog liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, vidljivi su prsti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali, smatra on, ti prsti pokazuju znake slabosti i nedostatka boljeg izbora.&nbsp;
- Ja zamišljam da je Srbin iz Crne Gore jednako ponosan kao i Crnogorac iz Crne Gore. Zato ne mogu da zamislim Srbina iz Crne Gore koji pristaje da mu Milan Knežević bude lider. To onda nije ni Srbin ni Crnogorac, to je - ništa - ističe Videnović.&nbsp;
Podsjeća da je u nekoj vrsti novogodišnje čestitke, 31. decembra objavio da Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu zamisliti, ne smiju dozvoliti da Srbi, kojima su namijenili mjesto duboke ruske provincije, imaju braću, kumove i prijatelje u Crnoj Gori, koji su građani svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište. Iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Ne treba mijenjati ljude i identitete već politiku i praksu SPC</h2>
Nedavno je u Podgorici učestvovao na promociji, kako kaže, odlične knjige “Crna Gora i Srbija: Plišani razvod?”, čiji je jedan od dva autora ambasador prof. Vesko Garčević. Tom prilikom je, podsjeća, rekao da ne može biti problem u Crnoj Gori to što postoje dva legitimna nacionalna identiteta – crnogorski i srpski.&nbsp;
- Nacionalni identitet ne možete propisati, ne možete ga oduzeti, ma kad da je stečen, a ne mogu ni oni jedan drugog nadjačati. Problem sa ta dva identiteta nije to što postoje, nego što su asocirani sa različitim politikama. Crnogorski identitet je povezan sa modernom nezavisnom državom i građanskim, multikulturalnim i harmoničnim društvom okrenutim Evropi. Srpski nacionalni identitet je asociran sa radikalskim, proruskim, anahronim, autarhičnim, hegemonističkim, dokazano neuspješnim konceptom srpskog nacionalnog interesa, koji je proizveo teške zločine i genocid. Problem je dakle u politikama, a ne u identitetima - objašnjava Videnović.&nbsp;
Da je srpska politika okrenuta onim ciljevima kojima je okrenuta crnogorska, dodaje, ne bi bilo potrebe da pričamo o identitetima.&nbsp;
- Crna Gora bi bila harmonično građansko društvo u kome bi svako nosio svoj identitet kao što nosi krvnu grupu ili klub za koji navija. I to bi još nekako bilo i rješivo. Ali tu dolazimo do drugog, mnogo većeg problema, a to je većinska crkva – organizacija koja nema predstavnički i izborni legitimitet, a ima ogromnu moć i politički uticaj, koja bez skrupula negira jedan od ta dva legitimna nacionalna identiteta. I to onaj istorijski, po kome država nosi ime. Mi ne treba da mijenjamo ljude i identitete, treba da mijenjamo politiku i praksu Srpske pravoslavne crkve - kategoričan je Videnović.
Upitan šta očekuje da će biti epilog po mnogima otvorene ucjene u zahtjevima koje je Knežević, uz kolektor u Botunu, postavio Vladi - pitanja jezika i promjene Ustava kao uslove za ostanak u vlasti - Videnović naglašava da je, prema njegovom viđenju, Knežević već reterirao u pogledu zahtjeva za promjenom Ustava i ucjena vladajućoj koaliciji.&nbsp;
- Znate kako, srpskoj opoziciji se spočitava da 13-14 godina “ništa nije uradila”. Šta onda reći o crnogorskoj vlasti koja je bila opozicija i 30 godina ništa nije uradila? To se sada ne ispušta tako lako, pogotovo kada je riječ o neprincipijelnim i moći gladnim radikalima -- ukazuje Videnović.
<h2>Jasenovac kao glavna ideološka batina srpskog sveta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH</h2>
Upitan da prokomentariše nedavnu posjetu delegacije Evropskog parlamenta Beogradu i odnos vlasti prema toj posjeti, Videnović ističe da je čitav taj događaj višeslojan u porukama i pratećoj ikonografiji.&nbsp;
- Najprije, ogoljeno je pokazao da je Vučićeva vlast u Srbiji, smišljeno i namjerno, ne samo glavni kočničar evropskih inegracija Srbije, već i njihov najveći protivnik i neprijatelj. Ona je, dakle, neposredni i ključni uzrok 14-godišnjeg zastoja u pregovorima sa EU i praktično okretanja Srbije u suprotnom smjeru od Evrope, kao što vidimo, u pravcu istočnih evroazijskih despotija - ocjenjuje sagovornik Analitike.&nbsp;
Videnović se osvrnuo i na postavljanje izložbe o žrtvama logora Jasenovac uoči dolaska delegacije EP-a. Cijela ta, kako je naziva, travestija oko Jasenovca i, nikom spornog i nikad osporenog, ustaškog genocida u NDH, je postala glavna i zajednička ideološka batina „srpskog sveta“ u Srbiji, Crnoj Gori i BiH entitetu Republika Srpska.&nbsp;
- Treba da nam bude jasno da je jedna ista stranka i njoj bliska crkva na vlasti u obje države i dijelu BiH, i da je to Srpska radikalna stranka bosansko-hercegovačka. U njoj su svi – Vučićev SNS, SPS, svi njihovi sateliti u Srbiji, Mandićevi, Bečićevi i Kneževićevi u Crnoj Gori, Dodik i njegovi, kao i dobar dio opozcije u RS. I kao što je Komunistička partija SSSR-a imala ono (b) u zagradi od “boljševika”, tako i ova vladajuća partija srpskog sveta treba da ima pridjev “bosansko-hercegovačka” u zagradi, odnosno – SRS(bh) - mišljenja je Videnović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u odgovoru na pitanje zašto su Jasenovac i genocid u NDH prije 85 godina toliko goruća tema za SRS(bh) na ovim prostorima, pravi je trenutak da se otvori jedna nova teza.
- Ideološka podloga toga je pokušaj da se glavna istorijska i moralna vertikala svih Srba izmjesti iz Srbije, da se marginalizuje vjekovno savezništvo Srbijanaca i Crnogoraca i brojne zajedničke borbe za slobodu, i da se ta istorijsko-moralna vertikala preseli u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Drugim riječima, ideološka namjera „srpskog sveta“ i SRS (bh) jeste da Jasenovac i genocid u NDH budu ono što primarno i ključno definiše biće srpskog naroda. Da to nisu ni srpska nacionalna i prosvjetiteljska revolucija 1804. i 1815, ni liberalni Sretenjski ustav 1835, ni savezništvo Srbije i Crne Gore u Balkanskim ratovima 1912-13, ni Cer i Kolubara, ni crnogorsko spašavanje srpske vojske na Mojkovcu 1916, ni proboj Solunskog fronta sa zapadnim saveznicima, ni formiranje Jugoslavije, ni antifašistička borba - mišljenja je on.&nbsp;
Sve se to, kaže, sistematski umanjuje, potcjenjuje i poništava naspram te tragične istorijske epizode koja se odvijala u „njihovom dijelu srpskog etničkog korpusa“.&nbsp;
- I zato imate te pompezne političke manifestacije u Srbiji i Republici Srpskoj, pošto-poto da se ide u Hrvatsku i to samo u Jasenovac, pa zabrane ulaska i naravno, remećenje odnosa sa Zagrebom. Zato se ustašama nazivaju ljudi koji se zalažu za građansku, evropsku, multikultiralnu librelanu demokratiju i u Srbiji i u Croj Gori. Zato u Srbiji nije obilježena ni stogodišnjica proboja Solunskog fronta, ni formiranja Jugoslavije. Zato u Srbiji za Badnji dan niko nikad ne pominje zahvalnost Crnogorcima na Mojkovcu, bez čije herojske žrtve bi iznemogla srpska vojska bila pobacana u more 1916. godine. Zato jepomjeren datum oslobođenja Beograda 1944. da bi se uklopio u raspored ruskog hegemona, vrhovnog poglavara „ruskog sveta“ i njegove južne provincije zvane „srpski svet“ - ističe Videnović.
<h2>Dešavanja u Srbiji danas posljedica kukavičluka ispoljenog 15. marta prošle godine</h2>
Na pitanje kako gleda na nedavna dešavanja na Univerzitetu u Novom Sadu i primjene sve veće sile od strane vlasti kako bi se slomio otpor studenata i građana, sagovornik Analitike navodi da ne veruje u tezu da je represija izraz nemoći režima.&nbsp;
- Naprotiv, izraz je moći i bezobzirnosti. O kakvoj nemoći govorimo ako niko nije u zatvoru, a optužnice odbačene zbog ubistva 16 ljudi pod nadstrešnicom? Ako se centar Beograda pretvori u svinjac koji stoji devet mjeseci i koji niko ne smije da ukloni? Ako se hapse advokati zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava na slobodu misli i govora? Ako se protivzakonito otpuštaju profesori univerziteta i zatvaraju gimnazije? Ako se ultra-lojalisti postavljaju na čela kulturnih institucija, sa jedinim kriterijumom potpune pokornosti Vučiću? Ako svjedočimo prostačkoj osionosti prema delegaciji Evropskog parlamenta? Sve što se događa je očekivana razobručena osveta Vučića građanima, sadističko ponižavanje zbog njihove nemoći da mu se suprotstave. Sve je to posljedica kukavičluka koji je ispoljen 15. marta prošle godine - jasan je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, taj martovski dan u Beogradu bio je prekretnica, onaj jedan tenutak koji određuje budućnost za mnogo narednih godina, kako podsjeća, upravo o situaciji u SAD pišu bivši predsjednici Obama i Klinton.&nbsp;
- Okupiti pola miliona ljudi, sve studente Srbije, i onda napraviti tu prvu bolnu pukotinu između studenata i građana i ostaviti okupljene građane na cjedilu, a studente vratiti kućama neobavljenog posla zbog kojeg su došli. Sve zbog straha od sukoba sa znatno slabijim i demoralisanim protivnikom koji je, realno, imao samo ta dva strašila na raspolaganju – oko hiljadu huligana i bašibozuka okupljenog u Ćacilendu, koji bi se razbježali da je protest krenuo ka njima, i taj zvučni top, od koga su mediji napravili nekakvo strašno smrtonosno oružje. A zapravo su dozovolili da Vučićev pokeraški blef “odsviraćemo kraj” zaista upali i donese rezultat. Bez plana, bez jasnog zahtjeva za ostavkom glavnog protagoniste nasilja i blokade društva, studentski pokret se od te kapitulacije nije oporavio - konstatuje Videnović.&nbsp;
Mišljenja je da ono što od tog 15. marta javnost gleda liči na studentske demonstracije 1968, kada studenti, podsjeća, nisu tražili temeljnu modernizaciju, liberalizaciju i demokratizaciju društva, nego više komunizma i smjenu onih koji su podlegli luksuzu i oglušili se o principe “revolucionarne klasne borbe”.&nbsp;
- Slično tome, ono što je ostalo od studentskog pokreta ne traži temeljan otklon društva od 40 godina starih koncepata višestruko neuspješnog srpskog nacionalizma, nego više crkve, više Kosova i više Rusije, a smjenu samo na vrhu piramide ogrezle u klijentelizam i korupciju - ocjenjuje on.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaje, stiče se utisak da su studenti, odbijanjem saradnje sa opozicijom, nju oslobodili tereta dopadanja i dodvoravanja biračkom tijelu i niskim nacionalističkim strastima, i da je opozicija nekako uspjela da pronađe svoju svrhu i počela da radi stvari koje je davno trebalo, a to je, ističe, internacionalizacija autoritarizma u Srbiji i pronalaženje saveznika u Evropi.&nbsp;
- Javnost nije podijeljena između podrške studentima i opoziciji, nego između podrške opoziciji i nekolicini politički neostvarenih predatora sa ekstremne desnice i ekstremne ljevice, koji se predstavljaju kao zaštitnici studentskog pokreta. Od njih se studenti nisu ogradili, za razliku od brojnih dokazanih demokratskih organizacija, grupa i pojednaca od kojih se jesu ogradili u ovih 15 meseci - stava je Videnović.
<h2>Vučić nije ubijeđen u pobjedu, zato ne raspisuje izbore</h2>
Na pitanje šta očekuje da će se desiti ako vanredni izbori, koje studenti i građani traže već gotovo godinu, budu raspisani, profesor podsjeća da je Vučić najavio da do toga neće doći tokom 2026. godine, tj. da se vanredni izbori mogu očekivati po završetku EXPO-a 2027.&nbsp;
- Očigledno je da je razlog u istraživanjima koja pokazuju da ne može da pobijedi, inače ništa takvo kao EXPO njega ne bi spriječilo da ih raspiše. On ionako nikada nije formirao vladu u kraćem roku od 6 mjeseci od održanih izbora, obožava te interegnume kada vlada kao knjaz Miloš, a i kada se vlada formira, to bude zapravo kabinet njegovih sekretara. Studenski faktor na političkoj sceni je očigledno poremetio njegovu izbornu matematiku i procjenjuje da ni uz sve manipulacije i pojačanu kontrolu što studenata, što međunarodnih organizacija, ne može da obezbijedi većinu za formiranje vlade - pojašnjava Videnović.&nbsp;
Dodaje da to Vučića onda vodi u brutalnu krađu izbora i u, kako navodi, poziciju evropskog Madura, a tada, upozorava, u ovom haotičnom trenutku u svijetu, „više ništa nije ni sigurno, ni nemoguće“.&nbsp;
Ipak, kako kaže, ne veruje u mogućnost ujedinjenja studenata i opozicije u predizbornu koaliciju, ali vidi mogućnost i vrijeme za temeljno preispitivanje studentske liste i njenog uravnoteženja u smislu prihvatljivih centrističkih kandidata.&nbsp;
- Teško je zamisliti zajedničku izbornu listu na kojoj su naizmjenično kandidati opozicije koji su godinama u političkoj borbi sa SNS-om, i kandidati studenske liste koji se, prema njihovim kriterijumima, do sada nisu bavili politkom, dakle ili su spavali im je sve do sada bilo prihvatljivo. Međutim, sinergija birača koji bezrezervno podržavaju bilo kakvu studentsku listu i onih koji podržavaju proevropsku opoziciju bi mogla da dovede do smislene postizborne koalicije, dogovora o rješavanju ključnih pitanja oko kojih postoji konsenzus i do tranzicione vlade bez SNS-a i njegovih satelita - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Izbacivanje Rusa iz NIS-a pitanje nacinalne bezbjednosti i državnog suvereniteta</h2>
Mišljenja je i da situacija sa NIS-om samo i isključivo pozitivno utiče na politička dešavanja u Srbiji. Smatra da je potpuno izbacivanje, kako kaže, nelegitimnog ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije vrhunsko pitanje nacionalne bezbjednosti i državnog suvereniteta. Kako dalje pojašnjava, to vlasništvo je nelegitimno jer je, prema međudržavnom sporazumu iz 2008, zaključeno zajedno sa obavezom izgradnje magistralnog gasovoda, poznatog “Južnog toka”, koji bi prolazio kroz Srbiju i za koji bi Srbija naplaćivala transportne takse.&nbsp;
- Rusija se pokazala nesposobnom da stvori povoljne uslove i sprovede izgradnju tog gasovoda. Nas ne interesuju razlozi zbog kojih je taj projekat propao. Nemate dobre odnose sa EU, pa vam nisu dozvolili? Ne zanima nas. Što niste stvorili dobre odnose? Možda ste mogli da ne okupirate Gruziju 2008. i Krim 2014, pa biste imali bolje odnose sa EU i možda bi vam dozvolili. Dakle, nema kmečanja, razumijevanja i opravdavanja kao što to čine njihove sluge i izmećari u srpskoj vladi i proruskoj opoziciji. Apsolutno je sva odgovornost za isporučivanje rezultata u rukama Rusije, koja je preuzela tu obavezu i nije je ispunila - podsjeća Videnović.
Ističe i činjenicu da nikad ništa sa Rusijom nije samo čista ekonomija, već je sve, kako tvrdi, politika.&nbsp;
- Rusija u NIS-u ima zaokružen sistem samoodrživog centra obavještajnih i hibridnih aktivnosti u srpskom društvu i obavještajno-propagandnu bazu za Zapadni Balkan. Ne mora ni jedan jedini cent da dođe iz Rusije. Oni sa NIS-om imaju dovoljno za samostalno finansiranje soptsvenih agenata koji sjede u zgradi NIS-a u Novom Sadu, sopstvenih televizija i državnih medija koji posluju u Srbiji, kao i lokalnih agenata uticaja – srpskih medija, stranaka, organizacija, političara, novinara, sportista, kulturnih radnika, koji obavljaju propagandno-obavještajne aktivnosti u interesu Kremlja. Zato je izuzetno važan ovaj boa-konstriktor zagrljaj američkog OFAC-a, za koji se nadam da neće popustiti nikakvim manipulacijama sa prodajom dionica trećem licu koje je u bilo kakvim otvorenim ili tajnim poslovnim vezama sa Rusijom - jasan je Videnović.

Tag: uzor