Pravnik i istoričar Novak Adžić poručio je da treba odbiti prijedlog da ulica u Nikšiću nosi ime princ Mihaila Petrovića.
Na to, podsjeća on na mreži X, insistiraju velikosrbi.
- Velikosrbi insistiraju da jedna ulica u Niksiću nosi ime princa Mihaila Petrovića. Inače velikosrbina, odanog Karađorđevićima, koji je bio protiv obnove Crne Gore kao države i kao federalne jedinice u Jugoslaviji i protiv podizanja mauzoleja Njegošu - naveo je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1997237288409940190%3Ft%3DQflBOlJVt4PGYgpNWrlCjQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Adžić: Odbiti prijedlog da ulica u Nikšiću nosi ime princ Mihaila Petrovića

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je, na pitanje o predlogu da se ulica u glavnom gradu nazove po Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, kazao da Pokret Evropa Sad ima političku kičmu i da nemaju potrebu da se bilo kome svide.
- Pokret Evropa sad ima svoju orijentaciju, to je građanska orijentacija. Najveće bogatstvo Podgorice je vjerski sklad, suživot, zajednički život generacija koje su bile prije nas. Mi nećemo uraditi ništa što bi taj vjerski suživot i harmoniju narušilo. Kada to pitanje dođe na dnevni rad, bićemo vrlo jasni, želeći da baštinimo građanski karakter Podgorice. Želimo da istrajemo na svom stavu, a naravno poštujemo i drugačija mišljenja- kazao je Mujović, prenosi Gradski portal.
On je istakao da pitanje ulice Pavla Bulatovića nije jedina stvar oko koje se polemiše, već i da postoji inicijativa građana Kuča da se spomenik Mirku Petroviću izmjesti iz centra grada.
&nbsp;- Ako uđemo u vrtlog priča koja dijele, bojim se da ćemo zanemariti ovakve projekte oko kojih smo se danas okupili. Ova gradska vlast ima još godinu i po dana da pokaže šta zna i ako se sada budemo zakopavali u rovove oko tema koje nas dijele, bojim se da će naš rezultat biti isuviše mali, a ja to ne želim- kazao je Mujović.

Mujović: PES će biti jasan kad pitanje o ulici Pavla Bulatovića dođe na red, baštinimo građanski karakter Podgorice

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović stava je da funkcioneri Demokrata koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose sa BiH, kao što su narušili sa Hrvatskom.&nbsp;
- Hoće li biti Aleksa Bečić persona non grata i u BiH - pita je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1950795289746375093%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.

1250x600

Aranitović: Demokrate koji predlažu da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću žele da naruše odnose i sa BiH

Prošlost nikad nije otišla iz Crne Gore - ocijenila je novinarka Tanja Šuković komentarišući prijedlog da jedna ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova, odnosno čovjeku koji je neposredno odgovoran za deportaciju Bošnjaka i njihovo vraćanje u Republiku Srpsku, gdje su ih ubile snage Radovana Karadžića osuđenog za genocid i najteže ratne zločine.&nbsp;
Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, trgova, ulica Glavnog grada dao je saglasnost da taj prijedlog ode u dalju proceduru, a Šuković, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kaže da se devedesete godine prošlog vijeka vraćaju na velika vrata u Crnu Goru.
- Ovo za Pavla Bulatovića je jedno duboko, moralno posrnuće, užasna nepravda prema ljudima potomcima žrtava. Sami znamo da je osnovna karakteristika crnogorskog čojstva da primiš onoga koji bježi od nevolje, da mu pružiš zaštitu. Pavle Bulatović je čovjek koji je neposredno odgovoran za vraćanje tih ljudi u Republiku Srpsku i za njihovu likvidaciju od strane Karadzićevih ljudi - rekla je ona.
Komentarišući izjave onih koji su u Savjetu koji su predložili da se po Pavlu Bulatoviću nazove ulica u Podgorici, Šuković kaže da su toliko afirmativno govorili da se na kraju pita da li su ti ljudi bezobrazni, ili, kako kaže, ne uključuju mozak.
<h2>Zloupotreba stradanja</h2>
Osvrnuvši se na obilježavanje godišnjice zločina u Velici koji se desio 28.jula 1944. godine i aspiracije Crkve Srbije da žrtve predstavi Srbima, kaže da su neke od žrtava njeni pretci, i da je riječ o zloupotrebi stradanja tih ljudi.&nbsp;
Podsjetila je i na izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je rekao da su žrtve u Velici upisane kao Crnogorci i Crnogorke, te da se moraju preimenovati u Srbe, jer tada, Crnogorci nijesu postojali.
- Ja sam Crnogorka, ne zato što sam birala, ne zato što se ja tako osjećam, nego sam Crnogorka i valjda ja bolje znam nego Joanikije šta je bila moja baba, šta je bila moja prababa. Njegova može da bude Peruanka, šta god, mene ne zanima, ja se ne bih petljala u to šta je njegova baba, ali ja bih molila da mi dopuste da su se moji preci izjašnjavali onako kako su se izjašnjavali i da ja to valjda bolje znam - istakla je Šuković.
Upozorava i da je karakteristična relativizacija uloge četnika u zločinu u Velici, a zna se da su logističari bili Princ Eugen divizija, Skenderbeg divizija, u kojoj su bili balisti i voluntari.
- Opasan narativ koji se nameće, užasno opasan i pogan jeste da se krivica za taj zločin pripisuje &nbsp;isključivo iz Plava i Gusinja, nameće se kolektivna krivica. Svi znamo da su voluntari i balisti bili dio organizovane nacističke formacije - naglasila je Šuković.
Navodi da je opasno što se bez novih istorijskih činjenica, već samo promjenom okolnosti i narativa destabilizuju temelji Crne Gore i urušava se suštinski identitet.
- Čini mi se da je konačan cilj da se obesmisli postojanje &nbsp;ove države i da će ta deklarativna priča o ulasku Evropsku uniju da dovede do toga da će u nju ući samo neka ljuštura, a ne država sa nekim istinskim vrijednostima. Bojim se da se udara na antifašizam i sekularnost - istakla je Šuković.
<h2>Propadanje</h2>
Komentarišući položaj medija i novinara u Crnoj Gori, kaže da je javnost njihova jedina zaštita od pritisaka i svih mogućih neprijatnosti koje se dešavaju.&nbsp;
- Sada na sceni mi imamo vladajuću elitu koja je jednostavno nedorasla ovom zadatku. Posljednjih pet godina smo taoci njihovih frustracija i neispunjenih ambicija, slušamo do besvjesti ispovijesti o tome kako su oni bili žrtve, kako nijesu bili ispunjene njihove ambicije, kako nijesu uspjeli da budu ministri sa 20, nego su postali sa 50 godina - istakla je Šuković.
Stalno se, cijeni ona, traži alibi za učinak koji apsolutna nula.
- Imamo na sceni jednu nesposobnu i neodgovornu elitu, sa viškom samopouzdanja i sa manjkom znanja, i bojim se da svaki njihov dan duže na ovim mjestima znači propadanje više ove naše države - zaključila je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVDNbgBuj-_8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Ljudi koji su predložili da ulica u Podgorici dobije ime po Pavlu Bulatoviću ili su bezobrazni - ili ne uključuju mozak

Na zajedničku inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja, odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega.
- Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa “operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: “Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti - navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.
Đurović je poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska). Njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA.
- Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu NE zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo - života - ocijenile su organizacije, pokretači inicijative.
HRA, CGO i Antifašisti Cetinja ocjenjuju da u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost.

Cetinje pokazuje da pamti čast imenujući ulicu po Krstu Đuroviću

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović svečano je otvorio ulicu posvećenu Crnogorcu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj. Tom prilikom, Milatović je poručio da se ovim činom odaje počast crnogorskom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403170412_47876749504160f40ae690c8c819c1397b00f60e9163e1311d0d3a6950c96b93" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Istakao je da je Petar Orahovac, osim što je dao nemjerljiv doprinos bugarskom zdravstvenom sistemu kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza i predsjednik Crvenog krsta u Sofiji, aktivno učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske i jedini stranac na toj funkciji u istoriji bugarskog parlamentarizma. - Kao predsjednik parlamenta, instituciju je vodio sa vizijom, uvijek vođen dubokim osjećajem humanosti. U vrijeme kada se region suočavao sa ogromnim izazovima, on je izabrao put jedinstva i zalaganja za javni interes. Odabrao je da narode približi jedne drugima - kazao je Milatović. Naglasio je da se danas naši odnosi ogledaju u uspješnom partnerstvu Crne Gore i Bugarske, kao i u kontinuiranoj podršci koju Bugarska pruža Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, na čemu smo posebno zahvalni.&nbsp; - Takođe, kao zemlje, ujedinjuje nas isprepletena kultura, istorija i brojne ličnosti. A jedna takva istorijska ličnost je čovjek sa dva zavičaja – dr Petar Orahovac. I iz tog razloga, kako ovu ulicu danas zovemo po njemu, činimo više od simboličnog gesta – potvrđujemo našu posvećenost vrijednostima za koje se zalagao: znanju, saosjećanju i služenju zajednici. Iskreno se nadam da će ovo poslužiti kao još jedna prekretnica u našim odnosima i prosperitetnoj budućnosti, koja je čvrsto ukorijenjena u našoj dugogodišnjoj i prijateljskoj saradnji - zaključio je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250403170412_76b518d2a5bd5478e671c7dec53fb464e3a2555758b6708ffc2e3ca6d7d55497" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Bugarskoj"> </figure>  Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, otvaranjem ulice u Loveču koja nosi ime po Petru Orahovcu, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice, podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku. - Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama - zaključeno je u saopštenju Kabineta predsjednika.

Milatović: Djelo Petra Orahovca neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore i Bugarske

Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova u Pljevljima upućena je neobična inicijativa - da se ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, predsjednika SAD-a.
Tu inicijativu, uputio je predsjedniku i članovima Savjeta građanin Pljevalja Pavle Čolović koji je stava da bi Pljevlja, kao mala ekonomija, mogla imati koristi od jačanja veza sa Trampovom administracijom, te da bi promjena glavne ulice „unijelo iskru slobode i demokratije i demokratskih procesa u tom gradu, Crnoj Gori i na čitavom Balkanu“.
- Obraćam se Savjetu sa molbom da se dosadašnje ulice kralja Petra I i Lovćenska preimenuju u ulicu Donalda Trampa, da nova ulica počinje od Pošte Crne Gore - filijala Pljevlja, kroz centar grada, na Jaliju, Lovćenskom ulicom, na kraju do bivše fabrike 1. decembar (Vojna fabrika). Po ugledu na zemlje Rusiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Tursku koje su dale imena ulicama i trgovima po američkim predsjednicima Bilu Klintonu i Donaldu Trampu – naveo je u dopisu Čolović u koji je Portal ETV imao uvid.
Obrazložio je razloge zbog kojih misli da je ovaj njegov prijedlog opravdan i da baš u tom gradu treba da bude usvojen, a kao prvi izdvaja to što je Crna Gora tokom Trampovog prethodnog mandata postala članica NATO-a i važan saveznik SAD-a.
- Nakon što je Crna Gora postala članica NATO saveza 2017. godine, Trampova administracija je jasno podržala ulazak zemlje u ovaj vojni savez, što je važan korak u njenoj stabilnosti i sigurnosti. Ova strateška odluka pomogla je jačanju odnosa između SAD-a i Crne Gore, što bi moglo biti razlog za odavanje priznanja ovom političaru. Ovaj korak u integraciji Crne Gore u međunarodne vojne strukture bio je istorijski, a Trampova podrška ovom procesu zaslužuje priznanje – naveo je Čolović u prijedlogu.
Drugi razlog zbog kojeg bi Tramp mogao zaslužiti naziv ulice u Crnoj Gori je, po mišljenju Čolovića, njegova uloga u promociji ekonomskih interesa.&nbsp;
- Tokom njegove administracije, SAD su bile fokusirane na povećanje ekonomskih veza s brojnim zemljama, uključujući Balkan. Njegov pristup trgovinskoj politici, iako kontroverzan, podstakao je mnoge zemlje da razmotre nove poslovne mogućnosti. Iako efekti njegovih politika nisu bili isti u svim regijama, ne može se zanemariti njegov uticaj na globalno tržište. Takođe, Donald Tramp je bio prepoznatljiv po svom specifičnom stilu vođenja politike, koji je izazvao globalne reakcije. Iako se mnogi nisu slagali s njegovim stavovima, neki su ga smatrali liderom koji se borio za interese svoje zemlje i koji je bio spreman da se suprotstavi tradicionalnim političkim normama. U Crnoj Gori, koja je istorijski bila pod uticajem velikih svjetskih sila, prisustvo njegove figure moglo bi biti simbol nade za nezavisnost i snalažljivost u globalnim odnosima – ocijenio je Čolović.
Kao posebno zanimljiv izdvaja se segment koji se odnosi na Rudnik uglja AD Pljevlja. Čolović tvrdi da je, van očiju javnosti, bivši izvršni direktor te kompanije u Americi potpisao nepovoljan Vašingtonski memorandum o gašenju Rudnika uglja i Termoelektrane.&nbsp;
Podsjeća da je predsjednik SAD Donald Tramp izašao iz Pariskog sporazuma (zelene agende) što, ocjenjuje Čolović u sarkastičnom maniru, daje nadu za dalji privredni opstanak Pljevalja, egzistencije građana, očuvanje radnih mjesta i prosperitet te opštine.
- Aktuelni globalni koncept zelene agende trenutno je na aparatima. I to baš u državama u kojima je prvobitno i osmišljen! Gašenjem Termoelektrane Pljevlja došlo bi do gašenja samih Pljevalja, jer pravedna tranzicija nije postavljena da bude pravedna prema građanima. Donald Tramp jednostavno hoće da podigne na noge američku i svjetsku ekonomiju, on najavljuje zlatno doba i hoće da iskoristi gas, ugalj i naftu koju Amerika i svijet imaju kako bi ojačao američku i svjetsku privredu. U tom kontekstu je njegova izjava i u tom inauguracionom govoru kada je rekao: “Kopaćemo, sigurno ćemo kopati!” Što su mnogi shvatili nekako malo i prijeteće. Pa, jeste u suštini jer Amerika i svijet će nastaviti sa tom eksploatacijom uglja, gasa i škriljaca koji ekolozi veoma kritikuju, ali to daje priliku, da kažemo tako, mnogim američkim i svjetskim kompanijama da se razviju, da zaposle nove ljude", kaže on dodajući da "jedno radno mjesto u energetskom sektoru povlači niz drugih radnih mjesta u drugim sektorima" Tako daje priliku da se i Pljevlja razvijaju i napreduju i da bude novih radnih mjesta – obrazlaže dalje Čolović.
On je stava da će predsjednik Tramp ostati upamćen kao vođa američke administracije koja je jednoglasno odbacila hegemonističku politiku prema Zapadnom Balkanu, čovjek koji je istrajao na mirovnim rješenjima u svijetu i koji snažno podržava evroatlantski put ZB.
- Prema tome, glavna ulica u Pljevljima nazvana po Donaldu Trampu, 45. i 47. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, osim zahvalnosti građana Pljevalja, prijatelju naše domovine, ostaće i kao trajni simbol prijateljstva balkanskih naroda i američkog naroda te kao spomenik prijateljskim i partnerskim odnosima Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država – poručio je Čolović.
Pljevljak je stava da će ovaj prijedlog podržati skoro svaki svaki njegov sugrađanin, jer, kako ističe, treba podsticati teme „koje nas zbližavaju i koje doprinose napretku opštine Pljevlja i opštem dobru naših sugrađana“.&nbsp;
- Situacija u Pljevljima je katastrofalna i jedino nas Donald Tramp može spasiti – zaključio je Čolović u dopisu upućenom Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova.

Tamara Klikovac

Pljevljak traži da glavna ulica u njegovom gradu nosi ime Donalda Trampa: "Samo nas on može spasiti"

Danas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik.&nbsp;
Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.&nbsp;
- Đurović zaslužuje barem jednu ulicu, jer je ostao zabilježen u istoriji kao častan oficir koji je pokušavao da spriječi sumanutu agresiju na Republiku Hrvatsku, zbog koje se na mitingu u organizaciji Liberalnog saveza na Cetinju tada pjevalo: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ i zbog koje su se mnogo kasnije crnogorski zvaničnici izvinjavali hrvatskim zvaničnicima- saopšteno je iz tih nevladinih organizacija.&nbsp;
HRA, Antifašisti Cetinja i CGO smatraju da kontraadmiral Krsto Đurović, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost.&nbsp;
- Đurović je dao primjer čojstva od istorijskog i humanističkog značaja, a očuvanje uspomene na njega i njegovo protivljenje ratu bilo bi od izuzetne važnosti za državni, društveni i kulturni razvoj Crne Gore. Nazivanjem ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje bi doprinijelo očuvanju sjećanja i na svoj antiratni pokret, kao i na vrijednosti koje karakterišu našu građansku državu, te bi podsjećalo buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u saopštenju.
Potpisnici inicijative podsjećaju da je u tim teškim godinama Cetinje bilo simbol otpora ratu u bivšoj Jugoslaviji. Grad se uzdigao protiv rata i nasilja, o čemu svjedoče dva čuvena antiratna mitinga održana na Titovom trgu (današnjem Dvorskom trgu) – 31. jula 1991. godine i 1. februara 1992. godine.&nbsp;
- Nazivanje ulice po kontraadmiralu Đuroviću bilo bi i podsjećanje na duh slobode i pravde koji je Cetinje pokazalo onda kada je to i bilo neophodno. Nažalost, mladi danas kroz obrazovni sistem nemaju priliku da uče o ljudima koji su se devedesetih hrabro suprotstavili ratu i zalagali za mir, pa je postavljanje spomen – obilježja, kao što je i imenovanje ulica, jedan od načina da očuvamo sjećanje na njihov doprinos i naučimo nove generacije da se zalažu za mir i pravdu - zaključeno je u saopštenju.

Ulica na Cetinju da nosi ime kontraadmirala Krsta Đurovića

Crnogorski forum podnio je u petak Skupštini inicijativu za Nacrt zakon o izboru poslanika sa poluotvorenim listama, čime, kako su kazali, pokreću jednu od najvažnijih demokratskih reformi u savremenoj Crnoj Gori.&nbsp;
Tim činom, kako su kazali iz Crnogorskog foruma, žele da otvore široku društvenu raspravu i započnu proces koji će crnogorski izborni sistem učiniti pravednijim, transparentnijim i bližim građanima.
“Predloženi model poluotvorenih lista omogućava biračima da, pored izborne liste, direktno utiču i na izbor poslanika, dajući preferencijalni glas kandidatu koga žele da vide u Skupštini”, kaže se u saopštenju.
Na taj način, kako se dodaje, jača se lična odgovornost kandidata, povećava demokratska kontrola i moć građana, dok se zadržava stabilnost proporcionalnog sistema.
Nacrt zakona koji je Crnogorski forum predložio predviđa izbor poslanika u jednoj izbornoj jedinici uz primjenu proporcionalnog sistema i d’Hondtove metode, poluotvorene liste koje biračima omogućavaju davanje jednog preferencijalnog glasa.
Nacrt zakona predviđa i preferencijalni prag od pet odsto glasova koje je lista osvojila, čime se osigurava da kandidati sa stvarnom podrškom građana dobiju prednost,
Navodi se da Nacrt zakona predviđa i jasna pravila za raspodjelu mandata, objavu rezultata i zamjenu poslanika, stupanje zakona na snagu za prve naredne parlamentarne izbore.
“Ovom inicijativom želimo da pošaljemo jasnu poruku da je vrijeme za istinsku izbornu reformu i da Crna Gora zaslužuje sistem u kojem glas građana ima veću težinu, a izbor poslanika je transparentniji i pravedniji”, rekli su iz Crnogorskog foruma.
Oni su pozvali sve političke aktere, institucije, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i građane da se uključe u javnu raspravu, koji bi trebalo da organizuje vladt i opzicija.
“Samo otvorenim dijalogom možemo doći do rješenja koje će jačati povjerenje u izborni proces i izgraditi stabilniji demokratski poredak”, kaže se u saopšenju.
Navodi se da će Crnogorski forum i dalje nastaviti da zagovara reformske procese koji jačaju demokratiju, institucije i ulogu građana u političkom životu.

Crnogorski forum predao incijativu za Nacrt zakona o izboru poslanika sa poluotvorenim listama

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

12.12.﻿
22:10h﻿
Imali ste priliku da čitate kakvi samo nickovi postoje iza kojih se kriju imena lica koja koriste Skaj komunikaciju.
Aleksandar Mijajlović nije imao tai problem, kako se vidi iz naredbe SDT-a KTI - S br. 30/25.
On je sebi dao nadimak ACO.
Da, da.Što da zbunjuje protivnike?
I još dodao M.
Nije naveo ime oca, ali postoji matičar, pa ćemo ga dodati.
A što bi i krio ime. Od 1900kg kokaina, njegov dio je 8kg.
Trebao je da uloži 12,500 hiljada eura, jer mu je baš toliko nedostajalo, pa je htio ovako da pazari.
Pin 50IQOW je njegov, jer, kako piše u naredbi sa tog pina poslata je poruka "neće ovaj biti kod mene šest dana",pa od 18.02. do 25.07.2021 godine (što je sedam dana) nije poslata ni jedna poruka iz čega proizilazi osnovana sumnja da je Aleksandar Mijajlović lice koje je koristilo navedeni pin (strana 21, naredbe)
Kada se to poveże sa Skaj prepiskom lica A sa licem B (strana 20) gdje lice A piše "da vidim kod Aca može li... samo mi formuliši što da ga pitam", pa lice B formuliše pitanje i onda se odmah dokazuje tvrdnja tužilaštva da je Aco prihvatio kriminalni plan. Što je zakonski preduslov za članstvo u OKG.
Fino, a?
Pa sud odredi pritvor po tačkama 1,2,3,4.
Pa, tužioci krivi??
Ajte, molim vas.
Ko još u sudu ima vremena da čita tako obimne naredbe.
Lakše ovako.
Svi zadovoljni, duševno srećni i nasmijaniji.
A onda ja trebam kod potvrđivanja otpužnice, kad već Francuzi po zamolnici nijesu mogli da identifikuju Acov pin, pa je utvrđen službenom zabilješkom SDT-a (strana 19 naredbe) da objasnim tom istom sudu staru kinesku mudrost - kako voz koji kasni neće doći na vrijeme.
I to bezuspješno.

Ako voz koji kasni neće doći na vrijeme

Na magistralnom putu Bar–Virpazar, jutros oko 7.30 časova došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva putnička vozila.
Kako je saopšteno iz Uprave policije za Portal ETV, u udesu su povrijeđena tri lica, koja su sa lakšim povredama prevezena u Klinički centar Crne Gore.
– Do nezgode je došlo usljed kontakta dva vozila. Tri povrijeđena lica su transportovana u KCCG i nijesu životno ugrožena – naveli su iz Uprave policije.
Saobraćaj na ovoj dionici puta odvijao se otežano tokom uviđaja.

Saobraćajna nezgoda na putu Bar -Virpazar: Tri osobe povrijeđene

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: ulica