Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. To se pita bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je sigurno da su ta lca morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nij primjetio.
- To je, vjerujte mi, nevjerovatno. Ovo govorim iz jednog razloga što nam dolazi ljetna turistička sezona, to je jedan poseban izazov za sve pripadnike Uprave policije. Govorim kao neko ko je 11 godina bio na čelu štaba operativne akcije “ljeto” i taj se štab uvijek formirao sa posebnim zadatkom da preduzima mjere i aktivnosti da turistička sezona protekne bezbjedno - naveo je on.
Više od 20 mrtvih za godinu u Crnoj Gori, ne računajući masakr na Cetinju 1. januara, istovremeno iz vrha bezbjednosnog sektora stižu samo pohvale o efikasnim akcijama i rezultatima, dovođenju u red kriminalnih klanova. Posljednje ubistvo na Cetinju peto je za deset mjeseci u Prijestonici.
Sektor bezbjednosti je prilično devastiran, kaže Janjušević, iako je u slučaju &nbsp;posljednjeg ubistva na Cetinju policija efikasno reagovala i brzo riješila, teško krivično djelo. Ipak, kako kaže, taj događaj prati niz nelogičnosti.&nbsp;
- Kako je moguće da ova dva lica, izvršioci ovog teškog krivičnog djela pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Imaju logistiku definitivno, ta lica su morala da imaju jaku logistiku na Cetinju, a da to niko od operativca cetinjske policije ne primjeti - pita Janjušević.
Uznemiravajući je podatak, dodaje on, da je 20 ljudi u Crnoj Gori stradalo za godinu dana. Od 2022.godine 32 lica su smrtno stradala na Cetinju, dodaje i podsjeća na dva događaja koja su dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore, jedan iz avgusta 2022. godine kada je ubijeno deset ljudi u Medovini i drugi 1.januara ove godine kada je ubijeno 13 građana cetinja.&nbsp;
- Ukupno 23 lica i od toga četvoro djece. U ovom studiju sam bio gost 2.januara i vaša koleginica me pitala da li očekujem da neko od političkih lidera bezbjednosnog sektora podnese ostavku, ja sam tada rekao da to ne očekujem, jer ako to nije uradio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođeni Cetinjanin, &nbsp;2022.godine i kada je smrtno stradalo deset lica, i tadašnji direktor Uprave policije, nijesam očekivao da to uradi ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost. Za mene je nevjerovatan podatak, u patrijarhalnoj Crnoj Gori koja je uvijek imala naglašenu empatiju, pogotovu u tim teškim trenucima, to je da na komemorativni događaj, koji je bio par dana poslije tog užasnog zločina na Cetinju, nije se pojavio premijer Spajić, potpredsjednik Vlade Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović. To je nedopustivo i to građani Crne Gore moraju zauvijek da zapamte - rekao je Janjušević.
<h2>Šta bi bilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”</h2>
Iako je po stupanju na dužnost premijera Milojko Spajić izjavio da ga ne interesuje bezbjednost, već samo, ekonomske teme, moraće se, kaže Janjušević, &nbsp;pozabaviti tom problematikom ako želi da Crna Gora nastavi putem evropskih integracija.&nbsp;
Kad već resorni ministar Danilo Šaranović i šef BOK-a Aleksa Bečić nijesu podnijeli ostavke zbog pretpostavljene odgovornosti, Spajić je, kako kaže, mogao da ih natjera da to urade.
- Ne očekujem da on reaguje ni u narednom periodu, i njegovo pojavljivanje u javnosti posle onog užasnog zločina na Cetinju - bolje da se nije pojavljivao. Onakav način komunikacije sa medijima, gdje se on javlja dok se još nije znalo koliko je u Crnoj Gori smrtno stradalih lica, gdje je on bio smušen tu večer. Građani ne mogu da očekuju od jednog premijera da tako izađe pred javnost, na neki način neozbiljan u užasnom trenutku, u toku najvećeg mirnodopskog zločina u Crnoj Gori. Da li očekujem od njega da natjera ljude iz bezbjednosnog sektora na odgovornost? Ne! Šta bi se desilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”, nove vlasti?! - pita Janjušević.&nbsp;
Podsjeća i na mart 2018.godine kad se desilo teško ubistvo u Podgorici, u centru grada. Tada je, kaže, tadašnji direktor Uprave policije podnio ostavku, a načelnik Centra bezbjednosti Podgorica se povukao sa te funkcije, jer su, kako kaže, osjetili odgovornost za, u tom trenutku, narušenu bezbjednosnu situaciju.&nbsp;
- Vjerujte mi da se sad može desiti i da padne nebo na zemlju, oni to neće uraditi - istakao je Janjušević.
Kako je moguće da je BIL lice zaposleno u državnoj upravi, radi u obezbjeđenju štićene ličnosti?
Događaj koji je zainteresovao crnogorsku, ali i evropsku javnost je pokušaj dvostrukog ubistva za koje se tereti sinovac predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije se pita kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice, koje je osuđivano i izdržavalo kaznu zatvora za teška krivična djela, bude zaposleno u državnoj upravi.&nbsp;
- On je, koliko imamo informacije, bio zaposlen kao savjetnik po ugovoru u Skupštini Crne Gore, a de facto je obavljao posao obezbjeđenja, zamislite! Skupština Crne Gore je obavezno štićeni objekat, predsjednik Skupštine Crne Gore je obavezno štićena ličnost, kao državni funkcioner. Ovdje imate situaciju da toga državnog funkcionera, kao i predsjednika Vlade i predsjednika države obezbjeđuje Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata, koji je pri Upravi policije - kaže Janjušević.&nbsp;
To je, kako kaže skandal. Da se desilo prije avgusta 2020.godine, da je, recimo, tadašnji predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine angažovao za svoje &nbsp;privatno obezbjeđenje nekog srodnika koji je BIL lice i lice osđjivano “ skočila bi kuka i motika što se kaže”.
-Od nevladinog sektora, medija, sa pravom. Ovo je situacija koja je za rubriku vjerovali ili ne. Zamislite Crnu Goru koja preferira da bude članica Evropske unije, koja je članica NATO-a da ima ovakav sistem obezbjeđenja kao da smo u nekoj plemenskoj zajednici - naglasio je Janjušević.
<h2>Ovo se mora izvesti do kraja, javnost Crne Gore mora saznati istinu&nbsp;</h2>
Problematizuje i korišćenje službenog vozila od strane sinovca predsjednika Skupštine, jer je to službeno vozilo Uprave za imovinu, koje je ustupljeno na korištenje obezbjeđenju predsjednika Skupštine.&nbsp;
- To vozilo je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela, tako je saopštila policija, da je tim vozilom blokirano drugo vozilo u kom su bila druga dva lica koja su tom prilikom ranjena. Radi se definitivno o krivičnom djelu ubistvo u pokušaju - dodaje on.&nbsp;
Postavlja se i pitanje kako je policija uradila uviđaj, jer, navodi Janjušević, postoje opravdane sumnje da li je urađeno svjesno ili nesvjesno. A to će, kako kaže, vrijeme će pokazati.&nbsp;
- Zanima me da li su izuzeti snimci sa video nadzora da se tačno utvrdi kretanje tih lica, da li je odrađen video nadzor. Te podatke još nemamo. Da li je urađena parafinska rukavica osumnjičenom za ovo djelo, rekli su nam u saopštenju da je urađena. Da li su urađene druge mjere i aktivnosti ove kriminalističke obrade - to ne znamo. Ono što je meni simptomatično je pretres objekta lica koje je osumnjičeno za izvršenje ovog krivičnog djela. Taj pretres je urađen, kako je policija saopštila, poslije skoro 24 sata, pa onda ga nijesu ni trebali raditi - kaže on.&nbsp;
Ako je lice svjesno da je uradilo to krivično djelo, objašnjava Janjušević, sve će predmete koji su u vezi sa tim ili drugim krivičnim djelom da makne iz tog objekta. Drugo, angažuje advokata iz Beograda, koji dolazi da ga zastupa i onda se prijavljuje policiji.&nbsp;
- Druga simptomatična stvar su izjave oštećenih lica, koji su pred višim tužiocem, ako se ne varam, izjavili da ovaj osumnjičeni nije izvršio to krivično djelo. Nije prvi put da se dešava da oštećena lica, kada su u sukobu BIL lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa u pitanju, da se ne sarađuju sa policijom, žele da na svoj način završe u kriminogenim uslovima, ili zato što imaju određeni interes. Šta je ovdje u pitanju, mislim da policija to mora do kraja osvijetliti. Javnost Crne Gore mora da zna istinu, jer ako ovdje ostane nešto nedorečeno to će biti veliki šamar za Crnu Goru kao državu, buduću članicu EU, njen pravosudni sistem i policijsku organizaciju. Ovo mora da se izvede do kraja - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfgntFhBlYQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janjušević: Izvršioci ubistva na Cetinju su imali jaku logistiku

V.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je da su državljani Srbije M.Č. (Mihailo Čolović) i I.D. (Dragan Ilić), koji su juče uhapšeni zbog osnovane sumnje za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju i protiv kojih su podnijeli krivičnu prijavu, bezbjednosno interesantna lica sa dosijeom u matičnoj državi, te da sumnjaju da su imali logističku podršku za ovaj zločin. Šćepanović je rekao da sad ne mogu da kažu da je Bogdanović bio slučajna žrtva. - Ne možemo da kažemo da je slučajna žrtva jer je faza izviđaja, a ne istrage - rekao je Šćepanović. Odgovarajući na pitanje novinara je li Bogdanović imao kontakte sa članovima OKG, Šćepanović je odgovorio potvrdno. - Oštećeno lice je ostvarivalo bliske kontakte - naveo je on dodajući da Cetinje ima 150 članova organizovanih kriminalnih grupa. Dodao je i da je Bogdanović evidentiran 2007. i 2024. godine zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja. Sumnjaju, kaže, da su ubice imale logističku podršku. - I da su u organizovanoj sačekuši lišili života oštećenog - rekao je Šćepanović. Naglasio je da obavještajne podatke o logistici i naručiocu ne mogu podijeliti. On je, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da nije registrovano da su M.Č. i I.D. legalno ušli u državu. - Žrtva ovog krivičnog djela je nedavno došla u Crnu Goru i nalazio se u privatnim aktivnostima - u plovidbi, i nakon što je ušao u Crnu Goru je propraćen i preduzeli su radnje izvršenja u odnosu na njega - rekao je Šćepanović. <h2>U štek stanu pronađena tri komada oružja, na groblju jedan</h2> Saopštio je da su tri komada oružja pronađena u štek stanu, a jedan na groblju u neposrednoj blizini ubistva. - U policijskim aktivnostima je, u neposrednoj blizini ubistva, pretragom terena i dodatnim mjerama ispod nadgrobne ploče pronađeno vatreno oružje za koje postoji osnovana sumnja da je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela - rekao je Šćepanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425170436_301fa01c518458d51367009cf72c504a508d50c6fcd5938201b84837c4e18dd7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250425170436_301fa01c518458d51367009cf72c504a508d50c6fcd5938201b84837c4e18dd7" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="pronađeno oružje"> </figure>  U štek stanu su, prema njegovim riječima pronašli tri vatrena oružja, revolver sa municijom, pištolj sa 13 komada municije, sredstva za koja se sumnja da su korištena za komunikaciju i uređaje za osmatranje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425170436_6f3065c8d8dc90be9ddf9bd7aa27ca94ab4bef1088fc5d36c2eefbc92901baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250425170436_6f3065c8d8dc90be9ddf9bd7aa27ca94ab4bef1088fc5d36c2eefbc92901baae" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje"> </figure>  - Prilikom pretresa pronađeni su odjevni predmeti i sredstva za uništavanje materijalnih tragova - prema preliminarnim saznanjima, to je sona kiselina - dodao je on. <h2>Pohvaljuje policiju, tvrdi da su reagovali za manje od minut</h2> Policijske aktivnosti su, smatra on, rezultirale efikasnim odgovorom. - Kao što je poznato: 20 minuta nakon ponoći u Ulici Vojvode Boža izvršeno je krivično djelo teško ubistvo u kojem je lišen života Ilija Bogdanović u kolima kojim je upravljala njegova supruga. Službenici OB Cetinje su odmah, bez odlaganja, za manje od minut stigli na lice mjesta, uspostavili blokadu užeg i šireg područja i obavijestili tužioca - tvrdi Šćepanović. Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, službenici Specijalne jedinice policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti, i psi za traganje iz sektora granične policije, su kaže on, upućeni kao ispomoć Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. - Moram da istaknem kao važnu činjenicu ekspresno djelovanje službenica OB Cetinje, lociranje jednog objekta, preduzimanjem mjera i nadležnosti iz Uprave policije, neposredno hvatanje izvršilaca zajedno sa Specijalnom jedinicom ulazom u jedan štek stan - gdje su zatekli dva državljanina Srbije - rekao je on. Komandant Specijalne jedinice Miloš Rakonjac je rekao da su po naređenju direktora policije odmah uputili pripadnike Specijalne jedinice na lice mjesta. - Nakon naređenja direktora policije, odmah smo uputili pripadnike Specijalne jedinice na lice mjesta. Angažovana je policija zbog stavljanja pod kontrolu lica koja se sumnjiče za ubistvo i kako se ničija sigurnost ne bi ugrozila - rekao je on. Policijske aktivnosti su, prema njegovom mišljenju, rezultirale efikasnim odgovorom. - Od prvog januara smo u tri regije spriječili izvršenje krivičnih djela koja se mogu dovesti u vezu sa organizovanim kriminalom. Od prvog januara do danas je registrovano pet pokušaja ubistava. Od sredine decembra pa sve do danas su od strane Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) rasvijetljena tri teška ubistva kao posljedica djelovanja OKG, a koja su izvršena 2016. u ZIKS-u, 2019. teško ubistvo dva srpska državljanina u Danilovgradu i 2020. godine teško ubistvo člana jedne organizovane grupe u Turskoj i rasvijetljen je pokušaj ubistva na štetu člana OKG - rekao je on. Na pitanje kako je moguće da se na Cetinju ponovo desilo ubistvo, kad je od tragedije na Cetinju 1. januara tamo na ispomoć poslato 28 službenika, Šćepanović je rekao da je tog dana na Cetinju u prvoj smjeni bio 31 policijski službenik, a 19 u večernjoj - uz jednog ili dvije starješine. - To je sasvim dovoljan broj službenika za jednu malu opštinu. Specijalna jedinica se u ovakvim situacijama ne angažuje, &nbsp;kada je u pitanju aktivni strijelac i aktivna prijetnja, u tim slučajevima postupa lokalna policija. Kada je u pitanju terorizam, zabarikadirano lice... Specijalna jedinica djeluje. U konkretnom slučaju Specijalna jedinica je bila pripravna, specijalci su se odmah uputili na lice mjesta i za nekih 15 minuta su bili na Cetinju - istakao je Šćepanović. <h2>Bez konkretnog odgovora na pitanja o Mandićevom brataniću i tjelohranitelju</h2> Na pitanje da li se u evidenciji policije nalazi bratanić predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Danilo Mandić, koji je u noći između subote i neđelje uhapšen zbog sumnje na pokušaj ubistva, odnosno jer je ranio dvije osobe u Podgorici, i kako on može da bude obezbjeđenje predsjednika Skupštine, Šćepanović nije htio da odgovori precizno. - Neću odgovoriti precizno jer su to tajni podaci. Možete se obratiti preko posebnih kanala. Nije u principu struke da dajemo puna imena. Mogu da kažem da to lice - D.M. nije obezbjeđenje nije pripadnik Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP,) a to pitanje adresirajte Skupštini Crne Gore - poručio je Šćepanović.

Anja Ivanović

Šćepanović: Sad ne možemo da kažemo da je Bogdanović slučajna žrtva, ostvarivao je kontakte sa osobama iz OKG, sumnjamo da su ubice imale logističku podršku

Dvije osobe uhapšene su danas u okviru istrage o sinoćnjem ubistvu Ilije Bogdanovića, saznaje Portal ETV.
Oni su, prema našim informacijama, pronađeni u „štek“ stanu na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.8085%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Filija-bogdanovic-ubijen-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema saznanjima ETV, oni nijesu crnogorski državljani.
Bogdanović je sinoć, oko dvadesetak minuta iza ponoći, upucan na Cetinju. Sa njim je u kolima bila supruga, koja nije zadobila povrede.
Kako je Portal ETV ranije objavio, prilikom uviđaja na mjestu gdje je Bogdanović pronađeno je sedam čaura. Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.
- Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka.

Dvije osobe uhapšene zbog ubistva Ilije Bogdanovića

Na obali estavele Gornjepoljski vir u nikšićkom naselju Gornje Polje primijećena je uginula svinja, a mještani tog područja Portalu ETV su kazali da strahuju od opasnosti po životnu sredinu.
S obzirom na to da je riječ o vodenom izvoru koji je u vezi sa podzemnim tokovima, mještani apeluju na nadležne službe da što prije uklone životinju i spriječe moguće zagađenje vode.

Uginula svinja na obali estavele Gornjepoljski vir, mještani strahuju od zaraze

Dinamika izvođenja radova na Bulevaru Vojislavljevića je takva da jutros nijedna mašina nije bila aktivna, na gradilištu je više građana nego radnika angažovanih na izvođenju radova, a automobili nesmetano saobraćaju gradilištem - kazao je odbornik Evropskog saveza u Skupštino Opštine Podgorica Miloš Mašković.
On navodi, na mreži Iks (X), da umjesto ulaska u završnu fazu radova ove dionice budućeg bulevara, građani svakodnevno prolaze kroz gradilište, prelazeći s jedne strane na drugu između rovova, kablova i mašina koje stoje u mjestu.&nbsp;
- Automobili se kreću trasom koja je formalno gradilište, bez saobraćajne signalizacije i adekvatnog obezbjeđenja. Gradilište nije propisno ograđeno ni obezbijeđeno, a privremena saobraćajna regulacija djeluje improvizovano, što svakodnevno stvara gužve i incidentne situacije. Sve ukazuje na to da se radovi ne odvijaju planiranom dinamikom i da gradska uprava građanima duguje objašnjenje zašto se mjesecima ništa ne dešava - ističe Mašković.
Zbog zatvaranja ove dionice, saobraćajni kolaps svakodnevno parališe okolne ulice.
- Naročito u blizini dvije osnovne škole i vrtića, kuda sada prolaze i teretna vozila, čime se ugrožava bezbjednost djece i stanovnika naselja i uništava lokalna infrastruktura - kazao je Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1988549248510529988%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Dinamika izvođenja radova na Bulevaru Vojislavljevića takva da jutros nijedna mašina nije bila aktivna

Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, održanoj na temu problematiке roditelja i djece sa autizmom, da su djeca i odrasli sa autizmom, kao i njihove porodice u posebnom fokusu zdravstvenog sistema, te da Ministarstvo zdravlja sprovodi niz konkretnih mjera s ciljem unapređenja dostupnosti, kontinuiteta i kvaliteta zdravstvene zaštite, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ministar Šimun istakao je da Ministarstvo dosljedno ispunjava preuzete obaveze i obećanja, posebno u dijelu formiranja i vođenja registra osoba sa autizmom, koji će biti u potpunosti implementiran u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka te da je ministarstvo već napravilo evidenciju broja osoba iz spektra koji će se naći u zakonu.&nbsp;
- Registar će omogućiti precizniji uvid u potrebe djece i odraslih sa autizmom, ali i bolje planiranje zdravstvenih usluga na nacionalnom nivou- naglasio je ministar.
Govoreći o dostupnosti zdravstvenih usluga, Šimun je podsjetio da su liste čekanja za stomatološke usluge riješene, a u toku je izrada standardizovanog protokola za sedaciju i postupanje sa osobama sa autizmom, što će omogućiti sigurnije i humanije pružanje zdravstvene zaštite u različitim uslovima. Takođe, na predlog Ministarstva zdravlja Vladi je poslata inicijativa da Fondu za zdravstveno osiguranje bude omogućeno da sklapa ugovore sa domaćim stručnim kadrom iz resursnih centara i logopedima, čime se dodatno jača mreža stručne podrške i smanjuje potreba za upućivanjem djece u inostranstvo.
- Naš cilj je da svako dijete sa autizmom, bez obzira na mjesto stanovanja, ima pristup pravovremenoj i kvalitetnoj dijagnostici, terapiji i podršci. Roditelji ne smiju biti prepušteni sami sebi – zato gradimo sistem koji ih prati i podržava na svakom koraku- poručio je ministar Šimun.
Posebno je istakao da se Strategija ranog razvoja uspješno sprovodi i da je pohvaljena od strane UNICEF-a kao primjer dobre prakse u regionu. Sve veći broj ustanova uključuje se u programe ranog intervencijskog rada (PORI), a Ministarstvo kontinuirano ulaže u edukaciju kadrova i razvoj multidisciplinarnih timova.
Kroz zapošljavanje dodatnog broja defektologa, logopeda i psihologa u javnim zdravstvenim ustanovama, kao i uvođenjem posebnih termina i uslova za laboratorijsko uzorkovanje djece sa autizmom, Ministarstvo je pokazalo posvećenost stvaranju senzibilisanog i inkluzivnog zdravstvenog okruženja. Dodatno, uvedene su kartice pristupačnosti koje omogućavaju brže korišćenje zdravstvenih usluga za djecu i odrasle sa autizmom.
- Briga o djeci sa autizmom nije samo pitanje zdravstvene politike – to je pitanje humanosti, solidarnosti i društvene odgovornosti. Ministarstvo zdravlja će nastaviti da osluškuje potrebe roditelja i stručnjaka, da unapređuje sistem i da stvara uslove u kojima svako dijete ima priliku da napreduje i razvija svoje potencijale- zaključio je ministar Šimun.

Šimun: Djeca sa autizmom i njihove porodice u centru pažnje zdravstvenog sistema, formiran registar osoba iz spektra

Generacije rođene devedesetih godina Njegoša poznaju jednoobrazno, kroz mim kulturu, kroz citate, nerijetko i pogrešne, koji se objavljuju na društvenim mrežama, i taj odnos prema djelu jednog od najvažnijih crnogorskih književnika je ogledalo njihovog stanja svijesti - ocijenjeno je sinoć na tribini „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ koju je organizovala Matica crnogorska u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture.&nbsp;
Brojni su umjetnici uhvatili dio Njegoševe ličnosti i stvarali svoja djela inspirisani njegovim zapisima, slavili su ga književnici, ali i kompozitori, slikari i vajari, slavili su ga pozorišni i filmski reditelji na svoj način posvećujući mu svoj rad, fragmentarno ili u potpunosti.&nbsp;
Matica crnogorska je ove godine pozvala da o najvećem liriku među Petrovićima kao inspiraciji govore umjetnici mlađe generacije.&nbsp;
Pjesnik i novinar Andrija Radović rekao je da je epika za ljude njegovih godina zastarjela.
- Mi smo daleko od deseterca, daleko od junačkih pjesama, a tek od tumačenja Njegoša, ali su prepuna usta Njegoša - rekao je Radović.
Reditelj i scenarista Sead Šabotić je rekao da je Njegoš vladar koji i danas pomjera granice i podstiče polemike, te da je bilo raznih zloupotreba njegovog djela i ličnosti.&nbsp;
- Posebno od 2020. godine naovamo vi imate mlade političare koji citiraju Njegoša, a nijesam siguran da li su ti ljudi uopšte pročitali njegova djela, a kamoli razumjeli. Stvar je u tome da su te mlađe generacije poučene nekim ideološkim matricama. Njegoša treba izučavati isključivo sa naučnog aspekta - rekao je Šabotić.&nbsp;
Na pitanje što je to u Njegošu bilo toliko izazovno da ga uporno dovodimo u fokus i oko njega pletemo dodatne mreže i zašto mu se umjetnici toliko dive, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović istakao je da je sve to počelo još za vrijeme života Petra II Petrovića.&nbsp;
- Već sa njegovom popularizacijom, njegovim odlascima u inostranstvo, poznavanjem velikog broja ljudi, djelima koja su objavljena za života, već je bio poželjna tema kod umjetnika, a kasnije je prevazišla sve granice. Sve moguće karakterne osobine koje mogu da se prepoznaju su se sastavile u njemu - rekao je Marjanović.&nbsp;
On se osvrnuo na Njegoševe portretiste, na vajare koji su ga ovjekovječili, s posebnim akcentom na Pera Počeka koji je išao u širinu i ilustrovao brojne scene iz „Gorskog vijenca“, te na spomenik u Podgorici u Njegoševom parku i mnoge druge po svijetu.&nbsp;
- Svim tim spomenicima se ne poklanja manje pažnje nego im se poklanjalo ranije. Ne vidim grafite po tim spomenicima, vrlo su česti selfiji oko tih spomenika, kako vani tako i ovdje, tako da Njegoš živi u skladu s ovim vremenom u kom smo - rekao je Marjanović.&nbsp;
Radović je istakao da nema ličnosti kojoj je toliko književnih tekstova posvećeno i u takvim se slučajevima nerijetko skreće u banalnost.&nbsp;
- Pogotovo jer on piše o univerzalnim vrijednostima i stvarima koje su iskonske. On je nama ono što je Dante Italijanima ili Gete Njemcima, prosto neki stub i nešto toliko klasično što je teško dostići, tako da je pritisak ogroman - rekao je Radović.&nbsp;
Na pitanje u kolikoj mjeri se manipuliše Njegoševim likom i djelom i kako ga odbraniti, Šabotić je rekao da je posljednja ozbiljna odbrana Njegoša bila 1993. godine na Cetinju kad su Liberali rekli da je Njegoš Crnogorac, a ne Srbin.
- Njegoš je naš pjesnik, vladar i o njemu treba da govorimo neopterećeni bilo kakvim ideološkim matricama već isključivo u istorijskom smislu o njegovoj vladavini i u književnom smislu spram književne nauke. Ozbiljnim intelektualnim pristupom ćemo doći do toga da ova vrsta ideoloških podvala neće funkcionisati - rekao je Šabotić.&nbsp;
Bilo je riječi i o filmu „Otapanje vladara“ Ivana Salatića koji tematizuje jednog crnogorskog vladara veoma nalik Njegošu, te o tome kakav bi Njegoš bio da je zahvatio digitalno doba. Kompletan snimak tribine dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;

Crnogorski pjesnik, vladar i vladika izazov za umjetnike u 21. vijeku

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Tag: ubistvo-na-cetinju