Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

500x500

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

1084x550

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

1250x600

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

Nekoliko desetaka poljoprivrednika iz Semberije, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, traktorima je blokiralo carinski terminal na Graničnom prelazu Rača, između BiH i Srbije. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Poljoprivrednici su nezadovoljni otkupnim cijenama pšenice u bh. entitetu Republika Srpska, te traže da se one povećaju. Bakajlić kaže da će blokirati terminal do večernjih časova, te da će nastaviti sa blokadom i idućih dana.
“Ključni zahtjev je da se naprave parametri o otkupnoj cijeni pšenice, a to je cijena koštanja plus dobit. Nama naše kalkulacije govore da je to oko 40-ak feninga [oko 20 centi], i mi smo tražili da bude 42-45 feninga, zavisi sve od kvaliteta”, izjavio je Bakajlić.
On dodaje da se o cijeni trenutno špekuliše, te da je ministar poljoprivrede RS, Savo Minić, izjavio da bi ona mogla biti između 32 i 36 feninga.
- Ne može biti za 1 kg pšenice ne možeš kupiti jednu kiflu, to nikad nije bilo - istakao je Bakajlić.Semberski poljoprivrednici su prošle sedmice pozvali Minića na sastanak o cijeni pšenice, ali on se nije odazvao.
Ako se situacija sa cijenom ne riješi, upozorava Bakajlić, protesti će biti prošireni i na druge granične prelaze.
Iz resornog ministarstva se nisu oglašavali o ovom pitanju.
Žetva pšenice bi trebalo da počne ove sedmice, te će se tek saznati kakvi su prinosi i kvalitet.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni je pšenica zasijana na 41.769 hektara u ovom entitetu, što je više u odnosu na prethodni proizvodni ciklus, koji je bio iznad višegodišnjeg prosjeka.

Poljoprivrednici traktorima blokirali carinski terminal na granici BiH i Srbije

Na poljsko-ruskoj granici predstavljen je samo dio inženjerijskih utvrđenja koje su izgrađene kao dio "Istočnog štita", odnosno sistema odbrane na poljsko-ruskoj granici.
Ukupno se utvrđuje prostor dug gotovo 800 kilometara uz izgradnju baza, logističkih centara, skladišta i raspoređivanje sistema za borbu protiv dronova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F1929059992331575550%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929060007959519311%7Ctwgr%5Ef2f3360b219ceb849daa3408a6ebb922deeeac06%7Ctwcon%5Es2_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj projekat je višestruki program koji obuhvata sisteme za izviđanje, rano upozoravanje, mobilnost i opstrukcije - rekao je zamjenik načelnika Generalštaba Poljske vojske, general-pukovnik Stanislav Čosnek.
Krajem novembra, u blizini sela Dąbrowska, u općini Budry, izgrađena je prva dionica Istočnog štita. Područje na ovom mjestu, poznato kao dolina Vegorapa predstavlja ravničarski teren koji je ispresijecan močvarama.
Granica između Poljske i Rusije duga je 210 km - njen kopneni dio prolazi kroz Varminsko-mazursko vojvodstvo.

Istočni štit: Poljska gradi tvrđavu na granici prema ruskoj teritoriji

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je Srbija povećala vojno prisustvo u blizini administrativne linije s Kosovom, kao reakciju na vojne vježbe Defender Europe 25, u kojima učestvuje blizu 1.000 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga.
Obraćajući se na današnjoj sjednici Vlade, Kurti je istakao da Kosovo ima čast da bude jedan od domaćina ove vojne vježbe, koja se istovremeno sprovodi i u Albaniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
– Kosovo je među zemljama koje je izabrala američka vojska, a kod nas je smještena i Komanda 28. pješadijske divizije. Naše institucije i bezbjednosne snage još jednom pokazuju sposobnost da organizuju složene vježbe koje zahtijevaju visoku logističku i operativnu spremnost – poručio je Kurti, prenosi Telegrafi, a navodi Kosovo online.
Komentarišući pojačano prisustvo srpske vojske u blizini granice, Kurti je naveo da vjeruje da je riječ o reakciji na vojnu vježbu, ali nije isključio mogućnost da iza toga stoji uticaj treće strane.
– Smatramo da je pojačana spremnost i prisustvo oružanih snaga Srbije reakcija na Defender Europe. Međutim, ostaje nejasno da li Srbija djeluje samostalno ili po zahtjevu Rusije – rekao je Kurti.

Kurti: Srbija pojačala vojno prisustvo duž granice s Kosovom

Za vrijeme ljetnje turističke sezone, sa ciljem efikasnijeg prelaska državne granice, izvršiće se privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac, na putnom pravcu Nikšćić - Gacko, u granični prelaz za međunarodni putnički saobraćaj - i to od 1. juna do 1. oktobra - jedna je od odluka Mješovite crnogorsko-bosanskohercegovačke komisije za praćenje sprovođenja sporazuma o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj.
Na sastanku, koji je juče održan u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dogovoreno je da će ova odluka biti realizovana dopunom Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj i dopunama ovog Sporazuma, te nakon sprovedenih procedura u obje države.
- Razmatrane su mogućnosti vršenja graničnih provjera graničnih policija samo na ulasku u državu, principom jednog zaustavljanja na zajedničkim graničnim prelazima, kao i privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac za vrijeme ljetnje turističke sezone u granične prelaze za međunarodni putnički saobraćaj i usaglašavanje prometa putnika i roba sa ciljem ubrzanja graničnih procedura, posebno za vrijeme ljetnje turističke sezone - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, nakon otvaranja dva zajednička granična prelaza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine Vraćenovići - Deleuša, na teritoriji Crne Gore 20. oktobra 2020. i na putnom pravcu Nikšić - Bileća i Zupci - Sitnica na teritoriji BiH 4. aprila ove godine, intenzivirane su aktivnosti za otvaranje preostala dva zajednička granična prelaza, saglasno aneksima sporazuma o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
- Uprava za indirektno oporezivanje realizuje Projekat rekonstrukcije graničnog prelaza Klobuk - Ilino Brdo, u Klobuku (BiH), na putnom pravcu Trebinje - Nikšić, sa ciljem stvaranja uslova za uspostavljanje zajedničke granične kontrole i na ovom budućem zajedničkom graničnom prelazu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju budućeg zajedničkog graničnog prelaza Šćepan Polje - Hum, na Šćepan Polju - Paklice (CG), na putnom pravcu Plužine - Foča. Dinamika izgradnje ovog zajedničkog graničnog prelaza biće usaglašena sa Upravom za saobraćaj tokom izgradnje novog mosta na rijeci Tari i pristupnih saobraćajnica - precizirano je u saopštenju.
Sprovođenje zajedničkih graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima doprinosi pojednostavljenju i ubrzanju graničnih procedura, racionalnijem korišćenju resursa, unapređenju saradnje između graničnih službi i efikasnijem suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala.
- Saglasno sporazumu između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj u kontinuitetu se izdaju pogranične propusnice, za prelazak državne granice u režimu pograničnog saobraćaja, kako bi se stanovništvu nastanjenom u pograničnim područjima olakšalo prelaženje zajedničke državne granice i omogućilo da, pored dva granična prelaza za pogranični saobraćaj, prelaze državnu granicu na 18 prelaznih mjesta, van graničnih prelaza, u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. Do sada su, obostrano, izdate 304 pogranične propusnice - precizirano je u saopštenju.
Sa ciljem pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i roba i koordinaciju aktivnosti graničnih službi obje države - graničnih policija, carina, graničnih veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija, radi pojednostavljenja prelaska državne granice, posebno, na najfrekventnijim graničnim prelazima, vodeći računa da prioritet bude bezbjednost država i građana.&nbsp;
- Regionalni šefovi graničnih službi će svakodnevno pratiti stanje, razmjenjivati informacije, identifikovati probleme na graničnim prelazima i obezbijediti funkcionalnost i brže sprovođenje graničnih procedura - navodi se u saopštenju.

Razmatra se da GP Krstac od juna do oktobra bude punkt za međunarodni saobraćaj

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

Poljska je uspjela da ubrza izgradnju Istočnog štita, sistema fortifikacije istočne granice sa Bjelorusijom i Rusijom, koji je danas poljski premijer Donald Tusk nazvao projektom bez premca u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
- Trošimo na Istočni štit milijarde zlota, ali cijela Evropa sa zadovoljstvom gleda na te radove jer to znači bezbjednost cijelog kontinenta - kazao je Tusk prilikom obilaska radova i susreta s vojnicima u mjestu Dombrovka na granici sa Rusijom.
Poljski premijer kazao je da su prvobitni planovi izgradnje sistema utvrda u širem pojasu na istočnoj granici bili da bude završen u prvom kvartalu 2025. godine, ali već sada su radovi koji su počeli u oktobru primijetno napredovali.
- Rovovi, betonski ježevi zajedno sa šumama, sa močvarama to je sve lanac efikasne odbrane. Samo betonskih elemenata je preko 3.500. To je savremena ideja kako da se štiti granica infrastrukturom raznih vrsta, kao što su betonski ježevi, protivtenkovski rovovi uz prirodne elemente terena - kazao je Tusk.
On je istočni štit okarakterisao kao investiciju u mir.
Ranije je najavljeno da će zvanična Varšava tražiti da dio projekta finansira EU jer je ta istočna granica Poljske istovremeno spoljna granica EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za budžet EU, rumunski europoslanik Zigfrid Muresan obišao je u petak na čelu delegacije evropskih parlamentaraca poljsko-bjelorusku granicu i rekao poslije toga da će tražiti da EU iz budžeta izdvoji veća sredstva za odbranu istočne granice EU.
- Zemljama članicama koje su na frontu, kao Poljska, Slovačka i Rumunija, treba dati veća sredstva za zaštitu granica. Za mene je stvar jednostavna – zaštita granica i garancija bezbjednosti građana EU treba da budu prioritet kada se pravi budžet EU - kazao je Muresan, javlja poljska agencija PAP.
Istočni štit dug 800 kilometara, koji treba da maksimalno olakša poljskoj vojsci odbranu granice a oteža prodor kopnenih snaga eventualnog agresora u dubinu teritorije Poljske, vlada je izdvojila 2,3 milijarde eura.

Poljska ubrzala izgradnju Istočnog štita na granici sa Bjelorusijom i Rusijom

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: granica