Više državno tužilaštvo u Podgorici, nakon sprovedene istrage podiglo je optužnicu protiv N.B. zbog krivičnog djela trgovina ljudiima, koja optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje, saopšteno je iz VDT-a.
- Optužnicom se okrivljenoj stavlja na teret da je dana 27.07.2025.godine u Baru, zloupotrebom odnosa zavisnosti u cilju prosjačenja vrbovala svoju kćerku, na način što je od nje zahtjevala da u ugostiteljskom objektu sa ispruženom rukom traži novac od gostiju tog ugositetljskog objekta, dok je sa pogodne udaljenosti nadzirala u prosjačenju i držala pod prismotrom, prateći njeno kretanje i ponašanje, pa nakon što sakupi novac isti uzimala za sebe- navodi se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

VDT: Podignuta optužnica zbog trgovine ljudima

Službenici policije u Bwerana su uhapsili OIL &nbsp;R.G. (44) koje se sumnjiči za krivično djelo trgovina ljudima.
- Naime, sumnja se da je R.G. krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je upotrebom sile, ozbiljnih prijetnji i zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti, držao oštećeno žensko lice u svom stambenom objektu, primoravajući je na vršenje imovinskih delikata i bavljenje prostitucijom, uz kontinuirano psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje- kaže se u saopštenju.
 
U saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju R.G. je uhapšen.
- On će u zakonskom roku uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem višem državnom tužiocu na dalju nadležnost. Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i očuvanja lične i imovinske sigurnosti naših građana- saopšteno je iz UP.

1250x600

Berane: Uhapšen osumnjičeni da je ženu primoravao na prostituciju, trpjela mentalno i fizičko zlostavljanje

Jasmina Beharovic

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Ministarstvo unutrašnjih poslova je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Osnovnom školom „Božidar Vuković Podgoričanin“, a uz podršku međunarodne organizacije GIZ, 23. oktobra u tržnom centru „Big Fashion“ organizovalo edukativni kviz za učenike osnovne škole na temu znanja o trgovini ljudima. U realizaciji događaja, podršku su pružili i preduzeće „Putevi d.o.o.“ i Tržni centar „Big Fashion Podgorica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141016_c459c989dc89813217cdba2fa7f9a56af4d626f8e023d17f63d82ca08028e8c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024141016_c459c989dc89813217cdba2fa7f9a56af4d626f8e023d17f63d82ca08028e8c0" data-rendition-name="original" width="6066" height="4335" loading="lazy" alt="Edukativni kviz"></figure>  - Imajući u vidu da je fokus aktivnosti usmjerenih na borbu protiv trgovine ljudima tokom mjeseca oktobra bio upravo na mladima i vršnjačkoj edukaciji, namjera je bila da se kroz interaktivni pristup djeca upoznaju sa ovim fenomenom, kao i da se informišu o tome kako da se zaštite i kome se mogu obratiti. Uz kviz je takođe predstavljena i izložba najboljih likovnih radova na temu trgovine ljudima koje su pripremili učenici škole sa svojim nastavnicima - saopšteno je iz MUP-a. Kako su rekli, ovaj događaj je predstavljao još jednu priliku da se javnost podsjeti da trgovina ljudima nije pojava koja se dešava negdje drugo, već realnost koja se može dogoditi i u našem okruženju – i da je zajednička odgovornost svih nas da istu prepoznamo, spriječimo i reagujemo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141016_734ca85f560a34a6d551c31fcf1bc260278c861f39582f9e86690bb1adb2d947.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024141016_734ca85f560a34a6d551c31fcf1bc260278c861f39582f9e86690bb1adb2d947" data-rendition-name="original" width="7008" height="4672" loading="lazy" alt="Edukativni kviz"></figure>  - Ministarstvo unutrašnjih poslova će i u narednom periodu nastaviti da ulaže napore na planu jačanja institucionalnih kapaciteta i zaštite žrtava, pokazujući da njeguje kulturu nulte tolerancije prema bilo kojem obliku eksploatacije - poručeno je iz MUP-a.

U TC „Big Fashion“ održan edukativni kviz na temu trgovine ljudima

U Vrhovnom sudu Crne Gore održan je prvi sastanak Radne grupe za izradu Smjernica za unapređenje sudske prakse u postupcima naknade štete žrtvama trgovine ljudima i drugih teških krivičnih djela.
Ovaj projekat, kako se navodi &nbsp;u saopštenju, predstavlja važan korak ka jačanju zaštite prava žrtava i izgradnji efikasnijeg i pravednijeg sistema pravde u Crnoj Gori.&nbsp;
Aktivnost je predviđena Akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima za 2025. godinu, a realizuje se uz podršku međunarodnih partnera - Kancelarije Ujedinjenih nacija za pitanje droge i kriminala (UNODC) i Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici.
- Crna Gora je još 2015. godine usvojila Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, ali njegova primjena u praksi nikada nije započela. Zbog toga žrtve, uključujući i žrtve trgovine ljudima, ne mogu ostvariti ovo pravo osim kroz dugotrajne parnične postupke. Sudovi, umjesto da odlučuju o naknadi u krivičnim postupcima, upućuju oštećene na parnice, iako postoje preporuke za suprotan pristup - navodi se u saopštenju.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da je cilj izrade Smjernica osiguranje dosljedne primjene zakona i veće pravne sigurnosti za žrtve.
- Izrada ovih smjernica nije samo ispunjenje strateškog cilja Crne Gore na polju borbe protiv trgovine ljudima već ima širi značaj, jer doprinosi jačanju sudske prakse i ostvarivanju prava žrtava i u predmetima drugih teških krivičnih djela, u skladu sa međunarodnim obavezama države - navela je Pavličić.
Ocijenila je da će ovaj dokument, kroz jasne i konkretne smjernice, pružiti stručnu i savjetodavnu podršku sudijama u postupku odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu u okviru krivičnog postupka, a državnim tužiocima i advokatima u pogledu procesa prikupljanja dokaza i pravnog zastupanja žrtava.
- Radna grupa okuplja predstavnike sudova, državnog tužilaštva i advokature, čime je obezbijeđen sveobuhvatan i stručan pristup. Predsjednica Radne grupe je sutkinja Vrhovnog suda Milenka-Seka Žižić, a članice su: sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Vanja Vujović, državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici Snežana Šišević, šefica kabineta u VDT-u Ikonija Radojičić, advokatica Tijana Živković i savjetnica u Vrhovnom sudu Bojana Bandović. U radu sastanka učestvovali su konsultant Savjeta Evrope Miloš Vukčević, kao i stručnjaci iz Republike Srbije — javna tužiteljka Vrhovnog javnog tužilaštva Tamara Mirović, sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Tomić Jokić, nekadašnja sutkinja Vrhovnog kasacionog suda Ljubica Milutinović i sudija Vrhovnog suda Republike Hrvatske Damir Kos - precizirano je u saopštenju.
Njihova izlaganja pružila su detaljan uvid u model Smjernica koji se već primjenjuje u ovim zemljama u oblasti zaštite prava žrtava i unapređenja sudske prakse. Iskustva iz regiona biće dragocjena za izradu dokumenta koji će doprinijeti daljem unapređenju sudske prakse u Crnoj Gori.
Koordinatorka projekta Programske kancelarije Savjeta Evrope Ivona Dragutinović i regionalni specijalista UNODC-a iz Odsjeka za trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata Marko Milićević predstavili su međunarodne standarde i preporuke relevantne za unapređenje institucionalnih praksi i međuresorne saradnje.
- Radna grupa će Smjernice izraditi do kraja 2025. godine, a njihova primjena planirana je za 2026. godinu. Cilj je uspostavljanje jasnijeg, efikasnijeg i pravednijeg pristupa ostvarivanju prava žrtava trgovine ljudima i drugih teških krivičnih djela - najavili su iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud počeo izradu smjernica za efikasniju zaštitu žrtava trgovine ljudima i ostvarivanje naknade štete

Ministarstvo unutrašnjih poslova je sa posebnom pažnjom primilo godišnji izvještaj State Departmenta o stanju na planu borbe protiv trgovine ljudima, u kojem je potvrđeno da Crna Gora i ove godine zadržava status u Grupi 2, saopšteno je iz MUP-a.
U izvještaju se navodi da je „Vlada pokazala generalno veće napore u odnosu na prethodni izvještajni period; stoga je Crna Gora ostala na nivou 2.“ 
Ova ocjena potvrđuje, kako kažu u MUP-u, da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate i da međunarodni partneri prepoznaju kontinuirane pomake u borbi protiv trgovine ljudima.
Izvještaj posebno ističe da je u prethodnom periodu identifikovan veći broj žrtava i da je otvoreno i u potpunosti finansirano prvo državno sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima. 
Takođe, pohvaljena je reorganizacija policijskog Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, što je omogućilo imenovanje specijalizovanih službenika i kontakt tačaka na lokalnom nivou, kao i povećanje sredstava za rad Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima. Prepoznati su, ističu u MUP-u, i dodatni napori u prevenciji, uključujući grantove nevladinim organizacijama za podizanje javne svijesti i sredstva za unapređenje položaja romske zajednice, koja spada među najranjivije grupe.
- Ocjene iz izvještaja potvrđuju da Crna Gora ide u pravom smjeru. Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje u potpunosti posvećeno daljem jačanju institucionalnih kapaciteta, zaštiti žrtava i sprovođenju međunarodnih preporuka, kako bi sistem borbe protiv trgovine ljudima bio još efikasniji - navodi se u saopštenju Stejt departmenta.
Ministarstvo podsjeća da je u toku procedura usvajanja Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2025–2028, kroz čije akcione planove će se implementirati preporuke date u izvještaju i obezbijediti, ističu u tom resoru, jasan okvir za dalje jačanje resursa, proaktivnu identifikaciju žrtava, adekvatno gonjenje počinilaca i unapređenje saradnje sa nevladinim i međunarodnim partnerima.
- Crna Gora će nastaviti da, kroz zajedničke napore institucija, civilnog društva i međunarodne zajednice, gradi sveobuhvatan sistem prevencije, zaštite i pravne odgovornosti, šaljući jasnu poruku da trgovina ljudima nema i neće imati mjesto u našem društvu - poručuju u MUP-u.

MUP: Crna Gora zadržala status u Grupi 2 u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Plav uhapsili su B. I. (46) iz Berana koja je osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na trgovinu ljudima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, u Plavu zatekli djevojčicu uzrasta četiri godine kako od prolaznika prosi novac koji potom predaje osobi koja je kasnije identifikovana kao B. I. (46), odnosno njena baba.
- Po nalogu državnog tužioca, B. I. je uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima na štetu maloljetne unuke na način što je, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, a sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi, djevojčicu prisiljavala na prosjačenje - precizirano je u saopštenju.
Osumnjičena će uz krivičnu prijavu biti sprovedena državnom tužiocu na dalju nadležnost.
Ovu akciju su realizovali u saradnji sa službenicima Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, uz koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, a u okviru planske akcije „Prosjak“ usmjerene na sprečavanje krivičnih djela trgovine ljudima.
- Uprava policije nastavlja sa borbom protiv svih oblika trgovine ljudima i kršenja osnovnih ljudskih prava, sa posebnim fokusom na maloljetne žrtve trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava dostojanstvo, sigurnost i razvoj djece - poručili su u saopštenju.

Beranka osumnjičena da je četvorogodišnju unuku prisiljavala na prosjačenje

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, lišili su slobode jedno lice zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo trgovina ljudima. Osumnjičena Z.K. (41) iz Ulcinja tereti se da je fizički zlostavljala i prijetnjama primoravala dvoje maloljetnika, starosti 15 i 16 godina, na prosjačenje, uskraćujući im osnovne potrebe poput hrane i odmora.
Policija je, postupajući po operativnim saznanjima, identifikovala i uhapsila Z.K. po nalogu tužioca. Osumnjičena je, kako se navodi, zloupotrijebila povjerenje, odnose zavisnosti i teške životne okolnosti svojih žrtava radi sticanja protivpravne imovinske koristi.
Prema rezultatima kriminalističke obrade, Z.K. je tokom posljednjih pet godina primoravala svoju maloljetnu sestričnu (16) da svakodnevno prosi i predaje joj najmanje 15 eura dnevno. Ukoliko taj iznos ne bi dostavila, osumnjičena ju je fizički zlostavljala, uskraćivala joj obroke i noćni odmor, a tokom dana ju je dodatno opterećivala brigom o svojoj djeci.
Pored toga, druga žrtva – maloljetnik (15) iz Tuzi, koji je boravio u Ulcinju kod osumnjičene i s kojom nije bio u srodstvu – takođe je prisiljavan na prosjačenje. U periodu od dva mjeseca morao je Z.K. predati ukupno oko 1.600 eura koje je prikupio, a tokom tog vremena trpio je i fizičko nasilje.
Osumnjičena je po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici lišena slobode i biće sprovedena nadležnom tužiocu na dalju pravnu proceduru.
Prema podacima Uprave policije, tokom 2024. godine do 1. jula registrovano je 17 krivičnih djela trgovine ljudima, dok je u 2023. evidentirano 16 slučajeva. Protiv ukupno 35 osoba podnijete su krivične prijave.
Ovi podaci ukazuju na značajan napredak u identifikaciji žrtava, otkrivanju i procesuiranju počinilaca, čime Uprava policije potvrđuje svoju posvećenost borbi protiv trgovine ljudima, naročito kada su žrtve maloljetne osobe.
Uprava policije će nastaviti s odlučnim mjerama protiv svih oblika trgovine ljudima, s posebnim fokusom na zaštitu djece i njihovih osnovnih ljudskih prava.

Ulcinj: Uhapšena žena zbog trgovine ljudima – zlostavljala i prisiljavala dvoje maloljetnika na prosjačenje

Srpska državljanka D.H. (27), sa stalnim prebivalištem u Beranama, uhapšena je zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje juče su na gradskom trgu u tom gradu uočili da jedna ženska osoba tjera na prosjačenje maloljetnu djecu, staru 10 i šest godina, u više ugostiteljskih objekata i na samom trgu u Rožajama, primoravajući ih da joj kasnije predaju dobijeni novac.
- Ona je dovedena u službene prostorije, utvrđeno je da je riječ o D.H. iz Republike Srbije sa stalnim prebivalištem u Beranama i ona je po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima - saopšteno je iz Uprave policije.

U Rožajama uhapšena državljanka Srbije: Trjerala maloljetnu djecu na prosjačenje

Kineska roba namijenjena Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pala je osmi mjesec zaredom uprkos nedavnom trgovinskom sporazumu između dvije privrede.
Pošiljke u inostranstvo porasle su prošlog mjeseca 5,9 odsto u američkim dolarima u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci kineske carine, nadmašivši prognozu ekonomista o rastu od 3,8 odsto u anketi Reutersa.&nbsp;
Taj rast označio je oporavak od neočekivanog pada od 1,1 odsto u oktobru - prvog smanjenja od marta prošle godine, prenosi SEEbiz.
Uvoz je porastao 1,9 odsto prošlog mjeseca, što je manje od očekivanja rasta od tri odsto, jer dugotrajni pad tržišta nekretnina i rastuća nesigurnost radnih mjesta i dalje opterećuju domaću potrošnju. Rast je bio veći u poređenju s jedan odsto u oktobru.
Kineski zvaničnici obnovili su obećanja o proširenju uvoza i radu na uravnoteženju trgovine usred raširenih kritika protiv agresivnog izvoza.
Izvoz u SAD pao je 28,6 odsto u novembru, što je osmi mjesec zaredom s dvocifrenim padom pošiljki na najveće svjetsko potrošačko tržište, čak i nakon što su predsjednik Xi Jinping i njegov američki kolega Donald Trump postigli dogovor u Južnoj Koreji krajem oktobra. Uvoz iz Amerike smanjio se 19 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Careze na kinesku robu ostaju na oko 47,5 odsto prema Petersonovom institutu za međunarodnu ekonomiju. Pekinške carine na uvoz iz SAD-a iznose oko 32 odsto.
Do sada ove godine, kineski izvoz u SAD smanjio se 18,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz pao 13,2 odsto.
Smanjenje američkog izvoza u novembru više je nego nadoknađeno porastom isporuka na druga tržišta, posebno u dva najveća kineska trgovinska bloka, Evropsku uniju i Udruženje jugoistočnih azijskih zemalja. Kineski izvoz u ASEAN i EU porastao je više od osam odsto, odnosno gotovo 15 odsto.
U prvih 11 mjeseci ove godine, ukupni kineski izvoz porastao je 5,4 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine, dok je uvoz pao 0,6 odsto, čime je trgovinski višak dosegao 1,076 biliona USD ove godine zaključno sa novembrom, što je porast od 21,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Kineski izvoz u SAD potonuo u novembru

Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 5. do 7. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 47 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest lica zadobilo teške, a sedam lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
- U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 188 prekršajnih prijava, izdali 1.579 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 17 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja- navodi se u saopštenju.
Slobode je lišen 101 vozač, od čega 34 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 30 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju na prisustvo narkotika, kao i 37 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobaćaja na putevima.
Od ukupnog broja 38 vozača je lišeno slobode u Podgorici, 12 u Nikšiću, devet u Kolašinu, sedam u Baru i šest u Budvi.

UP: Tokom vikenda uhapšen 101 vozač

Kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52) procesuirane su zbog nezakonitog boravka u Crnoj Gori, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Naime, postupajući po operativnim podacima, nakon niza preduzetih aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić locirali su u tom gradu stan koji koriste kineske državljanke H.H. (42) i C.L. (52). One su kontrolisane, te je detaljnim provjerama utvrđeno da su u Crnu Goru ušle kao dio turističke grupe, nakon čega su na našoj teritoriji ostale nezakonito - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, one su predate inspektoru za strance Stanice granične policije I Nikšić, te su im izdati prekršajni nalozi za plaćanje novčane kazne u iznosu od po 200 eura.&nbsp;
- Uz to, ovim licima je donijeto rješenje o dobrovoljnom napuštanju Crne Gore i zabrani ulaska u našu državu u trajanju od tri godine - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Kineskim državljankama trogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru

Više puta je ponovljeno da bi na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja bi trebalo da se održi već naredne sedmice, trebalo da se zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, poslednjih dana sa više strana izražava se očekivanje da bi taj broj mogao biti i veći. Takvu mogućnost najavio je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, kao i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović. Iz Ministarstva evropskih poslova nisu mogli da potvrde takvu mogućnost. Kako su naveli, paralelno rade na ispunjavanju mjerila u mnogo većem broju oblasti, a pregovarački proces je dinamičan i nije dobro licitirati brojem poglavlja koja bi mogla da budu zatvorena.
Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije trebalo bi da se održi naredne nedjelje u Briselu, a prema dosadašnjim najavama, očekuje se zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Međutim, prethodnih dana mogla su se čuti i optimističnija očekivanja. Naime, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović kazao je da postoji mogućnost da se ovog mjeseca zatvori i više od pet poglavlja. Takve prognoze prije nekoliko dana dao je i poslanik NSD-a Dejan Đurović, koji je tokom zvanične posjete Briselu kazao da bi naredne sedmice moglo da se zatvori šest poglavlja.
U resoru ministarke Maide Gorčević nisu željeli da licitiraju brojevima, navodeći da Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa drugim institucijama, paralelno radi na ispunjavanju mjerila u mnogo širem obimu od poglavlja koja su u određenom trenutku planirana za zatvaranje.
– Pregovarački proces je po svojoj prirodi dinamičan i višeslojan. Prema planu dogovorenom sa Evropskom komisijom za decembar 2025. godine, predviđeno je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja. Pored toga, u kontinuitetu radimo na ispunjavanju mjerila za sva poglavlja pravne tekovine, imajući u vidu planiranu dinamiku za završetak pregovora – kraj 2026. godine – kazala je Gorčević za "Dan".
Kako ističe, važno je da se naglasi da se radi o dvosmjernom procesu i da nije dovoljno da samo Crna Gora obavi svoj dio posla.
– Sve što Crna Gora pripremi mora proći analize i verifikaciju Evropske komisije, koje takođe zahtijevaju vrijeme. Konačno, za privremeno zatvaranje svakog poglavlja potrebna je jednoglasna podrška svih 27 država članica. Zbog toga, dok ne prođu sve procedure i dok Savjet EU ne završi proces internih konsultacija oko pregovaračkih poglavlja koja su spremna za zatvaranje, nije odgovorno licitirati brojem poglavlja – istakla je ministarka evropskih poslova.
Na pitanje da li se mogućnost zatvaranja više od pet pregovaračkih poglavlja odnosi na poglavlje čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, a koje je spremno već neko vrijeme, Gorčević podsjeća da je Crna Gora svoj dio posla završila.
– Sva mjerila za poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika – Crna Gora je u potpunosti ispunila. Sa naše strane, to poglavlje je spremno za zatvaranje i mi vrlo jasno stojimo iza toga. U ovom trenutku u toku su političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske. Vjerujemo da postoji dobra volja da se pitanje razriješi u konstruktivnom duhu i na obostrano zadovoljstvo. Crna Gora ostaje dosljedno usklađena sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i očekujemo da će i to biti adekvatno vrednovano u procesu odlučivanja – rekla je Gorčević.

Gorčević: Nema licitiranja poglavljima

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: trgovina-ljudima