Gusinjanin J.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se dodaje, izvršila pretrese prostorija na teritoriji opština Bijelo Polje i Gusinje, a J.M. je doveden u službene prostorije gdje je testiranjem utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac, te je J.M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i u svakoj sličnoj situaciji postupati sa senzibilitetom i u cilju zaštite interesa žrtve i njene bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen Gusinjanin: Oštećenoj nije davao novac za poslove koje je obavljala i udarao

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

1250x600

1084x550

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata predstavljaju ozbiljan globalni bezbjednosni izazov, ali i direktnu prijetnju osnovnim ljudskim pravima. Suočeni sa sve organizovanijim kriminalnim grupama koje koriste sofisticirane tehnologije, naše zemlje moraju udružiti snage kako bi odgovorile na savremene izazove, kazao je državni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, Petar Koprivica na otvaranju Godišnjeg regionalnog sastanka ključnih aktera u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu. Koprivica je naglasio važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv ovih kompleksnih oblika kriminala. On je podsjetio da je Crna Gora u proteklom periodu ojačala institucionalne kapacitete i saradnju u borbi protiv ovih krivičnih djela, formiranjem Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, koji je svoj mandat proširio i na suzbijanje nedozvoljenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti Ministarstva i Uprave policije dale su mjerljive rezultate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f" data-rendition-name="original" width="5091" height="3344" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  - U prethodnoj godini Uprava policije podnijela je 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva su podigla 14 optužnica protiv 25 lica, dok je kroz rad Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima status žrtve dobilo 28 lica, gdje su kao oblici eksploatacije prepoznati radna eksploatacija i prisilno prosjačenje - kazao je Koprivica. Posebno je istakao predmet „Alibaba“, koji je rezultirao procesuiranjem 15 lica, zbog krijumčarenja 352 migranta preko teritorije Crne Gore.&nbsp; Državni sekretar je naglasio i važnost obuka za službenike granične policije, uspostavljanje elektronske evidencije o predmetima trgovine ljudima, te puštanje u rad Operativnog centra SPOC – kao prvog takvog modela u regionu, koji je otvoren prošle sedmice zahvaljujući podršci projekta EU4FAST. - Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u saradnji sa međunarodnim partnerima i relevantnim organima, nastaviti da jača institucionalne odgovore na ove pojave, štiteći osnovna ljudska prava i doprinoseći očuvanju bezbjednosti regiona - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Zajednički odgovor ključan u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata

Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na otvaranju radionice o preporukama specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima o potrebi jačanja prevencije trgovine ljudima u masovnim migracionim tokovima. Ističući da je ova tema izazov kako za Crnu Goru tako i za cijelu savremenu Evropu, Šaranović je kazao da je današnji skup prilika da se akcentuje važnost multidisciplinarnog pristupa i ukaže na posebnu ranjivost osoba u mješovitim migracionim tokovima u odnosu na trgovinu ljudima, sa fokusom na lica pogođena ratom u Ukrajini. On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koja je nakon početka rata u Ukrajini otvorila svoje granice za lica iz Ukrajine, što je kontinuitet solidarnosti koju Crna Gora pokazuje još od ratova 90-ih.&nbsp; Odmah je i aktiviran mehanizam privremene zaštite, čime je, kako je kazao ministar, stvoren čvrst pravni osnov za inkluziju lica iz Ukrajine i potvrđeno da Crna Gora njeguje politiku otvorenih vrata, pružajući sigurnost za sve one koji su odlučili da ostanu u njoj. - Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao resor koji koordinira aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima, kroz saradnju sa drugim institucijama i tijelima, preduzelo je brojne preventivne aktivnosti kako bi djelovanje u borbi protiv ove pojave učinili efikasnijim, sa posebnim fokusom na seksualnu i radnu eksploataciju - istakao je Šaranović. On je podsjetio da je, u skladu sa preporukama OEBS-a intenzivirane su kampanje u cilju veće dostupnosti informacija o opasnostima od trgovine ljudima i službama za pomoć upravo ovim licima, a putem besplatne telefonske linije omogućena je prijava bilo koje sumnje na trgovinu ljudima. - Ovi napori rezultirali su većom prepoznatljivošću problema i snažnijim preventivnim djelovanjem. Posvećenost rezultatima potvrđuju i podaci da je Uprave policije u prethodnoj godini podnijela 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva podigla 14 optužnica protiv 25 lica, a u radu sudova bilo je ukupno 27 predmeta protiv 48 okrivljenih lica zbog krivičnog djela trgovina ljudima iz člana 444 Krivičnog zakonika Crne Gore, od kojih su dva završena pravosnažnom osuđujućom presudom, a dva predmeta vode se pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda - naveo je Šaranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> <figcaption>Danilo Šaranović(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  On je poručio da će Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviti da ulaže napore u borbi protiv ovog ozbiljnog kršenja ljudskih prava, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta. Podrška Misije OEBS-a u Crnoj Gori u izradi novog strateškog dokumenta u ovoj oblasti od posebnog je značaja, a isti će, kaže Šaranović, nakon mišljenja Evropske komisije biti dostavljen Vladi na usvajanje. - Uvjeren sam da će ovaj događaj koji je okupio relevantne aktere, uz predstavljanje preporuka Specijalnog predstavnika i koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima OEBS-a, pružiti dobru platformu za jačanje zajedničkog odgovora u borbi protiv trgovine ljudima, kako bi se osiguralo da lica iz Ukrajine koja traže utočište budu što bezbjednija od eksploatacije i kako bi se eventualnim žrtvama pružila sva neophodna pomoć i zaštita - zaključio je Šaranović.

Šaranović: Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj podnijeli su krivičnu prijavu protiv M. M. (29), koja se tereti za trgovinu ljudima, nakon što su je zatekli sa maloljetnom djecom kako prosjači.
Policijski službenici su, kako se navodi u saopštenju, kontrolom ispred jednog trgovinskog objekta u Ulcinju zatekli u prosjačenju dvoje djece uzrasta 12 i sedam godina.
- U neposrednoj blizini djece policijski službenici su zatekli i majku maloljetne djece M. M, koja je prikupljala novac od prosjačenja - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznata postupajuća tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv M. M. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici su o događaju obavijestili i Centar za socijalni rad radi preduzimanja mjera i radnji iz njiove nadležnosti - dodali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv Ulcinjanke: Osumnjičena da je od svoje djece prikupljala novac od prosjačenja

Kontroverzni influenser Endru Tejt i njegov brat Tristan navodno su u privatnom avionu koji putuje za Sjedinjene Države, napuštajući Rumuniju gdje su upleteni u pravni slučaj navodne trgovine ljudima i seksualne eksploatacije.
Informativna veb stranica G4media.ro i BBC, citirajući izvore sa aerodroma, rekli su da su braća, koji imaju američko i britansko državljanstvo, otputovali rano ujutro 27. februara letom prema saveznoj državi Floridi.
Rumunska jedinica za suzbijanje organizovanog kriminala DIICOT podigla je optužnicu protiv Endrua Tejta, njegovog brata Tristana i dvije Rumunke nakon što su uhapšeni u decembru 2022. pod sumnjom za trgovinu ljudima.
Medijski izvještaji ranije ovog mjeseca rekli su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa vršila pritisak na Bukurešt da ukine ograničenja za braću Tejt, iako je rumunski ministar vanjskih poslova Emil Hurezeanu prošle sedmice negirao da je bio pod pritiskom američkih vlasti.
Četvero osumnjičenih službeno su optuženi prošle godine. Sud u Bukureštu prošle je godine presudio da suđenje može započeti, ali nije odredio datum. Svi optuženi odnegiraju optužbe.
Međutim, Apelacioni sud u Bukureštu saopštio je 19. decembra da je utvrdio "nepravilnosti" u optužnici koju je podiglo Glavno tužilaštvo i vratio predmet tužiocima.
Sud je rekao da tužitelji sada mogu iznijeti nove dokaze kako bi potkrijepili svoje optužbe ili izmijenili postojeće.
Endru Tejt je prikupio više od 10 miliona pratilaca na platformi društvenih medija Iks, ali je izbačen sa drugih platformi, uključujući Fejsbuk i TikTok zbog optužbi za objavljivanje govora mržnje i mizoginih komentara.
On je u avgustu stavljen u kućni pritvor, a Tristan pod sudsku kontrolu na 30 dana nakon što su ih ispitali rumunski antikorupcijski tužioci u okviru istrage o novim optužbama protiv njih.
Tokom kriminalističke istrage, tužioci su rekli da su identifikovali sedam žena koje su seksualno iskorištavane "nasilno, kako bi pribavile značajnu financijsku korist" za optužene od osoba koje su pristupale sadržajima na društvenim mrežama.
Tužitelji su optužili braću Tejt da su vrbovali svoje žrtve koristeći takozvanu metodu "ljubavnika", zavodeći ih i tvrdeći da žele vezu ili brak.
Žrtve su zatim odvedene na posjede izvan Bukurešta, gdje su seksualno iskorištavane fizičkim nasiljem i psihičkim zastrašivanjem, jer su bile prisiljene proizvoditi pornografski sadržaj, rekli su tužitelji.
Rumunski istražitelji proveli su ispitivanja i nove pretrage u rezidencijama braće u sklopu istrage o novim optužbama. Iz DIICOT-a su tada saopštili da nove optužbe uključuju optužbe za osnivanje organiovrane kriminalne skupine, trgovinu maloljetnicima, seksualni čin s maloljetnom osobom, uticaj na izjave te pranje novca.
Njima je bilo zabranjeno da napuste Rumuniju dok se postupak protiv njih nastavlja, ali je planirano da budu izručeni Britaniji kada se njihov slučaj u Rumuniji završi.
Oni se suočavaju s daljnjim optužbama za silovanje i trgovinu ljudima u Britaniji, gdje je sud 18. decembra presudio da policija može zaplijeniti više od 2,6 miliona funti (3,3 miliona dolara) za pokrivanje godina neplaćenih poreza.
Braća Tejt ranije su izjavila da ne žele biti izručena iz Rumunije, koju smatraju svojim domom.

Kontroverzni influenser osumnjičen za trgovinu ljudima Endru Tejt navodno napustio Rumuniju i uputio se u SAD

Rožajska policija uhapsila je I.S. i R.S. zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima.
- Sprovodeći planske aktivnosti, službenici rožajske policije su tokom jučerašnjeg dana na gradskom trgu u Rožajama zatekli dva lica za koja je postojala sumnja da iskorištavaju maloljetnika za prosjačenje. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu policija preduzela dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti i ova lica – I.S. i R.S, dovela u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, u saradnji sa službenicima Centra za socijalni rad Rožaje - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog sumnje da su I.S. i R.S. izvršili krivično djelo trgovina ljudima na štetu maloljetne ženske osobe, kćerke I.S, oni su uhapšeni po nalogu postupajućeg višeg državnog tužioca.
- Osumnjičeni su ovo krivično djelo izvršili na način što su, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, primorali oštećenu na prosjačenje u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi - navedeno je u saopštenju policije.
Maloljetnicu su preuzeli službenici Centra za socijalni rad radi daljeg postupanja iz njihove nadležnosti.

Hapšenje sa Rožajama: Tjerao ćerku na prosjačenje sa još jednom osobom

L.I.(40) i F.G. (70) iz Tuzi uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima.
L.I. se sumnjiči da je u kontinuitetu, od jula do kraja novembra ove godine, iskorišćavala četrnaestogodišnju kćerku, odnosno nudila njene seksualne usluge za novac.
Sa druge strane, F.G. je pozivao više puta maloljetnicu radi seksualnih usluga koje je plaćao.
- L.I. i F.G. su uz kriivčne prijave sprovedeni Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije.

Tuzi: Osumnjičena da je za novac podvodila maloljetnu kćerku starcu

U Crnoj Gori su registrovani slučajevi trgovine ljudima gdje su žrtve bili državljani Turske radno angažovani na gradilištima, upozorila je crnogorska policija. To se navodi u najnovijem izvještaju 'Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori' - SOCTA 2024, koji je objavila Vlada Crne Gore.
Kako se navodi u pomenutom izvještaju, trgovina ljudima u Crnoj Gori u prethodnom periodu bila je zastupljena kroz različite oblike radne i seksualne eksploatacije, ali u manjem broju i kroz iskorišćavanje lica, uglavnom RAE populacije, u svrhu prosjačenja.
- Za Crnu Goru je karakteristično da je pojava prostitucije naročito izražena tokom trajanja turističke sezone na području crnogorskog primorja, pri čemu se kao pogodnost koriste olakšani uslovi za ulazak i boravak stranih državljana zbog turističke sezone - naglašeno je.
Međutim, potencira se, porast broja stranih državljana koji borave na teritoriji naše države tokom cijele kalendarske godine je uslovio da ova pojava, posljednjih godina nema samo sezonski karakter.
- U Crnoj Gori nijesu registrovane organizovane kriminalne grupe (OKG) koje sprovode aktivnosti trgovinom ljudi. Detektovane su manje grupe lica bez jasne hijerarhije ili čvrste ogranizacije, koja su radno angažovana u ugostiteljskim objektima ili hotelima, gdje učestvuju u ugovaranju i pružanju seksualnih usluga, a često su povezana i sa lokalnom distribucijom narkotika - navodi se u izvještaju.&nbsp;
Kako se naglašava, sveukupno gledano, aktivnosti trgovine ljudima sprovode pojedinci, i grupe lica koje uglavnom broje od tri do pet članova.
- Ono što je prepoznato kao olakšavajući faktor za sprovođenje ovih aktivnosti jeste sve intenzivnija upotreba društvenih mreža, internet platformi na kojima se nalaze specijalizovane stranice kojima se vrši oglašavanje za pružanje eskort usluga i drugih digitalnih tehnologija. Značajan porast broja lica koja pružaju seksualne usluge, detektovan je sa područja Ukrajine nakon priliva velikog broja ukrajinskih državljana na teritoriju Crne Gore, uzrokovanog ratnim dešavanjima u Ukrajini - ocjenjuje se.
Navode da naconalnu strukturu lica koja pružaju seksualne usluge, osim ukrajinskih državljana, čine i državljani zemalja Južne Amerike i državljani bivših jugoslovenskih država (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo).
- Seksualne usluge pružaju punoljetna lica, nijesu registrovani slučajevi pružanja usluga od strane maloljetnih lica - ukazano je u izvještaju.
Cijena pružanja seksualne usluge se kreće u rasponu od 100 do 250 eura, dodaje se.
- Veći iznos za pružene usluge od navedenog zastupljen je na području crnogorskog primorja, u mjestima koja u ponudi imaju luksuzne hotele, resorte, mini luke sa usidrenim jahtama, u kojima boravi klijentela veće platežne moći i predstavlja pogodno tlo za elitnu prostituciju - navedeno je u izvještaju.
Kako se napominje u dokumenntu SOCTA 2024, u Crnoj Gori, u izvještajnom periodu, registrovani su i slučajevi trgovine ljudima, gdje su žrtve bili državljani Turske radno angažovani na gradilištima u Crnoj Gori.
- Razvoj turizma, kao najvažnije privredne grane u Crnoj Gori i povećanje broja turista sa većom platežnom moći u narednom periodu predstavljaće važne faktore za porast prostitucije. Pored navedenoga, trenutni nedostatak fizičke radne snage bi u narednom periodu mogao imati za posljedicu povećanje broja slučajeva radne eksploatacije - ocjenjuje se u izvještaju.

Žrtve trgovine ljudima i građevinski radnici

Državljanin Kosova M.M. (34) sa Kosova, sa prebivalištem u Podgorici, uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je u posljednjih nekoliko mjeseci zloupotrebljavao maloljetnog sina i tjerao ga na prinudni rad i prosjačenje.
- M.M. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije.

Podgorica: Uhapšen jer je tjerao sina na prinudni rad i prosjačenje

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović ostvario je polovičan učinak, dok je Luka Bakić upisao poraz prvog takmičarskog dana međunarodnog stonoteniskog Elit turnira u slovenačkom Laškom.
Radović je na startu takmičenja u kategoriji deset poražen od Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0 (11:9, 11:5 i 12:10).
U drugom kolu prve grupe slavio je protiv Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 11:7 i 11:3).
Konačan plasman u grupi dva biće poznat nakon sjutrašnjeg duela Ečavegurina i Vlodike.
Bakić je, uprkos dobroj igri, poražen od Francuza Matea Bohasa nakon pet odigranih setova 3:2 (11:9, 6:11, 1:11, 11:5 i 11:6).
Sjutra u devet sati očekuje duel sa Tajpežaninom Sian Jin Suom.

Polovičan učinak Radovića, Bakić startovao porazom

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dodijelilo je dva miliona eura za istraživačke grantove za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MPNI su rekli da je taj novac dodijeljen u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.
Oni su kazali da su, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi, uključujući i u privredi - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su grantovi dodijeljeni za projekte Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – profesor David Kalaj, Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – profesor Igor Radusinović.
Iz MPNI su rekli da su grantovi dodijeljeni i za projekte Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – profesor Aleksandra Martinović i Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – profesor Nikša Tadić.
Kako su naveli iz tog resora, grantovi su dodijeljeni i za projekte Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – doktor Maša Ždralević i Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – profesor Igor Lukšić.
Iz MPNI su kazali da ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900 hiljada eura.
- Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ti projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kako su naveli iz Ministarstva, ovim potvrđuje posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
Iz MPNI su čestitali dobitnicima i zahvalili svim učesnicima koji su predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice.

Dodijeljena dva miliona eura za istraživačke grantove

Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: trgovina-ljudima