Udruženje podstanara: Uključiti troškove stanovanja u procjenu efekata "Euro modela"

Vlada mora da uključi troškove stanovanja, cijene zakupa i dostupnost stanova u procjenu efekata Euro modela, ocijenili su iz Udruženja podstanara Crne Gore Moj Dom.

Udruženje podstanara pozdravlja svako povećanje zarada građana, ali upozorava da se životni standard ne može mjeriti samo visinom plate.

- Pravo pitanje je koliko će građaninu ostati nakon što plati stan - navodi se u saopštenju te NVO.

Euro model predviđa minimalne neto zarade od hiljadu eura za zaposlene sa osnovnim i nižim nivoom obrazovanja, 1,25 hiljada eura za srednje i 1,4 hiljade eura za visoko obrazovanje.

- Prema posljednjem Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, u Crnoj Gori postoji 23,22 hiljade podstanarskih domaćinstava, odnosno 10,8 odsto svih domaćinstava. Još 21,3 hiljade domaćinstava živi u stanovima roditelja, djece ili drugih rođaka. To znači da stambeno pitanje nije pitanje malog broja građana, već jedno od ključnih pitanja životnog standarda u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

Istovremeno, prosječna neto zarada u Crnoj Gori u avgustu iznosila je 1,04 hiljade eura.

- Zato nije dovoljno objaviti koliko će iznositi plata. Moramo znati koliko će koštati život. Ako plata poraste, a istovremeno porastu zakupnine, cijene stanova, troškovi kredita, režije i drugi osnovni troškovi, dio ili cijeli efekat povećanja zarade može biti potrošen upravo na stanovanje - rekli su iz Udruženja.

Udruženje zato ne tvrdi da će Euro model automatski dovesti do povećanja kirija. Međutim, svako ozbiljno kreiranje ekonomske politike mora uzeti u obzir mogućnost da veći raspoloživi prihodi povećaju potražnju za nekretninama, dok ograničena ponuda i nedovoljno uređeno tržište zakupa mogu stvarati dodatni pritisak na cijene.

- Predlažemo da Vlada uvede Test stanovanja Euro modela 2027. Za svaku kategoriju domaćinstva potrebno je izračunati neto prihod domaćinstva, prosječnu tržišnu zakupninu, troškove električne energije, vode, grijanja i drugih osnovnih režija, troškove hrane i prevoza, procenat prihoda koji odlazi na stanovanje, kao i iznos koji domaćinstvu ostaje nakon podmirenja osnovnih životnih troškova. Jer nije isto kada građaninu nakon plate i stanovanja ostane 600 eura i kada mu ostane 300 eura. To je stvarni životni standard - smatraju u Udruženju.

Oni su rekli da ukoliko država povećava zarade, a ne prati šta se dešava sa cijenama stanova i zakupninama, postoji opasnost da dio ekonomskog efekta povećanja zarada završi na tržištu nekretnina, umjesto u povećanju stvarne kupovne moći građana.

- Podstanari ne traže da država određuje tržišnu cijenu svakog stana. Tražimo da država konačno uredi tržište zakupa. To je posebno važno sada kada je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine otvorilo javne konsultacije o izradi Nacrta zakona o zakupu stanova, upravo uz obrazloženje da je tržište dugoročnog zakupa u privatnom vlasništvu nedovoljno uređeno i transparentno - navodi se u saopštenju.

Rok za dostavljanje komentara je 9. oktobar.

- Zato smatramo da Euro model, stambena politika i novi zakon o zakupu stanova ne smiju biti posmatrani kao tri odvojene politike. To mora biti jedan sistem. Veće zarade moraju značiti bolji život, a ne samo veću cijenu stana - rekli su iz Udruženja.

Udruženje Moj Dom traži da Vlada u procjenu efekata Euro modela uključi troškove stanovanja i zakupnine, da se uvede redovno praćenje cijena dugoročnog zakupa stanova po opštinama, da se izračunava procenat prihoda koji domaćinstva izdvajaju za stanovanje, kao i da se uvede pokazatelj raspoloživog prihoda nakon stanovanja, kao jedan od pokazatelja životnog standarda.

Udruženje traži i da se ubrza donošenje zakona o zakupu stanova i uspostavi stvarna pravna zaštita i za zakupce i za zakupodavce, da se razvija sistem javnog i pristupačnog najma stanova, da se postojeći stambeni fond koji nije u funkciji stanovanja uključi u dugoročnu stambenu politiku, kao i da se povećanje zarada poveže sa mjerama kojima se povećava dostupnost stanovanja.

- Ne pitamo samo koliko će građanin zarađivati od januara. Pitamo koliko će mu ostati kada plati kiriju. Stambeni efekti Euro modela moraju biti procijenjeni prije njegove primjene, a ne nakon što građani počnu da plaćaju posljedice - zaključuje se u saopštenju.