"Srećan dan" donosi priče o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu.&nbsp;
O tome kako tehnologija sve više utiče na svakodnevicu, kao i kreativnost razgovaraćemo sa Tamarom Pavlović, inženjerkom podataka.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Hristinu Popović koja se kroz autobiografski šou "Dobra sam ispala, šta mi fali?" bavi porodicom, djetinjstvom i životnim lekcijama.&nbsp;
Gost "Srećnog dana" je i reditelj, profesor i glumac Branko Ilić, povodom jubilarnog 70. izvođenja predstave "Lista za ljubav", komedije koja godinama osvaja publiku.&nbsp;
Za gastronomski kraj jutra, menadžerka gastronomije Anđela Vujović priprema tunjevinu tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama – savršenu kombinaciju svježine i elegancije na tanjiru.&nbsp;
Budite uz "Srećan dan" od devet do 11 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U "Srećnom danu" o tehnologiji, umjetnosti, teataru i kulinarstvu

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam, jer naše društvo nije avazovalo do te mjere da cijeni umjetnost, a pogotovu da ne govorimo o glumi i dramskoj umjetnosti i televizijskoj, filmskoj, likovnoj - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, glumac i jedan od osnivača Regionalne unije tatara (RUTA) i član upravnog odbora Dušan Kovačević.
Ističe da naše društvo ne cijeni dovoljno umjetnost, te da na to utiče naše vaspitanje odmalena, a da se tako i sistem ponaša prema umjetnostima, pa se uvijek najmanje odvaja za kulturu i za obrazovanje, što bi trebalo da bude stub svakog društva.
- Na veliku sreću po nas moje kolege i ja već dugi niz godina, od otvaranja te modernije ere umjetnosti u Crnoj Gori, od otvaranja akademija na Cetinju pa na ovamo zaista se trudimo da ostavimo koliki toliki pečat nacionalnog identiteta, misleći da smo tu, stvaramo u Crnoj Gori, iako svi mi radimo i po regionu i na drugim teritorijama, ali ono što nas karakteriše je to da smo većinom crnogorski stvaraoci, autori i to će ostati zabilježeno za generacije naše zemlje - rekao je Kovačević.
Veliki broj kvalitetnih umjetnika, podsjeća on, iznjedrila je Crna Gora, iako se u umjetnost malo ulaže pažnje i sredstava.
Angažovanje glumaca sa drugih područja, objašnjava Kovačević, u crnogorskim ostvarenjima je sindrom male sredine i neka vrsta kompleksa da je sve tuđe milije i bolje nego naše i da se više cijeni ono što je sa strane.
- Kad sam počeo da radim seriju "Dojč kafe" prije 12 godina insistirali smo da budu to crnogorski glumci, što više crnogorskih autora u svim segmetima, od scenografije, kostimografije, režije. Kada se desi da baš nemamo na našim prostorima, u Crnoj Gori onda smo pribjegavali tome da pozovemo nekoga ko je stručan i ko može da obuči naše ljude. To je bila jedna misija. Onda smo naišli na to da, po nekima, to nije bilo dovoljno kvalitetno, u smislu da je bilo grešaka, ali je misija bila u tome da svi ti ljudi učestvuju u jednom procesu, pa neka i pogriješe, nije niko ostao bez života u tome, ne operišemo, nijesmo hirurzi. Mi smo zaista sa velikim entuzijazmom, zdušno, sa punim srcem i svime što raspolažemo u tom trenutku, znanjem koje smo imali, ušli u jedan proces stvaranja serijskog programa i eto pokrenuli smo to da postoji neki kakav takav kontinuitet stvaranja. Ljudi pribjegavaju da zovnu neke ljude sa strane, za koje misle da će im donijeti popularnost, publiku, to je u principu do mentaliteta, već do sistema - istakao je Kovačević.
Sagovornik emisije Srećan dan kaže da se ne treba zatvarati, već da treba sarađivati sa ljudima koji se zalažu za međugraničnu saradnju.
Teško je glumcima koji nijesu iz Crne Gore, objašnjava Kovačević, iznijeti neku ulogu ulogu sa crnogorskim dijalektom, te kad on dobije ulogu van granica Crne Gore bude to uloga, kako podsjeća, u kojoj igra čovjeka iz Crne Gore.
- Igrao sam i čovjeka sa Raba, autentičnog Hrvata, iz Vukovara, iz Vranja i Nisa, desi se da treba takav karakter, ali sam siguran da ne može to bolje raditi nego čovjek koji je odatle, bez obzira koliki sam sluhista i koliko to mogu da odradim u akcentuaciji, melodiji, kako treba, ipak mislim da taj mentalitet govora ne može čovjek da uradi kao onaj domicilni- naglasio je Kovačević.
RUTA festival egzistira od 2019. godine, ove godine prvi put u Tivtu, a Kovačević kaže da su direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović i gradonačelnik Željko Komnenović imali veliki značaj u prepoznavanju značaja Regionalne unije teatara.
- Tivat je postao proteklih nekoliko dana centar pozorišnog zbivanja, sa značajnim predstavama, ljudima koji su došli umjetnicima koji ponjeli utiske iz Tivta zaista fantastične, u smislu dobrodošlice, organizacije i svega onoga što se tamo zateklo i posebno osvrt na sve ljude koji su zaposleni u Centru za kulturu Tivat, koji su na vrhunski profesionalan način odradili sve to, a mali ih je broj, nije da imaju kao u pozorištima velik broj ljudi za tu logističku podršku i organizacionu, ali su se potrudili na pravi način i da svima bude ugodno, što su govorili javno gosti koji su bili - zaključio je Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYviuhHTPcOM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Baviti se umjetnošću u Crnoj Gori je svojevrsni mazohizam

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Brojni građani reagovali su na spot Glavnog grada za kampanju "Podgorica blista kad je čista" ukazujući da se u njemu forsiraju stereotipi, da se žena predstavlja kao objekat - kao i da vode seksističku kampanju. U Glavnom gradu su na to poručili da nijesu imali namjeru da povrijede ničija osjećanja - već da se radi o umjetnosti.
- Umjetnost nudi slobodu izraza u kojoj nema mjesta politici, a poštujući autorski rad Glavni grad ni na koji način nije uticao na kreativnu obradu ključne poruke koja je trebalo da bude prenijeta kroz kampanju ,,Podgorica blista, kad je čista" čiji je jedini cilj podizanje svijesti o značaju pravilnog odlaganja otpada. Uprkos različitim intepretacijama, među kojima su najbrojnije politički motivisane, poruke koje upućujemo nikada se nisu odnosile na podjelu između žena i muškaraca ili bilo koju drugu podjelu osim na savjesne i nesavjesne, budući da smo uvijek glasni kada je u pitanju promocija istinskih vrijednosti koje doprinose boljitku društva u cjelini - naglasili su oni.
Poručili su da autorski tim kampanje nije imao namjeru da povrijedi bilo čije osjećanje, već da podstakne na društvenu angažovanost.
Stav građana dijeli i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Smatram da je potpuno neprimjereno korišćenje rodnih uloga u promociji usluga koje su namijenjene svim građanima i građankama. Spot Glavnog grada "Podgorica blista kad je čista" ne odražava odnos grada prema ženama, niti se uklapa u moju borbu za rodnu ravnopravnost. Posebno zabrinjava činjenica da su žene u spotu prikazane na stereotipan i degradirajući način, i svedene na objekte pažnje slučajnih prolaznika. Jasno je da je spot seksistički i da dodatno učvršćuje rodne stereotipe. Ono što je najvažnije, ovaj sadržaj ne odražava stvarne stavove o ženama i njihovoj ulozi u društvu - kazala je ona.

Glavni grad na konstatacije da su objavili seksistički spot poručuje da se radi o umjetnosti

U stravičnom požaru koji je zahvatio trgovački centar u Karačiju u Pakistanu poginulo je 50 ljudi. Najveći požar u lučkom gradu u više od deset godina izbio je kasno u subotu i brzo se proširio kroz prostrani trgovački kompleks Gul Plaza, poznat po svojih 1.200 porodičnih prodavnica koje prodaju vjenčanice, igračke, posuđe i drugu robu. - Pronašli smo 20 do 25 mrtvih tijela - rekao je novinarima zamjenik komesara Javed Nabi Khoso. Dodao je da su posmrtni ostaci prevezeni u bolnicu radi DNK analize. Zbog poteškoća u identifikaciji, rekao je da je teško dati precizan podatak o broju poginulih, ali se navodi da je oko 50 osoba mrtvo. Mala grupa koja je odavala počast žrtvama zapalila je svijeće u blizini mjesta požara, a neki su držali fotografije onih za koje se pretpostavlja da su poginuli.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121230132_cd4c5d4d30723907a9f738cdec4f27e63e20aecb92bdd325af1892e3d5d24f27" data-rendition-name="original" width="4013" height="2676" loading="lazy" alt="Pakistan požar"><figcaption>Spasioci i vatrogasci sa teškom mehanizacijom sprovode operaciju pretrage u izgorenoj zgradi višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u srijedu, 21. januara 2026. (Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Vatrogasci su se borili s požarom unutar trgovačkog centra do utorka. Do trenutka kada je požar stavljen pod kontrolu, Gul Plaza je svedena na gomilu pepela i ruševina. Prema podacima državne spasilačke službe, ukupno 84 osobe su registrovane kao nestale. Policija je saopštila da se strahuje da je većina nestalih mrtva, što znači da bi broj žrtava mogao još porasti. - Ovo je scenario sudnjeg dana - rekao je vlasnik prodavnice Rehmat Khan nakon što je vidio ono što je ostalo od trgovačkog centra. Rekao je da je u prodavnici bilo oko 18 do 20 ljudi, uključujući šest zaposlenih, kada je požar izbio u tržnom centru. Dodao je da su svi nestali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121230132_f4401cf1afc53abf3d9f6a2b882da66d46830bfa7c5ceeb81819a830be522bb1" data-rendition-name="original" width="3861" height="2574" loading="lazy" alt="požar u pakistanu "><figcaption>Spasioci i vatrogasci rade sa teškom mehanizacijom pretražujući ruševine izgorenog objekta višeetažnog trgovačkog centra nakon masovnog požara u Karačiju, Pakistan, u ponedjeljak, 19. januara 2026.(Photo: AP photo/Ali Raza)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>  Ovaj požar je jedan od najsmrtonosnijih u posljednjih 10 godina.

U stravičnom požaru u Pakistanu poginulo 50 ljudi: Vatra progutala tržni centar, strahuje se da će broj mrtvih rasti

Nezavisna mreža za zaštitu ljudskih prava HRANA objavila je da je najmanje 313 zatvorenika pogubljeno vješanjem tokom protesta širom Irana.
HRANA, bazirana u SAD, u mjesečnom izvještaju navodi da su oni pogubljeni od 22. decembra prošle godine do 20. januara ove godine u zatvorima širom zemlje, po raznim optužbama.
Mreža navodi se da je u tom periodu došlo do naglog porasta masovnih hapšenja, teških kazni i upotrebe prekomjerne sile od strane snaga bezbjednosti, i da su u januaru tokom 10 dana pogubljene najmanje 52 osobe, dok su se protesti širili, a pristup internetu u velikoj mjeri bio ograničen.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se u Iranu vrše smrtne kazne nad demonstrantima. Grupa za zaštitu ljudskih prava Hengav, sa sjedištem u Norveškoj, objavila je danas da su iranske vlasti optužile jednog demonstranta da "ratuje protiv Boga", zbog navodnih veza sa SAD i Izraelom. Hengav navodi da su demonstranta Salaha Jusefija iz Džavanruda u iranskoj provinciji Kermanšah 13. januara prvi put uhapsili obavještajni agenti Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), posebnog ogranka Revolucionarne garde Irana, i pustili ga nakon jednog dana, prenose agencije.
- Izvor upoznat sa slučajem rekao je da su, nakon višestrukih upita porodice bezbjednosnim institucijama u Ramsaru i Sariju, zvaničnici IRGC u Sariju usmeno obavijestili porodicu da je Jusefi optužen za 'moharebe' (rat protiv Boga) i da je donijeta presuda, a kao kazna je navedena smrt - navodi Hengav.
Prema grupi za ljudska prava, zvaničnici IRGC rekli su porodici uhapšenog da on ima "tijesne veze" sa Izraelom i SAD, da će kazna biti izvršena u Teheranu i da neće odgovarati na dalja pitanja. Hengav navodi da su Jusefiju od hapšenja uskraćeni pristup advokatu i druga osnovna prava, da njegova porodica nije obaviještena o razvoju događaja u njegovom slučaju, kao i da optužba nije zvanično objavljena i da porodici nije dostavljeno pisano obavještenje ili formalna presuda.

Mreža za ljudska prava: Tokom protesta u Iranu obješeno najmanje 313 zatvorenika

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Tag: umjetnost