Granić: Hrvatska će biti tvrda kao kamen, o kopnenoj granici s Crnom Gorom nema pregovora
Nema nikakvih pregovora o kopnenoj granici. Ona je određena odlukom Badinterove komisije od 7. decembra 1991. godine, tačka tri, da su republičke granice i državne granice, dakle onih republika koje žele biti samostalne države ako ispune uslove - naveo je Granić

Hrvatska neće pregovarati o kopnenoj granici sa Crnom Gorom, a njen stav po tom pitanju biće nepromijenjen - poručio je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku Mate Granić.
Podvukao je da će Hrvatska, što se tiče kopnene granice, biti tvrda kao kamen.
- O tome nema pregovora - kazao je Granić u razgovoru za Hrvatsku Radio Televiziju (HRT).
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, istakao je da Hrvatska snažno podržava njeno članstvo u Evropskoj uniji, ali da neriješena bilateralna pitanja ostaju važan dio pristupnog procesa.
Podsjetio je da je hrvatski premijer Andrej Plenković u više navrata isticao osam pitanja koja Crna Gora treba da riješi prije nego što Hrvatska da saglasnost za njeno članstvo u EU.
Kao jedno od najvažnijih izdvojio je pitanje granice, tvrdeći da o kopnenom razgraničenju nema prostora za pregovore.
- Nema nikakvih pregovora o kopnenoj granici. Ona je određena odlukom Badinterove komisije od 7. decembra 1991. godine, tačka tri, da su republičke granice i državne granice, dakle onih republika koje žele biti samostalne države ako ispune uslove - naveo je Granić.
Prisjećajući se pregovora iz devedesetih godina, govorio je i o prijedlogu teritorijalne razmjene koji je tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević uputio hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu tokom pregovora u Dejtonu. Granić je naveo i da je hrvatska strana tokom kasnijih razgovora sa tadašnjim srpskim rukovodstvom odbijala mogućnost pregovora o Prevlaci.
Za razliku od kopnene granice, pitanje razgraničenja na moru, posebno u području Prevlake i Bokokotorskog zaliva, ostaje otvoreno.
Granić smatra da se to pitanje može riješiti bilateralnim pregovorima, ali i međunarodnim pravnim putem. Kao moguće opcije naveo je Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu ili ad hoc arbitražu.
Osvrćući se na političke i geopolitičke prilike u Crnoj Gori, Granić je upozorio na prisustvo ruskih i srpskih interesa, ocjenjujući da ih ne treba potcjenjivati.
- Ruski interesi su i sada snažno prisutni u Crnoj Gori, i srpski i ruski interesi, i to ne treba nimalo podcjenjivati - kazao je on.
U razgovoru za HRT Granić je govorio i o međunarodnim odnosima, položaju Evropske unije u odnosima velikih sila, ratu u Ukrajini, kao i budućim odnosima Hrvatske i Srbije.