Direktni pregovori između ukrajinskog i ruskog izaslanstva u Istanbulu su završeni - potvrdio je izvor iz turskog Ministarstva vanjskih poslova.
Radi se o prvom susretu dvije strane uživo nakon tri godine, a trajao je nešto više od sat vremena.
Rusija je navodno iznijela zahtjeve koji su nerealni i nadilaze sve što je ikad bilo tema pregovora. To je izjavio izvor iz ukrajinske diplomatije nakon današnjih razgovora u Istanbulu.
Prema tom izvoru, među ruskim zahtjevima je i povlačenje ukrajinskih snaga sa sopstvene teritorije kao uslovi za prekid vatre.
Dodao je da je bilo i drugih zahtjeva koji su, kako kaže, "neprihvatljivi već u startu".
U ukrajinskoj delegaciji bili su šef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak, ministar odbrane Rustem Umerov i ministar spoljnih poslova Andrij Sibega, prenose ukrajinski mediji.
Ministar obrane Ukrajine Rustem Umerov rekao je ranije da je Kijev spreman za "direktne pregovore na najvišem nivou" i "potpun i bezuslovan prekid vatre".
Šef NATO-a Mark Rute izjavio je danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio ozbiljnu pogrešku jer na mirovne pregovore u Istanbulu nije poslao delegaciju na visokom nivou.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Završeni pregovori u Istanbulu, Rusi traže da se ukrajinska vojska povuče sa sopstvene teritorije

U Istanbulu će danas održati prvi direktni pregovori između zvaničnika Rusije i Ukrajine od 2022. godine, uz posredovanje SAD-a i Turske.
Kako je objavio BiBiSi (BBC), prvi sastanak će održati zvaničnici Turske, Ukrajine i SAD-a, koji će početi u 10:45 sati po lokalnom vremenu.
Nešto manje od dva sata kasnije, ovi zvaničnici će se sresti s delegacijom iz Rusije, što će biti prvi direktni razgovori dvije zaraćene zemlje od 2022. godine.
Ameriku u Istanbulu predstavlja državni sekretar Marko Rubio, dok će Ukrajinu predstavljati ministar odbrane Rustem Umerov.
U Turskoj je juče bio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali je odlučio vratiti se u svoju zemlju nakon što je lider Rusije Vladimir Putin odbio doći na pregovore koje je sam inicirao.
Putin je u Istanbul poslao delegaciju koju predvodi njegov pomoćnik Vladimir Medinski, uz još nekoliko vojnih zvaničnika.
Iako je svakako značajno da se prvi put nakon skoro tri godine direktno sastaju delegacije ove dvije države, stručnjaci smatraju da neće doći do značajnog pomaka prema mirovnom sporazumu.

Počinju pregovori u Istanbulu: Rusija i Ukrajina održavaju prve direktne razgovore od 2022. godine

Turska je otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte u Somaliji u sklopu svoje inicijative za istraživanje i pronalazak novih izvora energije na području Afričkog roga, javlja Middle East Monitor.
Prema turskim i somalskim medijima, turske istraživačke misije otkrile su nalazišta za koja se procjenjuje da sadrže do 20 milijardi barela komercijalno iskoristive sirove nafte.
Iako su dva bloka kojima Turska upravlja u toj regiji već donijela značajne rezultate, treći je blok još uvijek u fazi istraživanja i očekuje se da će takođe sadržavati dovoljne količine nafte za komercijalnu eksploataciju.
Otkriće velikih naftnih rezervi dolazi mjesec dana nakon što su Turska i Somalija potpisale sporazum o istraživanju nafte i plina na kopnu u toj istočnoafričkoj zemlji, pod okriljem Turske naftne korporacije (Turkish Petroleum Corporation) i Somalske naftne agencije (Somali Petroleum Authority).
Iako se sporazum predstavlja kao korist za Mogadiš i razvoj energetskog sektora Somalije, mnogi ga kritikuju kao ugovor koji previše pogoduje Ankari, budući da turskim energetskim vlastima daje oko 90% prava na somalsku naftu i plin, kao i izuzeće turskih subjekata od plaćanja početnih troškova poput bonusa i administrativnih dažbina.

Turska u Somaliji otkrila do 20 milijardi barela sirove nafte

Pregovori o mogućem okončanju rata u Ukrajini održavaju se danas u Istanbulu, ali bez prisustva ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kremlj je juče objavio sastav ruske delegacije, koju će predvoditi savjetnik predsjednika Vladimir Medinski, a u kojoj su i zamjenici ministara Mihail Galužin i Aleksandar Fomin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da putuje u Ankaru, gdje se sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Prema njegovim riječima, Kijev očekuje ozbiljne pregovore, ali izražava sumnju u iskrenost ruskih namjera.
Ranije ove sedmice, turska vlada je saopštila spremnost da pruži “svaku vrstu podrške, uključujući posredovanje i organizovanje pregovora”, s ciljem da se postigne mir u Ukrajini. Zaraćene strane posljednji put su se sastale licem u lice – takođe u Istanbulu – u martu 2022. godine, svega nekoliko nedjelja nakon što je Putin naredio invaziju na Ukrajinu.
Turska je do sada igrala važnu ulogu kao most između Moskve i Kijeva. Najznačajniji doprinos bilo je posredovanje u Inicijativi za žito na Crnom moru, koja je obezbijedila siguran prolaz ukrajinskim brodovima koji prevoze prehrambene proizvode – rijedak diplomatski uspjeh usred brutalnog sukoba. Ipak, Rusija se povukla iz ovog sporazuma 2023. godine.
Kao članica NATO-a, Turska ima svoje interese u ovom sukobu, ali je istovremeno percipirana kao zemlja koja je relativno otvorenija prema Rusiji. Erdogan je više puta isticao svoj “poseban odnos” sa Putinom.

Pregovori u Istanbulu bez učešća Zelenskog, Putina i Trampa, sastaju se delegirani predstavnici

Militantna grupa Radnička stranka Kurdistana (PKK), koja je u sukobu s turskom državom više od četiri decenije, biće raspuštena i okončaće oružanu borbu, izvijestila je danas novinska agencija bliska grupi. 
 
Odluka PKK-a imaće dalekosežne političke i bezbjednosne posljedice za regiju, uključujući i susjednu Siriju gdje su kurdske snage saveznice američkih snaga, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Novinska agencija Firat objavila je "završnu deklaraciju" kongresa koji je PKK održao prošle sedmice u sjevernom Iraku, kao odgovor na poziv zatvorenog kurdskog vođe Abdulaha Ocalana u februaru na raspuštanje. 
 
Kancelarija turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i ministarstvo vanjskih poslova još nijesu komentirali tu objavu. 
 
Više od 40 hiljaada ljudi ubijeno je u sukobima otkako je PKK pokrenuo pobunu 1984. godine. 
 
Turska i zapadni saveznici proglasili su PKK terorističkom organizacijom.

Kurdski PKK se raspušta i završava oružanu pobunu u Turskoj

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore - &nbsp;napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Turska je spremna da bude domaćin pregovora o prekidu vatre i trajnom miru između Rusije i Ukrajine, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan svom francuskom kolegi Emanuelu Makronu u telefonskom razgovoru, saopštio je Erdoganov kabinet.
On je izjavio da je postignuta istorijska prekrentica na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, da tu priliku treba iskoristiti, i da je Turska spremna da pruži svaki doprinos uključujući i organizovanje pregovora, kako bi se osigurao prekid vatre i trajni mir, navodi se u saopštenju kancelarije turskog predsjednika.
Erdogan i Makron su razgovorali i o bilateralnim odnosima dvije zemlje kao i nizu regionalnih i globalnih pitanja, prema saopštenju, prenosi CNN Turk.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je danas povodom prijedloga ruskog predsjednika Vladimira Putina o razgovorima Rusije i Ukrajine o okončanju rata u Istanbulu 15. maja, da je pozitivan znak što je Rusija počela da razmatra to pitanje, ali da je prvi korak ka tome prekid vatre počev od sjutra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prethodno predložio da se 15. maja u Istanbulu održe neposredni razgovori predstavnika Rusije i Ukrajine o prekidu vatre.
- Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti - rekao je Putin u obraćanju medijima.
Lideri zemalja takozvane "koalicije voljnih" i Ukrajine su u zajedničkom saopštenju koje je usvojeno juče u Kijevu naveli da su podržali da 12. maja počne totalno i bezuslovno primirje u sukobu u Ukrajini, koje će trajati najmanje 30 dana.
Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Ukrajine su naveli da ovo primirje ne može da bude ograničeno bilo kakvim uslovima, a ako bi Rusija iznijela bilo kakve uslove, to bi se tumačilo kao pokušaj prolongiranja rata i ugrožavanja diplomatije, prenosi Tanjug.

Erdogan: Turska spremna da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine

&nbsp;Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Burhaniji/Balikesir u Republici Turskoj, Adil Ozuzun, izjavio je da Crna Gora ima ambiciozan cilj da postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, ali da njen evropski put u mnogo čemu zavisi i od odnosa prema dijaspori, koja na tom putu može da pomogne.
- Međutim, ovaj cilj nije ostvariv samo političkim izjavama, već je potrebna stabilna unutrašnja politika, snažne reforme i društveno jedinstvo- naglasio je.&nbsp;
Iako su ostvareni određeni pomaci u demokratizaciji, vladavini prava, slobodi izražavanja i borbi protiv korupcije, ovi koraci još uvijek nijesu dovoljni prema standardima Evropske unije, pa je neophodno ubrzati reforme.
- Jedna od najvažnijih i prioritetnih reformi na evropskom putu Crne Gore odnosi se na ozbiljno uređenje statusa crnogorskih iseljenika. Osobama koje žive u inostranstvu — čak i bez prava glasa — treba omogućiti državljanstvo ili stalni boravak- kazao je Ozuzun.&nbsp;
On je istakao da je dijaspora je već pokazala svoju odanost i ljubav prema Crnoj Gori, posebno tokom referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Sada je vrijeme da Crna Gora prestane da zanemaruje dijasporu i da je uključi u budućnost zemlje.
Ako država Crna Gora uspije da ostvari iskreno jedinstvo sa dijasporom, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili političko opredjeljenje, cilj za 2028. godinu može postati stvarnost.&nbsp;
- Implementacijom ove reforme ostvaruje se društveni mir i pomirenje, ekonomija doživljava snažan rast, sjever Crne Gore se ponovo razvija i zaustavlja se migracija, mladi, obrazovani i vrijedni ljudi se vraćaju zemlji, ostvaruje se napredak u poljoprivredi i tehnologiji, smanjuju se korupcija i kriminal, dok država i narod postaju bogatiji- naglašava predsjednik ovog udruženja iz Turske.&nbsp;
On navodi da je za uspješno sprovođenje ovog procesa, posebno Ministarstvo za dijasporu i vanjske poslove moraju djelovati inkluzivno, sa vizijom i istinskim državničkim pristupom.&nbsp;
- Mislim da u ovom momentu takav trend nije prisutan u ova dva resorna ministarstva- nedostaje vizije i državničkog strateškog pristupa istinskom rješavanju problema. Ako u ovim institucijama nedostaje potrebnih kompetencija, neophodne su promjene kako bi se otvorio put napretku- jasan je Ozuzun.&nbsp;
Crna Gora ne treba da se oslanja samo na svojih 633.000 građana, već i na stotine hiljada svojih potomaka širom svijeta. Ako se ovaj potencijal pravilno iskoristi, Crna Gora neće zavisiti od drugih država ili vanjskih izvora.
- Najvrijedniji resurs smo mi sami — naš narod, gdje god se nalazili. Koračajmo zajedno ka budućnosti Crne Gore. Povežimo se i ujedinimo- zaključuje Ozuzun.

1250x600

1084x550

Ozuzun: Dijaspora može ubrzati evropski put Crne Gore

Aerodrom u Istanbulu bio je najprometniji među vazdušnim lukama u Evropi u periodu od 21. do 27. aprila, prema podacima Evropske organizacije za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL).
Aerodrom Istanbul zauzeo je prvo mjesto među najprometnijim aerodromima u Evropi, s prosjekom od 1,48 hiljada dnevnih letova u tom periodu.
Letovi na aerodromu Istanbul porasli su četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu i 24 odsto u poređenju s istim periodom 2019. godine, prenosi Klix.ba.
Aerodrom Istanbul slijedili su Amsterdam Schiphol s 1,42 hiljade dnevnih letova, London Heathrow s 1,36 hiljada, Pariz Charles De Gaulle s 1,34 hiljade i Frankfurt s 1,31 hiljadu letova.
Dana 17. aprila, aerodrom Istanbul, koji je prošle godine bio drugi najprometniji u Evropi, započeo je istovremene operacije s tri piste.
S ovom infrastrukturom, postao je prvi u Evropi s tri piste i drugi u svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Aerodrom Istanbul opslužio je oko 80 miliona putnika u prošloj godini.

Aerodrom u Istanbulu najprometniji u Evropi

Turski sud je naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul koji čekaju suđenje zbog optužbi za korupciju, javljaju mediji.
Ova objava dolazi u sred političkog pritiska na opoziciju u Turskoj i nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Imamoglu, glavni politički rival turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, zatvoren je u martu i sada čeka suđenje po optužbama za korupciju. Optužen je i za pomaganje terorističkoj grupi.
Imamoglu je negirao sve optužbe, a njegovo hapšenje izazvalo je najveće proteste u Turskoj u posljednjih deset godina, nerede i optužbe za politizovano pravosuđe.
Turska Vlada negira sve ove optužbe i kaže da je pravosuđe nezavisno.
Emiter NTV je izvijestio da su 34 od 52 osobe koje su uhapšene tokom vikenda puštene uz kauciju.
Turski mediji su u subotu izvijestili da su vlasti privele desetine zaposlenih u opštini Istanbul u sklopu sudske istrage usmjerene na Imamoglua, čime se proširuje obračun protiv opozicije koji je započeo prošle godine.
Među uhapšenim zvaničnicima su i generalni sekretar opštine, Imamogluov šef kabineta, predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave za vode Istanbula, te šef ovog odjeljenja.

Turski sud naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul

Pregovarači Savjeta Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju zajedničkog elektronskog sistema (EES) koji će bilježiti informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja van EU. Uz to će automatski izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU o isteku perioda dopuštenog boravka.&nbsp;
Ovaj dogovor sada bi trebalo formalno da potvrde obje zakonodavne institucije, a onda i Komisija da donese posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prelazni period će trajati šest mjeseci.
EES će važiti za osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU koji su izuzeti od obaveze da imaju vizu.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korišćenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebalo primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prelaza. Puna primjena, tj. registracija svih prelazaka putnika, trebalao bi da uslijedi do kraja isteka prelaznog perioda.
Službenici graničnog nadzora skeniraće otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će ih fotografisati. Te će informacije biti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim ispravama i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.

EU uvodi digitalni sistem nadzora granica

Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su to poručili nakon objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
- Danas je Izrael olakšao ulaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu. U narednim danima Izrael će olakšati ulaz desetina kamiona pomoći - rekao je novinarima Deden Bar-Tal, generalni driektor izraelskog ministarstva spoljnih poslova, na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Portparol ministarstva je na pitanje koliko kamiona je ušlo rekao da mora da proveri sa Kogatom (Cogat), tijelom ministarstva odbrane koje nadgleda civilne operacije u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
On je dodao da je ideja da bude poslat veliki broj kamiona narednih dana.
Već sedmicama agencije UN i međunarodne nevladine organizacije prusutne u Gazi javljaju o nestašici hrane, pijaće vode, goriva i ljekova na toj palestinskoj teritoriji, koja je u ratu više od 19 mjeseci.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) upozorio je danas na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze, gdje po njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuje.
Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz istovremeno pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi.
Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, "teška je, ali neophodna", prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua.

Gaza: Izrael dozvolio prolaz kamiona sa hranom za bebe

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: turska