Prvi regionalni FMCG Summit Podgorica, konferencija posvećena tržištu robe široke potrošnje u organizaciji InStore Media, održana je u hotelu Hilton i okupila je više od 200 učesnika iz Crne Gore i regiona.
Skup je okupio ključne aktere iz sektora – trgovce različitih kanala, proizvođače, distributere, kao i stručnjake iz oblasti IT-ja, podataka, marketinga i komunikacija. Među učesnicima su bili izvršni i generalni direktori, regionalni menadžeri, rukovodioci prodaje, key account i category menadžeri, te trade i marketing stručnjaci.
Program konferencije obuhvatio je aktuelne teme od značaja za razvoj FMCG tržišta:
– trgovinu kao pokretača rasta,
– identitet brendova i trgovinskih marki,
– digitalnu transformaciju,
– profil potrošača 2.0,
– ulazak diskontera na tržište,
– savremenu distribuciju,
uz poseban akcenat na otvorenom dijalogu trgovaca i distributera i razmjenu primjera dobre prakse iz regiona.
Znanja i iskustva podijelili su brojni lideri industrije, među njima:
dr Nina Drakić (Privredna komora CG)
Vladimir Raičević (IPSOS Crna Gora)
Jelena Pavićević (Molson Coors SRB &amp; CG)
Predrag Bojović (IDEOLOGIA)
Ljilja Pižurica (Nelt MNE)
Aleksandar Mastilović (IEEE / CDT Beograd)
Milutin Đuranović (Mljekara Lazine)
Predrag Šegerec (Voli)
Dejana Crvenica (Idea CG)
Jovan Lekić (PKCG / NALL grupa)
Summit je donio više od 6 sati programa, 2 sata networkinga, 15 govornika i 15 promotivnih štandova.
Organizatori su se zahvalili partnerima i sponzorima, uz ambiciju da FMCG Summit u Podgorici postane tradicionalno regionalno okupljanje lidera industrije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prvi FMCG Summit okupio više od 200 učesnika u Hiltonu

Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte putem mora nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim naftnim divovima u Rusiji.
Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac nafte iz Rusije, takođe se spremaju da znatno smanje uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom dva najveća ruska kupca opteretiće prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativno snabdijevanje i podignu globalne cijene, prenosi SEEbiz.
Kineske nacionalne naftne kompanije PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil suzdržaće se od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.
EU je dodala dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600 hiljada barela dnevno,uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije.&nbsp;
Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine tri odsto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 miliona barela dnevno.

Kineske državne naftne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte putem mora

Svaki odlazak u prodavnicu danas je podsjetnik koliko se život promijenio. Hrana, ljekovi, kirije, konstantno se čuju glasovi na ulici da je sve skuplje, a primanja ista. Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva, ocijenio je član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, dok se politička elita bavi međusobnim optužbama i aferama, građani se bore da sastave kraj s krajem.&nbsp;
Lisičić navodi da prema posljednjim dostupnim podacima, godišnja inflacija u avgustu 2025. iznosila je oko 4,6 odsto, što znači da su cijene i dalje u porastu.&nbsp;
Najviše su, kako kaže, poskupjeli proizvodi koji su najpotrebniji to jest hrana, ljekovi, kirije i komunalne usluge.&nbsp;
- Iako se, dodaje, o tome malo govori, stvarnost je da se standard građana ubrzano topi. Privatni sektor, koji zapošljava oko 120.000 ljudi, suočava se sa dodatnim problemom jer sve više radnika prelazi u državne institucije, jer su tamo plate veće i sigurnije. Tako realna ekonomija ostaje bez radne snage, dok država širi administraciju. To nije političko, već ozbiljno ekonomsko pitanje koje pogađa svakog građanina - naveo je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, niko od građana ne traži luksuz, traže samo da se može dostojanstveno živjeti od svog rada.
- Dok Vlada skreće pažnju sa stvarnih problema, inflacija tiho i sigurno jede sve što građani zarade. Vrijeme je da se prestane sa političkim igrama i da se počne djelovati, jer na koncu od praznih obećanja niko ne može napuniti frižider - zaključio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Inflacija više nije broj na papiru nego svakodnevna muka svakog domaćinstva

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, izrazio je želju za proširivanjem obima trgovine između te dvije zemlje.
- Predsjednik Erdogan je rekao da ima za cilj da poveća saradnju između Turske i Rusije u mnogim oblastima, uključujući proširenje obima trgovine - navodi se u saopštenju turskog predsjedništva.
Iako je brzo osudila rusku ofanzivu u Ukrajini, Turska se opredijelila za neutralnost u sukobu između te dvije zemlje i nije se pridružila zapadnim sankcijama Moskvi.
Erdogan je tada svoju politiku opravdao velikom zavisnošću Turske od ruske nafte i gasa.
Pet turskih kompanija našlo se na meti američkih sankcija u septembru 2023. zbog pružanja proizvoda i usluga ruskim kompanijama u sektoru odbrane.
U pismu upućenom turskim poslovnim krugovima, u avgustu 2022. godine, neimenovani zvaničnik Ministarstva finansija SAD upozorio je turske kompanije na „povećan rizik pokušaja Rusije da iskoristi“ Tursku, kako bi izbjegla sankcije.

Erdogan želi povećanje trgovine sa Rusijom

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do prije nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.
<h2>Kaptagon – omiljen među Arapima</h2>
Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 eura, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona eura.
Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Njemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više njemačkih redakcija dvije godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Njemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Njemačku i Evropu.
<h2>Mnogo toga je nepoznato</h2>
Luc Prajsler jedan je od onih koji se u njemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge.&nbsp;
- Pritom je samo deset odsto onoga što mi znamo "svijetlo polje", ostatak je "tamno polje" - slikovito kaže policajac.&nbsp;
Drugim riječima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspijeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dvije godine zaplijenili oko 1,2 tone kaptagona u Njemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.
Pritom Njemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Njemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.
Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Njemačkoj za to „zaduženi“ prije svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.
Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Njemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.
<h2>Konzumacija u Njemačkoj velika nepoznanica</h2>
Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Njemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“
Habard je uvjeren da kriminalci dio droge koja prolazi kroz Njemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To njemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Njemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“
Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Njemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.
Stručnjaci u međuvremenu procjenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Njemačkoj. Njihove procjene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsjednika Asada.
<h2>Milijarde vrijedni profiti za Asada i Hezbolah</h2>
Asadov režim, prema tim procjenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Njemačke.
U međuvremenu su njemačke bezbjednosne vlasti uvidjele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je prije nekoliko mjeseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da djeluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vrijeme zaokupljati.“

Biznis s drogom kaptagon vrijedan milijarde

U emisiji Srećan dan razbijamo mitove o starenju – šta je zaista biološki proces, a šta društvena konstrukcija? Govorimo o predrasudama, strahu od godina i zašto zrelost ne mora značiti gubitak energije, ljepote ili smisla.
U digitalnom segmentu, Srećni AI analizira cancel kulturu i pitanje odgovornosti – gdje je granica između javne kritike i kolektivnog linča? Da li otkazivanje vodi ka pravdi ili produbljuje podjele?
Gledatajte Srećan dan na Televiziji E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Gdje je granica između javne kritike i kolektivnog linča

Tri osobe poginule su u padu aviona u Rusiji.
Kako prenose tamošnji mediji, sve se dogodilo u Orenburškoj oblasti, a u pitanju je bio trenažni let aviona u vlasništu Državnog univerziteta civilnog vazduhoplovstva.
U avionu su bila tri lica i pošto su spasioci stigli mogli su samo da konstatuju njihovu smrt.
Zvaničnici su izjavili kako po padu aviona nije bilo požara.

Rusija: Srušio se avion, poginuli svi koji su bili u njemu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) od sjutra pokreće novu elektronsku uslugu za građane – elektronsko podnošenje zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju (radi zapošljavanja), koja će biti dostupna na linku: <a href="https://www.eservisi.edu.me./#/loginPage">www.eservisi.edu.me.</a>
Kako je saopšteno iz ovog resora, ova usluga ima za cilj ubrzanje i transparentnost postupka priznavanja, smanjenje administrativnog opterećenja za građane i zaposlene, uštedu vremena, kao i mnoge druge benefite za građane i zaposlene.
- Procedura se sastoji iz sljedećih koraka: registracija na portalu, elektronsko popunjavanje zahtjeva za priznavanje; elektronsko podnošenje dokumentacije; lično preuzimanje rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave. Dakle, zainteresovano lice podnosi elektronski zahtjev za priznavanje obrazovne isprave i prilaže neophodnu dokumentaciju skeniranjem dokumenata u pdf formatu. Ukoliko je dostavljena dokumentacija nepotpuna, podnosilac zahtjeva će biti obavješten o eventualnoj dopuni. Ukoliko podnosilac zahtjeva ne dopuni dokumentaciju u ostavljenom roku, zahtjev će biti odbijen - ističu iz MPNI.&nbsp;
Po okončanju postupka priznavanja, kako pojašnjavaju, stranka će dobiti obavještenje o promjeni statusa svog zahtjeva („donijeto rješenje o priznavanju”) nakon čega je u obavezi da lično, odnosno njegov roditelj, staratelj, usvojitelj ili hranitelj ili lica koje stranka ovlasti, u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija preuzme Rješenje o priznavanju.
- Prilikom preuzimanja Rješenja, za nivo osnovnog i srednjeg obrazovanja, podnosilac zahtjeva je u obavezi da dostavi tri ovjerene kopije obrazovne isprave, u formatu A4 (za isprave stečene u Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), odnosno tri prevoda obrazovne isprave ovjerena od ovlašćenog sudskog tumača u Crnoj Gori, u formatu A4 (za ostale države). Za priznavanje obrazovne isprave visokog obrazovanja, podnosilac zahtjeva prilikom preuzimanja Rješenja dostavlja tri ovjerene kopije Diplome ili Uvjerenja o diplomiranju, u formatu A4 (za isprave stečene u Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), odnosno tri prevoda Diplome ili Uvjerenja o diplomiranju ovjerena od strane sudskog tumača, u formatu A4 (za ostale države) - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Detaljna uputstva o postupku priznavanja obrazovnih isprava, kako dodajju, dostupna su sajtu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u dijelu ENIC/NARIC: Priznavanje inostranih obrazovnih isprava - ENIC/NARIC centar - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
- U cilju digitalizacije i modernizacije javne uprave, Ministarstvo radi i na razvoju elektronske baze rješenja o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, čime će se obezbijediti centralizovano, sistematično i bezbjedno vođenje evidencije donesenih rješenja. Ovakva baza će omogućiti lakši i brži uvid u prethodno donesena rješenja, ujednačenu primjenu propisa i kvalitetnije praćenje postupaka, uz visok nivo sigurnosti i zaštite podataka - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MPNI: Od sjutra počinje elektronsko podnošenje zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave

Više od 1,2 hiljade letova otkazano je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zbog zimske oluje koja je ostavila desetine hiljada ljudi bez struje u više država.
Oluja je izazvala značajne sniježne padavine u nekoliko država, prenosi Anadolija.
Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, očekivalo se da će sniježne padavine oslabiti do podne u nedjelju, kako se uslovi u regionu postepeno poboljšavaju.
Dok se predviđa jačanje oluje iznad Atlantika, prognostičari su rekli da će njeni najteži uticaji ostati na moru.
Američka kompanija za električnu energiju i prirodni plin u Sjevernoj Karolini "Duke Energy" zatražila je od kupaca da ograniče potrošnju električne energije jutros kako bi spriječila privremene nestanke.
Nestanak struje i dalje je pristuan u djelovima juga, gdje je led od ranije oluje oborio dalekovode. Prema podacima, gotovo 178 hiljada domova i preduzeća ostalo je bez struje u nekoliko država.
Poremećaji u vazdušnom saobraćaju nastavljeni su širom zemlje, a Međunarodni aerodrom Šarlot Daglas prijavio je najveći broj otkazanih letova.

Tag: trgovina