The Supreme Court of Montenegro announced that it has upheld a request for the review of a court decision in a dispute concerning the awarding of the Thirteenth of July Award, annulled the decision of the Administrative Court, and returned the case for renewed proceedings and decision-making.
The proceedings were initiated following a lawsuit filed by Dragan Hajduković from Cetinje against the decision of the Ministry of Culture and Media - the Jury for the Awarding of the Thirteenth of July Award for 2025. By that decision, the award was granted to Miloš Karadaglić, Bećir Vuković and Veljo Stanišić. Hajduković challenged the decision, claiming that all three awards were granted within a single field - culture and artistic creativity - thereby violating Article 17 of the Law on State Awards, which stipulates that only one Thirteenth of July Award may be granted in a single field.
At the end of July, the Administrative Court dismissed the lawsuit as inadmissible, stating that the decision on awarding the prize was not an administrative act deciding on a right or legal interest of the plaintiff.
Hajduković subsequently filed a request for the review of the court decision, arguing that there had been a violation of substantive law and the rules of administrative procedure.
In the reasoning of its judgment, the Supreme Court stated that the conclusion of the Administrative Court could not be considered correct. The Court recalled that the awarding of the Thirteenth of July Award is based on a public call, which constitutes a competitive procedure, a special form of a public promise of a reward. In such a procedure, participants have the right to seek annulment of the decision if the award was not granted in accordance with the rules of the competition and the law.
The Court also referred to the case law of the European Court of Human Rights, emphasizing that a single prior decision does not constitute established judicial practice, nor can it limit the authority of the Supreme Court to review and change legal positions in order to ensure uniform and correct application of the law.
Taking all of the above into account, the Supreme Court annulled the decision of the Administrative Court and returned the case for renewed proceedings. The statement was issued by the Supreme Court of Montenegro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The Supreme Court orders new decision on the awarding of the Thirteenth of July Award

Kandidat za sudiju Ustavnog suda Miodrag Pešić povukao je prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda.
Kako se navodi u saopštenju skupštinskog Ustavnog odbora, Pešić je prije početka nastavka sjednice danas, na kojoj su saslušani kandidati, pismenim putem obavijestio ovaj odbor da je povukao prijavu na javni poziv.
Na današnjem nastavku 21. sjednice Ustavnog odbora saslušani su kandidati Nataša Bošković, Muhamed Đokaj, Katarina Peković i Milva Prelević.
Ustavni odbor je 23. decembra jednoglasno utvrdio listu od devet kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.
Na konkurs raspisan 3. decembra, kako je tada kazala predsjedavajuća Odbora Jelena Božović, prijavili su se i Nikola Mugoša, Jovan Kojičić, Nikola Golubović i Danilo Ćupić.
Sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić danas ističe dvanaestogodišnji mandat.

Pešić povukao prijavu na javni poziv za sudiju Ustavnog suda

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Upravnom sudu ćemo naredne sedmice predati tužbu kako bismo zaustavili gradnju pete sanitarne kade - saopštio je za „Dan“ Marko Gorvokaj, predsjednik Savjeta predstavnika svih naselja Opštine Tuzi i dijaspore koji zastupaju građane koji se protive radovima na deponiji „Livade“.
Pripremni radovi za gradnju kade počeli su prije nekoliko dana, a pitanju su iskopi na parceli koja je planskom dokumentacijom predviđena za taj objekat. Direktor Deponije Aleksandar Božović prije dva dana je za „Dan" saopštio da su gradnju počeli u skladu sa dokumentacijom i građevinskom dozvolom koju im je izdalo Ministarstvo prostronog planiranja.
- Građani se ne slažu sa gradnjom pete sanitarne kade. U planu nam je da preduzmemo sve mjere koje nam zakon dozvoljava, a možda i radikalnije mjere kada je protest u pitanju - rekao je Gorvokaj.
Stanovnici Omerbožovića i drugih naselja i juče su protestovali protiv gradnje sanitarne kade. Fran Nuculaj kaže da neće dozvoliti da se izgradi peta sanitarna kada.
- Nećemo dozvoliti da se 90 odsto smeća iz Crne Gore dovozi na deponiju i nama život ugrožavaju. To sada rade. Za mene su krivi premijer Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, ministar Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, jer smatram da su oni između sebe dogovorili da se to gradi na našoj teritoriji. Ovo je naša teritorija. Nećemo dozvoliti da se ona gradi, zaustavićemo radove - rekao je Nuculaj.
Njegov komšija Đeljoš Gorvokaj kaže da bi država morala znati kakav vazduh udišu građani ovog kraja.
- Ja sam ostarao pored smeća. Smatram da je to veliki problem. Političari u parlamentu svakodnevno kažu - mi radimo za građane, pa ja pitam jesmo li i mi građani ili nismo. Da je ovdje zlato, nas ne bi dopalo nego bi pripalo Podgorici - rekao je Gorvokaj.
Gorvokaj navodi da bi opštinari trebalo da su svakodnevno uz građane na protestima.
- Mi ćemo braniti koliko budemo mogli. Ići ćemo zakonskim putem i mirno. Država bi trebala da zna da ovdje ne dolazimo da igramo i da pjevamo, već zbog muke. Počela je zima, država to vidi ali ćuti - rekao je Gorvokaj.
Sandro Paljušaj poručuje da neće dozvoliti gradnju pete sanitarne kade.
- Smatram da se na deponiji ne gradi peta sanitarna kada već neki podrum. Da bi se gradila kada mora da se pita Vlada i to prije direktora Deponije Aleksandra Božovića. Direktor Deponije nije Vlada, a znamo da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da nema gradnje ni pete, a ni šeste sanitarne kade - rekao je Paljušaj.
Paljušaj je imao poruku za opštine koje smeće dovode na deponiju „Livade".
- Ja opštinama preporučujem da im je bolje da razmišljaju gdje će da odlažu otpad jer ovdje neće biti smetlište. Ako Vlada kaže da nema pete i šeste sanitarne kade, onda je nama. Pitaće se Vlada, a ne direktor - kazao je Paljušaj.

Mještani Tuzi tužbom protiv gradnje kade

Sindikalna organizacija Upravnog suda saopštila je danas da je njihov sljedeći korak zakazivanje sjednice Glavnog odbora na kojoj će donijeti Odluku o stupanju u generalni štrajk.
- Kao što je poznato široj javnosti sindikat Sudstva je dana 19. 9. 2025. godine, donio Odluku o stupanju u štrajk upozorenja, odnosno jednočasovnu obustavu rada počev od 6. 10. 2025. godine. Da pojasnimo još jednom, pošto ministru finansija, nije dovoljno jasno šta su naši zahtjevi: Naši zahtjevi su: Povećanje zarada za 30 odsto; Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora", navodi se u saopštenju.
Istakli su da su njihovi zahtjevi "realni i opravdani".
- Administracija u sudovima, odnosno naši samostalni referenti i stručni saradnici obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove, pa samim tim zaslužuju da budu adekvatno i nagrađeni za svoj rad". Zarade koje primamo su najniže u Crnoj Gori. Samostalnom referentu je zarada 590 eura, a stručnom saradniku – budućem sudiji 800 eura. Da li je to adekvatna naknada za ovako teške i odgovorne poslove? Nije. Sa ovim zaradama se teško živi – to je samo puko preživljavanje - &nbsp;navodi se u saopštenju SIndikalne organozacije Upravnog suda.
Još jednom su apelolali i pozvali ministra pravde i ministra finansija, da čuju njihov glas, da čuju &nbsp;opravdane zahtjeve, kako bi zajedno riješili probleme.
Zaključuju da se ovim putem obraćaju građanima i mole za još malo strpljenja i razumijevanja, "u nadi da će doći do rješenja naših problema na obostrano zadovoljstvo".

Sindikalna organizacija Upravnog suda kao sljedeći korak najavljuje generalni štrajk

Upravni sud Crne Gore, odbacio je zahtjev kompanije sa sjedištem u Luksemburgu koja je tražila odlaganje izvršenja rješenje Komisije za koncesije Vlade Crne Gore po pitanju tendera za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Kako su naglasili zahtjev je bio neuredan.
Kako navode u saopšenju, rješavajući predmet od 23. 09. 2025. godine po zahtjevu C. A. A. S.A. sa sjedištem u Luksemburgu radi poništaja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, Upravi sud je odbacio zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, od 1. 09. 2025. godine, kao neuredan.
- Sud nalazi da u konkretnom slučaju Komisija za koncesije Vlade Crne Gore nije donijela akt koji bi mogao biti predmet odlaganja, već rješenje kojim je usvojen prigovor na rang listu ovdje tužioca i predmet vratila na ponovni postupak i odlučivanje, odnosno u stanje u kojem se nalazio prije utvrđivanja rang liste ponuđača, pa tužilac nije mogao tražiti odlaganje izvršenja istog, a kako je predmetni zahtjev podnijet od strane punomoćnika tužioca, koji su advokati, to je Sud isti odbacio u skladu sa odredbom člana 21 stav 3 Zakona o upravnom sporu - &nbsp;naglašavaju u saopštenju Suda.
Tužilac je, dodaju, 19.09.2025.godine, preko punomoćnika, ovom sudu podnio tužbu protiv rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, broj 01/97 od 01.08.2025. godine, kojim je vraćena Rang lista ponuđača utvrđena od strane Tenderske komisije za sprovođenje postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat od 17.07.2025.godine, radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.
- Imajući u vidu navedeno Sud nije prejudicirao odluku u pogledu odlučivanja o glavnoj stvari po tužbi za poništaj osporenog rješenja, već je donio odluku povodom zahtjeva za odlaganje predmetnog rješenja, a koje rješenje po nalaženju suda nije moglo biti predmet odlaganja - &nbsp;navode u Upravnom sudu.
Kako je saopšteno, ovo znači da se proces nastavlja i da Tenderska komisija mora sada postupiti po Rješenju Komisije za koncesije. Sada je Tenderska komisija u obavezi da završi posao i dostavi Ministarstvu saobraćaja odluku kako bi Vlada mogla dalje da djeluje, piše Portal RTCG.&nbsp;

Upravni sud odbacio zahtjev CAAP u tenderskom postupku za aerodrome

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković podnio je danas tužbu protiv Upravnog suda Crne Gore jer, kako navodi, nije dobro utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnim zaključkom da nema pravo na žalbu na odluku žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade.
Njegova prethodna tužba, kojom je pokušao osporiti odluku žirija za dodjelu ove državne nagrade, odbačena je kao nedozvoljena, uz obrazloženje da nije bilo riječi o njegovom pravu ili zakonskom interesu.
U tužbi podnijetoj danas, 1. avgusta, Hajduković tvrdi da je sudsko vijeće, koje su činili sudije Veljko Vujović (predsjednik vijeća), Lidija Novović i Svetlana Radošević, pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, zbog čega je donijelo odluku da on nema pravo na žalbu.
U tužbi u koju je Analitika imala uvid objasnio je zašto je odluka žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade odluka o grubom kršenju njegovih prava.
- Odluka Upravnog suda je zasnovana na tvrdnji da žiri svojom odlukom nije odlučivao o mom pravu ili interesu, što je pravno i faktički netačno - naveo je Hajduković, ističući da se na osnovu Zakona o državnim nagradama Trinaestojulska nagrada može dodijeliti samo jedna u svakoj od šest propisanih oblasti.
Kako je ukazao, žiri je dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, zanemarujući ostale oblasti koje su ravnopravno predviđene zakonom. Time su, tvrdi on, kandidati iz drugih oblasti – uključujući i njega – faktički ostali bez prava da budu razmatrani.
- Žiri je kandidature podijelio u dvije grupe – u prvoj su kandidati iz kulture koji su umjesto jedne dobili tri nagrade, a u drugoj svi ostali koji su ostali bez ijedne. To je jasan primjer diskriminacije i kršenja zakona - ocijenio je Hajduković.
Posebno kritikuje Sud što je, kako kaže, u obrazloženju svoje odluke pogrešno primijenio raniju praksu koja se odnosila na državnu nagradu “Oktoih”, iako ta nagrada nema istu zakonsku konstrukciju kao Trinaestojulska.
- Za razliku od nagrade Oktoih, samo kod Trinaestojulske nagrade postoji izričita zakonska norma da se po jedna nagrada mora dodijeliti u različitim oblastima. Sud je zanemario tu činjenicu i primijenio neadekvatnu analogiju - ističe u tužbi.
Hajduković traži da se prethodna odluka Upravnog suda od 29. jula poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se činjenično stanje utvrdi potpuno i pravilno.

Hajduković tužio Upravni sud: Traži da se predmet povodom Trinaestojulske nagrade vrati na ponovno odlučivanje

Naučnik Dragan Hajduković pozvao je vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević, da najhitnije isprave ozbiljnu grešku koju su napravili odbijajući njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti.
Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukoviceva-tuzba-odbacena-dodjela-trinaestojulske-nagrade-nije-upravni-akt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer "odlukom o dodjeli "Trinaestojulske državne nagrade" za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“
- Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim, Zakon o Državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinastojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama - istakao je Hajduković.
Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, itekako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prthodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodljeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković.&nbsp;
Njihovo ćutanje poslije ukazivanja na grešku bilo bi, cijeni on, skandal.&nbsp;
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe ,i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković.

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Upravni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljenu tužbu koju je podnio Dragan Hajduković protiv Odluke Ministarstva prosvjete – Žirija za dodjelu „Trinaestojulske nagrade“ za 2025. godinu.
Rješenjem Upravnog suda, poslovne oznake U.br. 4768/25 od 27. septembra 2025. godine, konstatovano je da osporena odluka nije upravni akt niti druga upravna aktivnost u smislu Zakona o upravnom sporu. Odlukom Žirija od 1. jula 2025. godine, državna nagrada dodijeljena je klasičnom gitaristi M. K., književniku B. V. i akademskom grafičaru V. S.
U obrazloženju rješenja, sud navodi da u skladu sa članom 2 Zakona o upravnom sporu („Sl. list CG“, br. 54/16, 11/24, 53/25), sud odlučuje isključivo o zakonitosti upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti koje neposredno utiču na prava, obaveze i pravne interese podnosioca. Sud je ocijenio da to u konkretnom slučaju nije ispunjeno.
Kako se dodjelom „Trinaestojulske nagrade“ ne odlučuje o pravima ili pravnim interesima podnosioca tužbe, već se radi o diskrecionoj odluci stručnog tijela, Upravni sud je zaključio da ne postoji zakonski osnov za vođenje upravnog spora.
U obrazloženju je istaknuto da nagrada nije rezultat upravnog postupka u kojem bi se odlučivalo o pravu određene stranke, te da se ne može smatrati upravnim aktom. Sud se u svom stavu pozvao i na prethodnu sudsku praksu, uključujući rješenje U.br. 11/18 od 17. maja 2019. godine i presudu Vrhovnog suda Crne Gore Uvp.br. 1163/19 od 17. oktobra 2019. godine.

Hajdukovićeva tužba odbačena: Dodjela „Trinaestojulske nagrade“ nije upravni akt

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Francuska mornarica je, djelujući na osnovu obavještajnih podataka Ujedinjenog Kraljevstva, juče u Sredozemnom moru presrela tanker koji je prevozio rusku naftu. Ova akcija bila je usmjerena protiv sankcionisane ruske „flote u sjeni“. Francuska mornarica danas je objavila snimak akcije.
Francuske pomorske vlasti za Sredozemlje navele su da se sumnja kako brod, pod imenom Grinch, plovi pod lažnom zastavom. Francuska mornarica, čiji su specijalci ukrcali na tanker, otpratila je brod do luke radi dodatnih provjera, dodaje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbayraktar_1love%2Fstatus%2F2014758626007695802%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014758626007695802%7Ctwgr%5E5cdac2c58a9d81fc60a4fd4703b99d51311585a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prihodi od nafte ključan su dio ruskog gospodarstva, omogućavajući predsjedniku Vladimiru Putinu da ulaže sredstva u ratne napore protiv Ukrajine, a da pritom ne pogorša inflaciju za stanovništvo i ne ugrozi stabilnost valute.
Francuska i druge zemlje obećale su da će suzbiti „flotu u sjeni“ naftnih tankera koji krše sankcije, a stručnjaci procjenjuju da ona broji više od 400 brodova. Takođe, pokušavaju osigurati sporazume sa državama pod čijim zastavama brodovi plove kako bi se olakšalo ukrcavanje na plovila.
- Odlučni smo da podržimo međunarodno pravo i osiguramo efikasnu primjenu sankcija. Aktivnosti "flote u sjeni" doprinose finansiranju agresorskog rata protiv Ukrajine - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron u objavi o presretanju, uz fotografiju francuskog helikoptera iznad broda.
Francuska misija sprovedena je u saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom, koje je prikupilo i podijelilo obavještajne podatke koji su omogućili presrijetanje, navode francuski vojni zvaničnici koji su za Associated Press govorili pod uslovom anonimnosti.
Prema njihovim riječima, brod je plovio pod lažnom zastavom Komorskih ostrva, arhipelaga uz istočnu obalu Afrike, a posada je indijska. Presretnut je u zapadnom Sredozemlju, nedaleko od južnog španskog obalnog grada Almerije.

Tag: upravni-sud