Ustavni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda, odlučeno je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.
Poziv će, kako je saopšteno, biti objavljen 3. decembra i biće otvoren 15 dana.
Podsjetimo, nedavno je u Ustavni sud izabran Jovan Jovanović, dok je za kompletiranje sudskog sastava potrebno još dvoje sudija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Raspisan javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Jovan Jovanović i Mirjana Radović dva su kandidata za sudije Ustavnog suda koje će matični odbor predložiti Skupštini Crne Gore za glasanje.
Za kandidaturu Jovanovića glasalo je osam poslanika na Ustavnom odboru, a Radović je podržalo sedam.
Osim njih, kandidati za sudije bili su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović i Milva Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;
- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.
Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1363%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-sjetili-ste-se-da-dolazi-ursula-fon-der-lajen-pa-treba-reci-da-je-pokrenuta-inicijativa-za-popunu-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Odbor izabrao kandidate: Jovan Jovanović i Mirjana Radović biće predloženi za sudije Ustavnog suda

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je sa aktuelnom vlašću sigurno da Crna Gora počinje da bude država na ivici elementarne funkcionalnosti njenih institucija, te da su predstavnici parlamentarne većine najodgovorniji za ustavnu krizu.
- Zato i što odgovornost doživljavate kao partijski plijen i zato što danas razgovaramo o tome iz koje partijske kvote treba da dođe određeni kandidat - istakao je Nikolić na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
On je konstatovao da se parlamentarna većina poslije 15 mjeseci sjetila da krene dalje - i to jer dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda.&nbsp;
- Ustavni sud je već u krizi jer već funkcioniše na ivici kvoruma i već teško može da donosi odluku. Od sedam sudija imamo četvoro aktivnih, a od toga jedna do kraja godine treba da ode u penziju. Kad se to desi - biće kolaps institucionalni u Crnoj Gori jer je Ustavni sud skoro pa posebna grana vlasti. On je kontrolor svih grana vlasti.
Aktuelna ustavna kriza ima, kako je ustvrdio, svoje korijene još od ljeta prošle godine.
- Prvo je sudija Milorad Gogić stekao uslove za penziju, prije petnaestak mjeseci, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. Pa je onda u decembru prošle godine parlamentarna većina penzionisala sutkinju Draganu Đuranović i dodatno podstakla ustavnu krizu koja do dan danas nije riješena. Došlo je do blokade parlamenta od opozicije i stav opozicije je potvrđen i u mišljenju Venecijanske komisije i u stavovima koje je saopštila Evropska komisija. Venecijanska komisija je rekla da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sudije Ustavnog suda. Onda smo stavili potpis na dogovor, zajedno sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i šefom delegacije EU Johanom Satlerom i svako je preuzeo svoju obavezu. Prva je bila da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije. Do dan danas nijeste pokazali ni odgovornost i ni spremnost da ispravite ono što ste zakomplikovali u proceduri penzionisanja sutkinje Đuranović - naveo je Nikolić.
Građani, podvlači on, bi trebalo da znaju da se bez Ustavnog suda ne mogu primjenjivati ni zakoni niti da se može provjeravati ustavnost određenih zakona - što znači da je ugroženo i njihovo funkcionisanje.
- Naše očekivanje je da i Delegacija EU, koja je posredovala u ovom dogovoru, preuzme svoj dio odgovornosti jer je ođe na probi i njen autoritet. Neko se na nešto obavezao svojim potpisom, a taj neko još ne sprovodi ono što je njegova obaveza. Tu prije svega mislim na premijera (Milojka Spajića) i parlamentarnu većinu - koji ovom Odboru trebaju da vrate stanje na početak - odnosno penzionisanu sutkinju Draganu Đuranović na posao i da u regularnim procedurama nastavimo dalje da realizujemo preporuke Venecijanske komisije koje se, između ostalog, odnose i na jasnije pozicioniranje normi u Zakonima PIO i Zakonu o radu kada je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda - istakao je Nikolić.
Što god politički mislili, neodgovornim i nezakonitim odnosom prema inicijativi predsjednika države Jakova Milatovića, imaju, kako je rekao, obavezu da održe sjednicu i da se izjasne o kandidatima koje je predložio.
- A ne da zaustavljate procedure jer vam to politički odgovara. Ovo nije poštovanje procedura - dodao je Nikolić.
Konstatovao je da opozicija nije dobila nikakav poziv na dijalog o izboru dvoje sudija Ustavnog suda.
- Nema poziva na dijalog. Ja sam šef poslaničkog kluba i trebalo bi da znam da postoji neki pisani trag ili neformalna inicijativa da se porazgovara na ovu temu. Toga nema - naveo je on.
Ovo je, kaže, simulacija demokratije.
- U kojoj vi iza zavjese pregovarate o vašim partijskim interesima jer imate dovoljno gabaritnu parlamentarnu većinu da vam opozicija nije potrebna - dodao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Sjetili ste se da dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda

Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Ustavni odbor usvojio je prijedlog da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, usljed odlaska u penziju.
Za je glasalo osam članova ovog skupštinskog tijela.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović je poručila da će odmah nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije biti održana sjednica na kojoj će, očekuje, biti izabrano svo troje sudija Ustavnog suda&nbsp;
- Vjerujem da neće biti ništa sporno i da ćemo tako zaokružiti ovu priču - poručila je Božović.
Na početku današnje sjednice poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na ocjenu u Non pejperu Evropske komisije da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
- Nakon dobijenog Non pejpera, bilo bi odgovorno da se pravnici u Ustavnom odboru izvine crnogorskim građanima zato što su satrli svoj poziv tako što su izazvali jednu od najdubljih parlamentarnih kriza - kazala je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnT99yAYmNzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč kazala je da joj je žao što se sa procesom izbora sudija Ustavnog suda nastavilo i nakon postignutog dogovora da se do dobijanja mišljenja Evropske komisije ne radi ništa.
Ona je kazala da očekuju ovih dana i mišljenje Venecijanske komisije o izboru sudije Ustavnog suda, kao što je, dodala je ona, ranije bilo dogovoreno.
Vuković Kuč je pitala zašto je predsjednik Ustavnog suda poslat u penziju prema jednom zakonu, a na sutkinju Draganu Đuranović se primijenio drugi.
<h2>Čarapić: Primorani smo "strugamo" ljude iz fotelja</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da poslanici nisu tu da penzionišu sudije, te da su primorani da "strugaju" te ljude iz fotelja.
- Neki misle da je sudiji Budimiru Šćepanoviću prestao mandat na osnovu pravila Zakona o penzisjko-invalidskom osiguranju, neki navode drugi razlog, ali svi se slažu da treba da mu prestane mandat - rekao je Čarapić.
kazao je da će sačekati Venecijansku komisiju, kako je i dogovoreno sporazumom vlasti i opozicije.
- Međutim, krećem da sumnjam da ćemo brzo ući u situaciju kada zbog trulih kompromisa krećemo da ugrožavamo ono što smo izgradili - ocijenio je Čarapić.
<h2>Božović: Ništa nije urađeno protivustavno ili protivzakonito</h2>
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović kazala da nemaju potrebu da se ikome izvinjavaju, poručujući da su odbornici postupili ispravno.
Ona je poručila da je postupanje Ustavnog odbora bilo u skladu sa Ustavom.
- Postojali su formalni uslovi za prestanak funkcije pojedinih sudija Ustavnomg suda. Mi smo imali ustavno pravo i obavezu da reagujemo u skladu sa tim. Ovaj Odbor nije prekšrio Ustav, niti uradio nešto protivustavno ili protivzakonito - tvrdi Božović.
Komentarišući Non pejper, Božović je rekla da je to dokument koji se uglavnom priprema u prvoj polovini godine, kad su postojale određene političke krize.
- Zbog toga imamo ovakav stav. Međutim, u međuvremenu imali smo jedan dogovor i zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije Postupak saslušavanja kandidata je započet kada je taj dogovor napravljen, neke kandidate smo saslušali i smatrali smo da nije u redu da neki budu saslušani, a da drugi ne prođu tu proceduru. Zato smo sproveli proceduru i sačekaćemo mišljenje Venecijanske komisije, prema kome ćemo se kao poslanici odrediti - navela je Božović.
<h2>Adžić: Božović i Armenko prekršile Ustav</h2>
Poslanik Filip Adžić iz GP URA kazao je od Jelene Božović da će poštovati Ustav i boriti za jačanje insituticija. Prema njegovom mišljenju, agenda Demokratskog fronta je da zaustavi evropski put Crne Gore.
- Vi kao predsjednica Ustavnog odbora ste prekršili Ustav, kao i predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) koja je partijski i rodbinski bliska ljudima iz vaše političke grupacije - istakao je Adžić.
Adžić je pozvao je poslanike većine, naročito one iz Pokreta Evropa sad da nakon svega dobro razmisle da li je pametno da slijede ono što je politika DF-a.
- Da vide da li na ovakav način možemo postati dio Evropske unije, da li građani mogu očekivati vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje standarda... - rekao je Adžić.
On je zamolio dobronamjerne da razmisle da li iz neprava može proizići pravo.&nbsp;
- Ne sumnjam u pravno znanje gospodina Darka Dragovića, koji je i tražio da se odloži prva sjednica. Na narednoj se nije pojavio, vjerujem da je na neki način htio da odbrani poziv i struku i to mi je pokazalo da unutar većine ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom, ali da im treba podrška i javnog mnjenja i kolega, kako bi došli u sutiaciju da odlučuju kako oni misle da je ispravno, a ne kako određeni politički subjekt, koji želi najgore Crnoj Gori, od njih zahtijeva - poručio je Adžić.
<h2>Adrović: Nije nas strah DF-a</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović kazao je da njegova partija vodi samostalnu politiku, odnosno da se ne upravljaju prema politici partnera.
- Naš cilj je članstvo u EU i s obzirom na to, mi smo naše aktivnosti podredili tom cilju. Što se nas tiče, nije nas strah, najmanje Demokratskog fronta. Mi smo bili protiv odluke da se penzioniše sutkinja Đuranović što je dokaz da samostalno donosimo odluke. Nećemo nikad podržati ono što smatramo da nije dobro za našu državu - poručio je Adrović.
On je kazao na ovaj način upućen prijedlog kako da se konstatuje prestanak funkcije Budimiru Šćepanoviću govori kako je to trebalo i prvi put uraditi.
- To govori da ovaj Odbor prvi put nije postupio kako je trebalo - konstatovao je Adrović.
<h2>Zvrko: Nadležnost Odbora samo da sprovede proceduru i predloži sudije</h2>
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko podsjetio je da Ustavni odbor ima samo nadležnost da sprovede proceduru i predloži pet sudija Skupštini, a ne da se bavi je li nekom sudiji prestao mandati ili nije.
Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se parlamentarna većina odrediti prema mišljenju Venecijanske komisije.
- Ono što ne ohrabruje da će se ispoštovati odluka Evropske komisije ili mišljenje Venecijske komisije je ovaj današnji nastup gdje se pokušava problematizovati glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda - naveo je Zvrko.
<h2>Dragović: Nemam visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda</h2>
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da nije istina da je u posljednjih 60 godina, do slučaja Dragane Đuranović, sudijama Ustavnog suda prestajao mandat primjenom normi Zakona o radu, odnosno.
- Uslovi i način sticanja penzionisanja su isključivo definisani Zakonom o PIO. Čak član 8 Zakona zabranjuje mogućnost primjene bilo kojeg drugog propisa u postupku sticanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja - rekao je Dragović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svojevrsni pravni skandal je obavještenje Ustavnog suda "gdje za jednu jednostavnu pravnu stvar imamo dvoje sudija koje se pozivaju na odrebne Zakona o radu, a dvoje o Zakonu o PIO".
- Mene zabrinjava što niko iz opozicije nije ušao u dublju analizu. Ako smatraju da je neophodna primjena Zakona o PIO, zašto to dvoje sudija tako tvrdoglavo insistira na primjeni Zakona o radu - pitao je Dragović.
Dragović je rekao da nema visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda, navodeći da je Ustavni sud Crne Gore jedini u svijetu koji je 2014. neustavnom proglasio svoju odluku o izboru za predsjedavajuću Desanku Lopičić.
- To je i tad bio pravni presedan i razlog da se vidi da li su ti ljudi koji sjede tamo kadri da budu sudije Ustavnog suda - rekao je Dragović.
<h2>Zvrko: Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda</h2>
Zvrko je odgovorio Dragoviću i podsjetio ga na mišljenje sudija Šćepanovića, Lopičić i Đuranović iz decembra prošle godine u kome su kazali da se uslovi za penziju u Ustavnom sudu u posljednjih 60 godina cijene po Zakonu o radu.
- Dakle, ja sam citirao sudije Ustavnog suda, ali daleko od toga da niko to nije izrekao. Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda koji bi to trebalo najbolje da znaju - naglasio je Zvrko.
Dragović je rekao da je saglasan da je pogrešno to što je sudiji Miloradu Gogiću prestao mandat primjenom Zakona o radu.
- Međutim, u tom momentu Zakon o radu je definisao uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona za istu granicu za godine starosti kao i Zakon o PIO za muškarce u uslovima sticanja prava za starosnu penziju. Zato nije bilo pravne posljedice koja je sada proizvedena - naveo je Dragović.
Zvrko je kontatovao da osnovni problem nije to da li se Zakon o radu ili Zakon o PIO primjenjuje na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, već što je Ustavni odbor preuzeo na sebe nadležnosti na koje nema pravo.
Poslanica iz iste partije Aleksandra Vuković Kuč takođe je upozorila da Ustavni odbor ne odlučuje o tome koji će se zakon primijeniti.&nbsp;
<h2>Božović: Problematičan komentar Radonjića, ništa ne smije da zastarijeva</h2>
Jelena Božović je rekla da je vrlo problematičan komentar specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju “crnih trojki” nastupila zastara.
- Smatramo da ništa ne smije da zastarijeva, posebno slučajevi ubistava i teškog kriminala koji su obilježili jedan period za nama vladavine DPS-a. Očekujemo da svi ti slučajevi ugledaju svjetlost dana i da tužilaštvo i sudstvo postupe kako treba da bi se i vratilo povjerenje u njih - istakla je Božović.
T.K.

Vuković Kuč: Pravnici u Ustavnom odboru treba da se izvine građanima jer su satrli svoj poziv; Božović: Nakon mišljenja VK vjerujem da ćemo izabrati sudije

Đe su sada "pravni eksperti" vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna - pitao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović nakon što je Evropska komisija ustvrdila da je penzionisanje Dragane Đuranović bilo jednostrano i protivustavno.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović pita i da li neko osjeća odgovornost za rušenje Ustava koje je sada potvrđeno sa najviše EU adrese.
- Naravno da ne - važno je da su udobne fotelje na mjestu i da je vojvoda preživio glasanje - zaključio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1930664313825485096&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Đe su sada „pravni eksperti“ vlasti koji su tvrdili da je odluka Ustavnog odbora legalna?

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

1250x600

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Brzo napredovanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji cilj je koji zahtijeva poštovanje Ustava i ustavnih principa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu europarlamentarac Rajnhold Lopatka, koji je, između ostalog, i takozvani izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru.
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
- U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih - rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
<h2>AMBICIOZAN PLAN</h2>
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
- Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada - smatra sagovornik Pobjede.
Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
- Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata - kazao je Lopatka.
Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
- To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi - kaže Lopatka.
Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
- Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima - ocijenio je Lopatka.
<h2>OPRAVDANA ZABRINUTOST</h2>
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
- Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesa - kazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
- U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta - naveo je Lopatka.
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
- Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa - zaključio je sagovornik Pobjede.
<h2>Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno</h2>
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije.
To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije.
- Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju - kazao je Lopatka.
Ipak, upozorava da u praksi često nije tako.
- Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU - navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
<h2>Pohvalne inicijative poput „Barometra 26“</h2>
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera.
- Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime - kaže Lopatka.
On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.

Lopatka: Brzo napredovanje na putu ka EU zahtijeva poštovanje Ustava

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

GP URA Dritan Abazović kazao je da mu je jedan ambasador, čije ime nije otkrio, kazao da mu je premijer Milojko Spajić saopštio da bi volio da poslanici njegovog Pokreta Evropa sad ponište odluku Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Čuo sam od jednog ambasadora u Crnoj Gori da mu je Spajić saopštio da bi on volio da njegovi poslanici to ponište, ali da nema nikakvog uticaja na njih. I to me ne čudi od čovjeka koji je, kao da je pao s Marsa, došao da vodi državu. Tamo postoji sedam ljudi iz vlasti, samo jedan treba da kaže da želi da promijeni odluku i blokada je završena i idemo na usvajanje budžeta - rekao je Abazović u svom podkastu.
Država je u blokadi i nije pošteno, navodi on, da se manjina optuži za nesposobnost koju demonstrira većina.
- Ne mogu da vjerujem da postoje ljudi koji su racionalni, a koji govore da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Zamislite vlast koja govori da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Pa zašto ste se borili za vlast, ako ne znate da rješavate probleme, na koji način manjina može da spriječi većinu da radi svoj posao i sprovodi odluke? Ako su nesposobni to da urade, treba da puste nekog drugog - istakao je Abazović.
<h2>"Rješenje za Budvu jednostavno"</h2>
Komentarišući situaciju u Budvi, Abazović je rekao da je Vlada, umjesto da interveniše promtno, izabrala taktiku da zakaže sjednicu lokalnog parlamenta za 11. februar jer je to posljednji zakonski dan za njeno održavanje.
- Ako sjednica bude neuspješna, ide se na izbore, izgubiće se još tri mjeseca i postavlja se pitanje ako se sad brani održavanje sjednice, zašto bi neko dozvolio da se ona održi za tro-četiri mjeseca - kazao je Abazović.
Ovakav vid razmišljanja o polisu, kaže on, nije postojalo ni prije 2020.
- Ovi ljudi koji upravljaju posljednjih godinu dana državom svakim danom guraju Crnu Goru i njene gradove u ponor i sa tim se ne može polemisati - naglasio je on.
Lider URE se nada da će se situacija u primorskoj opštini riješiti, tvrdeći da su solucije vrlo jednostavne.
- Treba pustiti da sastave vlast oni koji to mogu. Ni meni se ne sviđa vlast u mnogim gradopvima, ali ako je to bila volja građana što da radimo, borićemo se drugim sredstavima - zaključio je Abazović.

Tamara Klikovac

Abazović: Spajić jednom ambasadoru rekao da bi volio da poslanici PES-a ponište odluku Ustavnog odbora

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ustavni-odbor