Udruženje podstanara Moj Dom dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda – Ombudsmanu inicijativu za donošenje zakona o zaštiti prava podstanara.
Predstavnici Udruženja pozvali su Ministarstvo, Skupštinu i Ombudsmana da hitno počnu izradu zakona o zaštiti prava podstanara, kako bi hiljade građana koji žive kao podstanari dobili zakonsku sigurnost i dostojanstvene uslove stanovanja.
Udruženje je, prema riječima njegovih predstavnika, spremno da učestvuje u svim konsultacijama, radnim grupama i javnim raspravama u cilju donošenja kvalitetnog i pravednog zakonskog rješenja.
Iz Udruženja su kazali da su upoznati da je inicijativa zvanično stigla na skupštinsku adresu, te da će svi poslanici biti informisani o njenom sadržaju i ciljevima.&nbsp;
- Ovaj korak predstavlja važan signal da se pitanje položaja podstanara konačno počinje razmatrati na institucionalnom nivou - navodi se u saopštenju.
Cilj inicijativ je, kako su objasnili, uspostavljanje pravnog okvira koji će obezbijediti sigurnost stanovanja, pravnu zaštitu i transparentnost tržišta zakupa za sve građane koji žive kao podstanari.&nbsp;
- U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguliše prava i obaveze podstanara i stanodavaca, što dovodi do brojnih zloupotreba i nesigurnosti. Hiljade građana žive u iznajmljenim stanovima bez osnovne pravne zaštite. Podstanari su često suočeni s naglim otkazima, nepisanim dogovorima i nelegalnim praksama. Zakonom želimo da uvedemo red, sigurnost i poštovanje prava za obje strane - navedeno je u saopštenju.
Iz Udruženja su naveli da su ključni razlozi za donošenje zakona nedostatak zakonske regulative koja bi štitila podstanare, slaba institucionalna kontrola koja bi nadzirala tržište zakupa, neformalno tržište i nedostatak informacija i podrške.
Predloženi zakon obuhvata obavezne pisane ugovore o zakupu, zabranu samovoljnog izbacivanja bez sudske odluke, zaštitu od naglih promjena kirije, uvođenje mehanizama prijave i žalbe, te kaznene odredbe za kršenje prava podstanara.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podstanari traže zakon koji bi štitio njihova prava

&nbsp;Udruženje podstanara pozvalo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da povuče trenutne onlajn prijave za projekat Velje Brdo i uvede transparentan i dostupan način prijavljivanja, uključujući mogućnost prijave mimo interneta.
Udruženje podstanara izrazilo je zabrinutost zbog trenutnog načina online prijava za projekat Velje Brdo, koji, kako tvrde, nije dostupan svim građanima u realnoj stambenoj potrebi.
- Smatramo da ovakav sistem prijavljivanja predstavlja diskriminaciju i uskraćuje fer šanse građanima koji nemaju mogućnost online prijave - rekli su iz Udruženja.
Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, Udruženje podstanara, kako su najavili, biće primorano da se obrati relevantnim sudskim i drugim institucijama kako bi zaštitilo zakonitost i fer šanse za sve građane.
- Pozivamo sve podstanare da se jave Udruženju podstanara i popune formular za prijavu, koji će biti dostavljen kao vjerodostojan dokaz građana u realnoj stambenoj potrebi - zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Udruženje podstanara traži povlačenje onlajn prijava za projekat Velje Brdo

Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.
- Ignorisanje Udruženja podstanara, izbjegavanje uspostavljanja registra podstanara i nepostojanje dokaza o validnosti prijava jasno pokazuju nedostatak volje da se projekat sprovede pravedno i transparentno. Ako se to ne promijeni, Velje brdo rizikuje da postane još jedna propuštena prilika, a podstanari ponovo ostanu bez rješenja - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara, kako su rekli, pozdravlja namjeru države da kroz projekat Velje brdo omogući dostupne stanove, ali upozorava da se iza brojki i obećanja kriju ozbiljni rizici i nedoumice.
- Više od 11 hiljada prijava jasno pokazuje da je stambena kriza u zemlji alarmantna i da građani traže rješenja, ali pitanje je – hoće li ovaj projekat odgovoriti na njihove potrebe - pitali su iz Udruženja.
Iz Udruženja su naveli da su pozitivni aspekti ciljna cijena od oko hiljadu eura po kvadratu, ukoliko ostane održiva, predstavlja veliko olakšanje u odnosu na tržišne cijene, kao i plan od šest hiljada stanova do 2030. koji bi mogao stabilizovati tržište i pružiti sigurnost hiljadama porodica.
- Naše bojazni se odnose na rokove o useljenju do naredne godine koji su nerealni i prijeti opasnost od višegodišnjeg kašnjenja, javnost i dalje nema uvid u jasne kriterijume dodjele, niti garancije da će cijena zaista ostati na obećanom nivou - navodi se u saopštenju.
Bez paralelnog razvoja infrastrukture odnosno škole, vrtića, saobraćaja i vode, novo naselje rizikuje da postane urbano problematična zona. Postoji realna opasnost da prioritet dobiju privilegovani, a ne oni koji zaista žive u podstanarstvu.
Oni su naveli da u posebne probleme spada ignorisanje Udruženja podstanara.
- Država i nadležni organi do danas nijesu uspostavili komunikaciju sa Udruženjem podstanara Crne Gore, iako upravo podstanari predstavljaju glavnu ciljnu grupu ovog projekta. Ovakvo ignorisanje nas dovodi u jasnu sumnju kome i sa kojim ciljem su buduće stambene jedinice namijenjene - dodaje se u saopštenju.
Udruženje, kako su podsjetili, već godinama traži uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, koji bi na transparentan i objektivan način pokazao ko su građani u stvarnoj potrebi za stanom.
- Uporno izbjegavanje ovog zahtjeva otvara prostor za zloupotrebe i netransparentnu dodjelu stanova. Bez takvog registra, nema ni pravične stambene politike - navodi se u saopštenju.
Dodatnu zabrinutost, kako smatraju, izaziva činjenica da se za projekat prijavljivalo isključivo putem internet stranice Vlade, koja od građana nije tražila nikakve podatke osim imena, prezimena i matičnog broja.
- Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li se među 11 hiljada prijavljenih zaista nalaze porodice koje decenijama žive kao podstanari, ili su prijave podnosili i oni kojima stan nije životna potreba? Odsustvo dokaza i kriterijuma već u samoj fazi prijave baca sjenku na transparentnost i pravednost čitavog procesa - ocijenili su iz Udruženja.
Iz Udruženja podstanara su zahtijevali hitno utvrđivanje i objavljivanje transparentnih kriterijuma za dodjelu stanova – prioritet moraju imati podstanari i mlade porodice, javnu garanciju da će se cijena zadržati na najavljenih hiljadu EUR po kvadratu, kao i redovno i transparentno izvještavanje javnosti o svakoj fazi projekta.
Iz Udruženja traže i paralelnu izgradnju infrastrukture, uključivanje te NVO u savjetodavna i kontrolna tijela projekta, kao i uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, bez čega se ne može govoriti o socijalno pravednoj stambenoj politici.

Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara

Udruženje podstanara - Moj dom uskoro će poslati zvaničnu inicijativu za donošenje zakona o pravima podstanara kako bi se uspostavila jasna i efikasna regulativa, koja će zaštititi njihova prava i urediti tržište zakupa na pravedan i transparentan način.
- Pozivamo nadležne institucije, zakonodavce, medije i širu javnost da podrže inicijativu i da zajedno radimo na stvaranju pravnog okvira koji će omogućiti dostojanstven život svima koji žive kao podstanari - navodi se u saopštenju Udruženja.
Inicijativa će biti dostavljena Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i relevantnim skupštinskim odborima, kao i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
- Udruženje podstanara je spremno za dijalog i saradnju u cilju boljih rješenja za sve građane. Za zakon, pravdu i sigurnost podstanara - poručili su iz nevladine organizacije.
Predstavnici Udruženju su, prema njihovim riječima, zabrinuti zbog trenutnog stanja na tržištu iznajmljivanja stanova u Crnoj Gori.
- Situacija u kojoj pojedinci, bez ikakvih pisanih ugovora i zakonske kontrole, samovoljno određuju cijene zakupa, izbacuju podstanare bez ikakve zaštite i krše osnovna prava onih koji nemaju drugi dom, nije prihvatljiva i mora se hitno promijeniti - objasnili su iz Udruženja.
Oni smatraju da je takvo stanje uzrokovano nedostatkom jasne i efikasne zakonske regulative koja bi štitila prava podstanara, kao i slabom institucionalnom kontrolom i nepostojanjem nadzora nad iznajmljivanjem stanova.
Iz Udruženja su naveli da je postojeće stanje posljedica nerazvijenog i neformalnog tržišta zakupa, kao i neorganizovanosti i nedostatka pravne podrške za podstanare.
- Pozivamo donosioce odluka da prestanu da žive u prošlosti o kojoj svakodnevno govore, i da se vrate u realnost u kojoj danas hiljade građana Crne Gore nemaju osnovnu sigurnost i zaštitu u svojim domovima. Realnost koja je već loša, a kakva će tek biti budućnost ukoliko se ovaj problem ne riješi hitno i sistemski - navodi se u saopštenju.

1250x600

Udruženje podstanara najavljuje inicijativu za zaštitu njihovih prava

Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom pokreće društveni projekat novog modela stanovanja koji ima potencijal da suštinski promijeni oblast rentijerstva i stanovanja u našoj zemlji, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode, ovaj projekat nije samo reakcija na krizu koja traje decenijama – on je, kažu, korak ka pravednijem, sigurnijem i održivom društvu.&nbsp;
Dugi niz godina, podsjećaju, naši građani su bili prepušteni isključivo ponudi privatnih investitora, čiji je glavni motiv, smatraju oni, bio profit.
- Država je u potpunosti izostala iz stanogradnje, a cijene kvadrata su dostigle nivoe koji su za većinu građana – naročito mlade, radničke porodice i socijalno ugrožene – postale nedostižne. Mnogi su zato prisiljeni da žive u podstanarskom statusu, bez realne perspektive da riješe stambeno pitanje- kažu u Udruženju.
Situaciju dodatno pogoršava, dodaju, siva zona u oblasti rentijerstva.
- Najmovi se u velikom broju slučajeva obavljaju bez ugovora, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, što ostavlja podstanare potpuno nezaštićenima. Bez pravne sigurnosti, građani su izloženi samovolji stanodavaca – iznenadnim povećanjima kirije i prinudnim iseljenjima, često preko noći- navodi se u saopštenju.
Njihov model –sigurnog, priuštivog i subvencionisanog stanovanja – odgovara, kako su rekli, na sve ove izazove.
- Ovim projektom podstanarima pružamo stabilnost, pravnu zaštitu i pristupačne uslove života, stanodavce podstičemo da posluju u okviru zakona, što doprinosi smanjenju sive ekonomije i donosi korist i njima i državi, a državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku, kao što je to već decenijama praksa u mnogim zemljama Evropske unije- stoji u saopštenju Udruženja podstanara.
Prema njihovim riječima, ovo je velika šansa da svi zajedno doprinesemo izgradnji sistema u kojem pravo na dom neće biti privilegija, već osnovno ljudsko pravo.
- Svjesni smo da svaki pokušaj društvene promjene nailazi na otpor. Ali isto tako znamo da nijedna važna promjena nije došla bez truda, ustrajnosti i vjere u pravdu. Udruženje Moj Dom koristi sve raspoložive mehanizme – pravne, institucionalne i društvene – kako bi realizovalo ovaj model koji ima potencijal da postane temelj socijalne stabilnosti i dostojanstva života za hiljade građana- smatraju oni.
Na ovom putu, kako su rekli, potrebna im je podrška svih građana, civilnog sektora, medija, međunarodnih partnera i, najvažnije – države.
- Ako zaista želimo da Crna Gora bude država socijalne pravde i pravne sigurnosti, vrijeme je da to dokažemo djelima. Zato upućujemo otvoreni poziv svim relevantnim akterima: gradimo zajedno Crnu Goru u kojoj će svaki čovjek imati pravo na dom i sigurno stanovanje- poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore – "Moj Dom".

Udruženje podstanara: Državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku

Udruženje podstanara Crne Gore danas je zvanično pokrenulo prvi organizovani model podrške podstanarima, s ciljem stvaranja fer i sigurnog tržišta stanovanja. 
 
- Ovaj inovativni model donosi brojne pogodnosti za podstanare i stanodavce, uključujući subvencionisanu 12. kiriju, pravnu pomoć i mogućnost učešća u budućim stambenim projektima Udruženja - navodi se u saopštenju. 
 
 Udruženje je, kako su rekli, prepoznajući izazove s kojima se podstanari suočavaju – visoke kirije, nestabilni ugovori i nedovoljna pravna zaštita – osmislilo rješenje koje garantuje veću sigurnost i stabilnost svim učesnicima na tržištu nekretnina. 
 
 Ključne pogodnosti za podstanare su subvencija do 300 eura za 12. kiriju nakon redovnog izmirivanja 11 kirija, pravna podrška u slučajevima nesuglasica sa stanodavcima, mogućnost rangiranja za buduće stambene projekte Udruženja, kao i transparentni ugovori bez visokih provizija. 
 
- Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem. Potrebno je potpisati ugovor o članstvu i uz godišnju članarinu od 60 EUR ostvaruju se sve navedene pogodnosti - navodi se u saopštenju. 
 
 Iz Udruženja su poručili da im je cilj da podstanarima omoguće sigurnost i povoljnije uslove stanovanja, dok istovremeno stanodavcima pružaju model koji osigurava redovne uplate kirija i smanjuje rizike pri iznajmljivanju nekretnina. 
 
 Prijave su otvorene od 1. aprila, a svi zainteresovani mogu se prijaviti putem kontakta i sajta Udruženja. 
 
- Udruženje poziva podstanare da iskoriste ovu priliku i obezbijede sebi sigurnije uslove stanovanja, stanodavce da se priključe modelu, te institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Zvanično pokrenut inovativni model podrške podstanarima u Crnoj Gori

Udruženje podstanara pokrenuće prvi organizovani model fer i sigurnog stanovanja, koji podstanarima i stanodavcima nudi stabilnost, sigurnost i podršku, saopštili su njegovi predstavnici.
- Podstanari u Crnoj Gori već godinama žive u nesigurnim uslovima, suočeni s visokim kirijama, nestabilnim ugovorima i nedovoljnom pravnom zaštitom. S druge strane, stanodavci često trpe posljedice neredovnih plaćanja i neizvjesnosti pri iznajmljivanju svojih nekretnina - navodi se u saopštenju Udruženja.

Oni su objasnili da model koji predlažu, između ostalog, nudi subvencionisanu 12. kiriju, što bi značilo da podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem imaju pravo na subvenciju u iznosu do 300 eura nakon redovne isplate 11 kirija.
Predloženi model nudi podstanarima i pravnu podršku, tako da će oni koji se suočavaju sa problemima u odnosu sa stanodavcima dobiti pravnu pomoć Udruženja.
Podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem, koje planira da do kraja naredne godine počne gradnju 100 stanova, biće, kako su poručili, uvršteni na listu budućih stanara.
Model koji Udruženje planira da realizuje predviđa povoljniji zakup, koji omogućava transparentno i stabilno iznajmljivanje, kao i dodatne benefiti koje Udruženje uspije obezbijediti kroz saradnju sa državnim institucijama i privatnim sektorom.
- Udruženje podstanara pozvalo je podstanare da se prijave za članstvo i osiguraju te pogodnosti. Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem - navodi se u saopštenju.
Iz Udruženja su objasnili da sa njima svi zainteresovani mogu da sklope ugovor o članstvu, kojim ostvaruju pravo na subvencije, pravnu podršku i rangiranje za buduće stambene projekte. Ugovorom se obavezuju na godišnju članarinu od 60 eura i redovno izmirivanje 11 kirija, čime stiču pravo na subvencionisanu 12. kiriju.
Udruženje podstanara poziva podstanare da osiguraju pravednije i sigurnije stanovanje, stanodavce da učestvuju u modelu i obezbijede sigurne i redovne uplate kirija, a institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja.

Udruženje podstanara pokreće novi model podrške: Subvencije za 12. kiriju, pravna pomoć...

Udruženje podstanara Crne Gore uputilo je zvaničan zahtjev Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada povodom, kako su kazali, kašnjenja konkursa za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici. 
 
Iz Udruženja su kazali da konkurs za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici još nije raspisan, iako je u prethodnim godinama proces već bio pokrenut u ovom periodu. 
 
- Svakodnevno primamo veliki broj upita od podstanara koji žele da se prijave, ali još nemamo zvanične informacije kada će konkurs biti otvoren - navodi se u saopštenju. 
 
Udruženje je Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada uputilo zvaničan zahtjev kako bi dobili tačne informacije o datumu raspisivanja konkursa i procedurama prijave. 
 
- Smatramo da je neophodno da nadležni organi transparentno i pravovremeno obavijeste građane kako bi se svi zainteresovani podstanari mogli pripremiti i ostvariti pravo na subvencije - rekli su iz Udruženja. 
 
Takođe su podnijeli zahtjev da njihovi predstavnici budu uključeni u komisiju koja će odlučivati o raspodjeli sredstava. 
 
Iz Udruženja su podsjetili da je budžet Glavnog grada usvojen suprotno podnijetom amandmanu za povećanje sredstava za subvencije, te je za ovu godinu predviđeno samo 150 hiljada EUR, što znači da će pomoć moći da dobije samo 125 podstanarskih porodica. 
 
- Ovo je nedovoljno, s obzirom na to da u Podgorici trenutno živi više od 15 hiljada podstanarskih domaćinstava - upozorili su iz Udruženja. 
 
Oni su pozvali gradske vlasti da što prije raspišu konkurs i osiguraju transparentnu raspodjelu sredstava, uz razmatranje povećanja budžeta kako bi podrška stigla do većeg broja porodica. 
 
Udruženje podstanara Crne Gore, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviće da se bori za prava svih podstanara i zahtijeva odgovorno postupanje institucija prema ovom gorućem problemu. 
 
- Pozivamo sve podstanare koji ispunjavaju uslove da se prijave čim konkurs bude raspisan, a mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju i borimo se za povećanje fonda - zaključuje se u saopštenju.

Konkurs za subvencije podstanarima kasni

Iz Udruženja podstanara poručili su da od Glavnog grada zahtijevaju da izdvoji milion eura za subvencije podstanarskih porodica, kojih u glavnom gradu, kako navode, ima više od 15.000.
- Rastući troškovi stanovanja ozbiljno ugrožavaju kvalitet života mnogih građana, a podrška najugroženijima mora biti prioritet Međutim, subvencije se ne smiju dijeliti prema dosadašnjem modelu fiksnih apanaža, već isključivo prema stvarnim socijalnim potrebama porodica. Nijesu svi podstanari u istoj situaciji – neki se nalaze na rubu egzistencije, dok drugi imaju stabilnije prihode. Zato insistiramo na pravednijoj raspodjeli sredstava, kako bi pomoć stigla do onih kojima je zaista najpotrebnija- kazali su iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Kako bi, kako navode, osigurali dodatnu transparentnost u dodjeli subvencija, Udruženje podstanara zahtijeva da bude dio komisije koja će odlučivati o njihovoj raspodjeli.
- Smatramo da je to jedini način da se spriječe eventualne zloupotrebe i obezbijedi pravičnost u procesu. Takođe, ne prihvatamo da jedini uslov za subvencije bude ugovor o zakupu, jer se takav ugovor ne sklapa u preko 88% slučajeva. Podstanari nisu krivi za to – odgovornost leži na državi, koja decenijama nije uredila ovu oblast, niti je posljednjih godina preduzela konkretne korake za njenu regulaciju. Nepravedno je da građani ispaštaju zbog neefikasnosti sistema- poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Pored borbe za pravedniju raspodjelu subvencija, Udruženje podstanara intenzivno, kako ističu, radi na izradi Registra podstanara, bez ikakve pomoći države, iako se iz dana u dan potvrđuje ispravnost našeg djelovanja.
Iz Udruženja su rekli da sz svjesni da je ovo jedini način da podstanari budu prepoznati i zaštićeni u ovoj državi, te da su zato krenuli u ovu inicijativu potpuno samostalno, bez ikakvih sredstava, ali sa ogromnom željom i istrajnošću da Registar bude urađen.
Ovoga puta, podstanari neće dozvoliti da administracija Glavnog grada „tek tako obradi“ ovo pitanje, gdje bi se još jednom pokazala par ekselans diskriminacija građana bez svog krova nad glavom. Ukoliko se naš zahtjev ne bude ozbiljno razmotrio, naš odgovor će biti jasan – protesti! Više nećemo pasivno posmatrati kako se naši problemi guraju pod tepih, već ćemo se boriti za svoja prava na ulicama, ukoliko to bude jedini način da nas čuju", poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Bilo bi im, ističu, drago da se Sekretarijat za socijalno staranje konačno oglasi i odgovori na brojne mejlove koje su im uputili.
- Takođe, od njih smo tražili i sastanak povodom problema sa raspodjelom socijalnih stanova u Podgorici, gdje su postojale ozbiljne nepravilnosti. Na to je ukazala i bivša gradonačelnica Olivera Injac, ali i mnogi drugi, pa očekujemo da se ovo pitanje više ne ignoriše- navode u saopštenju.&nbsp;
Smatraju da je neprihvatljivo da institucije koje bi trebale biti posvećene rješavanju socijalnih pitanja ignorišu glasove građana kojima su najpotrebniji.
- Istovremeno, pohvaljujemo predsjednicu Skupštine Glavnog grada, Jelenu Borovinić-Bojović, koja je pokazala odgovornost i ozbiljnost time što je odgovorila na naše zahtjeve i organizovala sastanak na kojem ćemo još jednom ponoviti naše stavove i očekivanja. Očekujemo da i ostale nadležne institucije pokažu isti nivo posvećenosti i odgovornosti prema podstanarskoj populaciji. Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju ove zahtjeve i omoguće fer i transparentnu raspodjelu subvencija, kako bi se osigurala prava podrška onima kojima je najpotrebnija. Takođe, očekujemo da država prepozna značaj izrade Registra podstanara i pruži podršku ovom procesu, jer samo kroz jasnu evidenciju i sistemsku regulaciju možemo osigurati da podstanari dobiju status i zaštitu koju zaslužuju- &nbsp;zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Udruženje podstanara: Glavni grad da izdvoji milion eura za subvencije

Blokada rada parlamenta dovodi u pitanje usvajanje budžeta, što direktno utiče na one koji su u najtežim životnim okolnostima, saopštili su iz Udruženja podstanara i pozvali građane da se tome oštro suprotstave.
- Ovo je scenario koji ne možemo dozvoliti i koji mora biti jasno prezentovan političkim akterima. Igra političkih interesa na račun budućnosti građana je neprihvatljiva. Političke partije i njihovi lideri moraju shvatiti da građani ne smiju biti taoci političkih bitaka- rekli su iz Udruženja podstanara.
Oni su poručili da sa dubokom zabrinutošću prate trenutnu političku situaciju i najave koje se odnose na blokadu rada Skupštine Glavnog grada, što bi moglo imati ozbiljne i katastrofalne poslijedice.
- Takav potez direktno ugrožava donošenje budžeta koji je ključan za stabilnost grada, kao i za pružanje osnovnih usluga i podrške najugroženijim kategorijama građana- naveli su iz Udruženja.
Oni su podsjetili da se podstanari, kao i drugi građani, svakodnevno suočavaju sa izazovima koji uključuju visoke troškove zakupa, loše uslove stanovanja i nesigurnost u pogledu svojih prava. Ti problemi se odnose na stvarne životne situacije, koje duboko utiču na svakog pojedinca.
- Svaka odložena odluka koja utiče na budžet, može samo pogoršati trenutnu situaciju- rekli su iz Udruženja.
Oni su pozvali građane, ne samo Podgorice, već i drugih opština koje se suočavaju sa sličnim izazovima, da se oštro suprotstave mogućem scenariju blokade rada parlamenta.
- Pozivamo vas da zajedno stanemo u odbranu naših i prava svih onih koji su već u teškoj poziciji, bilo kroz visoke troškove stanovanja ili nesigurnost u pogledu svojih osnovnih životnih potreba- kazali su iz Udruženja.
Oni smatraju da političke borbe treba da se vode nakon što se donesu budžeti koji direktno utiču na život građana.
- Naši građani, posebno najugroženije kategorije, zaslužuju stabilnost, podršku i odgovorno vođenje politike. Životi običnih ljudi nijesu igračke u rukama političkih aktera- poručili su iz Udruženja.
Oni su dodali i da neće stati u borbi za prava svih građana.
- Nastavićemo da se zalažemo za bolje uslove stanovanja, odgovorne politike i pravedne zakone koji će osigurati sigurnost i dostojanstvo svih. Pozivamo sve građane da se udruže, da ne dozvole da njihovi životi budu ugroženi političkim odlukama koje ne vode računa o opštem dobru. Politika i lične stranačke bitke mogu sačekati – prvo moramo donijeti odluke koje su u interesu svakog građanina, bez obzira na njegovu političku pripadnost- zaključili su iz Udruženja.

Udruženje podstanara pozvalo građane da se suprotstave blokadi parlamenta

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: udruzenje-podstanara