Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Brzo napredovanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji cilj je koji zahtijeva poštovanje Ustava i ustavnih principa, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu europarlamentarac Rajnhold Lopatka, koji je, između ostalog, i takozvani izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru.
Lopatka je kazao da svi u Crnoj Gori moraju biti svjesni da je presudno važan faktor za napredak ka EU konstruktivan dijalog među svim akterima, naročito političkim.
- U svojoj ulozi izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, posjetio sam ovu zemlju u decembru i sastao se sa premijerom Milojkom Spajićem, ministarkom za evropske poslove Maidom Gorčević i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, između ostalih - rekao je Lopatka.
Kako kaže, zajedničko na svim tim sastancima bilo je uvjerenje crnogorskih funkcionera da će država ostvariti svoj cilj da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.
Lopatka je u nedavnom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade za EU integracije Filipom Ivanovićem napomenuo važnost obezbjeđivanja podrške svih zemalja članica EU kako bi se pomoglo Crnoj Gori.
<h2>AMBICIOZAN PLAN</h2>
Lopatka je kazao da je ono što je čuo na sastancima sa vladinim funkcionerima veoma ambiciozno postavljen vremenski okvir.
- Crnogorski lideri istakli su da žele da zemlja postane punopravna članica EU do 2028. godine. Ovo je svakako ambiciozan vremenski okvir, koji zahtijeva vrlo brz tempo rada - smatra sagovornik Pobjede.
Potrebne su, ističe, obimne reforme i stalni fokus na evropske vrijednosti.
- Ipak, moramo ohrabriti i podržati Crnogorce u sprovođenju svih neophodnih reformi. Sa druge strane, dobro je imati ambiciozan plan kako bi se, na kraju krajeva, zadržao evropski zamah i fokus na postizanju rezultata - kazao je Lopatka.
Kako je dodao, članstvo Crne Gore u EU potrebno je kako našoj zemlji, tako i Evropi.
- To bi svakako revitalizovalo zastoj u procesu proširenja EU i približilo region Zapadnog Balkana Evropi - kaže Lopatka.
Kao jedan od mnogih benefita članstva zemalja regiona evropskoj porodici, europarlamentarac vidi značajne trgovinske i ekonomske prilike, a osim toga, kako ističe, „osigurana bi bila stabilnost u našem neposrednom susjedstvu“.
Govoreći o dinamici napretka Crne Gore u eurointegracijama, Lopatka napominje da je izvještaj Evropske komisije potvrdio da su ostvareni dobri rezultati.
- Izvještaj Komisije potvrđuje suštinski dobar napredak Crne Gore u brojnim oblastima približavanja Evropskoj uniji. Naravno, on istovremeno ukazuje na nedostatke. Neki od njih naročito se primjećuju u prioritetnoj oblasti vladavine prava. Vjerujem da će Evropski parlament uzeti u obzir ovaj dokument prilikom izrade sopstvenog izvještaja, koji će biti razvijan u narednim mjesecima - ocijenio je Lopatka.
<h2>OPRAVDANA ZABRINUTOST</h2>
Odgovarajući na pitanje da li je ponovna kriza u vezi sa Ustavnim sudom signal da Crna Gora nije naučila lekciju iz vremena kada su sa evropskih adresa stizale čak i opomene prekidom pristupnih pregovora zbog problema sa ovom sudskom instancom, Lopatka kaže da je popunjavanje Ustavnog suda 2023. godine bio neophodan i značajan korak naprijed.
- Crna Gora je završila proces imenovanja sudija Ustavnog suda u periodu od februara do novembra 2023. godine. Koliko znam, u protekle dvije godine nije bilo izjava visokih zvaničnika Evropske unije koje opominju na moguću suspenziju pregovaračkog procesa - kazao je poslanik Evropskog parlamenta.
Kako dodaje, najnoviji događaj u vezi sa procesom penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, sa razlogom je izazvao zabrinutost.
- U decembru 2024. godine, Odbor crnogorskog parlamenta potvrdio je penzionisanje sudije, nakon što je predsjednik Ustavnog suda zatražio mišljenje. Nakon toga, Evropska komisija je sa pravom izrazila zabrinutost i izjavila da bi odluka o prekidu mandata sudije trebalo da bude u nadležnosti Ustavnog suda, a ne parlamenta - naveo je Lopatka.
Kako je dodao, uslijedila je inicijativa ambasadora EU, koji su predložili uključivanje Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela za ustavna pitanja.
- Ideja je bila da Venecijanska komisija posreduje i ponudi rješenja za ovo pitanje. Smatram da je ovo ispravan pristup. Brzo napredovanje ka pristupanju EU zahtijeva konstruktivan dijalog i poštovanje ustavnih principa - zaključio je sagovornik Pobjede.
<h2>Svi žele EU, ali je jedinstvo upitno</h2>
Lopatka napominje da istraživanja javnog mnjenja godinama ukazuju na činjenicu da veliki procenat crnogorskog stanovništva snažno želi da zemlja bude članica Evropske unije.
To, kako kaže, zagovaraju sve političke partije, zalažući se u svom djelovanju za integracije.
- Želja građana ukazuje na širok konsenzus. Dakle, utisak je da zaista postoji jedinstvo oko ove ideje. Ono što je veoma bitno jeste da svi politički akteri rade zajedno na ovom opštem i zajedničkom cilju - kazao je Lopatka.
Ipak, upozorava da u praksi često nije tako.
- Crna Gora se, nažalost, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima u postizanju političkog jedinstva koje bi zemlju povelo ka EU - navodi jedan od izvjestilaca EP za našu zemlju.
<h2>Pohvalne inicijative poput „Barometra 26“</h2>
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru Rajnhold Lopatka smatra pohvalnim to što postoje inicijative koje za cilj imaju ujedinjenje političkih aktera.
- Vidjeli smo da je pokrenuta platforma „Barometar 26“. Riječ je, dakle, o inicijativi koja služi za jačanje jedinstva između vladajuće koalicije i opozicionih partija, a sve sa ciljem premošćavanja političkih podjela i promovisanja nacionalne kohezije. Platforma „Barometar 26“, objavljena je u novembru, a pozitivna stvar je to što naglašava posvećenost Crne Gore završetku pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine i ističe značaj nacionalnog jedinstva, saradnje i konstruktivne političke klime - kaže Lopatka.
On zaključuje da je, uprkos svemu, jedini način da se ostvari jedinstvo i prevaziđu podjele, da se kontinuirano radi na angažmanu i podsticanju političke kulture, koja, kako kaže, stavlja nacionalne interese u prvi plan.

Portal ETV

Lopatka: Brzo napredovanje na putu ka EU zahtijeva poštovanje Ustava

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

GP URA Dritan Abazović kazao je da mu je jedan ambasador, čije ime nije otkrio, kazao da mu je premijer Milojko Spajić saopštio da bi volio da poslanici njegovog Pokreta Evropa sad ponište odluku Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Čuo sam od jednog ambasadora u Crnoj Gori da mu je Spajić saopštio da bi on volio da njegovi poslanici to ponište, ali da nema nikakvog uticaja na njih. I to me ne čudi od čovjeka koji je, kao da je pao s Marsa, došao da vodi državu. Tamo postoji sedam ljudi iz vlasti, samo jedan treba da kaže da želi da promijeni odluku i blokada je završena i idemo na usvajanje budžeta - rekao je Abazović u svom podkastu.
Država je u blokadi i nije pošteno, navodi on, da se manjina optuži za nesposobnost koju demonstrira većina.
- Ne mogu da vjerujem da postoje ljudi koji su racionalni, a koji govore da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Zamislite vlast koja govori da nas je opozicija dovela u ovu situaciju. Pa zašto ste se borili za vlast, ako ne znate da rješavate probleme, na koji način manjina može da spriječi većinu da radi svoj posao i sprovodi odluke? Ako su nesposobni to da urade, treba da puste nekog drugog - istakao je Abazović.
<h2>"Rješenje za Budvu jednostavno"</h2>
Komentarišući situaciju u Budvi, Abazović je rekao da je Vlada, umjesto da interveniše promtno, izabrala taktiku da zakaže sjednicu lokalnog parlamenta za 11. februar jer je to posljednji zakonski dan za njeno održavanje.
- Ako sjednica bude neuspješna, ide se na izbore, izgubiće se još tri mjeseca i postavlja se pitanje ako se sad brani održavanje sjednice, zašto bi neko dozvolio da se ona održi za tro-četiri mjeseca - kazao je Abazović.
Ovakav vid razmišljanja o polisu, kaže on, nije postojalo ni prije 2020.
- Ovi ljudi koji upravljaju posljednjih godinu dana državom svakim danom guraju Crnu Goru i njene gradove u ponor i sa tim se ne može polemisati - naglasio je on.
Lider URE se nada da će se situacija u primorskoj opštini riješiti, tvrdeći da su solucije vrlo jednostavne.
- Treba pustiti da sastave vlast oni koji to mogu. Ni meni se ne sviđa vlast u mnogim gradopvima, ali ako je to bila volja građana što da radimo, borićemo se drugim sredstavima - zaključio je Abazović.

Tamara Klikovac

Abazović: Spajić jednom ambasadoru rekao da bi volio da poslanici PES-a ponište odluku Ustavnog odbora

Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.
U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.
- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;
U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.
- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.
Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni i Artan Cobi.
Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.
Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;
Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iz redova vlasti na sastanku su bili Boris Pejović i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Milan Knežević i Dejan Đurović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Zdenka Popović i Boris Bogdanović iz Demokrata, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Mirsad Nurković i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke (BS), Nikola Camaj i Artan Cobi iz Albanskog foruma.
Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

Nema nikakvih neustavnih radnji i ustavnog tuča, kako to opozicija pokušava da konstatuje dižući tenzije u javnosti, kazala je predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović na početku današnje sjednice tog skupštinskog tijela.
Božović je rekla da je zahtjev opozicije da se povuče odluka od 17. decembra, kada je konstatovan prestanak mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović pravno nemoguć.
- To je nešto što se nikada nije desilo. Na odboru nije donešena politička odluka, na ovom Odboru je konstatovana činjenica da je sutkinja Đuranović stekla uslove za penziju. Nema nikakvih nesutavnih radnji i ustavnog tuča, kako to opozicija pokušava da konstatuje dižući tenzije, već poštovanje Zakona o PIO koji jasno propisuje koji su to uslovi za sticanje penzije koje je stekla sutkinja Đuranović - tvrdi Božović.
Božović kaže i da je pozvala poslanike opozicije da prisustvuju radu Odbora i predlože trećeg člana Komisije koja će utvrditi da li su prijave kandidata za sudije Ustavog suda podnijete u skladu sa Javnim pozivom.
Kako opozicija, koja bojkotuje rad Odbora, nije dostavila prijedlog jednoglasno je usvojeno da pored poslanika Darka Dragovića i Bogdana Božovića, treći član Komisije bude Nikola Rovčanin iz redova Demokratske Crne Gore.
- Kako se iz opozicije niko nije pojavio, niti smo dobili prijedlog za trećeg člana Komisije, mi ćemo iz redova parlamentarne većine izabrati trećeg člana. Mi smo iskazali dobru volju da imamo člana iz opozicije, što nas ne obavezuje nijedan pravilnik. Nažalost, niko se nije pojavio i ovaj odbor mora nastaviti sa radom - rekla je Božović.
Ona je rekla da oni koji danas brane Ustav bili su kreatori neustavnih zakona koji su, tvrdi, čitav sistem doveli u problem.
- Podsjetiću da je sutkinja Vrhovnog suda Vesna Medenica treći put izglasana za predsjednicu Vrhovnog suda i to neustavno. Da li to znači i da su sve odluke koje je sutkinja donosila izazvale pravni kolaps do dana današnjeg. Ona se danas tuži i sumnjiči da je učestvovala u švercu cigara i droge. To se zove ustavni puč, a ne konstatacija da je jedna sutkinja stekla uslove za penziju. To su sve problemi o kojima više treba da se priča i da se prijesjetimo radnji u kojima su današnji ustavobranitelji učestvovali i danas se pozivaju da su oni ti koji brane Ustav - kazala je Božović.
T.K.

Božović: Nema ustavnog puča, zahtjev opozicije pravno nemoguć

Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), juče je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
To je sinoć, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) jasno ustvrdio i premijer Milojko Spajić poručujući da će prihvatiti mišljenje Venecijanske komisije kakvo god ono bilo.
- Mi smo prihvatili prvi da prihvatimo svako rješenje koje iznese Venecijanska komisija. Ukoliko budemo u krivu, mi kao predstavnici vlasti potpuno smo spremni da anuliramo svaku odluku koja je otišla u krivom smjeru i da se vratimo korak nazad - naveo je Spajić.
<h2>PROIZVOLJNOST VEĆINE</h2>
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka. U parlamentarnoj većni ih zbog toga optužuju da opstruišu evropski put države, ali i da se zbog njih neće usvojiti budžet za 2025. godinu.
To sve tvrde iako je opozicija svoje djelovanje kojim ometa sjednice započela upravo u noći kada je parlament usvojio zaključak kojim je Dragana Đuranović nezakonito poslata u penziju.
Tada za parlamentarnu opoziciju, uprkos negodovanju opozicije, nije bilo smetnji da usvoje ovu odluku - ali za sve ostale, poput usvajanja budžeta, im stajanje članova opozicije ispred Andrije Mandića, izgleda, predstavlja problem.
<h2>PRIJAVA ZA „NEPRIMJERENU REAKCIJU“ NA USTAVNI PUČ</h2>
I jučerašnja sjednica Ustavnog odbora, na kojoj su članovi parlamentarne većine usvojili listu kandidata koji pretenduju da budu u sudije Ustavnog suda, protekla je bez opozicije. Na samom početku Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici. Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.
Božović je juče predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES). Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora, a novu sjednicu zakazala za sjutra u 11 sati.
Za dva mjesta u Ustavnom sudu pretenduju Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Utvrdili listu kandidata za dvoje sudija iako tvrde da bi uvažili mišljenje VK je li Đuranović neustavno prekinuta funkcija

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično kiša, ponegdje izraženiji pljuskovi, a moguća je i grmljavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 0 do deset, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra oblačno sa kišom, do 17 stepeni

Za izbor dvoje sudija Ustavnog suda prijavilo se 13 kandidata: Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.
Ta lista kandidata je utvrđena na današnjoj sjednici Ustavnog suda, kojoj nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Predsjednica ovog skupštinskog tijela Jelena Božović je predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES).&nbsp;
Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora.
Novu sjednicu je zakazala za četvrtak u 11 sati.
<h2>Krivična prijava za „neprimjerenu reakciju“ na ustavni puč</h2>
Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović na prošloj sjednici ovog skupštinskog tijela.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici.
Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.

Trinaest kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda

Nisam još odlučio o mjerama za poslanike opozicije i mislim da bi bilo nekorektno da to prvo saopštim građanima, jer sam rekao da ću poslanike opozicije pisanim putem obavijestiti o tim mjerama. Mislim da je korektno da oni prvi saznaju, a ne javnost Crne Gore - kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u intervjuu za Javni servis koji je emitovan u okviru emisije "Argumenti".
Podsjećamo, poslanici opozicije su prije tri dana ponovo blokirali sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da se raspravlja o budžetu, a zbog, kako ističu, ustavnog puča koji se desio kada je Ustavni odbor, preuzimajući ingerencije Ustavnog suda, penzionisao sutkinju Draganu Đuranović. Mandić je pauzirao sjednicu prije tri dana, navodeći da će poslanike opozicije obavijestiti o izrečenim mjerama pisanim putem.&nbsp;
Mandić večeras nije precizirao da li će mjera koju će im izreći biti mjera udaljenja, navodeći da Poslovnik parlamenta to kao opciju predviđa, ističući da poslanici i u slučaju udaljenja imaju pravo da glasaju.
- Ako se sjećate, kada smo mi kao opozicija se suprotstavili Zakonu o slobodni vjeroispovijesti nas su uhapsili i završili glasanje bez našeg prisustva, što je sve suprotno Poslovniku. Ja ne želim da kršim Poslovnik, a još se nijesam opredijelio koja mjera će to biti, jer sam želio da u razgovoru sa njima vidim kako da izađemo iz ove situacije koja je neopravdana, jer je sutkinja u skladu sa zakonom penzionisana i tražila neke prinadležnosti nakon toga - naveo je Mandić, kao i da "dogovor kuću gradi".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fza-podne-zakazana-sjednica-skupstine-opozicija-najavila-bojkot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Želi da Crna Gora bude pomirena i mora da nađe zajednički jezik između vlasti i opozicije.&nbsp;
- Nikada Crna Gora nije imala ovakvu ubjedljivo podršku kao Vlada danas, ali poštujemo svaki glas svakog građanina koji je glasao za opoziciju. Trudim se da to pokažem razgovarajući sa predstavnicima opozicije. Ne želim da hapsim poslanike opozicije, da ih trpam u marice, da im ne dovzolim da glasaju. Mislim da to nije dobro za Crnu Goru i treba da nađemo zajednički jezik, ali opozicija mora da zna da većina ima odgovornost za napredak, za povećanje plata i penzija, za kapitalni budžet i da budžet ima podršku u parlamentu i da će se sredstva obezbijediti - naveo je, pored ostalog, Mandić.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je u emisiji "Argumenti", nakon emitovanja intervjua sa predsjednikom parlamenta, da je juče dobio poziv od Mandića da održe neformalni razgovor, te da je odgovorio da će se konsultovati.
- Pozvao sam šefove klubova ostalih opozicionih partija, s obzirom na to da jedinstveno nastupamo povodom aktuelne ustavne krize, saslušao njihove stavove i stavove kolega iz svoje partije, i donio odluku da na sastanak ne pođem, jer ne vidim šta može biti dobar prilog bilo kom sastanku naše prisustvo. On je ključni inspirator ustavne krize, koja može da se riješi za pet minuta. Nema pregovora kad se krši Ustav - istakao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-zelio-da-razgovara-samo-sa-nikolicem-ili-zivkovicem-dps-odbio-sastanak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da ne vidi interes parlamentarne većine da se ova kriza prebrodi, iako će, kako tvrde iz parlamentarne većine, zbog blokade opozicije trpjeti naš evropski put i budžet.&nbsp;
- Imaju mogućnost sjutra da održe sjednicu o budžetu, neka primijene Poslovnik i rade posao svoj u skladu sa Ustavom i zakonima napokon - naveo je Nikolić.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović naveo je da je jedina neustavna stvar koja je urađena na Ustavnom odboru aktiviranje dimne bombe i napad na Jelenu Božović.
Istakao je da podržava proteste opozicije jer je i njegov politički subjekt, svojevremeno, održao na desetine protesta.
- Mandić bi mogao da riješi ovu situaciju za dva minuta, prateći Poslovnik - istakao je Vučurović.&nbsp;
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kaže da će poslanicima vladajuće većine trebati mnogo više od dva minuta ukoliko situaciju u parlamentu krenu da rješavaju silom.
- Dimna bomba u sali Ustavnog odbora nikoga nije povrijedila - istakao je Zirojević.
Smatra da ukoliko je cilj vlasti bio razgovor, trebalo je da ih pozovu na konsultacije prije sjednice Ustavnog odbora.
- Neustavno je i suprotno odluci Ustavnog suda da sudije u penziju idu po Zakonu o radu - kategoričan je Zirojević.

Mandić: Nisam još izrekao mjere poslanicima opozicije; Nikolić: Nema pregovora kad se krši Ustav

Četiri mjeseca nakon brutalnog napada u zgradi škole, dječak iz Osnovne škole „Vuko Jovović“ u Danilovgradu i dalje ne pohađa nastavu. Incident je, prema riječima njegove majke, ostavio duboke posljedice dok su odgovorni sankcionisani samo ukorom, bez ozbiljnijih mjera. Škola je odbila da dostavi snimak nadležnim organima, a institucije ćute. Porodica ostaje sama, bez odgovora.
Majka dječaka Maja Ivanović, koja se prvi put javno oglašava za medije, odlučna je da prekine tišinu sistema koji je zakazao.&nbsp;
Ivanović je za TV E kazala da sumnja da su nadležni pokušali da zataškaju ovaj slučaj, a kao najodgovorniju vidi direktoricu škole Mirjanu Keković.&nbsp;
Ona je rekla da je za jednu majku bolno i teško da se nešto ovako desi njenom djetetu, a da ostane bez odgovora škole, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja.&nbsp;
- Od momenta kada se desio slučaj sa našim djetetom i odlazaka kod ljekara, nijesam željela da se ijedno dijete kazni već da se pomogne djeci i školi kako se ne bi nešto slično, ili teže desilo i u strahu da moje dijete neki unutrašnji nemir ne izbaci na teži način. Od 19. do 26. februara četiri puta smo dolazili u školu, a i iz nje sam izlazila sa suzama do poda. Od tog dana do dana današnjeg niko moje dijete nije pozvao u školu. Ispitivala su se druga djeca i roditelji, donosile se odluke i zaključci na osnovu izjava te djece i tih roditelja. Na sjednicama nastavničkog i odjeljenskog vijeća koje su održane poslije mjesec i nedjelju dana, navodno zbog čekanja papira Socijalnog, govorile su razredne starješine, plasirale su se neistine o meni i mom djetetu, sve uz prisustvo direktorice - kazala je Ivanović.
Tvrdi da su oni kao roditelji prvi put pozvani na razgovor 24. aprila. Od prvog momenta dolaska u školu, navodi ona, osjetila je da se pokušajva zataškati slučaj.
- Iz Ministarstva su me pitali da li postoje škole u blizini u koju mogu prebaciti dijete. Takođe, rekli su da su dobili mejl navodno potpisano mojim djevojačkim prezimenom u kome se traži novčana pomoć. Rekla sam da mi ne treba takva pomoć i da se prijavi policiji slučaj kako bi se utvrdilo ko je poslao mejl - kazala je Ivanović.
Kako ističe, ne krivi nastavnike, ali tražiće odgovornost direktorice škole Mirjane Keković.
- Najbolje će me razumjeti roditelji koji imaju troje djece koju treba podizati, hraniti, učiti sa njima, voziti, a da pritom se niko nije se sjetio da mom djetetu pošalje materijal za rad, ili bilo kakvu drugu podršku iz škole. Borba i dalje traje idemo kod ljekara, ali nažalost danas se sve pretvorilo u politiku. Više čuvamo ono na šta sjedimo, nego ono što nosimo. Za sve kroz što prolazimo, i što smo već prošli, neko bi zaslužio doživotnu kaznu. Zato ćemo tražiti odgovornost, a odgovoran je onaj ko rukovodi školom. Tražićemo odgovornost za svaku dijagnozu - zaključila je Ivanović.
TVE je pokušala i ranije da dobije odgovore na pitanja o očiglednom porastu nasilja u danilovgradskoj školi. Međutim, saradnja sa našom medijskom kućom, a u interesu tačnog i preciznog informisanja građana, je izostala.

Majka brutalno pretučenog dječaka: Četiri mjeseca tišine nadležnih, za sve kroz šta prolazimo neko bi zaslužio doživotnu kaznu

Klinički centar Crne Gore (KCCG) uspješno je realizovao još jedan važan projekat, adaptaciju i opremanje Radiološke multifunkcionalne sale, čime je značajno unaprijeđena infrastruktura i stvoreni uslovi za savremeni rad i edukaciju u oblasti radiologije. Ukupna vrijednost ove investicije je oko 20.000 eura, navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poseban doprinos, kako se dodaje, dao je i akademski kadar.&nbsp;
Projekat adaptacije izradila je studentkinja arhitekture Jovana Kruščić, koja je uspješno odgovorila na sve funkcionalne i tehničke zahtjeve prostora.
- Radiološka multifunkcionalna sala osmišljena je kao višenamjenski prostor koji će služiti za timski rad radiologa prilikom analize dijagnostičkih i terapijskih procedura, zatim kao edukativni centar za obuku ljekara na specijalizaciji, za organizacijovanje stručnih sastanaka, radionica i prezentaciju novih tehnologija i metoda u oblasti radiologije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Adaptirana sala raspolaže sa 70 sjedećih mjesta a omogućava istovremeni rad više timova, sa posebnim akcentom na sprovođenje stručnih obuka i edukativnih aktivnosti, što do sada, zbog nedostatka adekvatnog prostora, nije bilo moguće.&nbsp;
Time je KCCG dobio savremeno opremljen multifunkcionalni prostor koji značajno doprinosi kvalitetu stručnog usavršavanja i timske saradnje u oblasti radiološke dijagnostike.
-Ovaj projekat predstavlja uspješan primjer javno-privatne saradnje za opšte dobro.
KCCG izražava zahvalnost svim donatorima, saradnicima, kao i Službi za inžinjering i tehničko održavanje KCCG, na podršci u realizaciji ovog važnog projekta, koji predstavlja još jedan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
Nakon obilaska nove sale, koja podiže standarde pružanja zdravstvenih usluga u dijagnostičkoj oblasti, direktor KCCG mr sc. dr Aleksandar Radović, u prisustvu direktorice Centra za radiološku dijagnostiku dr Dijane Račeta Mašić i sardanika, uručio je zahvalnice donatorima.
Projekat je realizovan u saradnji sa donatorima: MIL-POP doo, Tehnolux doo, ENTEXT doo, Medical Solutions doo, Bohor doo i Telemont doo, a uz predani angažman Službe za inžinjering i tehničko održavanje KCCG.

Klinički centar dobio novu Radiološku multifunkcionalnu salu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas sa potpredsjednicom Vlade Republike Moldavije za evropske poslove Kristinom Gerasimov, koja boravi u posjeti Crnoj Gori, a nakon sastanka potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti evropskih integracija i procesa pristupanja, koji predstavlja osnov za produbljivanje bilateralnih odnosa i intenzivniju razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi u svim fazama pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Tokom susreta, kako se navodi, posebna pažnja posvećena je razmjeni iskustava u oblasti evropskih integracija.&nbsp;
Ivanović je predstavio crnogorski plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja, sa ciljem zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, te istakao značaj političke volje, funkcionalne administracije i stručnog kadra u postizanju tog cilja.
U tom kontekstu, Ivanović je prenio ključna iskustva Crne Gore u sprovođenju reformi i vođenju pregovaračkog procesa, ukazujući na glavne izazove i mehanizme koji su se pokazali djelotvornim. Naglasio je spremnost Crne Gore da pruži punu ekspertsku i tehničku podršku Moldaviji, u duhu evropske solidarnosti. Takođe, reafirmisao je čvrstu podršku Crne Gore politici proširenja EU, zasnovanoj na individualnim zaslugama svake zemlje kandidata.
Gerasimov je informisala Ivanovića o trenutnom statusu evropskih integracija Moldavije, koja se nalazi u ranoj fazi pristupnog procesa. Ocijenila je da se proces skrininga odvija uspješno i da postoji snažna politička volja da se sprovedu ključne reforme.&nbsp;
Ujedno je istakla značaj razmjene iskustava sa zemljama koje su već prošle kroz pojedine faze procesa, naglašavajući da Crna Gora može poslužiti kao vrijedan primjer i partner.
Nakon sastanka, potpredsjednici Ivanović i Gerasimov potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti evropskih integracija i procesa pristupanja, koji predstavlja osnov za produbljivanje bilateralnih odnosa i intenzivniju razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi u svim fazama pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.&nbsp;
Kao država koja je najdalje odmakla u pregovorima sa EU među državama kandidatima, Crna Gora će staviti na raspolaganje svoja znanja i stručna iskustva kako bi pružila podršku Moldaviji u ranoj fazi procesa.
Ovaj dokument prepoznaje evropske integracije kao zajednički strateški cilj i potvrđuje posvećenost obije zemlje vrijednostima na kojima počiva Evropska unija – demokratiji, vladavini prava, osnovnim pravima i održivom razvoju.
- Memorandumom se predviđa širok spektar aktivnosti, uključujući saradnju u oblasti usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, reforme javne uprave, jačanja institucija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te zajedničke projekte u okviru Zelene agende i ciljeva održivog razvoja. Takođe, podrazumijeva i organizaciju zajedničkih radionica, obuka, sastanaka pregovaračkih timova i studijskih posjeta, kao i uspostavljanje mehanizama za zajedničko planiranje i sprovođenje aktivnosti u okviru šest klastera pregovaračkog procesa. Time Crna Gora i Moldavija potvrđuju spremnost da kroz međusobnu podršku i solidarnost ubrzaju svoj put ka punopravnom članstvu u EU - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ceremoniji potpisivanja prisustvovali su i ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović.

Ivanović i Gerasimov potpisali Memorandum o saradnji: Crna Gora i Moldavija jačaju partnerstvo na putu ka EU

Metrologija je ključni dio svakodnevnog života, koji osigurava tačnost i pravičnost u svim segmentima društva, poručila je direktorica Zavoda za metrologiju Gordana Bajić.
Zavod za metrologiju - nacionalni metrološki institut, danas je u Podgorici obilježio 150 godina od potpisivanja Metarske konvencije, u saradnji sa Elektrotehničkim i Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, a povodom Svjetskog dana metrologije.
Bajić je rekla da Zavod za metrologiju, obilježava 150 godina od potpisivanja Metarske konvencije — sporazuma koji je utemeljio međunarodni sistem mjernih jedinica i omogućio da cijeli svijet mjeri fizike veličine istim pravilima.
Kako je kazala, to je važan jubilej, jer metrologija nije nešto što se tiče samo laboratorija i naučnih istraživanja, već je prisutna u svakodnevnom životu svakog čovjeka.
- Ona je tu kad kupujete voće na pijaci i očekujete da vaga bude tačna. Ona je u svakom lijeku koji vam je prepisan, u svakom mjerilu brzine automobila, litru goriva koje sipate u automobile, kao i u svakom brojilu električne energije ili vodomjeru - navela je Bajić.
Ona je istakla da jubilej obilježavaju u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, da bi mladima približili tu oblast i podstakli ih da prepoznaju metrologiju kao važan dio nauke, tehnologije i razvoja.
- Crna Gora je dio međunarodnog metrološkog sistema i naša uloga je da obezbijedimo povjerenje u svako mjerenje. Danas slavimo to povjerenje kao temelj sigurnosti, poštenja i napretka - rekla je Bajić.
Pomoćnik direktorice Zavoda za metrologiju Tomo Božović rekao je da danas imaju obavezu da približe građanima šta je zapravo metrologija.
- Metrologija je nauka o mjerenjima, mjernim jedinicama, njihovim metalonima i mjerilima. Ona nije nešto apstraktno i rezervisano za laboratorije i naučne radove i ona je oduvijek sa nama - rekao je Božović.
Kako je kazao, metrologija je prisutna u životima ljudi počevši od trenutka mjerenja nakon rađanja, pa preko svakodnevnih aktivnosti kao što su odlazak u trgovinu, plaćanje računa za utrošene energente, vožnja taksijem, pa sve do trenutka kada se nešto projektuje, proizvodi ili gradi.
- Neko je jednom lijepo rekao da je metrologija tiha garancija da je sve urađeno kako treba - &nbsp;rekao je Božović.
On je objasnio da je Zavod za metrologiju organ državne uprave nadležan za poslove u oblasti metrologije.
- To je naš nacionalni metrološki institut koji kroz rad svojih devet aktivizacionih laboratorija obezbjeđuje metrološku usljedljivost mjerenja u državi. Obezbjeđuje primjeru međunarodnog sistema mjernih jedinica - kazao je Božović.
Kako je naveo, u Zavodu za metrologiju se ocjenjuje usaglašenosti mjernih instrumenta sa propisanim zahtjevima, primenjuje nadzor nad njihovom upotrebu i vrši kontrola predmeta od dragocjenih metala.
- Zavod za metrologiju zajedno sa Akredatitacionim i tijelom Crne Gore i Institutom za standardizaciju čini osnovu infrastrukture kvaliteta države - &nbsp;naglasio je Božović.
Prema njegovim riječima, krajnji cilj je kvalitetan proizvod na tržištu, odnosno zaštićen i zadovoljan potrošač.
Božović je istakao da se Zavod u radu susreće sa brojnim izazovima, a postoje dva koja nijesu uspjeli da riješe - nedostatak trajnog rješenja poslovnog prostora za Zavod i manjak administrativnih kapaciteta.
- Nadamo se da će se u naradnoj godini, kada slavimo 20 godina od osnivanja Zavoda za metrologiju, ova pitanja pomjeriti sa mrtve tačke - &nbsp;poručio je Božović.
Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Radoje Vujadinović, rekao je da samo mjerenje i metrologija kao nauka predstavljaju temelj savremenog mašinstva i da su neizostavni segment inženjerskog obrazovanja i istraživanja.
- Na Mašinskom fakultetu njihova uloga je višestruka, od osnovnog razumijevanja fizičkih veličina i jedinica, preko kontrole kvaliteta proizvodnje, pa sve do razvoja naprednih tehničkih sistema i novih tehnologija - kazao je Vujadinović.
Kako je istakao, u oblasti mašinstva svaki milimetar, svaka sekunda, može da bude od presudnog značaja.
- Metrologija omogućava tačnost, pouzdanost i ponovljivost inženjarskih podataka. Bez preciznog mjerenja nema mogućnosti, ni kvalitetnog projektovanja, niti ocjenjivanja proizvoda ili tehničkih Sistema - naglasio je Vujadinović.
On je naveo da je mjerenje jezik kojim komuniciraju nauka, industrija i inovacije.
- Na Mašinskom fakultetu metrologija je sastavni dio obrazovanja budućih inženjera. Kroz teoretsku nastavu i praktični rad u savremeno opraemljenim laboratorijama studenti stiču praktična znanja i vještine koje su ključne za njihovu buduću profesionalnu karijeru - istakao je Vujadinović.
Kako je rekao, laboratorije za mjerenje na fakultetu pružaju studentima mogućnost rada sa modernom mjernom opremom i sistemima, razvijaju osjećaj za preciznost, sistematičnost i odgovornost, što su osobine izuzetno važne u inženjerskoj instruciji.
Vujadinović je kazao da je na Mašinskom fakultetu metrologija ključni stub u obrazovanju kompetentnih, preciznih i odgovornih inženjera koji su spremni da odgovore na izazove savremene tehnike i tehnologije.
On je istakao da u ovoj godini svjetski dan metrologije ima poseban značaj, jer se upravo ove godine obilježava 150 godina od potpisivanja Metarske konvencije.
Prema riječima Vujadinovića, precizna mjerenja omogućavaju razvoj novih tehnologija, unapređivanje proizvodnih procesa i osiguranje kvaliteta proizvoda,

Bajić: Mjerenje je osnova svakodnevnog života

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: ustavni-odbor