Udruženje podstanara Moj Dom dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda – Ombudsmanu inicijativu za donošenje zakona o zaštiti prava podstanara.
Predstavnici Udruženja pozvali su Ministarstvo, Skupštinu i Ombudsmana da hitno počnu izradu zakona o zaštiti prava podstanara, kako bi hiljade građana koji žive kao podstanari dobili zakonsku sigurnost i dostojanstvene uslove stanovanja.
Udruženje je, prema riječima njegovih predstavnika, spremno da učestvuje u svim konsultacijama, radnim grupama i javnim raspravama u cilju donošenja kvalitetnog i pravednog zakonskog rješenja.
Iz Udruženja su kazali da su upoznati da je inicijativa zvanično stigla na skupštinsku adresu, te da će svi poslanici biti informisani o njenom sadržaju i ciljevima.&nbsp;
- Ovaj korak predstavlja važan signal da se pitanje položaja podstanara konačno počinje razmatrati na institucionalnom nivou - navodi se u saopštenju.
Cilj inicijativ je, kako su objasnili, uspostavljanje pravnog okvira koji će obezbijediti sigurnost stanovanja, pravnu zaštitu i transparentnost tržišta zakupa za sve građane koji žive kao podstanari.&nbsp;
- U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguliše prava i obaveze podstanara i stanodavaca, što dovodi do brojnih zloupotreba i nesigurnosti. Hiljade građana žive u iznajmljenim stanovima bez osnovne pravne zaštite. Podstanari su često suočeni s naglim otkazima, nepisanim dogovorima i nelegalnim praksama. Zakonom želimo da uvedemo red, sigurnost i poštovanje prava za obje strane - navedeno je u saopštenju.
Iz Udruženja su naveli da su ključni razlozi za donošenje zakona nedostatak zakonske regulative koja bi štitila podstanare, slaba institucionalna kontrola koja bi nadzirala tržište zakupa, neformalno tržište i nedostatak informacija i podrške.
Predloženi zakon obuhvata obavezne pisane ugovore o zakupu, zabranu samovoljnog izbacivanja bez sudske odluke, zaštitu od naglih promjena kirije, uvođenje mehanizama prijave i žalbe, te kaznene odredbe za kršenje prava podstanara.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podstanari traže zakon koji bi štitio njihova prava

&nbsp;Udruženje podstanara pozvalo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da povuče trenutne onlajn prijave za projekat Velje Brdo i uvede transparentan i dostupan način prijavljivanja, uključujući mogućnost prijave mimo interneta.
Udruženje podstanara izrazilo je zabrinutost zbog trenutnog načina online prijava za projekat Velje Brdo, koji, kako tvrde, nije dostupan svim građanima u realnoj stambenoj potrebi.
- Smatramo da ovakav sistem prijavljivanja predstavlja diskriminaciju i uskraćuje fer šanse građanima koji nemaju mogućnost online prijave - rekli su iz Udruženja.
Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, Udruženje podstanara, kako su najavili, biće primorano da se obrati relevantnim sudskim i drugim institucijama kako bi zaštitilo zakonitost i fer šanse za sve građane.
- Pozivamo sve podstanare da se jave Udruženju podstanara i popune formular za prijavu, koji će biti dostavljen kao vjerodostojan dokaz građana u realnoj stambenoj potrebi - zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Udruženje podstanara traži povlačenje onlajn prijava za projekat Velje Brdo

Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.
- Ignorisanje Udruženja podstanara, izbjegavanje uspostavljanja registra podstanara i nepostojanje dokaza o validnosti prijava jasno pokazuju nedostatak volje da se projekat sprovede pravedno i transparentno. Ako se to ne promijeni, Velje brdo rizikuje da postane još jedna propuštena prilika, a podstanari ponovo ostanu bez rješenja - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara, kako su rekli, pozdravlja namjeru države da kroz projekat Velje brdo omogući dostupne stanove, ali upozorava da se iza brojki i obećanja kriju ozbiljni rizici i nedoumice.
- Više od 11 hiljada prijava jasno pokazuje da je stambena kriza u zemlji alarmantna i da građani traže rješenja, ali pitanje je – hoće li ovaj projekat odgovoriti na njihove potrebe - pitali su iz Udruženja.
Iz Udruženja su naveli da su pozitivni aspekti ciljna cijena od oko hiljadu eura po kvadratu, ukoliko ostane održiva, predstavlja veliko olakšanje u odnosu na tržišne cijene, kao i plan od šest hiljada stanova do 2030. koji bi mogao stabilizovati tržište i pružiti sigurnost hiljadama porodica.
- Naše bojazni se odnose na rokove o useljenju do naredne godine koji su nerealni i prijeti opasnost od višegodišnjeg kašnjenja, javnost i dalje nema uvid u jasne kriterijume dodjele, niti garancije da će cijena zaista ostati na obećanom nivou - navodi se u saopštenju.
Bez paralelnog razvoja infrastrukture odnosno škole, vrtića, saobraćaja i vode, novo naselje rizikuje da postane urbano problematična zona. Postoji realna opasnost da prioritet dobiju privilegovani, a ne oni koji zaista žive u podstanarstvu.
Oni su naveli da u posebne probleme spada ignorisanje Udruženja podstanara.
- Država i nadležni organi do danas nijesu uspostavili komunikaciju sa Udruženjem podstanara Crne Gore, iako upravo podstanari predstavljaju glavnu ciljnu grupu ovog projekta. Ovakvo ignorisanje nas dovodi u jasnu sumnju kome i sa kojim ciljem su buduće stambene jedinice namijenjene - dodaje se u saopštenju.
Udruženje, kako su podsjetili, već godinama traži uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, koji bi na transparentan i objektivan način pokazao ko su građani u stvarnoj potrebi za stanom.
- Uporno izbjegavanje ovog zahtjeva otvara prostor za zloupotrebe i netransparentnu dodjelu stanova. Bez takvog registra, nema ni pravične stambene politike - navodi se u saopštenju.
Dodatnu zabrinutost, kako smatraju, izaziva činjenica da se za projekat prijavljivalo isključivo putem internet stranice Vlade, koja od građana nije tražila nikakve podatke osim imena, prezimena i matičnog broja.
- Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li se među 11 hiljada prijavljenih zaista nalaze porodice koje decenijama žive kao podstanari, ili su prijave podnosili i oni kojima stan nije životna potreba? Odsustvo dokaza i kriterijuma već u samoj fazi prijave baca sjenku na transparentnost i pravednost čitavog procesa - ocijenili su iz Udruženja.
Iz Udruženja podstanara su zahtijevali hitno utvrđivanje i objavljivanje transparentnih kriterijuma za dodjelu stanova – prioritet moraju imati podstanari i mlade porodice, javnu garanciju da će se cijena zadržati na najavljenih hiljadu EUR po kvadratu, kao i redovno i transparentno izvještavanje javnosti o svakoj fazi projekta.
Iz Udruženja traže i paralelnu izgradnju infrastrukture, uključivanje te NVO u savjetodavna i kontrolna tijela projekta, kao i uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, bez čega se ne može govoriti o socijalno pravednoj stambenoj politici.

Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara

Udruženje podstanara - Moj dom uskoro će poslati zvaničnu inicijativu za donošenje zakona o pravima podstanara kako bi se uspostavila jasna i efikasna regulativa, koja će zaštititi njihova prava i urediti tržište zakupa na pravedan i transparentan način.
- Pozivamo nadležne institucije, zakonodavce, medije i širu javnost da podrže inicijativu i da zajedno radimo na stvaranju pravnog okvira koji će omogućiti dostojanstven život svima koji žive kao podstanari - navodi se u saopštenju Udruženja.
Inicijativa će biti dostavljena Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i relevantnim skupštinskim odborima, kao i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
- Udruženje podstanara je spremno za dijalog i saradnju u cilju boljih rješenja za sve građane. Za zakon, pravdu i sigurnost podstanara - poručili su iz nevladine organizacije.
Predstavnici Udruženju su, prema njihovim riječima, zabrinuti zbog trenutnog stanja na tržištu iznajmljivanja stanova u Crnoj Gori.
- Situacija u kojoj pojedinci, bez ikakvih pisanih ugovora i zakonske kontrole, samovoljno određuju cijene zakupa, izbacuju podstanare bez ikakve zaštite i krše osnovna prava onih koji nemaju drugi dom, nije prihvatljiva i mora se hitno promijeniti - objasnili su iz Udruženja.
Oni smatraju da je takvo stanje uzrokovano nedostatkom jasne i efikasne zakonske regulative koja bi štitila prava podstanara, kao i slabom institucionalnom kontrolom i nepostojanjem nadzora nad iznajmljivanjem stanova.
Iz Udruženja su naveli da je postojeće stanje posljedica nerazvijenog i neformalnog tržišta zakupa, kao i neorganizovanosti i nedostatka pravne podrške za podstanare.
- Pozivamo donosioce odluka da prestanu da žive u prošlosti o kojoj svakodnevno govore, i da se vrate u realnost u kojoj danas hiljade građana Crne Gore nemaju osnovnu sigurnost i zaštitu u svojim domovima. Realnost koja je već loša, a kakva će tek biti budućnost ukoliko se ovaj problem ne riješi hitno i sistemski - navodi se u saopštenju.

1250x600

Udruženje podstanara najavljuje inicijativu za zaštitu njihovih prava

Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom pokreće društveni projekat novog modela stanovanja koji ima potencijal da suštinski promijeni oblast rentijerstva i stanovanja u našoj zemlji, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode, ovaj projekat nije samo reakcija na krizu koja traje decenijama – on je, kažu, korak ka pravednijem, sigurnijem i održivom društvu.&nbsp;
Dugi niz godina, podsjećaju, naši građani su bili prepušteni isključivo ponudi privatnih investitora, čiji je glavni motiv, smatraju oni, bio profit.
- Država je u potpunosti izostala iz stanogradnje, a cijene kvadrata su dostigle nivoe koji su za većinu građana – naročito mlade, radničke porodice i socijalno ugrožene – postale nedostižne. Mnogi su zato prisiljeni da žive u podstanarskom statusu, bez realne perspektive da riješe stambeno pitanje- kažu u Udruženju.
Situaciju dodatno pogoršava, dodaju, siva zona u oblasti rentijerstva.
- Najmovi se u velikom broju slučajeva obavljaju bez ugovora, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, što ostavlja podstanare potpuno nezaštićenima. Bez pravne sigurnosti, građani su izloženi samovolji stanodavaca – iznenadnim povećanjima kirije i prinudnim iseljenjima, često preko noći- navodi se u saopštenju.
Njihov model –sigurnog, priuštivog i subvencionisanog stanovanja – odgovara, kako su rekli, na sve ove izazove.
- Ovim projektom podstanarima pružamo stabilnost, pravnu zaštitu i pristupačne uslove života, stanodavce podstičemo da posluju u okviru zakona, što doprinosi smanjenju sive ekonomije i donosi korist i njima i državi, a državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku, kao što je to već decenijama praksa u mnogim zemljama Evropske unije- stoji u saopštenju Udruženja podstanara.
Prema njihovim riječima, ovo je velika šansa da svi zajedno doprinesemo izgradnji sistema u kojem pravo na dom neće biti privilegija, već osnovno ljudsko pravo.
- Svjesni smo da svaki pokušaj društvene promjene nailazi na otpor. Ali isto tako znamo da nijedna važna promjena nije došla bez truda, ustrajnosti i vjere u pravdu. Udruženje Moj Dom koristi sve raspoložive mehanizme – pravne, institucionalne i društvene – kako bi realizovalo ovaj model koji ima potencijal da postane temelj socijalne stabilnosti i dostojanstva života za hiljade građana- smatraju oni.
Na ovom putu, kako su rekli, potrebna im je podrška svih građana, civilnog sektora, medija, međunarodnih partnera i, najvažnije – države.
- Ako zaista želimo da Crna Gora bude država socijalne pravde i pravne sigurnosti, vrijeme je da to dokažemo djelima. Zato upućujemo otvoreni poziv svim relevantnim akterima: gradimo zajedno Crnu Goru u kojoj će svaki čovjek imati pravo na dom i sigurno stanovanje- poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore – "Moj Dom".

Udruženje podstanara: Državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku

Udruženje podstanara Crne Gore danas je zvanično pokrenulo prvi organizovani model podrške podstanarima, s ciljem stvaranja fer i sigurnog tržišta stanovanja. 
 
- Ovaj inovativni model donosi brojne pogodnosti za podstanare i stanodavce, uključujući subvencionisanu 12. kiriju, pravnu pomoć i mogućnost učešća u budućim stambenim projektima Udruženja - navodi se u saopštenju. 
 
 Udruženje je, kako su rekli, prepoznajući izazove s kojima se podstanari suočavaju – visoke kirije, nestabilni ugovori i nedovoljna pravna zaštita – osmislilo rješenje koje garantuje veću sigurnost i stabilnost svim učesnicima na tržištu nekretnina. 
 
 Ključne pogodnosti za podstanare su subvencija do 300 eura za 12. kiriju nakon redovnog izmirivanja 11 kirija, pravna podrška u slučajevima nesuglasica sa stanodavcima, mogućnost rangiranja za buduće stambene projekte Udruženja, kao i transparentni ugovori bez visokih provizija. 
 
- Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem. Potrebno je potpisati ugovor o članstvu i uz godišnju članarinu od 60 EUR ostvaruju se sve navedene pogodnosti - navodi se u saopštenju. 
 
 Iz Udruženja su poručili da im je cilj da podstanarima omoguće sigurnost i povoljnije uslove stanovanja, dok istovremeno stanodavcima pružaju model koji osigurava redovne uplate kirija i smanjuje rizike pri iznajmljivanju nekretnina. 
 
 Prijave su otvorene od 1. aprila, a svi zainteresovani mogu se prijaviti putem kontakta i sajta Udruženja. 
 
- Udruženje poziva podstanare da iskoriste ovu priliku i obezbijede sebi sigurnije uslove stanovanja, stanodavce da se priključe modelu, te institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Zvanično pokrenut inovativni model podrške podstanarima u Crnoj Gori

Udruženje podstanara pokrenuće prvi organizovani model fer i sigurnog stanovanja, koji podstanarima i stanodavcima nudi stabilnost, sigurnost i podršku, saopštili su njegovi predstavnici.
- Podstanari u Crnoj Gori već godinama žive u nesigurnim uslovima, suočeni s visokim kirijama, nestabilnim ugovorima i nedovoljnom pravnom zaštitom. S druge strane, stanodavci često trpe posljedice neredovnih plaćanja i neizvjesnosti pri iznajmljivanju svojih nekretnina - navodi se u saopštenju Udruženja.

Oni su objasnili da model koji predlažu, između ostalog, nudi subvencionisanu 12. kiriju, što bi značilo da podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem imaju pravo na subvenciju u iznosu do 300 eura nakon redovne isplate 11 kirija.
Predloženi model nudi podstanarima i pravnu podršku, tako da će oni koji se suočavaju sa problemima u odnosu sa stanodavcima dobiti pravnu pomoć Udruženja.
Podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem, koje planira da do kraja naredne godine počne gradnju 100 stanova, biće, kako su poručili, uvršteni na listu budućih stanara.
Model koji Udruženje planira da realizuje predviđa povoljniji zakup, koji omogućava transparentno i stabilno iznajmljivanje, kao i dodatne benefiti koje Udruženje uspije obezbijediti kroz saradnju sa državnim institucijama i privatnim sektorom.
- Udruženje podstanara pozvalo je podstanare da se prijave za članstvo i osiguraju te pogodnosti. Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem - navodi se u saopštenju.
Iz Udruženja su objasnili da sa njima svi zainteresovani mogu da sklope ugovor o članstvu, kojim ostvaruju pravo na subvencije, pravnu podršku i rangiranje za buduće stambene projekte. Ugovorom se obavezuju na godišnju članarinu od 60 eura i redovno izmirivanje 11 kirija, čime stiču pravo na subvencionisanu 12. kiriju.
Udruženje podstanara poziva podstanare da osiguraju pravednije i sigurnije stanovanje, stanodavce da učestvuju u modelu i obezbijede sigurne i redovne uplate kirija, a institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja.

Udruženje podstanara pokreće novi model podrške: Subvencije za 12. kiriju, pravna pomoć...

Udruženje podstanara Crne Gore uputilo je zvaničan zahtjev Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada povodom, kako su kazali, kašnjenja konkursa za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici. 
 
Iz Udruženja su kazali da konkurs za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici još nije raspisan, iako je u prethodnim godinama proces već bio pokrenut u ovom periodu. 
 
- Svakodnevno primamo veliki broj upita od podstanara koji žele da se prijave, ali još nemamo zvanične informacije kada će konkurs biti otvoren - navodi se u saopštenju. 
 
Udruženje je Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada uputilo zvaničan zahtjev kako bi dobili tačne informacije o datumu raspisivanja konkursa i procedurama prijave. 
 
- Smatramo da je neophodno da nadležni organi transparentno i pravovremeno obavijeste građane kako bi se svi zainteresovani podstanari mogli pripremiti i ostvariti pravo na subvencije - rekli su iz Udruženja. 
 
Takođe su podnijeli zahtjev da njihovi predstavnici budu uključeni u komisiju koja će odlučivati o raspodjeli sredstava. 
 
Iz Udruženja su podsjetili da je budžet Glavnog grada usvojen suprotno podnijetom amandmanu za povećanje sredstava za subvencije, te je za ovu godinu predviđeno samo 150 hiljada EUR, što znači da će pomoć moći da dobije samo 125 podstanarskih porodica. 
 
- Ovo je nedovoljno, s obzirom na to da u Podgorici trenutno živi više od 15 hiljada podstanarskih domaćinstava - upozorili su iz Udruženja. 
 
Oni su pozvali gradske vlasti da što prije raspišu konkurs i osiguraju transparentnu raspodjelu sredstava, uz razmatranje povećanja budžeta kako bi podrška stigla do većeg broja porodica. 
 
Udruženje podstanara Crne Gore, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviće da se bori za prava svih podstanara i zahtijeva odgovorno postupanje institucija prema ovom gorućem problemu. 
 
- Pozivamo sve podstanare koji ispunjavaju uslove da se prijave čim konkurs bude raspisan, a mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju i borimo se za povećanje fonda - zaključuje se u saopštenju.

Konkurs za subvencije podstanarima kasni

Iz Udruženja podstanara poručili su da od Glavnog grada zahtijevaju da izdvoji milion eura za subvencije podstanarskih porodica, kojih u glavnom gradu, kako navode, ima više od 15.000.
- Rastući troškovi stanovanja ozbiljno ugrožavaju kvalitet života mnogih građana, a podrška najugroženijima mora biti prioritet Međutim, subvencije se ne smiju dijeliti prema dosadašnjem modelu fiksnih apanaža, već isključivo prema stvarnim socijalnim potrebama porodica. Nijesu svi podstanari u istoj situaciji – neki se nalaze na rubu egzistencije, dok drugi imaju stabilnije prihode. Zato insistiramo na pravednijoj raspodjeli sredstava, kako bi pomoć stigla do onih kojima je zaista najpotrebnija- kazali su iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Kako bi, kako navode, osigurali dodatnu transparentnost u dodjeli subvencija, Udruženje podstanara zahtijeva da bude dio komisije koja će odlučivati o njihovoj raspodjeli.
- Smatramo da je to jedini način da se spriječe eventualne zloupotrebe i obezbijedi pravičnost u procesu. Takođe, ne prihvatamo da jedini uslov za subvencije bude ugovor o zakupu, jer se takav ugovor ne sklapa u preko 88% slučajeva. Podstanari nisu krivi za to – odgovornost leži na državi, koja decenijama nije uredila ovu oblast, niti je posljednjih godina preduzela konkretne korake za njenu regulaciju. Nepravedno je da građani ispaštaju zbog neefikasnosti sistema- poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Pored borbe za pravedniju raspodjelu subvencija, Udruženje podstanara intenzivno, kako ističu, radi na izradi Registra podstanara, bez ikakve pomoći države, iako se iz dana u dan potvrđuje ispravnost našeg djelovanja.
Iz Udruženja su rekli da sz svjesni da je ovo jedini način da podstanari budu prepoznati i zaštićeni u ovoj državi, te da su zato krenuli u ovu inicijativu potpuno samostalno, bez ikakvih sredstava, ali sa ogromnom željom i istrajnošću da Registar bude urađen.
Ovoga puta, podstanari neće dozvoliti da administracija Glavnog grada „tek tako obradi“ ovo pitanje, gdje bi se još jednom pokazala par ekselans diskriminacija građana bez svog krova nad glavom. Ukoliko se naš zahtjev ne bude ozbiljno razmotrio, naš odgovor će biti jasan – protesti! Više nećemo pasivno posmatrati kako se naši problemi guraju pod tepih, već ćemo se boriti za svoja prava na ulicama, ukoliko to bude jedini način da nas čuju", poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Bilo bi im, ističu, drago da se Sekretarijat za socijalno staranje konačno oglasi i odgovori na brojne mejlove koje su im uputili.
- Takođe, od njih smo tražili i sastanak povodom problema sa raspodjelom socijalnih stanova u Podgorici, gdje su postojale ozbiljne nepravilnosti. Na to je ukazala i bivša gradonačelnica Olivera Injac, ali i mnogi drugi, pa očekujemo da se ovo pitanje više ne ignoriše- navode u saopštenju.&nbsp;
Smatraju da je neprihvatljivo da institucije koje bi trebale biti posvećene rješavanju socijalnih pitanja ignorišu glasove građana kojima su najpotrebniji.
- Istovremeno, pohvaljujemo predsjednicu Skupštine Glavnog grada, Jelenu Borovinić-Bojović, koja je pokazala odgovornost i ozbiljnost time što je odgovorila na naše zahtjeve i organizovala sastanak na kojem ćemo još jednom ponoviti naše stavove i očekivanja. Očekujemo da i ostale nadležne institucije pokažu isti nivo posvećenosti i odgovornosti prema podstanarskoj populaciji. Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju ove zahtjeve i omoguće fer i transparentnu raspodjelu subvencija, kako bi se osigurala prava podrška onima kojima je najpotrebnija. Takođe, očekujemo da država prepozna značaj izrade Registra podstanara i pruži podršku ovom procesu, jer samo kroz jasnu evidenciju i sistemsku regulaciju možemo osigurati da podstanari dobiju status i zaštitu koju zaslužuju- &nbsp;zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Udruženje podstanara: Glavni grad da izdvoji milion eura za subvencije

Blokada rada parlamenta dovodi u pitanje usvajanje budžeta, što direktno utiče na one koji su u najtežim životnim okolnostima, saopštili su iz Udruženja podstanara i pozvali građane da se tome oštro suprotstave.
- Ovo je scenario koji ne možemo dozvoliti i koji mora biti jasno prezentovan političkim akterima. Igra političkih interesa na račun budućnosti građana je neprihvatljiva. Političke partije i njihovi lideri moraju shvatiti da građani ne smiju biti taoci političkih bitaka- rekli su iz Udruženja podstanara.
Oni su poručili da sa dubokom zabrinutošću prate trenutnu političku situaciju i najave koje se odnose na blokadu rada Skupštine Glavnog grada, što bi moglo imati ozbiljne i katastrofalne poslijedice.
- Takav potez direktno ugrožava donošenje budžeta koji je ključan za stabilnost grada, kao i za pružanje osnovnih usluga i podrške najugroženijim kategorijama građana- naveli su iz Udruženja.
Oni su podsjetili da se podstanari, kao i drugi građani, svakodnevno suočavaju sa izazovima koji uključuju visoke troškove zakupa, loše uslove stanovanja i nesigurnost u pogledu svojih prava. Ti problemi se odnose na stvarne životne situacije, koje duboko utiču na svakog pojedinca.
- Svaka odložena odluka koja utiče na budžet, može samo pogoršati trenutnu situaciju- rekli su iz Udruženja.
Oni su pozvali građane, ne samo Podgorice, već i drugih opština koje se suočavaju sa sličnim izazovima, da se oštro suprotstave mogućem scenariju blokade rada parlamenta.
- Pozivamo vas da zajedno stanemo u odbranu naših i prava svih onih koji su već u teškoj poziciji, bilo kroz visoke troškove stanovanja ili nesigurnost u pogledu svojih osnovnih životnih potreba- kazali su iz Udruženja.
Oni smatraju da političke borbe treba da se vode nakon što se donesu budžeti koji direktno utiču na život građana.
- Naši građani, posebno najugroženije kategorije, zaslužuju stabilnost, podršku i odgovorno vođenje politike. Životi običnih ljudi nijesu igračke u rukama političkih aktera- poručili su iz Udruženja.
Oni su dodali i da neće stati u borbi za prava svih građana.
- Nastavićemo da se zalažemo za bolje uslove stanovanja, odgovorne politike i pravedne zakone koji će osigurati sigurnost i dostojanstvo svih. Pozivamo sve građane da se udruže, da ne dozvole da njihovi životi budu ugroženi političkim odlukama koje ne vode računa o opštem dobru. Politika i lične stranačke bitke mogu sačekati – prvo moramo donijeti odluke koje su u interesu svakog građanina, bez obzira na njegovu političku pripadnost- zaključili su iz Udruženja.

Udruženje podstanara pozvalo građane da se suprotstave blokadi parlamenta

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

AMSCG: Putevi suvi

Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

Predstavnici Francuske u radnoj grupi Savjeta Evropske unije (COELA) blokirali su juče pregovaračka poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a koja je Crna Gora pripremila za zatvaranje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za utorak u Briselu.
Crna Gora će tako, umjesto planiranih pet, zatvoriti svega tri poglavlja.
Francuski predstavnici u radnoj grupi Savjeta EU smatraju da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje, jer nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama Unije, ali taj stav nijesu detaljnije obrazložili.
Odluka Francuske juče je potvrđena i na zasijedanju Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
Teorijski, Francuska bi svoju odluku mogla da preinači na Međuvladinoj konferenciji, ali dosadašnja praksa govori da se to ipak neće desiti.
Crna Gora je planirala da u utorak, osim dva koja je Francuska u međuvremenu blokirala, zatvori još tri poglavlja. Riječ je o poglavljima 3 - koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, 4 - koje se tiče slobode kretanja kapitala i 6 - iz oblasti privrednog prava.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević juče je, na zasijedanju Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, rekla da je ispunjeno svako završno mjerilo za zatvaranje tih pet poglavlja i da je to konstatovala i Evropska komisija.
- Sa naše strane ispunjenost postoji. Sada je neophodna samo politička volja 27 država članica EU. Kao što to biva, postoje države koje su postavile neka pitanja. Ovo nije ništa novo. Neke interesuje možda malo više poljoprivreda, pa postavljaju pitanje o tome, druge možda zanima prelazni period za Poglavlje 13. Dakle, sva ta poglavlja mi smo riješili i na tehničkom i političkom nivou. Svaka država donosi odluku za sebe. Urađen je ogroman posao kada govorimo o ovih pet poglavlja – naglasila je ministarka Gorčević.
Odluka Francuske da Crnoj Gori ne da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13, uslijedila je dan nakon što je srpski lider Aleksandar Vučić crnogorskom premijeru Milojku Spajiću poručio „prvo skoči pa reci hop“.
Podsjećanja radi, Vučić je tu poruku uputio nakon što je Spajić prethodno, reagujući na njegov prijedlog da sve zemlje regiona Evropskoj uniji pristupe u isto vrijeme, kazao kako će „Crna Gora Srbiju u EU čekati već od 2028. godine“.
Komentarišući novonastalu situaciju u ovim okolnostima, politički konsultant iz Zagreba Aleksandar Musić ističe da odluka zvaničnog Pariza ipak nije rezultat Vučićevog lobiranja preko saveznika u Francuskoj.
Musić objašnjava kako „nema potrebe za trenutnim lobiranjem, jer je lobiranje već obavljeno Vučićevom kupovinom i zaduživanjem za milijarde eura francuske vojne opreme i projekata“.
- U tom odnosu svako zna šta mu je činiti. Ovo je prirodni nastavak toga. Francuskoj ulazak Crne Gore same i prve u EU nije nikakav prioritet, dok je Crnoj Gori to dubinsko i previše važno pitanje – kaže Musić.
On navodi i da je objašnjenje za blokadu zatvaranja dva poglavlja „vrlo nemušto i neuvjerljivo“ što, kako kaže, znači da je proradila „dobra stara unutarevropska geopolitika“.
- Ovo potvrđuje tiho rivalstvo njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ipak najviše od svih tetoši Vučićev režim – naglašava on.
U tom kontekstu Musić objašnjava i da ovakvom odlukom Francuska postiže dva cilja.
- Usporava njemački momentum i šalje poruku Vučiću da ipak misli i na njega. Time prećutno daje malo novog života u priču o kolektivnom ulasku Crne Gore u EU, odnosno u paketu sa ostalima – zaključio je Musić.
Crna Gora je od početka pregovora za članstvo u EU otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila njih sedam.
Odlukom Francuske da onemogući zatvaranje poglavlja 11 i 13, broj blokiranih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU povećao se na tri, budući da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme blokirala zatvaranje još jednog poglavlja.
Riječ je o Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku i za čije su zatvaranje bili ispunjeni svi tehnički uslovi, što su više puta konstatovali i najviši evropski zvaničnici, ističući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom bloka.

Musić: Crna Gora kolateralna šteta Makronovih političkih ambicija i Vučićeve trgovine francuskog naoružanja

Crna Gora živi u paradoksu: nikada više političkih aktera nije izgovaralo riječ “Evropa” i nikada manje istinskog evropskog ponašanja nije bilo u institucijama. Evropski put je postao scena na kojoj se govori jedno, a radi drugo; projekt na kojem se prave političke dekoracije, dok se suština sistematski odlaže.
Zato je neophodno postaviti pitanje koje se u javnosti sve rjeđe čuje, a sve glasnije osjeća: ko je danas u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?
<h2>Vladajuća koalicija: Evropa kao maska, ne uvjerenje</h2>
Iako se vlast u cjelini deklarativno zalaže za Evropu, unutar nje postoje tri jasno prepoznatljiva sloja otpora koji određuju stvarne domete evropskog puta.
Tri sloja otpora Evropi u vlasti
Prvi sloj čine oni koji žele sistem kakav EU nikada ne bi dozvolila.
To su akteri kojima odgovara neuređena država, partijsko zapošljavanje, zatvorene institucije i moć stečena mimo zakona.
Oni znaju da bi stvarna Evropska unija razgradila temelje njihovog političkog opstanka. Zato reforme prihvataju na nivou rečenice, a blokiraju u praksi. Evropa za njih nije razvojna šansa, već prijetnja gubitku kontrole.
Drugi sloj su oni koji se identitetski oslanjaju na Beograd i SPC.
Za njih je Evropa ideološki i identitetski konkurent. Sekularna, građanska, moderno uređena Crna Gora ugrožava njihovu vezanost za političke i vjerske centre izvan zemlje.
Zato evropski narativ koriste kao obavezu, ali njihova stvarna gravitacija ide ka modelima društva koji su suprotni evropskim vrijednostima.
Treći sloj čine oportunisti koji nijesu za ništa, osim za ostanak na vlasti.
To su političari bez jasnih uvjerenja, kojima je ideologija zamjenjiva, a evropski put samo korisna ambalaža. Oni Evropu ne žele ni iz straha ni iz uvjerenja, nego zato što ih ništa što zahtijeva promjenu ne zanima.
Njihova ravnodušnost prema reformama jednako je opasna kao i otvoreni otpor.
Zajedno, ova tri sloja proizvode političku dinamiku u kojoj se Evropa priziva, ali joj se u praksi zatvaraju vrata. To je vlast kojoj Evropa treba, samo ako ne traži promjenu njih samih.
<h2>Koalicioni partneri: Između deklaracije i crkveno-političke gravitacije</h2>
Među koalicionim partnerima postoje stranke koje nominalno podržavaju evropski put, ali zavise od biračkih tijela koji Evropu vide kao prijetnju tradiciji, identitetu ili ulozi SPC u društvu. Njihova evropska retorika je često taktička, a ne suštinska.
Drugi partneri preživljavaju samo u neuređenom sistemu i zato, iako priznaju EU, čine sve da do promjena ne dođe. To je politika stajanja u mjestu, dovoljna da zadrži privilegije, ali nedovoljna da se pokrene država.
Opozicija: Između želje, nemoći i stare političke kulture
Dio opozicije je autentično proevropski, ali preslab da utiče.
Drugi dio nosi nasljeđe političke kulture koja se teško uklapa u evropski okvir: populizam, politika ličnog interesa i personalni sukobi umjesto programa.
&nbsp;Treći dio, oportunistički, vidi Evropu kao smetnju spontanosti i neuređenosti na kojoj grade političku vidljivost.
U zbiru, opozicija često više doprinosi konfuziji nego jasnom evropskom kursu.
<h2>Nevidljivi akteri protiv Evrope</h2>
Crnu Goru od Evrope najviše razvlače nevidljive sile:
- Uticaj SPC koja gubi moć u sekularnom modelu EU,
- Beograd koji računa na Crnu Goru kao dio svog političkog prostora,
- I istočni modeli koji nude identitetsku sigurnost, ali ne i institucionalni napredak.
Te strukture ne nastupaju otvoreno protiv EU, ali rade sve da je Crna Gora nikada ne dosegne u punom kapacitetu.
A ko je ZA Evropu - građani, inteligencija i platforme koje ne traže moć nego mjeru
Uprkos političkim zastranjivanjima, jeftinim obećanjima i manipulacijama jezikom “evropskog puta”, postoji u Crnoj Gori jedna druga, tiša, ali čvršća linija odbrane evropskih vrijednosti.
To su građani, politički neopredijeljeni, umorni od partijskih sukoba, ali ne i od ideje moderne države. To su ljudi koji u Evropi vide red, institucije, dostojanstvo i znanje, a ne dekoraciju pred izbore.
U toj liniji otpora nalaze se i oni koji su u Crnoj Gori najčešće previđeni: crnogorska inteligencija, profesori, ljekari, arhitekte, ekonomisti, umjetnici, čitav sloj stručnjaka koji se svjesno distancirao od partijske pripadnosti, ali nije odustao od svoje zemlje. Oni rijetko govore, ali njihova tišina nije znak povlačenja, već znak nezavisnog mišljenja koje odbija da se ukalupi u dnevnopolitičke okvire.
Upravo iz tog sloja nastaju i platforme kao što je STEGA: građanske, sekularne, kulturne i moralne zajednice koja ne traži mandate, funkcije niti moć, nego mjeru, red, odgovornost i institucije.
STEGA ne pripada nikakvim centrima van Crne Gore, niti crkvenim ili partijskim autoritetima; ona pripada građanima koji vjeruju da je budućnost ove zemlje evropska upravo zato što je evropska, po vrijednostima, a ne po retorici.
Zato je zaista opravdano reći da je danas najstabilniji oslonac evropskog puta Crne Gore upravo ono što ne pravi buku: slobodni građani, stručna i moralna inteligencija, i platforme koje Evropu ne koriste kao slogan, nego kao civilizacijski kompas.
To je energija koja ne okuplja oko lidera, nego oko načela; ne oko moći, nego oko odgovornosti; ne oko obećanja, nego oko vizije. I upravo zato ima najveću šansu da Crnu Goru povede tamo gdje se o Evropi ne govori, već se živi.
Evropa nije deklaracija nego karakter
Protiv Evrope su oni koji žive od nereda, identitetskih strahova i ličnih povlastica.
Za Evropu su oni koji u njoj vide red, mogućnost, sigurnost i dostojanstvo.
Evropska Crna Gora neće nastati na papiru, nego u savjesti. Neće je donijeti poglavlja, nego navike.
A među tim navikama najvažnija je jedna: da država pripada njenim građanima, a ne strukturama koje je vuku unazad.
U tom smislu, STEGA nije samo ideja, ona je putokaz.

Ko je sve u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: udruzenje-podstanara