Udruženje podstanara Moj Dom dostavilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda – Ombudsmanu inicijativu za donošenje zakona o zaštiti prava podstanara.
Predstavnici Udruženja pozvali su Ministarstvo, Skupštinu i Ombudsmana da hitno počnu izradu zakona o zaštiti prava podstanara, kako bi hiljade građana koji žive kao podstanari dobili zakonsku sigurnost i dostojanstvene uslove stanovanja.
Udruženje je, prema riječima njegovih predstavnika, spremno da učestvuje u svim konsultacijama, radnim grupama i javnim raspravama u cilju donošenja kvalitetnog i pravednog zakonskog rješenja.
Iz Udruženja su kazali da su upoznati da je inicijativa zvanično stigla na skupštinsku adresu, te da će svi poslanici biti informisani o njenom sadržaju i ciljevima.&nbsp;
- Ovaj korak predstavlja važan signal da se pitanje položaja podstanara konačno počinje razmatrati na institucionalnom nivou - navodi se u saopštenju.
Cilj inicijativ je, kako su objasnili, uspostavljanje pravnog okvira koji će obezbijediti sigurnost stanovanja, pravnu zaštitu i transparentnost tržišta zakupa za sve građane koji žive kao podstanari.&nbsp;
- U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguliše prava i obaveze podstanara i stanodavaca, što dovodi do brojnih zloupotreba i nesigurnosti. Hiljade građana žive u iznajmljenim stanovima bez osnovne pravne zaštite. Podstanari su često suočeni s naglim otkazima, nepisanim dogovorima i nelegalnim praksama. Zakonom želimo da uvedemo red, sigurnost i poštovanje prava za obje strane - navedeno je u saopštenju.
Iz Udruženja su naveli da su ključni razlozi za donošenje zakona nedostatak zakonske regulative koja bi štitila podstanare, slaba institucionalna kontrola koja bi nadzirala tržište zakupa, neformalno tržište i nedostatak informacija i podrške.
Predloženi zakon obuhvata obavezne pisane ugovore o zakupu, zabranu samovoljnog izbacivanja bez sudske odluke, zaštitu od naglih promjena kirije, uvođenje mehanizama prijave i žalbe, te kaznene odredbe za kršenje prava podstanara.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Podstanari traže zakon koji bi štitio njihova prava

&nbsp;Udruženje podstanara pozvalo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da povuče trenutne onlajn prijave za projekat Velje Brdo i uvede transparentan i dostupan način prijavljivanja, uključujući mogućnost prijave mimo interneta.
Udruženje podstanara izrazilo je zabrinutost zbog trenutnog načina online prijava za projekat Velje Brdo, koji, kako tvrde, nije dostupan svim građanima u realnoj stambenoj potrebi.
- Smatramo da ovakav sistem prijavljivanja predstavlja diskriminaciju i uskraćuje fer šanse građanima koji nemaju mogućnost online prijave - rekli su iz Udruženja.
Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, Udruženje podstanara, kako su najavili, biće primorano da se obrati relevantnim sudskim i drugim institucijama kako bi zaštitilo zakonitost i fer šanse za sve građane.
- Pozivamo sve podstanare da se jave Udruženju podstanara i popune formular za prijavu, koji će biti dostavljen kao vjerodostojan dokaz građana u realnoj stambenoj potrebi - zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Udruženje podstanara traži povlačenje onlajn prijava za projekat Velje Brdo

Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.
- Ignorisanje Udruženja podstanara, izbjegavanje uspostavljanja registra podstanara i nepostojanje dokaza o validnosti prijava jasno pokazuju nedostatak volje da se projekat sprovede pravedno i transparentno. Ako se to ne promijeni, Velje brdo rizikuje da postane još jedna propuštena prilika, a podstanari ponovo ostanu bez rješenja - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara, kako su rekli, pozdravlja namjeru države da kroz projekat Velje brdo omogući dostupne stanove, ali upozorava da se iza brojki i obećanja kriju ozbiljni rizici i nedoumice.
- Više od 11 hiljada prijava jasno pokazuje da je stambena kriza u zemlji alarmantna i da građani traže rješenja, ali pitanje je – hoće li ovaj projekat odgovoriti na njihove potrebe - pitali su iz Udruženja.
Iz Udruženja su naveli da su pozitivni aspekti ciljna cijena od oko hiljadu eura po kvadratu, ukoliko ostane održiva, predstavlja veliko olakšanje u odnosu na tržišne cijene, kao i plan od šest hiljada stanova do 2030. koji bi mogao stabilizovati tržište i pružiti sigurnost hiljadama porodica.
- Naše bojazni se odnose na rokove o useljenju do naredne godine koji su nerealni i prijeti opasnost od višegodišnjeg kašnjenja, javnost i dalje nema uvid u jasne kriterijume dodjele, niti garancije da će cijena zaista ostati na obećanom nivou - navodi se u saopštenju.
Bez paralelnog razvoja infrastrukture odnosno škole, vrtića, saobraćaja i vode, novo naselje rizikuje da postane urbano problematična zona. Postoji realna opasnost da prioritet dobiju privilegovani, a ne oni koji zaista žive u podstanarstvu.
Oni su naveli da u posebne probleme spada ignorisanje Udruženja podstanara.
- Država i nadležni organi do danas nijesu uspostavili komunikaciju sa Udruženjem podstanara Crne Gore, iako upravo podstanari predstavljaju glavnu ciljnu grupu ovog projekta. Ovakvo ignorisanje nas dovodi u jasnu sumnju kome i sa kojim ciljem su buduće stambene jedinice namijenjene - dodaje se u saopštenju.
Udruženje, kako su podsjetili, već godinama traži uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, koji bi na transparentan i objektivan način pokazao ko su građani u stvarnoj potrebi za stanom.
- Uporno izbjegavanje ovog zahtjeva otvara prostor za zloupotrebe i netransparentnu dodjelu stanova. Bez takvog registra, nema ni pravične stambene politike - navodi se u saopštenju.
Dodatnu zabrinutost, kako smatraju, izaziva činjenica da se za projekat prijavljivalo isključivo putem internet stranice Vlade, koja od građana nije tražila nikakve podatke osim imena, prezimena i matičnog broja.
- Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li se među 11 hiljada prijavljenih zaista nalaze porodice koje decenijama žive kao podstanari, ili su prijave podnosili i oni kojima stan nije životna potreba? Odsustvo dokaza i kriterijuma već u samoj fazi prijave baca sjenku na transparentnost i pravednost čitavog procesa - ocijenili su iz Udruženja.
Iz Udruženja podstanara su zahtijevali hitno utvrđivanje i objavljivanje transparentnih kriterijuma za dodjelu stanova – prioritet moraju imati podstanari i mlade porodice, javnu garanciju da će se cijena zadržati na najavljenih hiljadu EUR po kvadratu, kao i redovno i transparentno izvještavanje javnosti o svakoj fazi projekta.
Iz Udruženja traže i paralelnu izgradnju infrastrukture, uključivanje te NVO u savjetodavna i kontrolna tijela projekta, kao i uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, bez čega se ne može govoriti o socijalno pravednoj stambenoj politici.

Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara

Udruženje podstanara - Moj dom uskoro će poslati zvaničnu inicijativu za donošenje zakona o pravima podstanara kako bi se uspostavila jasna i efikasna regulativa, koja će zaštititi njihova prava i urediti tržište zakupa na pravedan i transparentan način.
- Pozivamo nadležne institucije, zakonodavce, medije i širu javnost da podrže inicijativu i da zajedno radimo na stvaranju pravnog okvira koji će omogućiti dostojanstven život svima koji žive kao podstanari - navodi se u saopštenju Udruženja.
Inicijativa će biti dostavljena Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini i relevantnim skupštinskim odborima, kao i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
- Udruženje podstanara je spremno za dijalog i saradnju u cilju boljih rješenja za sve građane. Za zakon, pravdu i sigurnost podstanara - poručili su iz nevladine organizacije.
Predstavnici Udruženju su, prema njihovim riječima, zabrinuti zbog trenutnog stanja na tržištu iznajmljivanja stanova u Crnoj Gori.
- Situacija u kojoj pojedinci, bez ikakvih pisanih ugovora i zakonske kontrole, samovoljno određuju cijene zakupa, izbacuju podstanare bez ikakve zaštite i krše osnovna prava onih koji nemaju drugi dom, nije prihvatljiva i mora se hitno promijeniti - objasnili su iz Udruženja.
Oni smatraju da je takvo stanje uzrokovano nedostatkom jasne i efikasne zakonske regulative koja bi štitila prava podstanara, kao i slabom institucionalnom kontrolom i nepostojanjem nadzora nad iznajmljivanjem stanova.
Iz Udruženja su naveli da je postojeće stanje posljedica nerazvijenog i neformalnog tržišta zakupa, kao i neorganizovanosti i nedostatka pravne podrške za podstanare.
- Pozivamo donosioce odluka da prestanu da žive u prošlosti o kojoj svakodnevno govore, i da se vrate u realnost u kojoj danas hiljade građana Crne Gore nemaju osnovnu sigurnost i zaštitu u svojim domovima. Realnost koja je već loša, a kakva će tek biti budućnost ukoliko se ovaj problem ne riješi hitno i sistemski - navodi se u saopštenju.

1250x600

Udruženje podstanara najavljuje inicijativu za zaštitu njihovih prava

Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom pokreće društveni projekat novog modela stanovanja koji ima potencijal da suštinski promijeni oblast rentijerstva i stanovanja u našoj zemlji, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode, ovaj projekat nije samo reakcija na krizu koja traje decenijama – on je, kažu, korak ka pravednijem, sigurnijem i održivom društvu.&nbsp;
Dugi niz godina, podsjećaju, naši građani su bili prepušteni isključivo ponudi privatnih investitora, čiji je glavni motiv, smatraju oni, bio profit.
- Država je u potpunosti izostala iz stanogradnje, a cijene kvadrata su dostigle nivoe koji su za većinu građana – naročito mlade, radničke porodice i socijalno ugrožene – postale nedostižne. Mnogi su zato prisiljeni da žive u podstanarskom statusu, bez realne perspektive da riješe stambeno pitanje- kažu u Udruženju.
Situaciju dodatno pogoršava, dodaju, siva zona u oblasti rentijerstva.
- Najmovi se u velikom broju slučajeva obavljaju bez ugovora, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, što ostavlja podstanare potpuno nezaštićenima. Bez pravne sigurnosti, građani su izloženi samovolji stanodavaca – iznenadnim povećanjima kirije i prinudnim iseljenjima, često preko noći- navodi se u saopštenju.
Njihov model –sigurnog, priuštivog i subvencionisanog stanovanja – odgovara, kako su rekli, na sve ove izazove.
- Ovim projektom podstanarima pružamo stabilnost, pravnu zaštitu i pristupačne uslove života, stanodavce podstičemo da posluju u okviru zakona, što doprinosi smanjenju sive ekonomije i donosi korist i njima i državi, a državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku, kao što je to već decenijama praksa u mnogim zemljama Evropske unije- stoji u saopštenju Udruženja podstanara.
Prema njihovim riječima, ovo je velika šansa da svi zajedno doprinesemo izgradnji sistema u kojem pravo na dom neće biti privilegija, već osnovno ljudsko pravo.
- Svjesni smo da svaki pokušaj društvene promjene nailazi na otpor. Ali isto tako znamo da nijedna važna promjena nije došla bez truda, ustrajnosti i vjere u pravdu. Udruženje Moj Dom koristi sve raspoložive mehanizme – pravne, institucionalne i društvene – kako bi realizovalo ovaj model koji ima potencijal da postane temelj socijalne stabilnosti i dostojanstva života za hiljade građana- smatraju oni.
Na ovom putu, kako su rekli, potrebna im je podrška svih građana, civilnog sektora, medija, međunarodnih partnera i, najvažnije – države.
- Ako zaista želimo da Crna Gora bude država socijalne pravde i pravne sigurnosti, vrijeme je da to dokažemo djelima. Zato upućujemo otvoreni poziv svim relevantnim akterima: gradimo zajedno Crnu Goru u kojoj će svaki čovjek imati pravo na dom i sigurno stanovanje- poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore – "Moj Dom".

Udruženje podstanara: Državi nudimo priliku da se konačno aktivno uključi u stambenu politiku

Udruženje podstanara Crne Gore danas je zvanično pokrenulo prvi organizovani model podrške podstanarima, s ciljem stvaranja fer i sigurnog tržišta stanovanja. 
 
- Ovaj inovativni model donosi brojne pogodnosti za podstanare i stanodavce, uključujući subvencionisanu 12. kiriju, pravnu pomoć i mogućnost učešća u budućim stambenim projektima Udruženja - navodi se u saopštenju. 
 
 Udruženje je, kako su rekli, prepoznajući izazove s kojima se podstanari suočavaju – visoke kirije, nestabilni ugovori i nedovoljna pravna zaštita – osmislilo rješenje koje garantuje veću sigurnost i stabilnost svim učesnicima na tržištu nekretnina. 
 
 Ključne pogodnosti za podstanare su subvencija do 300 eura za 12. kiriju nakon redovnog izmirivanja 11 kirija, pravna podrška u slučajevima nesuglasica sa stanodavcima, mogućnost rangiranja za buduće stambene projekte Udruženja, kao i transparentni ugovori bez visokih provizija. 
 
- Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem. Potrebno je potpisati ugovor o članstvu i uz godišnju članarinu od 60 EUR ostvaruju se sve navedene pogodnosti - navodi se u saopštenju. 
 
 Iz Udruženja su poručili da im je cilj da podstanarima omoguće sigurnost i povoljnije uslove stanovanja, dok istovremeno stanodavcima pružaju model koji osigurava redovne uplate kirija i smanjuje rizike pri iznajmljivanju nekretnina. 
 
 Prijave su otvorene od 1. aprila, a svi zainteresovani mogu se prijaviti putem kontakta i sajta Udruženja. 
 
- Udruženje poziva podstanare da iskoriste ovu priliku i obezbijede sebi sigurnije uslove stanovanja, stanodavce da se priključe modelu, te institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.

Zvanično pokrenut inovativni model podrške podstanarima u Crnoj Gori

Udruženje podstanara pokrenuće prvi organizovani model fer i sigurnog stanovanja, koji podstanarima i stanodavcima nudi stabilnost, sigurnost i podršku, saopštili su njegovi predstavnici.
- Podstanari u Crnoj Gori već godinama žive u nesigurnim uslovima, suočeni s visokim kirijama, nestabilnim ugovorima i nedovoljnom pravnom zaštitom. S druge strane, stanodavci često trpe posljedice neredovnih plaćanja i neizvjesnosti pri iznajmljivanju svojih nekretnina - navodi se u saopštenju Udruženja.

Oni su objasnili da model koji predlažu, između ostalog, nudi subvencionisanu 12. kiriju, što bi značilo da podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem imaju pravo na subvenciju u iznosu do 300 eura nakon redovne isplate 11 kirija.
Predloženi model nudi podstanarima i pravnu podršku, tako da će oni koji se suočavaju sa problemima u odnosu sa stanodavcima dobiti pravnu pomoć Udruženja.
Podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem, koje planira da do kraja naredne godine počne gradnju 100 stanova, biće, kako su poručili, uvršteni na listu budućih stanara.
Model koji Udruženje planira da realizuje predviđa povoljniji zakup, koji omogućava transparentno i stabilno iznajmljivanje, kao i dodatne benefiti koje Udruženje uspije obezbijediti kroz saradnju sa državnim institucijama i privatnim sektorom.
- Udruženje podstanara pozvalo je podstanare da se prijave za članstvo i osiguraju te pogodnosti. Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem - navodi se u saopštenju.
Iz Udruženja su objasnili da sa njima svi zainteresovani mogu da sklope ugovor o članstvu, kojim ostvaruju pravo na subvencije, pravnu podršku i rangiranje za buduće stambene projekte. Ugovorom se obavezuju na godišnju članarinu od 60 eura i redovno izmirivanje 11 kirija, čime stiču pravo na subvencionisanu 12. kiriju.
Udruženje podstanara poziva podstanare da osiguraju pravednije i sigurnije stanovanje, stanodavce da učestvuju u modelu i obezbijede sigurne i redovne uplate kirija, a institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja.

Udruženje podstanara pokreće novi model podrške: Subvencije za 12. kiriju, pravna pomoć...

Udruženje podstanara Crne Gore uputilo je zvaničan zahtjev Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada povodom, kako su kazali, kašnjenja konkursa za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici. 
 
Iz Udruženja su kazali da konkurs za raspodjelu subvencija za podstanare u Podgorici još nije raspisan, iako je u prethodnim godinama proces već bio pokrenut u ovom periodu. 
 
- Svakodnevno primamo veliki broj upita od podstanara koji žele da se prijave, ali još nemamo zvanične informacije kada će konkurs biti otvoren - navodi se u saopštenju. 
 
Udruženje je Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada uputilo zvaničan zahtjev kako bi dobili tačne informacije o datumu raspisivanja konkursa i procedurama prijave. 
 
- Smatramo da je neophodno da nadležni organi transparentno i pravovremeno obavijeste građane kako bi se svi zainteresovani podstanari mogli pripremiti i ostvariti pravo na subvencije - rekli su iz Udruženja. 
 
Takođe su podnijeli zahtjev da njihovi predstavnici budu uključeni u komisiju koja će odlučivati o raspodjeli sredstava. 
 
Iz Udruženja su podsjetili da je budžet Glavnog grada usvojen suprotno podnijetom amandmanu za povećanje sredstava za subvencije, te je za ovu godinu predviđeno samo 150 hiljada EUR, što znači da će pomoć moći da dobije samo 125 podstanarskih porodica. 
 
- Ovo je nedovoljno, s obzirom na to da u Podgorici trenutno živi više od 15 hiljada podstanarskih domaćinstava - upozorili su iz Udruženja. 
 
Oni su pozvali gradske vlasti da što prije raspišu konkurs i osiguraju transparentnu raspodjelu sredstava, uz razmatranje povećanja budžeta kako bi podrška stigla do većeg broja porodica. 
 
Udruženje podstanara Crne Gore, kako su najavili njegovi predstavnici, nastaviće da se bori za prava svih podstanara i zahtijeva odgovorno postupanje institucija prema ovom gorućem problemu. 
 
- Pozivamo sve podstanare koji ispunjavaju uslove da se prijave čim konkurs bude raspisan, a mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju i borimo se za povećanje fonda - zaključuje se u saopštenju.

Konkurs za subvencije podstanarima kasni

Iz Udruženja podstanara poručili su da od Glavnog grada zahtijevaju da izdvoji milion eura za subvencije podstanarskih porodica, kojih u glavnom gradu, kako navode, ima više od 15.000.
- Rastući troškovi stanovanja ozbiljno ugrožavaju kvalitet života mnogih građana, a podrška najugroženijima mora biti prioritet Međutim, subvencije se ne smiju dijeliti prema dosadašnjem modelu fiksnih apanaža, već isključivo prema stvarnim socijalnim potrebama porodica. Nijesu svi podstanari u istoj situaciji – neki se nalaze na rubu egzistencije, dok drugi imaju stabilnije prihode. Zato insistiramo na pravednijoj raspodjeli sredstava, kako bi pomoć stigla do onih kojima je zaista najpotrebnija- kazali su iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Kako bi, kako navode, osigurali dodatnu transparentnost u dodjeli subvencija, Udruženje podstanara zahtijeva da bude dio komisije koja će odlučivati o njihovoj raspodjeli.
- Smatramo da je to jedini način da se spriječe eventualne zloupotrebe i obezbijedi pravičnost u procesu. Takođe, ne prihvatamo da jedini uslov za subvencije bude ugovor o zakupu, jer se takav ugovor ne sklapa u preko 88% slučajeva. Podstanari nisu krivi za to – odgovornost leži na državi, koja decenijama nije uredila ovu oblast, niti je posljednjih godina preduzela konkretne korake za njenu regulaciju. Nepravedno je da građani ispaštaju zbog neefikasnosti sistema- poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Pored borbe za pravedniju raspodjelu subvencija, Udruženje podstanara intenzivno, kako ističu, radi na izradi Registra podstanara, bez ikakve pomoći države, iako se iz dana u dan potvrđuje ispravnost našeg djelovanja.
Iz Udruženja su rekli da sz svjesni da je ovo jedini način da podstanari budu prepoznati i zaštićeni u ovoj državi, te da su zato krenuli u ovu inicijativu potpuno samostalno, bez ikakvih sredstava, ali sa ogromnom željom i istrajnošću da Registar bude urađen.
Ovoga puta, podstanari neće dozvoliti da administracija Glavnog grada „tek tako obradi“ ovo pitanje, gdje bi se još jednom pokazala par ekselans diskriminacija građana bez svog krova nad glavom. Ukoliko se naš zahtjev ne bude ozbiljno razmotrio, naš odgovor će biti jasan – protesti! Više nećemo pasivno posmatrati kako se naši problemi guraju pod tepih, već ćemo se boriti za svoja prava na ulicama, ukoliko to bude jedini način da nas čuju", poručuju iz Udruženja podstanara.&nbsp;
Bilo bi im, ističu, drago da se Sekretarijat za socijalno staranje konačno oglasi i odgovori na brojne mejlove koje su im uputili.
- Takođe, od njih smo tražili i sastanak povodom problema sa raspodjelom socijalnih stanova u Podgorici, gdje su postojale ozbiljne nepravilnosti. Na to je ukazala i bivša gradonačelnica Olivera Injac, ali i mnogi drugi, pa očekujemo da se ovo pitanje više ne ignoriše- navode u saopštenju.&nbsp;
Smatraju da je neprihvatljivo da institucije koje bi trebale biti posvećene rješavanju socijalnih pitanja ignorišu glasove građana kojima su najpotrebniji.
- Istovremeno, pohvaljujemo predsjednicu Skupštine Glavnog grada, Jelenu Borovinić-Bojović, koja je pokazala odgovornost i ozbiljnost time što je odgovorila na naše zahtjeve i organizovala sastanak na kojem ćemo još jednom ponoviti naše stavove i očekivanja. Očekujemo da i ostale nadležne institucije pokažu isti nivo posvećenosti i odgovornosti prema podstanarskoj populaciji. Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju ove zahtjeve i omoguće fer i transparentnu raspodjelu subvencija, kako bi se osigurala prava podrška onima kojima je najpotrebnija. Takođe, očekujemo da država prepozna značaj izrade Registra podstanara i pruži podršku ovom procesu, jer samo kroz jasnu evidenciju i sistemsku regulaciju možemo osigurati da podstanari dobiju status i zaštitu koju zaslužuju- &nbsp;zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Udruženje podstanara: Glavni grad da izdvoji milion eura za subvencije

Blokada rada parlamenta dovodi u pitanje usvajanje budžeta, što direktno utiče na one koji su u najtežim životnim okolnostima, saopštili su iz Udruženja podstanara i pozvali građane da se tome oštro suprotstave.
- Ovo je scenario koji ne možemo dozvoliti i koji mora biti jasno prezentovan političkim akterima. Igra političkih interesa na račun budućnosti građana je neprihvatljiva. Političke partije i njihovi lideri moraju shvatiti da građani ne smiju biti taoci političkih bitaka- rekli su iz Udruženja podstanara.
Oni su poručili da sa dubokom zabrinutošću prate trenutnu političku situaciju i najave koje se odnose na blokadu rada Skupštine Glavnog grada, što bi moglo imati ozbiljne i katastrofalne poslijedice.
- Takav potez direktno ugrožava donošenje budžeta koji je ključan za stabilnost grada, kao i za pružanje osnovnih usluga i podrške najugroženijim kategorijama građana- naveli su iz Udruženja.
Oni su podsjetili da se podstanari, kao i drugi građani, svakodnevno suočavaju sa izazovima koji uključuju visoke troškove zakupa, loše uslove stanovanja i nesigurnost u pogledu svojih prava. Ti problemi se odnose na stvarne životne situacije, koje duboko utiču na svakog pojedinca.
- Svaka odložena odluka koja utiče na budžet, može samo pogoršati trenutnu situaciju- rekli su iz Udruženja.
Oni su pozvali građane, ne samo Podgorice, već i drugih opština koje se suočavaju sa sličnim izazovima, da se oštro suprotstave mogućem scenariju blokade rada parlamenta.
- Pozivamo vas da zajedno stanemo u odbranu naših i prava svih onih koji su već u teškoj poziciji, bilo kroz visoke troškove stanovanja ili nesigurnost u pogledu svojih osnovnih životnih potreba- kazali su iz Udruženja.
Oni smatraju da političke borbe treba da se vode nakon što se donesu budžeti koji direktno utiču na život građana.
- Naši građani, posebno najugroženije kategorije, zaslužuju stabilnost, podršku i odgovorno vođenje politike. Životi običnih ljudi nijesu igračke u rukama političkih aktera- poručili su iz Udruženja.
Oni su dodali i da neće stati u borbi za prava svih građana.
- Nastavićemo da se zalažemo za bolje uslove stanovanja, odgovorne politike i pravedne zakone koji će osigurati sigurnost i dostojanstvo svih. Pozivamo sve građane da se udruže, da ne dozvole da njihovi životi budu ugroženi političkim odlukama koje ne vode računa o opštem dobru. Politika i lične stranačke bitke mogu sačekati – prvo moramo donijeti odluke koje su u interesu svakog građanina, bez obzira na njegovu političku pripadnost- zaključili su iz Udruženja.

Udruženje podstanara pozvalo građane da se suprotstave blokadi parlamenta

Ministarstvo javnih radova (MJR) raspisalo je javnu nabavku za izgradnju novog savremenog vrtića u Ulcinju, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MJR su rekli da projekat obuhvata i uređenje dvorišta sa zelenilom i moderno igralište.
Novi vrtić, kako su kazali, obezbijediće veće kapacitete i bolje uslove za boravak najmlađih.
- MJR i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da ulažu u razvoj obrazovne infrastrukture i bolje uslove za djecu - navodi se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za izgradnju vrtića u Ulcinju

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici počeće treći dan razgovora u Majamiju 6. decembra, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad raketama i dronovima na ukrajinsku infrastrukturu i elektrane.
Noćni udari uslijedili su nakon što su visoki ukrajinski i američki pregovarači zajednički saopštili u petak poslije dva dana razgovora na Floridi da "pravi napredak" zavisi od želje Moskve da okonča rat.
- Obje strane su se složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja - navodi se u američkom sažetku razgovora objavljenom kasno u petak.
Saopštenje su izdali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i vodeći pregovarač Rustem Umerov, nešto prije nego što su u velikom ruskom napadu dronovima i raketama oštećena energetska postrojenja u osam ukrajinskih regiona.
Napadu su izazvali nestanak struje i primorali nuklearne elektrane, uključujući ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, da smanje proizvodnju električne energije, saopštili su u subotu ukrajinski zvaničnici i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Agencija navodi da od tada nema struje u elektrani Zaporožje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pokrenule "masovan udar" tokom noći kao odgovor na, kako je navelo, ukrajinske napade na civilne mete.
Napad je uslijedio poslije dvodnevnih razgovora za koje su američki i ukrajinski zvaničnici ocijenili da su bile "konstruktivne diskusije" u jeku obnovljenih napora SAD da se postigne mirovni sporazum kojim bi se okončao skoro četvorogodišnji rat.
Tokom razgovora kojima prisustvuju i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, te načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrej Hnatov, ukrajinski pregovarački tim obaviješten je o razgovorima koji su početkom nedjelje u Moskvi vodili Vitkof i Kušner s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Specijalni izaslanik SAD je navodno razgovarao sa Putinom skoro pet sati 2. decembra u Kremlju, ali su ruski zvaničnici rekli da "nije postignut nikakav kompromis".
<h2>Stanje mirovnih razgovora</h2>
Nedavna užurbana diplomatska aktivnost oko okončanja rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je izgleda u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Posljednja verzija prijedloga nije javno objavljena.
Poslije razgovora u Rusiji, Putin je rekao da je spreman da nastavi da se sastaje s Amerikancima "koliko god puta bude potrebno".
Kasnije je ruski predsjednik zauzeo prkosniji ton, rekavši za indijske medije u petak tokom posjete Nju Delhiju da ukrajinske trupe treba da u potpunosti napuste područje Donbasa na istoku Ukrajine ove nedjelje ili će Rusija "osloboditi te teritorije silom".
Ukrajina i njeni saveznici u Evropi doveli su u pitanje posvećenost Kremlja okončanju rata i nedavno saopštenje SAD izgleda da pomijera naglasak na spremnost Rusije na kompromis.
Glavne tačke spora između dvije strane ostaju, uključujući i one oko pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma i teritorijalnih ustupaka.
Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti.
<h2>Napadi na ukrajinske gradove i željeznice</h2>
Rusija je posljednjih nedjelja intenzivirala udare na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu, napadajući elektrane i željeznička čvorišta dok pred dolazak zime padaju temperature.
Ukrajinska vojska je u subotu saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je oboreno 585 dronova i 30 raketa.
Postrojenja za proizvodnju električne energije i toplote u Černigovskoj, Zaporiškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti bila su glavne mete, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, dodajući da je 9.500 potrošača bilo bez grijanja, a 34.000 bez vodosnabdijevanja u južnoj Odeskoj oblasti u subotu ujutru.
Meta napada takođe je bio željeznički čvor blizu Kijeva, gdje su oštećeni depo i željeznički vagoni, saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznica.
Željeznica nije prijavila da je bilo žrtava u napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 116 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, dok snimci koji su kružili ruskim Telegram kanalima izgleda prikazuju ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi snimak.
Ukrajinska vojska je saopštila da je gađala rafineriju kako bi smanjila "sposobnosti ruskih oružanih snaga", navodeći da je taj objekat "jedna od najvećih rafinerija nafte u Rusiji".
Pavel Malkov, regionalni guverner Rjazanja, rekao je da je stambena zgrada oštećena u napadu dronom i da su ostaci drona pali na teren "industrijskog objekta", ali nije pomenuo rafineriju.
Ukrajinska vojska je takođe saopštila da je pogodila metalurški kombinat Alčevsk u Luganskoj oblasti koju je okupirala Rusija. Navela je da se postrojenje koristi za proizvodnju komponenti koje se koriste u granatama koje se ispaljuju na ukrajinske gradove.

Rusija izvela napad pred treći dan razgovora SAD i Ukrajine

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: udruzenje-podstanara