Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prekršajno procesuirali 35 osoba zbog, kako navode, narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.
Tada je, kako navode u saopštenju, održan neprijavljeni skup građana u organizaciji nevladine organizacije Stega. Podsjećamo, povod okupljanja bilo je nezadovoljstvo građana zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore, zbog spornog CIP zapisa njegove knjige "Kuća beskućnika".
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se, nakon uvida u cjelokupne spise predmeta, izjasnio da se u radnjama identifikovanih ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti ocijenili da se u radnjama 35 osoba stiču elementi bića prekršaja zbog čega su Sudu za prekršaje u Podgorici podnijeli zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 35 lica zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) - navodi se u saopštenju.
Među procesuiranima je, kako dodaju, i poslanik u Skupštini Crne Gore Oskar Huter, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović, kao i jedna žena I. N. koja je, kako su rekli, gasila žar cigarete na zaštitnoj opremi policijskih službenika, a što je zabilježeno na video snimku i objavljeno na društvenim mrežama.
- Uprava policije će u skladu sa zakonom neselektivno i objektivno postupati i raditi na identifikaciji svake osobe koja izvrši prekršaj ili krivično djelo bez obzira o kojim osobama i o kakvom se javnom okupljanju radi, te zaštititi javni red i mir i ustavni poredak Crne Gore - poručili su u saopštenju.
Policijski službenici će, kako dodaju, i dalje kontinuirano raditi na održavanju stabilnog javnog reda i mira, sprečavanju vršenja krivičnih dela i prekršaja, zaštiti sigurnosti i imovine svih građana Crne Gore i osiguranju vladavine prava te otkrivanju i procesuiranju osoba koje svojim postupanjem narušavaju javni red i mir, izazivaju ili podstiču na nasilje i nezakonito ponašanje.
- Uprava policije će zvaničnim dopisom obavijestiti Savjet za građansku kontrolu rada policije o razlozima pokretanja prekršajnog postupka protiv članice Savjeta A. P. radi preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Savjeta - dodaju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica, među njima i Oskar Huter

Ministarstvo kulture i medija ne učestvuje u predlaganju i odlučivanju, niti ima ikakav uticaj na izbor nagrađenih Trinaestojulskom nagradom, dok žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja bira Skupština Crne Gore - kazala je čelnica ovog resora Tamara Vujović na kontrolnom saslušanju Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Ona je istakla da Zakon o državnim nagradama ne ostavlja ni minimum ovlašćenja u dijelu odlučivanja o osnovanosti za dodjelu Trinaestojulske nagrade, te da žiri tvrđuje da li su svi prijedlozi u skladu sa zakonom, te je li dokumentacija koja je dostavljena potpuna.
- Mi samo prikupljamo predatu dokumentaciju, a i kad se aplicira žiriju se šalju prijedlozi - navela je Vujović.
Najveće državno priznanje, prema njenim riječima, nije nagrada samo za pojedinačni uspjeh, već državna nagrada za one koji talentom, radom i predanoćču to zaslužuju, te da je zbog toga svako pitanje na ovu temu legitimno.
- Kao resorno ministarstvo nemamo nadležnosti da ulazimo u odluke komisije. U skladu sa Zakonom o državnim nagradama ministarstvo vrši isključivo administrativne poslove, pružanje organizaciono-tehničke podrške, te obezbjeđivanja uslova za dodjelu nagrade - rekla je Vujović.
Ministarstvo je, govoreći o primjeni Zakona o izdavačkoj djelatnosti, kazala da se Nacionalna biblioteka "Đurđe Crnojević" može smatrati nadležnom da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, pošto ona neposredno primjenjuje materijalni propis ovog akta.
To, prema njenim riječima, podrazumijeva da je najmjerodavnija da ocijeni jesu li ispunjeni svi uslovi da bi se nešto smatralo prekršajem i za eventualno pokretanje nekog postupka.&nbsp;
Oni su od Ministarstva pravda tražili mišljenje ko može pokrenuti postupak.
- Kazali su da prema Zakonu o prekršajima postupak može pokrenuti organ u čijoj nadležnosti spada izvršenje ili nadzor izvršenja ili tužilac. O tome smo obavijestili NB "Đurđe Crnojević". Tužilac će utvrđivati eventualne krivične ili prekršajne odgovornosti - rekla je Vujović.
Ostaju otvoreni za dijalog.
- Jer vjerujemo da tako možemo jačati sistem kulturne politike. Na nama je vrijednosti da branimo kroz institucije, a svedemo na minimum stvaranje vještačkih podjela u društvu i aktiviranja određenih tema koje imaju taj kapacitet - poručila je Vujović.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Lalović Bojanić kazala je kako u Ministarstvu kulture i medija postoje brojni problemi.
- Vidjeli smo nedavno da je bilo ostavki zbog političkog pritiska. Naši hramovi koriste se kao skladišta u koja se smještaju spomenici ratnim zločincima - istakla je Lalović Bojanić.
Na njeno pitanje upućeno Vujović kakva je vizija i misija resora na čijem je čelu povodom kulture u Crnoj Gori predsjednik Odbora Nikola Rovčanin (Demokrate) kazao je kako to ne pripada temi o kojoj se danas raspravlja.
Vujović je odgovorila da se vizija i misija obično predstavljaju na razgovoru za posao, te da su njoj poslodavac građani Crne Gore koji su ovoj parlamentarnoj većini dali povjerenje.
- Na taj način sam zaslužila i obrazložila svoju viziju i misiju. Kome sam trebala viziju i misiju sam predstavila, već sam došla da vodimo argumentovani dijalog zbog pitanja o kom ima sporenja u crnogorskom društvu. Zbog toga sam tu da objasnim, ne da je kultura administrativna, nemam namjeru da navodim čime se sve bavimo, ali imam namjeru da objasnim da imamo zakone koje primjenjujemo - rekla je Vujović.&nbsp;
Poslanik Vaso Obradović (Nova srpska demokratija) kazao je da ne smiju više da dozvoljavaju da ionako uzburkanu javnost dodatno političkim primjesama dijele i izazivaju dodatne podjele.
- Moramo shvatiti da ako je problem kulturno predstavljanje, koje je temelj identiteta, da u ovoj državi žive ljudi različitih identiteta i to treba da bude kruna naše države, a ne da dozvoljavamo da nas te razlike dijele - rekao je, pored ostalog, Obradović.
Poslanica Aleksandra Despotović (DPS) pitala je zbog čega Poslovnik o radu žirija nije dostupan javno, te konstavoval da je Vujović iznijela opšta mjesta i potpuno druge odgovore od onih koje javnost traži.&nbsp;
- Šta su uopšte ingerencije ministarstva i treba li ono da postoji, kad već obavlja administrativne i tehničke poslove - upitala je Despotović.
Vujović je istakla da su od dosadašnjih dobitnika, njih 40ak, samo dvije žene.
- Da sam se ja pitala, po tom ženskom i naučnom principu, dala bih svoj glas za dvije naučnice koje su otkrile novu biljku Petrolamium crnojevicii. Shvatam koji je to veliki doprinos svjetskoj nauci. Uvijek sam isticala to kao nešto vanredno što se desilo. Ali ne želim da budem lična, želim da budem institucionalna. One su se visoko i kotirala, ali kada se svelo glasanje njihovih imena nije bilo među dobitnicima - rekla je Vujović.
Ima otpor prema bilo kakvoj jakoj retorici.
Poslanica Radinka Ćinćur pitala je što je Vujović uradila kad je saznala da knjiga dobitnika Trinaestojulske nagrade Bećira Vuković nije bila štampana u Crnoj Gori, niti legalno zavedena, što znači da nije mogla biti dostupna javnosti prošle godine, odnosno biti nominovana.
- Očigledno je da nagrade kod nisu rezevrisane za najbolje umjetnike, naučnike, privrednike - ocijenila je Ćinćur.
Poslije ovoga Trinaestojulska nagrada, kako dodake, postaje samo materijalna korist, jer kako drugačije objasniti da čovjek koji se izruguje Crnoj Gori, pa i kroz svoju knjigu, prihavata najznačajniju nagradu u visini od 12 prosječnih zarada i doživotno primanje u visini prosječne nagrade.
- Falsifikovanje podataka o izdanju knjige je neviđeni i endemski skandal koji se samo kod nas događa - ističe Ćinćur.
Vujović je odgovorila da je žiri odabrao dobitnike, te da je žiri odabran u parlamentu.
- Žiri može da promijeni Zakon o državnim nagradama ako misli da nešto nije kako treba. U dijelu dodjele nisam mogla ništa da uradim, jer bih se time miješala u autonomnost rada žirija. Najbolje da pogledate u zakonodavni dom i da se zapitate što možete učiniti da se izmijeni na bolje nešto ako postoje loše u zakonu. Endemski skandal, kako ste opisala, bila je stvar žirija da utvrdi - navela je Vujović.
Ćinćur je odgovorila da je sekretarka žirija bila u obavezi da utvrdi sve detalje, te da misli da je službenica Vujović bila odgovorna.
- Još je veći skandal da su naučnice koje su otkrile novu biljku nisu ni ušle u neki izbor, a ušli su ljudi koji su falsifikovali podatke na svojoj knjizi da bi dobila nagradu - rekla je Ćinćur.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) kazao je da je Trinaestojulska nagrada izraz državnog poštovanja, a da je ironija da država daje ovo priznanje umjetniku koji je ne priznaje.
- To samo govori o društveno-političkom ambijentu u kom jesmo - dodaje Vuksanović.
Pluralizam, kako je rekao, vidi se posljednjih dana na crnogorskim ulicama.
- Mogli ste se ministarko odrediti prema Vukoviću, kao što ste se odredili prema šest medija za koje ste rekli da raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju. Očekivao sam da će se na tom spisku medija naći oni koji su stvarno raspirivači nacionalne i vjerske mržnje, oni mediji koji bez ikakve konsekvence donose naslove da "Hrvat nije nacija, nego dijagnoza", da Hrvati u Boki ne postoje i njihovo djelovanje protiče bez ikakvih sankcija i daju snažan doprinos svemu ovome što gledamo na ulicama Podgorice - naveo je Vuksanović.
Poslanik Milica Rondović (NSD) rekla je, pored ostalog, da je napad na Vukovića napad na cjelokupan srpski narod.
- Smatram da većinska Crna Gora Vukovića cijena kao najvećeg živog srpskog pjesnika - rekla je Rondović.
Vujović je rekla da će se u zavisnosti od toga kako se odrede pravosudni organi biti određivanja o eventualnom oduzimanju nagrade.
Odgovarajući Vuksanoviću rekla je da je njena izjava uslijedila nakon što je iz Specijalnog državnog tužilaštva saopšteno da je pokrenuta istraga, dodajući da su svi dužni da svjedoče istini.
- Ako bude nekih drugih naredbi za sprovođenje istraga i targetiraju neke druge medije i urednike, pred zakonom su svi jednaki i nema povlašćenih, da se ne možemo kriti iza toga što smo pripadnici medijskog sektora - navela je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt3N4apdCSDU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Ćinćur: Falsifikovanje podataka o izdanju knjige Vukovića neviđeni i endemski skandal; Vujović: Žiri odabrao dobitnike, njih ste birali vi

Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

Vlada Crne Gore prije nekoliko dana objavila je spisak sa imenima 15 dobitnika statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, među kojima je i kontroverzni književnik Milutin Mićović, u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji, negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Iako je odluka Vlade objavljena, član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ističe da čitav proces zapravo nije ni završen.
"Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo”, kaže Baletić.
Kako pojašnjava, desilo se nešto nevjerovatno.
“Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje”, otkriva on.
Podsjetimo, Baletić je ranije kazao da zapisnik sa sjednice, osim njega, nijesu potpisali ni Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić.
Istaknuti reditelj naglašava da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, da bi, kako navodi, dobili zapisnike o kojima treba da se izjasne u roku od dva dana.
“I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost”, podvlači Baletić i dodaje:
“Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena”, objašnjava.
Baletić ukazuje da je najvažniji povod cijele ove priče to što je predsjednica komisije, Isidora Damjanović, drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića.
“U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ”, pojašnjava on..
Problem je, dodaje Baletić, nastao zbog njihove tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom.
“Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrijednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana”, napominje Baletić.
Jasno je, kaže, da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
“Tu postoji jedno pravilo. Da mi nismo prihvatili nagrade koje on ima i koje je prezentovao, ne bismo ni glasali. Pošto smo prihvatili te nagrade kao relevantne, mi smo glasali, ali on nije dobio dovoljan broj glasova. Dakle, postoji i taj sud, nije automatski ako vi imate priznanja, jer zašto onda postoji komisija”, objašnjava reditelj.
Komisija, kako dodaje, utvrđuje relevantnost nagrada, ali i djela.
“Ja sam naročito insistirao na članu 10, odnosno u uredbi je to član 3, a u Pravilniku o radu komisije piše da to priznanje ne može dobiti onaj koji negira postojanje države Crne Gore, njeno ime i njen identitet. Da se tu razvila diskusija, ja bih to pokušao i da dokažem”, naglašava Baletić.
Zatim im je, kako ističe, komisija poslala dopis za koji je kasnije rečeno da je sastavni dio treće sjednice.
“Ja sam inače to shvatio kao uputstvo o ponašanju – jedan besmislen tekst, u kojem ona, doduše, priznaje da se dva puta glasalo, a održala je mali govor o tome da njoj ne pada na pamet da izigrava policiju, da ona nije nikakva vještica, pa ako je neko sudski gonjen zbog širenja mržnje, ona bi to usvojila, što je nonsens, jer je to predmet sudskog spora. A ovdje nije riječ o sudskom sporu, nego o tumačenju tekstova koje je objavio gospodin Mićović”, objašnjava dalje Baletić.&nbsp;
Baletić ukazuje da svaka analiza tih tekstova odiše nerazumijevanjem prema svim narodima koji žive u Crnoj Gori, sem onog kojem Mićović pripada. Uz nacionalizam, međutim, problem je i mizoginija!
“Što se tiče mizoginije, tu ima jedan tekst za koji je neshvatljivo da je promakao članovima komisije koji otprilike kaže 'ko bi silovao te dvije novinarke'. Ti tekstovi su objavljeni”, naglašava Baletić.
Ponavlja raniji stav da je ponovno razmatranje Mićovićevog slučaja naređeno.
“Imam utisak da je neko naredio da se Mićović po svaku cijenu priključi ovoj ekipi i da je zato izveden taj manevar. Šta se poslije desilo da umjesto zakazane sjednice Vlada na svom sajtu objavi da je komisija donijela odluku I da su svi, uključujući i gospodina Mićovića dobili to priznanje, a mi nijesmo ni održali sjednicu. Treba potpisati zapisnike I obrazložiti sve to. I sad dobijamo informaciju da će sastanak ipak biti”, navodi Baletić.
Ne zna, kaže, o čemu će na tom sastanku pričati, ali ističe da će zahtijevati odgovornost onih koji su vodili komisiju.
“Sastanak je negdje prvog ili drugog oktobra. Da vidimo ko je to poslao Vladi. Znate, Vlada to ipak rješava, vjerovatno u nekom paketu. Koliko ja znam, ono o čemu se Vlada izjašnjava stiže utorkom. Vlada četvrtkom rješava te probleme, a utorkom se formiraju predmeti”, navodi.
Naglašava da najveću odgovornost snosi predsjednica komisije Isidora Damjanović, jer, kako podvlači, nije smjela da vrati slučaj na ponovno glasanje.
“Ona je rekla da je to vratila na prigovor jednog člana komisije, Novice Đurića, koji je uzgred i kandidat i član komisije i rekla je kako gospodin Đurić na to ima pravo. Prvo, dogovorena je tajnost rada. Ne znam kako se saznalo da mi nismo usvojili Mićovićeva priznanja. Da smo odbili I rekli da to nije dovoljno, ja bih čak shvatio. Međutim, mi smo to prihvatili, ali ocjenom kvaliteta dobio je samo dva glasa”, napominje Baletić.
Komentarišući dodjelu statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Draganu Koprivici, o čemu se polemisalo u javnosti, Baletić objašnjava da se o njegovom slučaju ne diskutuje.
“On je dobio dvostruku Trinaestojulsku nagradu, dobio je nagradu za životno djelo i u tom slučaju nema rasprave oko tog kandidata. Automatski se podrazumijeva da dobija i ovo priznanje, tako da to nijesmo ni razmatrali, jer smo se strogo držali pravilnika o dodjeli priznanja, gdje stoji da oni koji su dobili navedene nagrade automatski stiču pravo i na ovu”, podvlači Baletić.
Kad je riječ o Naodu Zoriću, ističe da je Zorić dobio sedam glasova, dok je samo jedan član komisije bio uzdržan.
“Dakle, većina je dobila jednoglasno, eto on je dobio sedam glasova. Gospodin Zorić je odličan slikar. Ja ga nikad nisam čuo da nešto negativno govori u smislu člana 10 i 3 o zemlji u kojoj stvara”, naglašava sagovornik Antene M.
Smatra da se o Zorićevom slučaju govori kako bi se prikrio slučaj Mićovića.
Baletić naglašava da je ovo veća afera od one kojoj smo nedavno svjedočili prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade.
“Ja sam poslije afere oko dodjele Trinaestojulske nagrade mislio da su ljudi izvukli neke pouke – da se ne može na silu nešto raditi. Tamo je, ipak, završeno neko glasanje, kako god je ko glasao i naknadno je pitanje da li uopšte postoji knjiga postavljeno. Ovdje je zapravo došlo do prisilnog ponovnog glasanja”, pojašnjava on.
Neki ljudi su, kaže, promijenili mišljenje.
“Što ja ne sporim, jer svako ima pravo na to. Ja samo sporim zašto se drugi put glasalo, kada nema nikakvih promjena u priloženom materijalu, sem suludog objašnjenja da je dokumentacija koju smo već razmatrali bolje složena. Ovakve stvari se ne mogu nasilno raditi. Drugo, potpuni je diletantizam ljudi koji su ovo pokušali na silu da riješe. Na kraju, odgovornost snosi i Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija jer oni vode čitav proces”, zaključuje Baletić.
Podsjetimo, Milutin Mićović je brat mitropolita Crkve Srbije Joanikija.

Baletić: Odluka o istaknutim kulturnim stvaraocima donijeta bez potvrde na finalnoj sjednici komisije, veća afera od dodjele Trinaestojulske nagrade

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković podnio je danas tužbu protiv Upravnog suda Crne Gore jer, kako navodi, nije dobro utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnim zaključkom da nema pravo na žalbu na odluku žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade.
Njegova prethodna tužba, kojom je pokušao osporiti odluku žirija za dodjelu ove državne nagrade, odbačena je kao nedozvoljena, uz obrazloženje da nije bilo riječi o njegovom pravu ili zakonskom interesu.
U tužbi podnijetoj danas, 1. avgusta, Hajduković tvrdi da je sudsko vijeće, koje su činili sudije Veljko Vujović (predsjednik vijeća), Lidija Novović i Svetlana Radošević, pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, zbog čega je donijelo odluku da on nema pravo na žalbu.
U tužbi u koju je Analitika imala uvid objasnio je zašto je odluka žirija za dodjelu Trinastojulske nagrade odluka o grubom kršenju njegovih prava.
- Odluka Upravnog suda je zasnovana na tvrdnji da žiri svojom odlukom nije odlučivao o mom pravu ili interesu, što je pravno i faktički netačno - naveo je Hajduković, ističući da se na osnovu Zakona o državnim nagradama Trinaestojulska nagrada može dodijeliti samo jedna u svakoj od šest propisanih oblasti.
Kako je ukazao, žiri je dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, zanemarujući ostale oblasti koje su ravnopravno predviđene zakonom. Time su, tvrdi on, kandidati iz drugih oblasti – uključujući i njega – faktički ostali bez prava da budu razmatrani.
- Žiri je kandidature podijelio u dvije grupe – u prvoj su kandidati iz kulture koji su umjesto jedne dobili tri nagrade, a u drugoj svi ostali koji su ostali bez ijedne. To je jasan primjer diskriminacije i kršenja zakona - ocijenio je Hajduković.
Posebno kritikuje Sud što je, kako kaže, u obrazloženju svoje odluke pogrešno primijenio raniju praksu koja se odnosila na državnu nagradu “Oktoih”, iako ta nagrada nema istu zakonsku konstrukciju kao Trinaestojulska.
- Za razliku od nagrade Oktoih, samo kod Trinaestojulske nagrade postoji izričita zakonska norma da se po jedna nagrada mora dodijeliti u različitim oblastima. Sud je zanemario tu činjenicu i primijenio neadekvatnu analogiju - ističe u tužbi.
Hajduković traži da se prethodna odluka Upravnog suda od 29. jula poništi i predmet vrati na ponovno odlučivanje, uz zahtjev da se činjenično stanje utvrdi potpuno i pravilno.

1250x600

1084x550

Hajduković tužio Upravni sud: Traži da se predmet povodom Trinaestojulske nagrade vrati na ponovno odlučivanje

Naučnik Dragan Hajduković pozvao je vijeće Upravnog suda, koje čine Veljko Vujović, Lidija Novović i Svetlana Radošević, da najhitnije isprave ozbiljnu grešku koju su napravili odbijajući njegovu tužbu protiv žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog protivzakonitog nagrađivanja tri kandidata iz iste oblasti - kulture i umjetnosti.
Time je, kako je ustvrdio, i njemu i svim kandidatima van te oblasti protivno zakonu oduzeto pravo na žalbu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhajdukoviceva-tuzba-odbacena-dodjela-trinaestojulske-nagrade-nije-upravni-akt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u otvorenom pismu, konstatovao da je sud u jučerašnjem rješenju dao obrazloženje da nema pravo na tužbu, jer "odlukom o dodjeli "Trinaestojulske državne nagrade" za 2025. godinu nije odlučeno o bilo kakvom pravu tužioca ili njegovom na zakonu zasnovanom interesu, da bi po tom osnovu mogao steći pravo na podnošenje tužbe.“
- Vaš stav da ni ja ni ostali kandidati nemamo pravo na podnošenje tužbe je, najblaže rečeno, pogrešan. Da podsjetim, Zakon o Državnim nagradama precizira šest oblasti u kojima se može dodijeliti Trinastojulska nagrada i striktno propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna nagrada. Žiri je bio svjestan zakonske obaveze da tri nagrade mora dodijliti u tri različite oblasti, ali je drsko i samovoljno dodijelio sve tri nagrade u oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je očigledno i nepobitno kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama - istakao je Hajduković.
Žiri je takvom odlukom, podvlači on, podijelio kandidate u dvije grupe: kandidate iz oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva koji su dobili dvije nagrade više nego što im pripada i na kandidate iz svih ostalih oblasti kojima su odlukom žirija otete dvije nagrade koje im po zakonu pripadaju.
Odluka žirija protivno obrazloženju suda, prema njegovim riječima, itekako odlučuje o njegovom pravu i pravu svih ostalih kandidata van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva.
- Odluka žirija je suštinski odluka kojom se svim kandidatima van oblasti kulture i umjetnosti oduzima pravo da budu kandidati; ne možete biti kandidat za nagradu, ako je žiri prthodno protivzakonito odlučio da se nagrada ne dodljeljuje. Iako sam zvanično bio na listi kandidata za nagradu, u stvarnosti nijesam bio kandidat, zbog nezakonite odluke žirija - naveo je Hajduković.&nbsp;
Njihovo ćutanje poslije ukazivanja na grešku bilo bi, cijeni on, skandal.&nbsp;
- Napominjem da sam predviđajući mogućnost ovakvih odluka uporedo sa Upravnim sudom pokrenuo i druge tužbe ,i naravno, nastaviću borbu - zaključio je Hajduković.

Hajduković pisao Upravnom sudu: Vaše rješenje pogrešno, ispravite grešku

Upravni sud Crne Gore odbacio je kao nedozvoljenu tužbu koju je podnio Dragan Hajduković protiv Odluke Ministarstva prosvjete – Žirija za dodjelu „Trinaestojulske nagrade“ za 2025. godinu.
Rješenjem Upravnog suda, poslovne oznake U.br. 4768/25 od 27. septembra 2025. godine, konstatovano je da osporena odluka nije upravni akt niti druga upravna aktivnost u smislu Zakona o upravnom sporu. Odlukom Žirija od 1. jula 2025. godine, državna nagrada dodijeljena je klasičnom gitaristi M. K., književniku B. V. i akademskom grafičaru V. S.
U obrazloženju rješenja, sud navodi da u skladu sa članom 2 Zakona o upravnom sporu („Sl. list CG“, br. 54/16, 11/24, 53/25), sud odlučuje isključivo o zakonitosti upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti koje neposredno utiču na prava, obaveze i pravne interese podnosioca. Sud je ocijenio da to u konkretnom slučaju nije ispunjeno.
Kako se dodjelom „Trinaestojulske nagrade“ ne odlučuje o pravima ili pravnim interesima podnosioca tužbe, već se radi o diskrecionoj odluci stručnog tijela, Upravni sud je zaključio da ne postoji zakonski osnov za vođenje upravnog spora.
U obrazloženju je istaknuto da nagrada nije rezultat upravnog postupka u kojem bi se odlučivalo o pravu određene stranke, te da se ne može smatrati upravnim aktom. Sud se u svom stavu pozvao i na prethodnu sudsku praksu, uključujući rješenje U.br. 11/18 od 17. maja 2019. godine i presudu Vrhovnog suda Crne Gore Uvp.br. 1163/19 od 17. oktobra 2019. godine.

Hajdukovićeva tužba odbačena: Dodjela „Trinaestojulske nagrade“ nije upravni akt

Naučnik Dragan Hajduković podnio je tužbu Upravnom sudu zbog, kako je rekao, potpuno nezakonite i nevažeće odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Hajduković ističe da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od šest predviđenih oblasti, te da Zakon o državnim nagradama obavezuje da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.&nbsp;
- Sa pravne tačke gledišta to je neosporno kršenje zakona i odluka je nezakonita, a time i nevažeća - ističe Hajduković.
Kako je precizirao, Zakon o državnim nagradama jasno definiše da se Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za (1) oblast kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, (2) oblast sporta, (3) oblast prirodnih i društvenih nauka, (4) oblast privrede, (5) oblast ekologije i (6) oblast svih ostalih djela i ostvarenja koja ne spadaju ni u jednu od prethodnih oblasti.&nbsp;
Podsjećamo, sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
- Sem kršenja zakona, odluka žirija je gruba diskriminacija svih ostalih oblasti rada i stvaralaštva i oduzimanje prava na nagradu svim kandidatima van oblasti kulture i umjetničkog stvaralaštva - istakao je Hajduković.&nbsp;
Dodaje da je njegova tužba isključivo fokusirana na najbitniju stvar, a to je da žiri pri odlučivanju mora da poštuje zakon.&nbsp;
- Ne tražim ništa sem poštovanja zakona i nijesam dio potpuno drugačijih kritika i polemika vezanih za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu. Uvijek razlikujem najbitnije od manje bitnog ili nebitnog i pokredem tužbu na jedini način koji može imati podršku svih dobronamjernih građana Crne Gore, bez obzira na inače duboke podjele među njima - naveo je Hajduković.&nbsp;
U prošlosti je, kako ističe, "mnogo puta žestoko i javno kritikovao prethodnu DPS vlast, kao nezavisni intelektualac".
- Koji, i kada griješi i kada je u pravu, uvijek misli svojom glavom. Nijesu tačne rasprostranjene laži i diskvalifikacije „Hajduković sada priča, a ćutao je kada je to isto radio DPS“. Nikada nijesam ćutao. Uvijek sam, uprkos ogromnoj ličnoj šteti, dizao glas u odbranu Crne Gore od političara i vlasti i opozicije, koji (uz rijetke izuzetke) zbog ličnog interesa već četvrtu deceniju nanose neprocjenjivu štetu građanima i državi. Sem toga, zlo koje čine drugi ne može biti opravdanje za naše zlo. Zlodjela sadašnje vlasti se ne mogu pravdati zlodjelima koje je činila prethodna vlast - kategoričan je Hajduković.&nbsp;
Kada, kako je rekao, Upravni sud proglasi odluku žirija nezakonitom a time i nevažećom, nagrade moraju biti oduzete.
- Postaviće se i pitanje krivične odgovornosti članova žirija i njihovih direktnih saučesnika u svjesnom i namjernom kršenju zakona i drskoj zloupotrebi položaja. Biće to mala, ali potencijalno značajna pobjeda protiv višedecenijskog bezakonja i bezobzirnog ostvarivanja ličnih želja i interesa na štetu građana i našeg zajedničkog doma, države Crne Gore - ističe Hajduković.&nbsp;
Zna, kako je naveo, da "uvijek postoji mogućnost da pod uobičajenim brutalnim pritiskom moćnika sud podrži bezakonje".&nbsp;
- Mislim da se ovaj put to neće desiti, ali ako se desi &nbsp;biće to skandal evropskih razmjera, koji će stvoriti ogroman problem u odnosima između Crne Gore i Evropske unije - zaključio je Hajduković.

Hajduković podnio tužbu Upravnom sudu zbog dodjele Trinaestojulske nagrade

Grupa poslanika uputila je danas Inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, zbog sumnji u nepravilnosti tokom ovogodišnjeg procesa dodjele Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja, na temu "Postupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu".
Poslanici tvrde da postoje informacije koje ukazuju na flagrantno kršenje zakona i brojne dubioze u vezi sa procedurom i samom odlukom o dodjeli nagrade, što je, kako navode, izazvalo osnovane sumnje u zakonitost i podstaklo spekulacije u javnosti.
- Smatramo da je neophodno utvrditi sve okolnosti u kojima se odvijao ovaj proces, kako bi javnost bila valjano informisana i kako bi se izbjegle sumnje u zakonitost jednog za državu, njen ugled i nacionalni interes veoma važnog posla - stoji u Inicijativi.&nbsp;
Zatraženo je da se utvrdi da li je bilo propusta u radu Ministarstva i, ukoliko ih je bilo, kakve su prirode.
Zahtjev su potpisali poslanice DPS-a, Aleksandra Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, poslanik SD-a Branislav Nenezić i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.

Grupa poslanika traži kontrolno saslušanje ministarke Vujović zbog kršenja zakona u postupku odlučivanja o Trinaestojulskoj nagradi

Doc. dr Jelena Šušanj i advokat Nikola Belada podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je u postupku dodjele najvećeg državnog priznanja u našoj zemlji - Trinaestojulske nagrade, u slučaju godišnje nagrade koja je ove godine pripala književniku Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, počinjeno više krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072112078_fdb0a7d127a143ef0639f8ad497dbb05cc2145b5c3f123fa4b5e385f2b20852a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jelena Šušanj"> <figcaption>Jelena Šušanj</figcaption> </figure>  Izdavači sporne knjige su izdavačke kuće „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“. Kategorični su da je „jasno da se u konkretnom slučaju radi o organizovanom djelovanju više lica, fizičkih lica, privrednih subjekata i institucija, da se zloupotrebom položaja i ovlašćenja, maskiranjem i prikrivanjem stvarnih činjenica i prikazivanjem lažnih podataka dokaže da je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini i na taj način omogući Bećiru Vukoviću dobijanje godišnje Trinaestojulske nagrade za navedenu knjigu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072112078_030205a152d3df609e8e1465611ad52df80c8262502627beb6d8907a311a66c9" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Nikola Belada"> <figcaption>Nikola Belada</figcaption> </figure>  - Prema našem saznanju postupak izdavanja i objavljivanja ove knjige pratile su mnoge kontroverze, netačni podaci i manipulacije, čime se dovodi u pitanje zakonitost i regularnost dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, što je rezultat organizovanog djelovanja s umišljajem od strane više lica – upozorili su Šušanj i Belada, konstatujući da je to bila vrlo složena operacija „koju je sprovelo nekoliko subjekata“. Istakli su da Zakon o izdavačkoj djelatnosti nalaže da svaka publikacija, u konkretnom slučaju knjiga, shodno članu 21 mora sadržati podatke o izdavaču, naslov publikacije i ime autora, ime odgovornog lica izdavača, urednika, prevodioca, priređivača, lektora, naziv, śedište i adresu štampara, oznaku C sa imenom nosioca autorskog prava i godinom prvog objavljivanja, tiraž, kataloški broj i međunarodni standard publikacije.&nbsp; - Knjiga mora sadržavati međunarodne standardne oznake, kao i kataloški zapis – CIP. CIP se izdaje na pismeni zahtjev izdavača od strane Nacionalne biblioteke, a publikacija sadrži podatke iz člana 21 Zakona. Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a ne smije se izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene. CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj koji se vodi u elektronskom katalogu Nacionalne biblioteke. Publikacija koja ne sadrži sve navedene podatke ne može biti stavljena u promet (član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti). Izdavači, štampari i distributeri dužni su da dostave obavezni primjerak, a to je određen broj primjeraka svakog izdanja „koje obveznici, o svom trošku, dostavljaju Nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci“. Obavezni primjerak publikacije dostavlja se Nacionalnoj biblioteci najkasnije 7 dana od dana izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije – podsjetili su Šušanj i Belada u prijavi, naglašavajući da nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega obavlja Ministarstvo kulture i medija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721120712_b119398c22bff129c78b18677a4e62da1a74a23bcfaff3b7264aab76f2313ecf" data-rendition-name="original" width="1024" height="644" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>BIJEG OD ODGOVORNOSTI: Ministarka kulture i medija Tamara Vujović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Ukazali su i da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade. - U konkretnom, upitno je da li je navedena knjiga mogla ući u proceduru za dodjelu nagrade, jer je na osnovu podataka dostupnih javnosti sporno da li je predmetna knjiga izdata u konkursnoj 2024. godini. Ovo iz razloga što je višestruko upitna tačnost podataka na impresumu primjerka knjige koji je dostavljen Žiriju – naglasili su oni u prijavi. Ističu da je u impresumu primjerka knjige, koji je dostavljen članovima Žirija, zloupotrijebljen naziv Nacionalne biblioteke Crne Gore u CIP zapisu, iako ovoj biblioteci izdavači, suprotno Zakonu, nijesu podnijeli zahtjev za izdavanje CIP-a, pa ga Biblioteka nije ni izdala. Direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“ Dragica Lompar, podsjećaju Šušanj i Belada, utvrdila da je ID broj koji se nalazi u knjizi Nacionalne biblioteke Srbije, a pretragom mjesečnih zapisa te biblioteke pronađen je zapis iz aprila 2025. godine iz kojeg je utvrđeno da se podaci ne odnose na knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića, već na knjigu „Poneti na pusto ostrvo“.&nbsp; Šušanj i Belada ukazali su u prijavi Specijalnom tužilaštvu da su rađene intervencije, „redigovanje navedenog zapisa u NBS dana 4. 7. 2025. godine u pravcu da su ISBN i COBISS ID podaci upisani uz knjigu „Kuće beskućnika“ Bećira Vukovića (u pitanju je ISBN 978-86-6311-469-2 i COBISS.SR-ID 166350089) povezani sa knjigom „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, takođe u izdanju izdavačke kuće 'Štampar Makarije'“.&nbsp; - Do 9. 7. 2025. godine u Cobissu je uz publikaciju „Kuće beskućnika“ stajao status „u štampi“, da bi 9. 7. 2025. godine taj status bio izbrisan, što znači da je knjiga dostupna, tj. da je fizički stigla u NBS (prema novom Cobiss zapisu, jedan primjerak dostupan je na korišćenje u čitaonici Narodne biblioteke Srbije na Vračaru, a jedan je u drugim fondovima). Pored navedenog indikativno je da, po izjavi gđe. Lompar, što se ličnom provjerom može potvrditi putem sajta www.cobiss.net, u bazi Cobissa više nema podataka o knjizi „Njegoševe večeri poezije“, koju je priredio Gojko Božović 2024. godine, odnosno da je ista izbrisana iz baze podataka NBS – podsjetili su podnosioci prijave. Potvrda „izvršenih falsifikata i naknadnih intervencija na zapisima u bazi podataka NBS“ je, kako su napisali u prijavi, „impresum knjige pokazane u emisiji 'Načisto' na TV Vijesti, a koju je prezentirao član žirija Dragan Koprivica“. Podsjetili su da se ključni podaci - CIP zapisa, ISBN i COBISS broja razlikuju od impresuma knjige koja je data članovima Žirija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250721120712_9deb046df5bcb7ed43d948541267ad389bc913d93e7eceac2bf19300b4153233" data-rendition-name="original" width="750" height="433" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>POKUŠAJ ODBRANE NEODBRANJIVOG: Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Ukazali su Specijalnom tužilaštvu i na član 12 Zakona o izdavačkoj djelatnosti prema kojem je izdavač dužan da prije izdavanja publikacije vodi evidenciju o izdatim publikacijama, a koja sadrži naziv publikacije, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdavanja i naziv štampara.&nbsp; - Po stavu 2 istog člana evidenciju je izdavač dužan dostaviti Nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini. U konkretnom slučaju jedan od izdavača knjige, kako se vidi iz impresuma, jeste „Obodsko slovo“, Podgorica, koji kao izdavač nije izvršio navedenu obavezu, jer u NBCG „Đurđe Crnojević“, po izjavi direktorice gđe. Lompar, a i po dostupnim podacima u Cobissu, nije registrovana navedena knjiga i nema podataka o istoj – naglasili su oni. Šušanj i Lompar su kategorični i da je prekršen „član 6 Zakona o državnim nagradama, kojim je propisano da svako ima pravo da podnese prijedlog za dodjelu nagrade, te da se prijedlog podnosi u pisanoj formi i da mora biti obrazložen i potkrijepljen dokazima koji potvrđuju izuzetan doprinos razvoju oblasti na koju se nagrada odnosi“. Istakli su i činjenicu da je članom 3 Zakona o državnim nagradama predviđeno da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da su odlukom Žirija dodijeljene tri nagrade za tri pojedinca iz iste oblasti. - Takođe, nevjerovatno je da se, u toku postupka dodjele Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja, a naročito nakon svih ovih činjenica koje su se pojavile u javnosti, koje dovode u pitanje regularnost dodjele predmetne nagrade Bećiru Vukoviću za predmetnu knjigu, nije uključilo Ministarstvo kulture i medija, koje vrši upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona o izdavačkoj djelatnosti i propisa donijetih na osnovu tog zakona, kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odagnale sve sumnje koje su se pojavile oko izdavanja predmetne knjige – ocijenili su Šušanj i Belada. Indikativno je, naglasili su oni, „da predśednik Skupštine Crne Gore, u jeku informacija i čvrstih dokaza o manipulacijskim radnjama, zloupotrebi institucija i falsifikatima u vezi s navedenom publikacijom, nije barem odgodio dodjelu nagrada dok se ne utvrdi da li je dodjelom najvažnije crnogorske nagrade Bećiru Vukoviću prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama, za što postoje ozbiljne indicije“. - Kod navedenih činjenica koje jasno ukazuju sumnju na neregularnost dodjele godišnje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, s elementima krivične odgovornosti više subjekata koji su organizovano djelovali, postojala je naša građanska obaveza da prijavimo sumnju u izvršenje krivičnog djela – napisali su oni u prijavi. Objasnili su da „zbog nedostupnosti svih podataka, kako vezanih za sami postupak, proceduru dodjele Trinaestojulske nagrade, nedostupnosti Poslovnika o radu žirija, tako i svih podataka vezanih za izdavanje knjige, podataka od nadležnih institucija za izdavanje kataloškog broja – CIP-a i međunarodnih standardnih oznaka za publikacije, zbog nepotpunog činjeničnog stanja nemoguće je izvršiti identifikaciju svih lica i subjekata koji su učestvovali i doprinijeli neregularnoj dodjeli nagrade Bećiru Vukoviću i utvrditi i precizirati krivična djela koja su prethodila i koja su počinjena u postupku dodjele predmetne nagrade“. Šušanja i Belada zbog toga traže da Specijalno državno tužilaštvo sprovede postupak i utvrdi činjenice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250721120712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces"> <figcaption>Andrija Mandić uručio Trinaestojulske nagrade bez obzira na sve kontraverze koje su pratile proces</figcaption> </figure>  Najveće crnogorsko državno priznanje, zahvaljujući političkim igrama i ćutanju institucija, još jednom je brutalno oskrnavljeno. Cilj predsjednika Skupštine Andrije Mandića i ostatka proruskih i prosrpskih elita na vlasti bio je još jedan pokušaj izjednačavaja antifašizma i fašističkog četničkog pokreta, koju ideologiju podržava Bećirović.&nbsp; Zbog svih ovih skandala vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić, kojem je Žiri, takođe, ove godine dodijelio Trinaestojulsku nagradu, odbio je to priznanje, zbog čega je bio izložen brutalnim javnim uvredama ideologa četničkog pokreta.

Kaćuša Krsmanović

„Kuća beskućnika“ završila u Specijalnom tužilaštvu

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.835 ambulantnih pregleda, od čega 1.928 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinut je 1.701 pacijent, a u Urgentnom centru 1.423.
&nbsp;- Prošle sedmice obavljen je 391 operativni zahvat, od toga 41 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je na bolničko liječenje primljeno 813 pacijenata, od čega 142 u IBD-u.
&nbsp;- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 3.250 dijagnostičkih procedura, od čega 648 CT i 286 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Oni su naveli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 569 dijagnostičkih procedura, od toga 22 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 7.101 pacijent i odrađeno je 224.159 analiza - kazali su iz KCCG.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 78 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

Konstitutivna sjednica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem održana je danas u Vili „Gorica“, pod predsjedavanjem potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Miluna Zogovića. Sjednici je prisustvovala i vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke sistema UN u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.
Na sjednici je za zamjenika predsjednika Savjeta imenovan ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, a članovi su usvojili Poslovnik o radu.
Zogović je istakao da ponovna uspostava Savjeta obezbjeđuje kontinuitet zajedničkog djelovanja državnih institucija, lokalnih samouprava, akademske zajednice, privrede, sindikata i civilnog sektora u cilju izgradnje održivog društva, zasnovanog na solidarnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.
Podsjetio je da je Crna Gora još 2016. godine, usvajanjem Nacionalne strategije održivog razvoja 2030, institucionalizovala Ciljeve održivog razvoja, te poručio da će Savjet ostati ključna platforma za dijalog o javnim politikama u ovoj oblasti.
Posebno je zahvalio sistemu UN na dosadašnjoj podršci, naglasivši da se ciljevi održivog razvoja u potpunosti poklapaju sa prioritetima evropskih integracija – u oblastima zaštite prirode, energetske tranzicije, socijalne inkluzije i dobrog upravljanja.
<h2>Paniklova: Savjet ključan za integraciju Agende 2030</h2>
Vršiteljka dužnosti rezidentne koordinatorke UN, Ekaterina Paniklova, pozdravila je ponovno aktiviranje Savjeta i čestitala članovima i Vladi na prepoznavanju njegovog strateškog značaja.
Ona je naglasila da se ostvarivanje Agende 2030 zasniva na zajedničkom djelovanju i principu da niko ne smije biti izostavljen.
— Ovaj Savjet je centralni mehanizam za koordinaciju politika održivog razvoja, integraciju ciljeva Agende 2030 u nacionalne strategije i usklađivanje djelovanja na svim nivoima — poručila je Paniklova.
Istakla je i značaj inkluzivnog pristupa, kojim se omogućava učešće svih društvenih aktera, uključujući i mlade.
Paniklova je izrazila očekivanje da će Savjet imati proaktivnu ulogu u usklađivanju politika, podsticanju ulaganja u razvoj, stvaranju novih partnerstava te jačanju istraživanja i inovacija. Naglasila je da je Agenda 2030 u potpunosti kompatibilna sa procesom pristupanja EU, ali i da ide iznad pukog usvajanja pravne tekovine.
Zaključila je da Ujedinjene nacije ostaju pouzdan partner Crnoj Gori u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i sprovođenju Zajedničkog programa saradnje koji je na snazi do 2027. godine.

Nacionalni savjet za održivi razvoj ponovo aktivan: Zajednički rad Vlade i UN u fokusu

Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: trinaestojulska-nagrada