Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović stava je da funkcioneri Demokrata koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose sa BiH, kao što su narušili sa Hrvatskom.&nbsp;
- Hoće li biti Aleksa Bečić persona non grata i u BiH - pita je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1950795289746375093%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aranitović: Demokrate koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose i sa BiH

Prošlost nikad nije otišla iz Crne Gore - ocijenila je novinarka Tanja Šuković komentarišući prijedlog da jedna ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova, odnosno čovjeku koji je neposredno odgovoran za deportaciju Bošnjaka i njihovo vraćanje u Republiku Srpsku, gdje su ih ubile snage Radovana Karadžića osuđenog za genocid i najteže ratne zločine.&nbsp;
Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, trgova, ulica Glavnog grada dao je saglasnost da taj prijedlog ode u dalju proceduru, a Šuković, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kaže da se devedesete godine prošlog vijeka vraćaju na velika vrata u Crnu Goru.
- Ovo za Pavla Bulatovića je jedno duboko, moralno posrnuće, užasna nepravda prema ljudima potomcima žrtava. Sami znamo da je osnovna karakteristika crnogorskog čojstva da primiš onoga koji bježi od nevolje, da mu pružiš zaštitu. Pavle Bulatović je čovjek koji je neposredno odgovoran za vraćanje tih ljudi u Republiku Srpsku i za njihovu likvidaciju od strane Karadzićevih ljudi - rekla je ona.
Komentarišući izjave onih koji su u Savjetu koji su predložili da se po Pavlu Bulatoviću nazove ulica u Podgorici, Šuković kaže da su toliko afirmativno govorili da se na kraju pita da li su ti ljudi bezobrazni, ili, kako kaže, ne uključuju mozak.
<h2>Zloupotreba stradanja</h2>
Osvrnuvši se na obilježavanje godišnjice zločina u Velici koji se desio 28.jula 1944. godine i aspiracije Crkve Srbije da žrtve predstavi Srbima, kaže da su neke od žrtava njeni pretci, i da je riječ o zloupotrebi stradanja tih ljudi.&nbsp;
Podsjetila je i na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je rekao da su žrtve u Velici upisane kao Crnogorci i Crnogorke, te da se moraju preimenovati u Srbe, jer tada, Crnogorci nijesu postojali.
- Ja sam Crnogorka, ne zato što sam birala, ne zato što se ja tako osjećam, nego sam Crnogorka i valjda ja bolje znam nego Joanikije šta je bila moja baba, šta je bila moja prababa. Njegova može da bude Peruanka, šta god, mene ne zanima, ja se ne bih petljala u to šta je njegova baba, ali ja bih molila da mi dopuste da su se moji preci izjašnjavali onako kako su se izjašnjavali i da ja to valjda bolje znam - istakla je Šuković.
Upozorava i da je karakteristična relativizacija uloge četnika u zločinu u Velici, a zna se da su logističari bili Princ Eugen divizija, Skenderbeg divizija, u kojoj su bili balisti i voluntari.
- Opasan narativ koji se nameće, užasno opasan i pogan jeste da se krivica za taj zločin pripisuje &nbsp;isključivo iz Plava i Gusinja, nameće se kolektivna krivica. Svi znamo da su voluntari i balisti bili dio organizovane nacističke formacije - naglasila je Šuković.
Navodi da je opasno što se bez novih istorijskih činjenica, već samo promjenom okolnosti i narativa destabilizuju temelji Crne Gore i urušava se suštinski identitet.
- Čini mi se da je konačan cilj da se obesmisli postojanje &nbsp;ove države i da će ta deklarativna priča o ulasku Evropsku uniju da dovede do toga da će u nju ući samo neka ljuštura, a ne država sa nekim istinskim vrijednostima. Bojim se da se udara na antifašizam i sekularnost - istakla je Šuković.
<h2>Propadanje</h2>
Komentarišući položaj medija i novinara u Crnoj Gori, kaže da je javnost njihova jedina zaštita od pritisaka i svih mogućih neprijatnosti koje se dešavaju.&nbsp;
- Sada na sceni mi imamo vladajuću elitu koja je jednostavno nedorasla ovom zadatku. Posljednjih pet godina smo taoci njihovih frustracija i neispunjenih ambicija, slušamo do besvjesti ispovijesti o tome kako su oni bili žrtve, kako nijesu bili ispunjene njihove ambicije, kako nijesu uspjeli da budu ministri sa 20, nego su postali sa 50 godina - istakla je Šuković.
Stalno se, cijeni ona, traži alibi za učinak koji apsolutna nula.
- Imamo na sceni jednu nesposobnu i neodgovornu elitu, sa viškom samopouzdanja i sa manjkom znanja, i bojim se da svaki njihov dan duže na ovim mjestima znači propadanje više ove naše države - zaključila je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVDNbgBuj-_8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Ljudi koji su predložili da ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću ili su bezobrazni - ili ne uključuju mozak

Na zajedničku inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja, odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega.
- Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa “operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: “Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti - navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.
Đurović je poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska). Njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA.
- Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu NE zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo - života - ocijenile su organizacije, pokretači inicijative.
HRA, CGO i Antifašisti Cetinja ocjenjuju da u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost.

Cetinje pokazuje da pamti čast imenujući ulicu po Krstu Đuroviću

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović svečano je otvorio ulicu posvećenu Crnogorcu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj. Tom prilikom, Milatović je poručio da se ovim činom odaje počast crnogorskom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Istakao je da je Petar Orahovac, osim što je dao nemjerljiv doprinos bugarskom zdravstvenom sistemu kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza i predsjednik Crvenog krsta u Sofiji, aktivno učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske i jedini stranac na toj funkciji u istoriji bugarskog parlamentarizma. - Kao predsjednik parlamenta, instituciju je vodio sa vizijom, uvijek vođen dubokim osjećajem humanosti. U vrijeme kada se region suočavao sa ogromnim izazovima, on je izabrao put jedinstva i zalaganja za javni interes. Odabrao je da narode približi jedne drugima - kazao je Milatović. Naglasio je da se danas naši odnosi ogledaju u uspješnom partnerstvu Crne Gore i Bugarske, kao i u kontinuiranoj podršci koju Bugarska pruža Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, na čemu smo posebno zahvalni.&nbsp; - Takođe, kao zemlje, ujedinjuje nas isprepletena kultura, istorija i brojne ličnosti. A jedna takva istorijska ličnost je čovjek sa dva zavičaja – dr Petar Orahovac. I iz tog razloga, kako ovu ulicu danas zovemo po njemu, činimo više od simboličnog gesta – potvrđujemo našu posvećenost vrijednostima za koje se zalagao: znanju, saosjećanju i služenju zajednici. Iskreno se nadam da će ovo poslužiti kao još jedna prekretnica u našim odnosima i prosperitetnoj budućnosti, koja je čvrsto ukorijenjena u našoj dugogodišnjoj i prijateljskoj saradnji - zaključio je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, otvaranjem ulice u Loveču koja nosi ime po Petru Orahovcu, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice, podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku. - Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama - zaključeno je u saopštenju Kabineta predsjednika.

Milatović: Djelo Petra Orahovca neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i Bugarske

Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova u Pljevljima upućena je neobična inicijativa - da se ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, predsjednika SAD-a.
Tu inicijativu, uputio je predsjedniku i članovima Savjeta građanin Pljevalja Pavle Čolović koji je stava da bi Pljevlja, kao mala ekonomija, mogla imati koristi od jačanja veza sa Trampovom administracijom, te da bi promjena glavne ulice „unijelo iskru slobode i demokratije i demokratskih procesa u tom gradu, Crnoj Gori i na čitavom Balkanu“.
- Obraćam se Savjetu sa molbom da se dosadašnje ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, da nova ulica počinje od Pošte Crne Gore - filijala Pljevlja, kroz centar grada, na Jaliju, Lovćenskom ulicom, na kraju do bivše fabrike 1. decembar (Vojna fabrika). Po ugledu na zemlje Rusiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Tursku koje su dale imena ulicama i trgovima po američkim predsjednicima Bilu Klintonu i Donaldu Trampu – naveo je u dopisu Čolović u koji je Portal ETV imao uvid.
Obrazložio je razloge zbog kojih misli da je ovaj njegov prijedlog opravdan i da baš u tom gradu treba da bude usvojen, a kao prvi izdvaja to što je Crna Gora tokom Trampovog prethodnog mandata postala članica NATO-a i važan saveznik SAD-a.
- Nakon što je Crna Gora postala članica NATO saveza 2017. godine, Trampova administracija je jasno podržala ulazak zemlje u ovaj vojni savez, što je važan korak u njenoj stabilnosti i sigurnosti. Ova strateška odluka pomogla je jačanju odnosa između SAD-a i Crne Gore, što bi moglo biti razlog za odavanje priznanja ovom političaru. Ovaj korak u integraciji Crne Gore u međunarodne vojne strukture bio je istorijski, a Trampova podrška ovom procesu zaslužuje priznanje – naveo je Čolović u prijedlogu.
Drugi razlog zbog kojeg bi Tramp mogao zaslužiti naziv ulice u Crnoj Gori je, po mišljenju Čolovića, njegova uloga u promociji ekonomskih interesa.&nbsp;
- Tokom njegove administracije, SAD su bile fokusirane na povećanje ekonomskih veza s brojnim zemljama, uključujući Balkan. Njegov pristup trgovinskoj politici, iako kontroverzan, podstakao je mnoge zemlje da razmotre nove poslovne mogućnosti. Iako efekti njegovih politika nisu bili isti u svim regijama, ne može se zanemariti njegov uticaj na globalno tržište. Takođe, Donald Tramp je bio prepoznatljiv po svom specifičnom stilu vođenja politike, koji je izazvao globalne reakcije. Iako se mnogi nisu slagali s njegovim stavovima, neki su ga smatrali liderom koji se borio za interese svoje zemlje i koji je bio spreman da se suprotstavi tradicionalnim političkim normama. U Crnoj Gori, koja je istorijski bila pod uticajem velikih svjetskih sila, prisustvo njegove figure moglo bi biti simbol nade za nezavisnost i snalažljivost u globalnim odnosima – ocijenio je Čolović.
Kao posebno zanimljiv izdvaja se segment koji se odnosi na Rudnik uglja AD Pljevlja. Čolović tvrdi da je, van očiju javnosti, bivši izvršni direktor te kompanije u Americi potpisao nepovoljan Vašingtonski memorandum o gašenju Rudnika uglja i Termoelektrane.&nbsp;
Podsjeća da je predsjednik SAD Donald Tramp izašao iz Pariskog sporazuma (zelene agende) što, ocjenjuje Čolović u sarkastičnom maniru, daje nadu za dalji privredni opstanak Pljevalja, egzistencije građana, očuvanje radnih mjesta i prosperitet te opštine.
- Aktuelni globalni koncept zelene agende trenutno je na aparatima. I to baš u državama u kojima je prvobitno i osmišljen! Gašenjem Termoelektrane Pljevlja došlo bi do gašenja samih Pljevalja, jer pravedna tranzicija nije postavljena da bude pravedna prema građanima. Donald Tramp jednostavno hoće da podigne na noge američku i svjetsku ekonomiju, on najavljuje zlatno doba i hoće da iskoristi gas, ugalj i naftu koju Amerika i svijet imaju kako bi ojačao američku i svjetsku privredu. U tom kontekstu je njegova izjava i u tom inauguracionom govoru kada je rekao: “Kopaćemo, sigurno ćemo kopati!” Što su mnogi shvatili nekako malo i prijeteće. Pa, jeste u suštini jer Amerika i svijet će nastaviti sa tom eksploatacijom uglja, gasa i škriljaca koji ekolozi veoma kritikuju, ali to daje priliku, da kažemo tako, mnogim američkim i svjetskim kompanijama da se razviju, da zaposle nove ljude", kaže on dodajući da "jedno radno mjesto u energetskom sektoru povlači niz drugih radnih mjesta u drugim sektorima" Tako daje priliku da se i Pljevlja razvijaju i napreduju i da bude novih radnih mjesta – obrazlaže dalje Čolović.
On je stava da će predsjednik Tramp ostati upamćen kao vođa američke administracije koja je jednoglasno odbacila hegemonističku politiku prema Zapadnom Balkanu, čovjek koji je istrajao na mirovnim rješenjima u svijetu i koji snažno podržava evroatlantski put ZB.
- Prema tome, glavna ulica u Pljevljima nazvana po Donaldu Trampu, 45. i 47. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, osim zahvalnosti građana Pljevalja, prijatelju naše domovine, ostaće i kao trajni simbol prijateljstva balkanskih naroda i američkog naroda te kao spomenik prijateljskim i partnerskim odnosima Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država – poručio je Čolović.
Pljevljak je stava da će ovaj prijedlog podržati skoro svaki svaki njegov sugrađanin, jer, kako ističe, treba podsticati teme „koje nas zbližavaju i koje doprinose napretku opštine Pljevlja i opštem dobru naših sugrađana“.&nbsp;
- Situacija u Pljevljima je katastrofalna i jedino nas Donald Tramp može spasiti – zaključio je Čolović u dopisu upućenom Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova.

Tamara Klikovac

Pljevljak traži da glavna ulica u njegovom gradu nosi ime Donalda Trampa: "Samo nas on može spasiti"

Danas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik.&nbsp;
Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.&nbsp;
- Đurović zaslužuje barem jednu ulicu, jer je ostao zabilježen u istoriji kao častan oficir koji je pokušavao da spriječi sumanutu agresiju na Republiku Hrvatsku, zbog koje se na mitingu u organizaciji Liberalnog saveza na Cetinju tada pjevalo: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ i zbog koje su se mnogo kasnije crnogorski zvaničnici izvinjavali hrvatskim zvaničnicima- saopšteno je iz tih nevladinih organizacija.&nbsp;
HRA, Antifašisti Cetinja i CGO smatraju da kontraadmiral Krsto Đurović, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost.&nbsp;
- Đurović je dao primjer čojstva od istorijskog i humanističkog značaja, a očuvanje uspomene na njega i njegovo protivljenje ratu bilo bi od izuzetne važnosti za državni, društveni i kulturni razvoj Crne Gore. Nazivanjem ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje bi doprinijelo očuvanju sjećanja i na svoj antiratni pokret, kao i na vrijednosti koje karakterišu našu građansku državu, te bi podsjećalo buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u saopštenju.
Potpisnici inicijative podsjećaju da je u tim teškim godinama Cetinje bilo simbol otpora ratu u bivšoj Jugoslaviji. Grad se uzdigao protiv rata i nasilja, o čemu svjedoče dva čuvena antiratna mitinga održana na Titovom trgu (današnjem Dvorskom trgu) – 31. jula 1991. godine i 1. februara 1992. godine.&nbsp;
- Nazivanje ulice po kontraadmiralu Đuroviću bilo bi i podsjećanje na duh slobode i pravde koji je Cetinje pokazalo onda kada je to i bilo neophodno. Nažalost, mladi danas kroz obrazovni sistem nemaju priliku da uče o ljudima koji su se devedesetih hrabro suprotstavili ratu i zalagali za mir, pa je postavljanje spomen – obilježja, kao što je i imenovanje ulica, jedan od načina da očuvamo sjećanje na njihov doprinos i naučimo nove generacije da se zalažu za mir i pravdu - zaključeno je u saopštenju.

Ulica na Cetinju da nosi ime kontraadmirala Krsta Đurovića

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zaključilo je ugovore sa opštinama Pljevlja i Bar u okviru mjere Razvoj sela i izgradnja infrastrukture predviđene ovogodišnjim Agrobudžetom, ukupne vrijednosti 345 hiljada EUR.
Opštini Bar opredijeljena su sredstva za podršku nabavci kontinuirane linije za proizvodnju maslinovog ulja za potrebe preduzeća Kuća maslina.
Opštini Pljevlja dodijeljena su sredstva za realizaciju projekta asfaltiranja lokalnih putnih pravaca, s ciljem unapređenja ruralne infrastrukture.
Sredstva su obezbijeđena kroz Agrobudžet i usmjerena su na jačanje infrastrukture i podršku razvoju prerađivačkih kapaciteta u ruralnim sredinama.

Zaključeni ugovori sa opštinama Pljevlja i Bar za razvoj ruralne infrastrukture

Savjet RTV Podgorica na čelu sa gospođom Radulović ignoriše inicijativu za razrješenje izvršnog direktora RTV Podgorica Vladimira Otaševića zbog sukoba interesa, koju je još 8. jula dostavio Media centar, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.
- Podsjećamo, kad je Savjet RTV Podgorica dobio inicijativu za razrješenje svog člana Aleksandra Đurišića, djelovao je u rekordnom roku sa jasnim namjerom da zadovolji interese većine u Skupštini Glavnog grada koji su podnijeli inicijativu za razrješenje. Sada, kada je inicijativu za razrješenje izvršnog direktora RTV Podgorica podnio Media centar, Savjet RTV Podgorica ćuti. Savjetu RTV Podgorica i predsjednici Radulović sigurno nije lako jer znaju da se dokazi i argumentacija Media centra ne može pobiti niti postoji zakonit način da se izbjegne razrješenje direktora RTV Podgorica Vladimira Otaševića - navodi u saopštenju.
Ukoliko Savjet RTV Podgorica nastavi da ignoriše inicijativu Media centra, ulaze, kako kaže, u zonu krivične odgovornosti.
- Podsjećamo da je Media centar tražio da Savjet RTV Podgorica dosnese odluku o razrješenju u skladu sa Odlukom o osnivanju RTV Podgorica kojom je propisano da izvršni direktor može biti razriješen prije isteka mandata “ako su u toku trajanja mandata nastupile okolnosti iz člana 29 stav 1 tačke 1, 2, 3, 5, 6, 7 i 8 ove odluke.”
Odlukom je propisano da članovi Savjeta RTV Podgorica (kao ni izvršni direktor), između ostalog, ne mogu biti: “lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, lica pod ugovorom i/ili lica koja imaju pravni interes u pravnim licima, koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga, usluga pristupa i korišćenja platformi za razmjenu video zapisa, distribucije linearnih AVM usluga, kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama”
Odlukom o osnivanju RTV Podgorica je precizno propisano da “Za izvršnog direktora ne može biti imenovano lice koje u skladu sa zakonom i članom 29 ove odluke ne može biti član Savjeta - navodi on.
Postojanje, kako ističe, uslova iz člana 29 Odluke podrazumijeva razrješenje kako člana/ice Savjeta tako i izvršnog direktora RTV Podgorica.
- Uslovi iz člana 29 koji se odnose na izvršnog direktora stekli su se na način što je Vladimir Otašević, direktor RTV Podgorica, bio po sopstvenom priznanju autor i urednik emisije “Trgovina moći” koja je 1. jula 2025. &nbsp;godine emitovana na portalu RTCG. Vladimir Otašević, direktor RTV Pogorica, nedvosmisleno potvrđuje svoju uredničku i autorksu ulogu u proizvodnji ove emisije u tekstu objavljenom na Portalu RTCG 3. jula 2025. U odjavnoj špici ove emisije jasno je naznačeno da je Vladimir Otašević urednik i autor emisije “Trgovina moći”. Takođe, u odjavnoj špici je jasno naznačeno da je emisija proizvedena 2024. godine od strane produkcijske kuće “Fabrika ideja-Multimedija” Kako je Vladimir Otašević u vrijeme snimanja i emitovanja emisije bio na funkciji izvršnog direktora RTV Podgorica, onda je angažovanjem za produkcijsku kuću “Fabrika ideja-Multimedija”, u ulozi urednika i autora tv emisije (audiovizuelnog sadržaja), došlo do kršenja člana 29 Odluke o osnivanju RTV Podgorica jer je ovim članom precizno zabranjeno da direktor ili član Savjeta RTV Podgorica može biti lice koje je “radno angažovana po drugom osnovu, lica pod ugovorom i/ili lica koja imaju pravni interes u pravnim licima, koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga”, “kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja - ističe Đurović.
Kako se, kako navodi, produkcijska kuća “Fabrika ideja-Multimedija” nedvosmsileno bavi proizvodnjom audio i video sadržaja, te s obzirom na činjenicu da je Vladimir Otašević bio angažovan kao urednik i autor sadržaja koji je proizvela ova kompanija 2024. godine, i to u periodu dok je Otašević na funkciji izvršnog direktora RTV Podgorica, stekli su se zakonski uslovi da Vladimir Otašević bude razriješen funkcije.
- Za ovu zakonom zabranjenju situaciju nije od značaja pod kojim je uslovima (kojom vrstom ugovora) je Vladimir Otašević &nbsp;angažovan kao urednik i autor emisije. Podsjećamo da je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da javni interes, u smislu ovog zakona, je materijalni i nematerijalni interes za dobro i prosperitet svih građana pod jednakim uslovima. Privatni interes u smislu ovog zakona podrazumijeva vlasnički i drugi materijalni ili nematerijalni interes javnog funkcionera ili povezanog lica sa javnim funkcionerom. Ovo znači da iako je eventualno Vladimir Otašević radio posao urednika i autora emisije za produkcijsku kompaniju “Fabrika ideja-Multimedija” po osnovu ugovora o volonterskom radu (besplatno), to ga ne oslobađa od sukoba interesa, jer kako je nedavno na osnovu odluke Savjeta RTV Podgorica odlučila i Skupština opštine Glavnog grada, (prilikom razrješenja jednog člana Savjeta RTV Podgorica) &nbsp;“sukob interesa ne zavisi samo od materijalnog i pravnog interesa, već i od ličnog, profesionalnog, ili drugog interesa koji može uticati na njegovu nepristrasnost ili objektivnost - pojašnjava Đurović.
Savjet RTV Podgorica, ističe, ima jednostavan zadatak pred sobom a to je da potvrdi zakonsku odredbu da izvršni direktor RTV Podgorica, kao javni funkcioner, ne može u periodu obavljanja javne funkcije, sprovoditi bilo kakvu ulogu u drugim pravnim licima koja proizvode audio-video sadržaje.
- Ukoliko bi ovakvu situaciju dozvolio Savjet RTV Podgorica, osim što bi to bilo kršenje zakona, bio bi to i podstrek da svaki direktor lokalnog javnog emitera može npr. da u svom slobodnom vremenu radi na privatnoj televiziji ili radiju i bez ograničenja plasira svoje lične političke i druge stavove. Time bi se naravno obesmislila nezavisna pozicija javnih emitera u informisanju javnosti što im je osnovna funkcija koja se upravo štiti zakonskom zabranom. &nbsp;Ukoliko Savjet RTV Podgorica bude ignorisao i/ili odbio ovu inicijativu, pokazaće samo još jednom da se radi o politički kontrolisanom tijelu koje radi za interese onih koji vrše vlast u Glavnom gradu - zaključuje Đurović.

Đurović: Savjet RTV Podgorica ignoriše inicijativu za razrješenje direktora RTV Podgorica

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević imenovan je za novog predsjednika Fudbalskog kluba Budućnost, potvrđeno je Gradskom portalu iz Skupštine akcionara kluba.
Spalević na toj funkciji nasljeđuje Boška Kovačevića, koji je sredinom jula podnio ostavku.
Promjena na vrhu kluba dolazi samo dan nakon što je Budućnost eliminisana iz evropskih takmičenja – u revanš utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, "plavi" su poraženi od moldavskog Milsamija.
FK Budućnost se sada okreće domaćem prvenstvu, a pred novim rukovodstvom su brojni izazovi u cilju stabilizacije i povratka kluba na evropsku scenu.

Boris Spalević novi predsjednik FK Budućnost

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: ulica