This is no longer a question of a single protest, but of the basic legal security of every citizen – is a message emphasized at the press conference of the Strategy for a European and Civic Montenegro (STEGA) organized after the police filed misdemeanor charges against 35 participants of the July protest held in response to the unlawful awarding of the Thirteenth of July Award to the denier of Montenegrin nationhood Bećir Vuković for a book that does not exist. As STEGA members underlined, the institutions are not protecting the law but interests and are acting selectively.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119120_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121119120_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="From the STEGA conference"> <figcaption>From the STEGA conference(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>MUCH MORE IS NEEDED FOR FEAR</h2> Director and one of the prosecuted Danilo Marunović said that they gathered to defend legality and justice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119120_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121119120_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Danilo Marunović"> <figcaption>Danilo Marunović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Instead of praising all 35 of us for our activism, the new liberators are depriving us of the right to fight for Montenegro to be a normal society. We tell them: No pasaran. This is our red line. On December 19th we will be there, drawing the line between a free Montenegro and one that is not - he said. Journalist and civic activist Darko Ivanović stated he will come to every protest.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119120_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121119120_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - And I can’t wait for you to arrest and prosecute me. We will defend everything we believe in. We will not move and, as the people of Cetinje say, let them come - Ivanović highlighted. Political scientist Alek Barović emphasized that what will remain after Bećir Vuković are an unwritten book and a stolen phone. - History will record that since 2020 there was a government that rewarded thieves and liars - Barović said. He stressed that you cannot strike at Montenegrins with a little tear gas.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119120_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121119120_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - They will have to try something much stronger to frighten us - Barović added. <h2>REPRESSION IS NOT A SIGN OF STRENGTH BUT OF WEAKNESS</h2> Dean of the Faculty of Montenegrin Language and Literature (FCJK) Aleksandar Radoman stated that the authorities are attempting to instill fear and doubt and suppress all forms of resistance.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119120_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121119120_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - But we tell them that repression is not a reflection of strength but of weakness. See you on December 19th and no pasaran - Radoman added. He said that three and a half decades ago one Montenegrin intellectual said that the last of Stalin’s moustache would be shaved off in Montenegro. - The current regime convinces us that Stalin has grown a beard in Montenegro - Radoman said. A few months ago, as he reminded, they attempted to pass an unconstitutional law banning gatherings. - Under strong pressure from the civic public, they backed down. Now they are doing the same, as "duke" Mandić would say, by other means. Though not chemical ones, like on July 8th when they doused citizens with enormous amounts of pepper spray - not to disorient them, but to injure them and cause long-term harm. Now they are using quasi-legal means - misdemeanor charges. They are trying to instill fear and doubt, to prevent any form of resistance. But both their chemicals and their mechanisms of repression are futile - the dean stressed. Their calculation, he added, is flawed. - For whoever strikes at antifascism, quickly breaks their teeth. That is why we say again today - this repression is not a reflection of your strength but of your weakness. And you are not dealing with the 35 of us, but with an idea you cannot break - Radoman concluded. <h2>PERFORMANCE</h2> Independent artist Iva Nešić said she is honored to be among the 35 citizens prosecuted for misdemeanors. - In a country where no perpetrator of the violence in Gornje Zaostro has ever been prosecuted, in which no one has been prosecuted for the two massacres in Cetinje, and where the gravest crimes end in institutional silence - to prosecute 35 citizens who protested for the highest state honor speaks for itself – stated Nešić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121119124_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121119124_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Iva Nešić "> <figcaption>Iva Nešić (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  If fighting for constitutional order and the public interest is now considered a misdemeanor, she said she is proud to have committed it alongside these people. - And now, the reason why I am personally on the list. Extinguishing my cigarette on a police shield was a performance. Visible to anyone who wanted to see it. I would never have done it had that shield been defending the interests of my country. And if one spontaneous, non-institutional artistic gesture can cause such turmoil within the security structures, then it is clear - art is power, and art is the driving force of change. And so I openly say - that tiny pink „Sobranie“ cigarette butt did more to protect the Montenegrin Constitution and defend the legitimacy of the highest state honor than the Montenegrin police shield did at that moment - Nešić said. In the end, she said, one question must be asked: - Why are the shields of the Montenegrin police defending the highest Montenegrin state recognition - from Montenegrins – asked Nešić.

Miraš Dušević

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

History will record that since 2020 there was a government that rewarded thieves and liars, depriving us of the right to fight for Montenegro to be a normal society

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je, komentarišući to što je Uprava policije podnijela prekršajne prijave protiv 35 osoba zbog protesta protiv ovogodišnje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, kazao da se ne može zaustaviti otopor fašizaciji i primitivizmu u društvu.
- Uprava policije je prije nekoliko dana obavijestila javnost da je podnijela 35 prekršajnih prijava protiv ljudi koji su u julu protestovali ispred Vile Gorice zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Taj protest je bio potpuno opravdan. Ljudi su se pobunili i na to su imali potpuno pravo jer je obesmišljena kultura, poniženo najviše državno priznanje da bi se promovisao šovinizam - rekao je Nikolić danas u Skupštini.
On je istakao da se sprejem i suzavcem nijesu prskali ljudi koji su bili u narodnim patrolama kada se "valjao" šovinizam i ksenofobija na ulicama Podgorice i prijetilo Turcima povicima "Ubij, zakolji da Turčin ne postoji".
- Mislim da su država i njene institucije, prije svih Uprava policije, ljudima koje su stavili na optuženičku klubu ukazali i priznanje i čast. Pošto sam bio na protestu, žao mi je što nisam među tih 35 koji će prekršajno odgovarati. Svima ostalima država šalje poruku da ne misle svojom glavom, da nemaju kritičku misao i da će završiti na optuženičkoj klupi ukoliko ne prihvate sistem vrijednosti i laureate koje nameće ova nova vlast - naglasio je Nikolić.
Poručio je institucijama koje, kako kaže, sprovode diktate da koliko god zastrašivali i prijetili zloupotrebom represivnog aparata, ne mogu zaustaviti otpor fašizaciji duštva i primitivizmu.
- Svi koliko nas ima ćemo biti na ulicama - poručio je Nikolić.

Tamara Klikovac

Nikolić: Ne može se zaustaviti otpor fašizaciji i primitivizmu u društvu, svi koliko nas bićemo na ulicama

Danas sam saznao da sam među 35 procesuiranih zbog nenasilnog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade jednoj osobi koja to ni po čemu ne zaslužuje, da sad ne ulazim u obrazloženja zbog čega – to slušaoci i čitaoci Antene M odlično znaju, kaže u izjavi za Antenu M komunikolog Miodrag Miško Strugar.
Kako je ranije objavljeno, Strugar, koji je saradnik Antene M i stalni učesnik radijske emisije Javna rasprava, nalazi se na spisku 35 građana koje je policija procesuirala pet mjeseci nakon spontanog, nenasilnog protestnog skupa ispred Vile Gorica.
- Moram reći da mi je najviše prijao komentar moje majke, koja je bila tada sa mnom i koja mi je rekla – sine, srećna sam zbog tebe, srećna sam jer si na pravoj strani - ističe Strugar.
To je, kako navodi, jedini komentar koji može dati u ovom trenutku.
- Jer su oni izdvojili nas 35. Vidjećemo na osnovu čega, iako je već jasno, a i način na koji su to komunicirali juče s objavljivanjem dva imena, pa sad sa telefonskim pozivima da obavijeste. Tako su mene obavijestili da sam među tih 35, a bez ikakvog obrazloženja - pojašnjava naš sagovornik.
Vidjeće se, naglašava Strugar, u narednim danima što će oni da rade.
- Ali u svakom slučaju neće ugušiti kritičku misao, ni riječ, niti proteste, zbog svega ovoga što oni rade, ili ne rade, a trebalo bi da rade. Kao što sam rekao i tada na Gorici, kada sam davao izjavu jednom mediju, da ne smije stati otpor ovome što rade, a što je udar na Crnu Goru i sve one vrijednosti koje moramo odbraniti - poručuje sagovornik Antene M.
Bez tih vrijednosti, podvlači, bilo bi da Crna Gora i ne zaslužuje da postoji.&nbsp;
- A mi mislimo i većina građana misli da vrijedi da postoji na pravim vrijednostima. Tako da otpor svakako neće stati, što god oni radili i koga god oni procesuirali - zaključuje Strugar.
Podsjetimo, osim Strugara, na spisku procesuiranih građana, prema do sada dostupnim i pouzdanim informacijama, našli su se glumac i reditelj Davor Dragojević, poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.

Portal ETV

Strugar: Otpor neće stati - što god radili i koga god procesuirali

Komunikolog Miodrag Strugar nalazi se među 35 građana koje je policija procesuirala pet mjeseci nakon nenasilnog, spontano održanog skupa građana povodom dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su i poslanik DPS-a Oskar Huter i dekan FCJK Aleksandar Radoman.

Strugar među 35 procesuiranih

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) sjutra će organizovati konferenciju za medije u sati povodom <a href="https://etv.me/hronika/procesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica">odluke Uprave policije da prekršajno procesuira 35 građanki i građana koji su učestvovali u protestu ispred Vile Gorica </a>zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
Na konferenciji će, ističu oni, biti riječ o selektivnom i represivnom postupanju policije prema učesnicima mirnog protesta, pokušajima da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli, poruci zastrašivanja koja se ovakvim postupanjem šalje javnosti i budućim građanskim inicijativama, kao i o institucionalnim i pravnim koracima koji stoje na raspolaganju građanima.
- Poseban akcenat biće stavljen na činjenicu da je, uprkos velikom broju učesnika protesta, policija odlučila da personalizuje i procesuira manji broj ljudi, među kojima su i javno prepoznatljivi građani, čime se protest pokušava obojiti partijski, a pojedinci diskreditovati - istakli su u STEGA.
Na konferenciji će govoriti reditelj Danilo Marunović, arhitekta Veselin Bato Radulović, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) prof. dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović, generalna sekretarka STEGA Dragana Sekulić, slobodna umjetnica Iva Nešić i glumac i reditelj Davor Dragojević.
Konferencija će biti održana kod glavne kapije na ulazu Gorice.

Sjutra konferencija STEGA zbog pokušaja da se građanski protest kriminalizuje i obesmisli

Reakcije koje smo imali u vezi sa procesuiranjem 35 ljudi, bez da je iko od tih ljudi obaviješten o procesu, samo dodatno potvrđuju da se ovdje ne radi o zaštiti javnog reda, već o pokušaju zastrašivanja građana koji legitimno i potpuno mirno izlaze na protest - ocjenjuje za Antenu M novinarka i građanska aktivistkinja Tanja Pavićević.
Napominje da je od više stotina ljudi koji su bili prisutni ispred Vile Gorica procesuirano njih 35.
- I to selektivno, uz namjeru da se pošalje poruka da će kritika vlasti i institucija biti kažnjavana - podvlači Pavićević.
Podsjetimo, STEGA je ovim povodom zatražila prijem kod ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera.
Sagovornica Antene M ističe da za sada nema informaciju da li će i kada Satler primiti njihove predstavnike.
- Kada je riječ o Savjetu za građansku kontrolu rada policije, važno je reći jednu stvar koja se namjerno zamagljuje, a to je da je Aida Petrović na samom događaju bila prisutna kao članica Savjeta, u okviru svog mandata, a ne kao učesnica protesta. S jedne strane, Aida je žena koja se beskompromisno 35 godina bori za bolje društvo, a sa druge strane, posao Aide, kao članice Savjeta je da kontroliše rad policije. U ovom prevertiranom postupku, policija goni Aidu, jer je radila svoj posao, čime se direktno urušava i obesmišljava sama ideja civilnog nadzora nad policijom - ukazuje Pavićević.
U cjelini, navodi novinarka i građanska aktivistkinja, sve ovo što gledamo jeste ozbiljan institucionalni problem.
- Policija primjenjuje silu bez odgovornosti, građani se procesuiraju bez jasnih kriterijuma, a mehanizmi kontrole se pokušavaju zastrašiti i disciplinovati. To nije dobar signal za društvo koje tvrdi da ide u pravcu vladavine prava - poručuje Pavićević.

Pavićević: Selektivnim procesuiranjem se šalje poruka da će kritika vlasti biti kažnjavana

Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopšteno je da najoštrije osuđuju sramno i opasno procesuiranje 35 građana, među kojima su i dekan njihovog Fakulteta prof. dr Aleksandar Radoman, mirovna i feministička aktivistkinja Aida Petrović i jedan od istaknutih opozicionih poslanika Oskar Huter, zbog protesta 13. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom takve odluke Ministarstva kulture, donešene bez ikakvih kriterijuma, a koja predstavlja grubo poniženje crnogorske književnosti i kulture, građani su mirno izrazili revolt, a država im je odgovorila nasiljem. Umjesto da štite građane, policijski službenici su ih prskali biber sprejom, gurali i zastrašivali. Nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila je odmazda. Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prijave, policija je podnijela prekršajne prijave zbog “ometanja i omalovažavanja” policijskih službenika - naveli su na FCJK podvlačeći da smatraju neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuju zavidnu efikasnost kad treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo svoje države, dok su istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i svakoga ko im se suprotstavi, šireći govor mržnje po ulicama glavnog grada.
Policija, kako su kazali, nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova.
- Nije pronašla ni one koji su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice. Svjedoci smo da danima ne interveniše ni povodom onemogućavanja realizacije infrastrukturnog projekta bez kojeg Crna Gora ne može zatvoriti ključna poglavlja na putu ka EU. Ali kao ultimativnu prijetnju javnom redu i miru vidi transparente protiv dodjele najvišeg državnog priznanja stihoklepcu i kleptomanu Bećiru Vukoviću - naveli su na FCJK.
Dokazana, kako su naglasili, selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna.
- Riječ je o sistematskom tolerisanju i podsticanju nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se istovremeno brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu. Današnje procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture jeste poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda - ocijenili su na FCJK.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje javnosti da neće ćutati pred ovim pokušajem zastrašivanja, i da će stati uz svakog pojedinca koji je na tom skupu 13. jula branio javni interes, istinu i dostojanstvo.&nbsp;
- Nemamo iluziju da će Ministarstvo kulture, koje se uporno trudi da kulturu ponizi i obesmisli, odgovoriti na bilo koje pitanje u vezi s kršenjem zakona i sramnom dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ne očekujemo ni da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kazniti one koji su danima širili mržnju po ulicama, prijetili stranim državljanima, vrijeđali manjinske narode i sabotirali evropski put – jer znamo da ih ne žele viđeti - jasni su oni.&nbsp;
Ali, poručuju, neće ćutati kad se procesuiraju oni koji su digli glas protiv unižavanja države.
&nbsp;-Nećemo se praviti da je normalno da se građani vuku po sudovima jer su odbili da pristanu na laž. Nećemo se navikavati da se represija zove red, a poniženje nagrada. Crna Gora neće postati zemlja u kojoj se ovakve stvari dešavaju bez otpora. I zato nećemo prestati da govorimo ono što bi u pristojnoj zemlji morala da kaže svaka institucija koja drži do sebe. A batinaši režima, kao uvijek kroz istoriju, završiće među sramnima i zaboravljenima - zaključili su u saopštenju.

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručili su da su zabrinuti zbog pokušaja zastrašivanja građana koji su prisustvovali protestu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade - kroz pokretanje prekršajnih postupaka od strane Uprave policije - i to pet mjeseci nakon događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja na tom okupljanju, svjedočimo pritisku na građane i građanke koji su mirno protestovali - naglasili su u CGO.
Decidni su da Uprava policije time šalje poruku koja ugrožava slobodu okupljanja, obeshrabruje građanski aktivizam i podriva temelje demokratskog poretka.
- CGO podsjeća da su na tom protestu učestvovali naučnici, umjetnici i građanski aktivisti, odnosno oni koji koji su branili javni interes i ukazali na nezakonitu dodjelu Trinaestojulske nagrade, koja je predstavljala izrugivanje vrijednostima moderne Crne Gore - naveli su u CGO.
Ukazuju i da brine i izostanak istih mjerila kada je riječ o incidentima koji su zaista narušavali javni red i širili mržnju.
- Nema procesuiranja izgrednika koji su prekinuli projekciju filma “Roda” na albanskom jeziku na Džada Film Festivalu; nema procesuiranje onih koji su otvoreno i glasno širili govor mržnje i pozivali na nasilje nad turskim državljanima nakon incidenta na Zabjelu, marširali prijeteći kroz grad izazivajući strah i uznemirenost među građanima i na isti način protestovali ispred Vlade - njih je policija obezbjeđivala umjesto da ih sankcioniše! - istakli su u CGO.
Oni otvaraju pitanje i je li ovakvo selektivno postupanje način v.d direktora Uprave policije da pokaže “revnost” u fazi kada očekuje izbor na puni mandat, ili možda da unaprijed “balansira” neko planirano postupanje u Botunu.
- CGO ukazuje da policija treba da štiti prava svih, a ne da kažnjava one koji brane javni interes. Nije posao policije da balansira, nego da, ukoliko za to postoje osnovi, reaguje pravovremeno i zakonito - jasni su u ovoj NVO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1998380139613188243&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Svjedočimo pritisku na građane umjesto da se preispita srazmjernost postupanja policije i upotreba biber spreja

Uprava policije saopštila je da je zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica procesuirano 35 osoba. Sa druge strane, još se čekaju reakcije organa na činjenicu da je iz Nacionalne biblioteke saopšteno da oni nemaju saznanja da je knjiga Bećira Vukovića za koju je dodijeljena Trinaestojulska nagrada - uopšte objavljena. Koliko ove naizgled komične situacije razaraju povjerenje u državu i sistem vrijednosti koji vlada u društvu - centralna je tema emisije E-uživo, na Televiziji E.
Uz moto OSVIJETLI SJENKE, Centar za građansko obrazovanje organizuje 16. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 u Podgorici, Beranama i Kotoru. Tim povodom – gost emisije E-uživo je Miloš Knežević, iz CGO-a, koji će predstaviti program festivala, ali se i osvrnuti na to koliko se ljudska prava u Crnoj Gori poštuju.
Sagovornik TV E biće i kulturolog Željko Rutović, koji će predstaviti novu knjigu „Ukidanje čovjeka“, a ugostićemo i frizera Filipa Rankovića, koji će se osvrnuti na izazove u beauty industriji.
Emisiju E-uživo pratite na TV E od 16 do 18 sati.

E uživo: Koliko situacije nakon sporne dodjele Trinaestojulske nagrade razaraju povjerenje u državu i sistem vrijednosti

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pisala je ambasadoru delegacije Evropske unije Johanu Satleru sa molbom za hitan prijem i razgovor nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 osoba zbog nenasilnog, spontano održanog skupa građana kod Vile Gorica povodom nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.
U STEGA su istakli da je duboko zabrinjavajuće što je narušeno je ustavno pravo građana na slobodu mirnog okupljanja i izražavanja. Decidni su da je okupljanje u njihovoj organizaciji imalo karakter mirnog javnog protesta, sa jasno izraženim građanskim stavovima.
- Uprkos tome, učesnici su tretirani kao počinioci prekršaja, dok se istovremeno zanemaruje činjenica da su brojni pripadnici policije tokom događaja koristili fizičku silu, zbog čega niko nije procesuiran, niti je javno saopšteno da li je sproveden interni nadzor zakonitosti njihove intervencije - jasni su u STEGA.
Ovakva selektivna primjena zakona, poručuju oni, ugrožava povjerenje u institucije, produbljuje društvene tenzije i šalje opasnu poruku da se građansko pravo na protest može tumačiti kao prekršaj po automatizmu, dok postupanje policije ostaje bez nezavisne kontrole.
- STEGA ni u jednom trenutku nije bila obaviještena o pokretanju prekršajnih postupaka protiv građana. O ovim procesuiranjima informisani smo isključivo preko medijskih naslova, što smatramo nedopustivim, posebno imajući u vidu da smo organizatori skupa i da smo očekivali transparentnu komunikaciju nadležnih organa - dodali su oni.
Zbog svega navedenog Satlera mole za prijem kako bi ga detaljno upoznali sa činjenicama, dostavili prikupljenu dokumentaciju i razgovarali o implikacijama ovakvog postupanja na: zaštitu ljudskih prava, slobodu okupljanja i izražavanja, demokratske procese u Crnoj Gori, obaveze države u okviru poglavlja 23 i 24.
- Uvjereni smo da Evropska unija ostaje posvećena podršci institucijama u Crnoj Gori u jačanju demokratije, vladavine prava i zaštite građanskih sloboda. Stoga smatramo da je Vaša pažnja na ovom pitanju od izuzetnog značaja - ocijenili su u STEGA.

STEGA traži prijem kod Satlera: Učesnici protesta procesuirani prekršajno, a zanemaruje se činjenica da su brojni policajci koristili fizičku silu

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: trinaestojulska-nagrada