Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

Suočavanje sa prošlošću i odgovoran odnos prema događajima koji su oblikovali naše društvo predstavljaju ključne preduslove za uspješan proces tranzicione pravde i ukupne demokratizacije. Bez utemeljenja u činjenicama i dosljednog pristupa svih društvenih aktera - od donosilaca odluka i institucija, do medija - rizikujemo da prostor narativa o prošlim sukobima prepuštamo manipulacijama i zaboravu. Uprkos tome što bi ove procese trebalo da predvode institucije, danas ih najvećim dijelom nosi civilni sektor, poručeno je na matine razgovoru „Ko i kako priča o prošlosti?“, održanom u okviru 16. Crnogorskog festivala o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Sa Sabinom Talović, mirovnom aktivistkinjom, Ervinom Dabižinović, koordinatorkom u Centru za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Milenom Perović Korać, glavnom i odgovornom urednicom nedjeljnika Monitor, i Dušanom Pajovićem, aktivistom, razgovarala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.
Sabina Talović je ukazala na razlike u tome koliko okruženje oblikuje aktivističku borbu za istinu i pravdu, ističući da suočavanje s prošlošću nije jednako zahtjevno u svim sredinama.
„Dolazim iz Pljevalja i u takvim sredinama je nevjerovatno teško istrajavati u borbi za pošten odnos prema našoj skorašnjoj prošlosti i počinjenim zločinima. To je mnogo teže nego u većim i otvorenijim gradovima, poput Podgorice. Uprkos svemu što sam prošla, a nije bilo nimalo lako sve ove decenije, nikada nijesam posumnjala da je ta borba važna i da je moramo voditi“, naglasila je Talović, osvijetljavajući i ličnu cijenu aktivizma kroz konkretne primjere, koji su uključili i dio njenog rada sa migrantima iz ratom zahvaćenih područja.
Posebno je naglasila odgovornost prema mladima, koji se danas suočavaju sa naslijeđem koje nijesu stvorili.
„Na njihovim leđima je praktično cijela hipoteka prošlosti, a mnogi od njih nijesu bili ni rođeni kada su se zločini 90-ih dešavali - i to u njihovo ime“, istakla je ona, upozoravajući da se ne smije očekivati da mladi nose teret za koji ih niko nije pripremio.
„Izazovi su danas ogromni, možda i veći nego ranije, ali upravo zato moramo ostati solidarni, istrajni i principijelni“, zaključila je Talović uz poruku da se mora, uprkos pritiscima, nastaviti borba za istinu i ljudsko dostojanstvo.
Ervina Dabižinović cijeni da je suočavanje s prošlošću održivo samo ako postoji jasan, institucijama utemeljen okvir činjenica na kojem društvo može da gradi zajedničko razumijevanje.
„Prošlost je uvijek ono što biramo da pamtimo. Ali ako nemamo sistem utvrđenih činjenica koje ulaze u obrazovanje, onda zapravo ne govorimo o prošlosti – govorimo o ličnim interpretacijama, o paralelnim ‘istinama’ koje nas dodatno dijele i guraju unazad“, kazala je ona.
Dabižinović je podsjetila da institucionalni proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori nikada nije dobio stvarnu formu ni snagu i da nedostaje mehanizam koji bi bio nezavisan, kredibilan i dovoljno stabilan da ove procese vodi dugoročno, bez političkih pritisaka i selektivnog pristupa.
„Mi nemamo političku volju. Godinama se izbjegava odgovornost i odbija da se da prostor istine činjenicama. A dokle god izostaje politička volja, izostajaće i institucionalna posvećenost“, poručila je ona.
Naglasila je i da ovakvo stanje posebno pogađa mlade, koji odrastaju u ambijentu punom rupa, prećutkivanja i zamagljenih narativa.
„Tek kad se istinski suočimo sa prošlošću – ne formalno, ne deklarativno, nego suštinski – moći ćemo da proizvodimo znanje koje mladima daje jasnu, tačnu i odgovornu sliku o tome šta se dešavalo. A bez tog znanja, oni ostaju taoci tuđih grešaka“, zaključila je Dabižinović, upozorivši da društvo koje ne uči iz prošlosti rizikuje da je ponovi.
Sličnog stava bio je i Dušan Pajović, koji je naglasio da se ključne prepreke u suočavanju sa prošlošću u Crnoj Gori stvaraju „od vrha ka dnu“, prije svega od strane političkih elita koje decenijama oblikuju narativ o devedesetim.
„Zbog takvog pristupa, šira javnost nikada nije dobila kompletne i provjerene informacije o ratovima devedesetih. To se vidi u javnim nastupima, u svakodnevnom govoru, pa čak i u školskim udžbenicima“, ukazao je on, ističući da se prostor znanja namjerno ostavlja nedorečenim.
Pajović je ocijenio da se i opozicija i vlast na različite načine doprinose ovom stanju.
„Opozicija izbjegava ulazak u detalje jer nastoji da spere teret sopstvenog saučesništva - bilo kroz ćutanje, bilo kroz aktivno učešće u tom periodu. Istovremeno, dio vlasti i danas slavi i njeguje ideologiju koja je te ratove i proizvela“, rekao je on.
Takav raskorak, kako je dodao, proizvodi generacije mladih koji odrastaju bez ključnih znanja o nedavnim zločinima.
„Zato danas imamo mlade koji ne znaju da je određeni logor bio udaljen svega nekoliko sati vožnje od njihovih domova, ili da se u njihovom gradu dešavao progon drugih i drugačijih. To je direktna posljedica institucionalnog ćutanja i političkih rovova koji se i dalje održavaju“, zaključio je Pajović.
Milena Perović Korać je mišljenja da mediji ne smiju biti produžena ruka političkih interesa niti megafoni ideologija iz devedesetih, iako, kako je navela, značajan dio medijskog prostora danas upravo tako funkcioniše.
„Mediji ne treba da budu poligon za političke obračune niti platforme za recikliranje starih ideologija, a ipak mnogi to danas jesu. Time se ne samo iskrivljuje slika prošlosti, već se selektivno oblikuje i naše sadašnje razumijevanje“, istakla je ona.
Posebno je naglasila da se novinarska odgovornost ne može svoditi na prenošenje verzija istorije koje odgovaraju određenoj vlasti, opoziciji ili interesnoj grupi.
„Moramo insistirati na činjenicama o prošlosti, ali i o onome što se dešava danas, bez selekcije, bez prilagođavanja i bez političkih filtera. Jer i ovo vrijeme koje živimo vrlo brzo će postati prošlost o kojoj će generacije nakon nas morati imati jasan, dokumentovan uvid“, pojasnila je Perović Korać.
Kako je dodala, samo mediji koji ne pristaju na manipulaciju mogu doprinijeti društvu koje se zasniva na znanju, odgovornosti i kulturi sjećanja, a ne na strahu, propagandi i prećutkivanju.
Ovo je pratila, u Crnogorskoj kinoteci, crnogorska premijera filma „Potpuno različito, skroz isto, italijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, koji kroz autentičan dokumentarni izraz daje portret Sabine Talović, koja je nakon projekcije razgovarala sa publikom.
Događaji su organizovani u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Izraženi stavovi su isključiva odgovornost sagovornika/ca i ne odražavaju nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

UBRZAJ: Odgovornost prema prošlosti kao temelj pravedne budućnosti

Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Dugogodišnjoj aktivistkinji za ljudska i ženska prava Ljiljani Raičević sinoć je na jubilarnom 15. Crnogorskom festivalu filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“ pripala nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma. Pored Raičević, koja je nagrađena u kategoriji pojedinaca, kao organizacija je nagrađena NVO Žene Bara.
- Hvala vam što ste prepoznali važnost rada moje babike i što ste i na ovaj način podsjetili da njen trud nije zaboravljen iako više nije toliko aktivna u društvu. Ova nagrada znači mnogo – ne samo njoj, već i svima nama koji smo svjesni koliko je toga postigla. A sada želim da kažem mojoj babiki – hvala ti što si imala hrabrosti da se boriš za naša prava i to onda kada naše društvo nije bilo spremno za to. Hvala ti što si nam pokazala šta znači biti uporna, hrabra i uvijek na strani pravde - kazala je &nbsp;unuka Liljane Raičević - Hana Raičević koja je sa porodicom primila nagradu u ime njene bake.&nbsp;
Ona je istakla je da su beskrajno ponosni na sve što je Raičević postigla, ali najviše na to što je &nbsp;i dalje ista ona borkinja kakvu svi poznajemo.&nbsp;
- I zato u tvoje ime i u svoje poručujem – nastavljamo dalje i vidimo se u petak ispred Gimnazije - poručila je Hana Raičević. &nbsp;
<h2>15 godina istrajnosti, principijelnosti i borbenosti</h2>
Otvaranje 15. izdanja ovog festivala, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), obilježila je i projekcija filma “<a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjecanje</a> Aleksandra Reljića.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević je na otvaranju poručila da obilježavaju 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada - kako bi skrenuli pažnju na ono što nerijetko ostaje “ispod površine”.
Pojasnila je da moto ovogodišnjeg Festivala poziva na suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled i zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. &nbsp;
- Osobito je važno da zaronimo ispod površine u Crnoj Gori - državi koja se teško nosi sa izazovima trajuće tranzicije ka demokratskom društvu, državi krhkih institucija i pojedinaca koje vlast brzo i lako opija, državi u kojoj politička previranja i nerezistentnost na maligne strane uticaje donose ozbiljne prijetnje za njen građanski koncept. Ispod privida stabilnosti i ubrzanog puta ka EU, nalaze se slojevi nepravde, selektivnosti, korupcije i sistemskih slabosti koje ugrožavaju prava pojedinaca, ali i održivost naše zajednice. Zato je ključno &nbsp;držati se principa, boriti se za vrijednosti i pozivati na odgovornost, iako to zahtijeva odgovorne i teške, a i nepopularne odluke - istakla je ona.
<h2>Značaj ljudskog dostojanstva</h2>
Otvarajući 15. Festival „Ubrzaj“, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da nas ovakvi kulturni događaji podsjećaju na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo.&nbsp;
- Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo sa sigurnošću moći reći da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati. &nbsp;Samo tada možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas - poručio je tom prilikom Milatović.&nbsp;
Dodaje da promjene neće doći lako, ali je ključno da se sa njima započne odmah.&nbsp;
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler čestitao je CGO na važnom poslu.
- Kada festival traje 15 godina na Balkanu i dalje uspijeva da puni sale, postigli ste stvarni uspjeh - poručio je on.
Naglasio je da EU nije samo ekonomska zajednica - već da u fokusu ima životne standarde i da, prije svega, predstavlja mirovni projekat u čijem srcu su ljudska prava.&nbsp;
- Važno je braniti sva ljudska prava koja se ovih dana krše u mnogim ratnim sukobima pred kojima ne smijemo zatvoriti oči. Bitku za ljudska prava vodimo na mnogim frontovima - počev od donošenja bolje zakonske regulative, preko podrške organizacijama koje se bave ovim pitanjima, koristimo naš geopolitički uticaj, najveća smo humanitarna organizacija na svijetu i stavljamo ljudska prava u srž procesa proširenja za svaku buduću članicu EU - poručio je Satler.
U zaključku je naglasio da koriste i umjetnost, filmovi imaju moć da prevaziđu granice, govore srcima i inspirišu na akciju. I to je ono što se predstavlja.&nbsp;
<h2>Sanjalice boljeg života</h2>
Žene Bara su kazale da su one zapravo sanjalice boljeg žvota za svakog čovjeka u nevolji ma ko on bio.&nbsp;
- Skoro sedam godina stvaramo zlatni obruč empatije oko grada Bara. Mi smo one žene koje obuvaju, oblače, spremaju za školu, pomažu u liječenju, grade kuće, prihvataju novorođenčad, ispraćaju u starosti ostavljene i zaboravljenena vječni počinak u neki ljepši i srećniji svijet - kazala je Ljiljana Vujović, koja se obratila u ime NVU Žene Bara.&nbsp;
Ona se podsjetila da je iz kuhinje ovih žena podijeljeno 330 hiljada toplih obroka, u doba kovida sašiveno i podijeljeno 10 hiljada maski, izgrađeno ili kupljeno šest stambenih objekata čime su mnogobrojna djeca prvi put usnila san o boljem životu spavajući na sopstvenom jastuku pod krovom toplog doma.
- Trudimo se i trudićemo se da sačuvamo dostojanstvo i zaštitimo prava nesnađenom čovjeku. To su ljudi kojima posvećujemo ovu nagradu večeras, a ona je i znak da idemo dobrim putem i da na tom putu nijesmo same - i vi ste sa nama - &nbsp;kazala je ona, ispred članica organizacije koje su takođe bile sa njom - Marije Radović, Bogdane Dašić, Snežane Kićović, Sonje Ličine, Ranke Kavaja, Jovane Marđokić, Nadežde Karsaeve, Aleksandre Gvozdenović Kosović i Marije Vujačić.
Nakon projekcije filma, obratio se reditelj filma “Novosadsko sjećanje” Aleksandar Reljić.&nbsp;
- Novosadsko sjećanje“ je film o jezivom zločinu iz 1942. poznatom pod imenom Novosadska racija, ali govori o univerzalnom stradanju civila, suočavanju, kao i o današnjem bezobzirnom politikanstkom odnosu vladajućih elita prema svemu tome, jer su u stanju da, zarad jeftinih političkih saveza i poena, gaze po žrtvama. Ovo je još jedan film o kulturi sjećanja, ali i o istorijskom revizionizmu, kojem smo izloženi - kazao je Reljić.
Festival će ove, kao i prethodnih godina, pored <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/" target="_blank">Podgorice</a> imati i paralelna izdanja u <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-berane/" target="_blank">Beranama</a> – 11. i 12. decembra u Gimnaziji „Panto Mališić“ i Centru za kulturu, kao i <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-kotor/" target="_blank">Kotoru</a>, u kinu „Boka” i OŠ “Njegoš” – 12. i 13. decembra. Sve informacije o festivalu dostupne su na veb sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">www.ubrzaj.me</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri „Ubrzaj“ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Ljiljana Raičević i Žene Bara nagrađene za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma

U KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici večeras u 19.30 sati počinje jubilarno petnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Festival će zvanično otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Tom prilikom biće uručene i godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija i pojedinaca.
- Festival UBRZAJ 2024 otvara crnogorska premijera filma <a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjećanje</a>, autora Aleksandra Reljića, koji je i gost Festivala UBRZAJ, a publici će se obratiti nakon projekcije. &nbsp;Reljićev film donosi priču o Teodoru Kovaču (99), Ivanu Ivanji (93) i Marti Flato (81) koji su preživjeli su pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija, kada su mađarski fašisti ubili preko hiljadu Novosađana i njihova tijela bacilli pod led Dunava. Profesorka sociologije Marija Vasić, bori se protiv zaborava i predaje učenicima o Novosadskoj raciji, dok lokalne vlasti podižu kontroverzni spomenik nevinim žrtvama, a na tom spisku se nalaze imena i ratnih zločinaca koji su učestvovali u Novosadskoj raciji - kazali su u CGO.
Festival UBRZAJ 2024 se održava od 10. do 14. decembra 2023. u Podgorici, u KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
- Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa - kazali su u CGO.
Uz Festival UBRZAJ su i medijski pokrovitelji - &nbsp;televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.&nbsp;
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">ubrzaj.me</a>.

Danas počinje 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“

Portal PV Informer je iz Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove, saobraćaj i vode Opštine Pljevlja dobila informaciju da ne postoji mogućnost da DOO „Grijanje“, tokom grejne sezone, ispoštuje rješenje o produženju roka za izvršenje u trajanju od 60 dana, koje ističe 28. februara. Navedeno rješenje odnosi se na izvođenje tehničkih mjera na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, čiji je cilj smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu.
Kako je saopšteno, početak izvođenja bilo kojeg tehničkog rješenja u okviru zadatog roka od 60 dana doveo bi do momentalnog gašenja kotlova, što bi za posljedicu imalo da građani i poslovni korisnici koji se toplotnom energijom snabdijevaju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici ostanu bez grijanja tokom zimskog perioda i niskih temperatura.
Iz Opštine Pljevlja navode da planiraju da, zajedno sa menadžmentom lokalnog preduzeća „Grijanje“, zatraže sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kako bi se postigao dogovor o odlaganju primjene novih tehničkih mjera za kotlarnicu u Skerlićevoj ulici do završetka grejne sezone.
Na sastanku sa nadležnim ministarstvom predložiće se da Opština Pljevlja i Vlada Crne Gore zajednički obezbijede finansijska sredstva za nabavku kotlova na pelet, čime bi se u potpunosti eliminisala upotreba uglja u navedenoj kotlarnici. Radovi na zamjeni kotlova bili bi realizovani po završetku grejne sezone.

Opština Pljevlja traži produženje roka za rad kotlarnice i ugradnju kotlova na pelet

Vladin sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u energetici suprotan je državnim interesima i podsjeća na ranija vremena kada je gotovo svaki privatizacioni ugovor bio propraćen sumnjama u korupciju, ocijenila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović.
Ona je navela da predlog Vlade sa potpisivanjem međudržavnog energetskog sporazuma sa UAE, kojim bi Crna Gora bez ikakvih pravila i transparentnosti, suprotno zakonima, ustupila džavne resurse stranim investitorima, predstavlja još jedan sramotan potez.
- Šta drugo reći ako država bez ikakvih tendera, koncesija, javnih nabavki ustupa sve svoje resurse nekome ko će profitirati na tome - država i građani neće sigurno - poručila je Novaković-Đurović.
Ona je podsjetila da je URA na isti način upozoravala na prvi sporazum sa UAE o turizmu, te da je rasprava koju je organizovao Ustavni sud pokazala da su bili u pravu.
Novaković-Đurović je poručila da URA nije protiv ekonomskog razvoja i privlačenja stranih investicija, ali da podilaženje interesima investitora ustupanjem nacionalnih resursa, predstavlja jako lošu praksu koja nije karakteristika pravnih država.
- Nama su potrebni kredibilni investitori i u sektoru energetike, gdje se svi postupci moraju sprovesti transparentno, u skladu sa zakonima, principom vladavine prava i kako bi se zaštitila državna imovina. Ovakav sporazum može uticati na proces pristupanja, a Delegacija Evropske unije je ranije ukazala da aranžmani sa UAE moraju biti u skladu sa evropskim i zakonodavstvom Crne Gore o javnim nabavkama, kao i sa Reformskom agendom - objasnila je Novaković-Đurović.
Crna Gora je, kako je dodala, obavezna da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE.
- Ova Vlada nema strateški plan razvoja, ne poštuje pravila i procedure i očigledno deficit novca u budžetu planira da nadoknadi rasprodajom nacionalnog blaga, čemu će se URA kao i uvijek odlučno usprotiviti - zaključila je Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: Vladin sporazum sa UAE u energetici suprotan državnim interesima

Italijanska premijerka Đorđa Meloni preletjela je područje pogođeno klizištem u sicilijanskom gradu Nišemiju i prisustvovala sastanku o procjeni situacije u tom gradu, iz kojeg dolaze apokaliptični prizori.
Kuće u sicilijanskom gradu Nišemiju ostale su na ivici litice nakon klizišta koje je izazvala oluja, saopštio je u utorak šef italijanske civilne zaštite.
Meloni je helikopterom preletjela područja pogođena snažnim olujama koje je donio ciklon Hari, čija je šteta premašila dvije milijarde eura, rekao je u srijedu guverner Sicilije Renato Skifani.
- Ono što se dogodilo s klizištem 1997. godine neće se ponoviti. Vlada će brzo djelovati - poručila je Meloni.
Nišemi, gradić sa oko 25.000 stanovnika u južnom dijelu Sicilije, smješten je na visoravni za koju vlasti navode da se postepeno urušava prema ravnici ispod. Više od 1.500 ljudi moralo je biti evakuisano.
Klizište dugo četiri kilometra prijeti uništenjem grada na Siciliji, stanovnici se evakuišu.
U međuvremenu, stotine djece prinuđene su da ostanu kod kuće jer su njihove osnovne škole zatvorene. Pet škola je zatvoreno jer se nalaze u crvenim zonama: Belvedere, Don Bosko, San Đuzepe, Kolodi i Pirandelo. Samo dvije osnovne škole su otvorene jer se nalaze van rizičnih područja: Mario Gori i Don Milani.
U ponedjeljak je italijanska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila vanredno stanje za Siciliju, Sardiniju i Kalabriju, tri južne regije koje je prošle sedmice pogodila snažna oluja.
Ekstremni vremenski događaji postali su sve češći u Italiji posljednjih godina. Poplave su razorile gradove širom zemlje, odnijele desetine života i povećale rizik od klizišta i poplava i u područjima koja su ranije bila manje izložena.

Đorđa Meloni u nevjerici iz helikoptera nadgledala klizište dugo četiri kilometra: Neće se ponoviti 1997.

Treći osnovni sud u Beogradu osudio je prvostepeno lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja zbog povrede ugleda i časti novinarke Nataše Miljanović-Zubac i naložio mu da joj isplati 200.000 dinara (oko 1.700 eura) sa kamatom na ime nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova, saopštilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS). 
Šešelj je obavezan i da u listu Politika o svom trošku objavi presudu, kao i da novinarki koja ga je tužila nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 126.600 dinara.
Kako se navodi u saopštenju UNS-a, reč je o Šešeljevim izjavama na televizijama Hepi i Pink iz 2021. godine u kojima je on tu novinarku nazivao pogrdnim imenima i naveo da se njen suprug ubio na grobu svog oca „zbog događanja povezanih sa vladikom Grigorijem“.
Novinarka je rekla da su te Šešeljeve optužbe „brutalna laž“ i da su njegove izjave kod nje prouzrokovale stres, depresiju, sramotu i strah od osude javnosti.
- Sud je utvrdio da je Šešelj, iznoseći uvredljive navode o Miljanović-Zubac u televizijskim emisijama na nacionalnim frekvencijama, povredio njeno pravo na čast, ugled i ljudsko dostojanstvo. Ocjenjeno je i da su izjave u kojima joj je Šešelj pripisivao navodnu aferu i povezivao je sa samoubistvom njenog supruga činjenično-vrednosni navodi koji mogu da nanesu tešku povredu časti i ugleda - navodi se u presudi.
Šešelj je osporio tužbeni zahtjev u cjelosti, ali je potvrdio da je u emisijama govorio ono što je citirano u tužbi jer je dobio informaciju da je novinarka bila ljubavnica vladike Grigorija.
On je dodao da kod njega nije postojala namjera da okleveće novinarku već da je to bio dio obračuna sa vladikom Grigorijem. Lider radikala se, takođe, žalio na presudu Apelacionom sudu.

Tag: ubrzaj