Pet mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice građani i predstavnici novosadske opozicijie na mjestu nesreće odali su poštu žrtvama 1. aprila.
Poginulo je 16, a teško povrijeđena jedna osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice rekonstruisane stanične zgrade 1. novembra 2024.
U pomen poginulima, okupljeni su održali 16 minuta tišine, kada je blokirana raskrsnica kod Željezničke stanice.
Okupljeni su na mjestu nesreće ostavili cvijeće i zapalili svijeće.
Na komemorativni skup pozvala je udružena novosadska opozicija ističući da "ni jedan dan više ne vrijedi isto od 1. novembra".
- Pet mjeseci od zločina bez odgovornosti. 150 dana tuge i bola. 3.600 sati borbe za pravdu i istinu. 216.000 minuta, a nula odgovornosti - naveli su u saopštenju.
Novosadsku opoziciju čine odborničke grupe u Skupštini grada – koalicija NADA, Kreni-promijeni, Srbija centar - Bravo, Narodni pokret Srbije - Ekološki ustanak, Stranka slobode i pravde, Pokret za preokret, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Zeleno-lijevi front i odbornica Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani.
Do obrušavanja nadstrešnice došlo je svega nekoliko mjeseci nakon što je stanična zgrada svečano puštena u rad poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.
Novosadsko Više javno tužilaštvo je 3. februara saopštilo i da vrši provjere da li je bilo korupcije tokom rekonstrukcije Željezničke stanice.
Potom je Vrhovno javno tužilaštvo Srbije (VJTS) saopštilo 12. februara da je prenijelo predmet o koruptivnim djelima vezanim za radove na stanici Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
Nakon toga, više javno tužilaštvo u Beogradu je 24. februara saopštilo da je uhapšena menadžerka za razvoj investicija akcionarskog društva "Infrastrukture željeznica Srbije" S. K, zajedno sa još tri osobe.
Kako je saopštilo Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu, oni su uhapšeni "u vezi sa izvršenjem nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Nesreća u Novom Sadu je pokrenula talas protesta i studentskih blokada desetina fakulteta u Srbiji.
Prvi zahtjev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Željezničke stanice, kako bi se utvrdila krivična i politička odgovornost za nesreću.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.
Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahtjeva stali su profesori univerziteta, prosvjetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pet mjeseci od nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Građani i opozicija odali poštu žrtvama

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upisao se danas u Knjigu žalosti u ambasadi Republike Sjeverne Makedonije povodom tragedije u Kočanima.&nbsp;
- Užasnut sam i duboko potrešen tragedijom koja se dogodila u mjestu Kočani u Sjevernoj Makedoniji. Žalim za izgubljenim mladim životima i iskreno saosjećam sa bolom porodica i prijateljskog naroda Sjeverne Makedonije zbog nenadoknadivog gubitka - naveo je Đukanović.
Poručio je da vjeruje u snagu Sjeverne Makedonije i njenih ljudi da se na dostojanstven način ponesu sa teškom nesrećom.
- Izražavam najdublje saučešće i želju za oporavak povrijeđenih - naveo je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikcg%2Fposts%2Fpfbid0357PWCmZkXJJerUBaBkJGKenPvpvR2jFJEJk9Q4MkhLGJNsbrPNUVCSecsm73ofB6l&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Đukanović se upisao u Knjigu žalosti: Žalim za izgubljenim mladim životima i iskreno saosjećam sa bolom porodica i prijateljskog naroda

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Prijestonice i poslanik u crnogorskom Parlamentu Oskar Huter uputio je v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću 33 pitanja povodom tragičnih događaja na Cetinju. 
Kako je pojasnio Huter, 33 simbolično predstavlja broj odbornika u lokalnom parlamentu. 
Huterov dopis Šćepanoviću prenosimo integralno:
U odnosu na sastanak održan 19.02.2025. godine, između predstavnika odborničkih klubova, nezavisnih odbornika, predsjednice Skupštine Prijestonice i drugih predstavnika i gradonačelnika sa v.d. direktora Uprave policije gospodinom Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje, po dogovoru Vama gospodine Šćepanoviću, postavljam kao građanin Cetinja, kao roditelj, kao odbornik u lokalnom i poslanik u državnom parlamentu, sljedeća pitanja:
1. Da li su službenici OB Cetinje i ostali pripadnici jedinica Uprave policije, u periodu od 12.8.2022. godine do 1.1.2025. prošli kroz vježbe pucanja, obuke bilo koje vrste za postupanje u kriznim situacijama?
2. Da li je sačinjen Protokol za postupanje u kriznim situacijama?
3. Da li je OB Cetinje kadrovski i u neoročenom trajanju dobio pojačanje (potrebna informacija sa preciznim datumima angažovanja istih)?
4. Kakva je starosna struktura pripadnika OB Cetinje sa aspekta broja pripadnika OB Cetinje koji u naredne dve godine ispunjavaju uslove za penziju?
5. Da li je dodatno angažovanih sedam policajaca prošlo bilo koju obuku osim završene Policijske akademije (cijeneći okolnosti da je do kvalitetnog kadra /npr. ranga inspektora/ potreban period od minimum sedam godina)?
6. Da li je OB Cetinje pojačano iskusnim kadrovima u vidu kriminalnih inspektora i da li su sve pozicije u odjeljenju/sektoru kriminalistike popunjene?
7. Prema informacijama sa kojima raspolažemo i ograđujemo se u odnosu potpunu preciznost broja, a to je da je 60-tak policajaca angažovano - ko vrši procjenu i na osnovu čega će se taj broj pripadnika UP smanjivati ili će rasti kada govorimo o Prijestonici?
8. Kada su u pitanju pripadnici Specijalne, Posebne i Interventne jedinice - da li su na dnevnom nivou angažovani, da li pokrivaju svaku smjenu i koliko ih je u smjeni?
9. Da li je sačinjen Izvještaj o postupanju policije 1. januara i ako nije - zašto? Isti izvještaj kada se dogodio masakr u Medovini sačinjen je nekoliko dana nakon tragedije, a komisija MUP-a je svoj izvještaj sačinila dvije sedmice nakon zločina, tačnije - 26.8.2022 godine.
10. Od oko 150 bezbjednosno interesantnih lica koliko ih je registrovano na Cetinju - koliko njih je na slobodi, koliko na izdržavanju kazne, koliko u kućnom pritvoru, koliko u bekstvu?
11.Da li pozivanjem na izveštaj SOCTA šaljete poruku – ako želite da se informišete o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori – čitajte izvještaje SOCTA?
12. Kažete da se masovna ubistva ne mogu predvidjeti i da treba raditi međuresorno – tačno. Što je tačno Uprava policije i MUP uradilo da unaprijedi sistem i postupanje u ovakvim situacijama?
13. Zašto nijeste postupali po izjavi ranjenog Aleksandra Drecuna koji je dao izjavu pred VDT da je policajac ispred manastira odbio da reaguje uz tvrdnju da je tu da čuva manastir 12.8.2022. god?
14. Ko je vodio akciju policije 12.8.2022?
15. Zašto nije sankcionisana ekipa Interventne jedinice iz Berana koja je tih dana bila na ispomoć na Cetinju i niko od njenih pripadnika se nije javljao na telefon, a bili su smješteni na Obzovici dok je Vuk Borilović vršio masovna ubistva? (Izvještaj o postupanju policije 12.8.2022.)
16. Zašto nije pokrenut disciplinski postupak protiv pripadnika policije koji su propustili Gorana Đurišića da prođe Medovinom, da bi smirio Borilovića, iako nije bila prisutna PTJ koja ima obučene pregovarače i nisu mu makar dali zaštitnu opremu?
17. Koji je stepen povreda i navedite tačno koje su povrede bile ranjenog policajca Ljubiše Maksimovića 12.8.2022?
18. Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 01.01.2025. u vrijeme izvršenja masovnog zločinai da li je ključan razlog što skoro 6 sati policija nije uspjela da liši slobode izvršioca ubistva nedovoljan broj operativnih policijskih službenika?
19. Ko je dao naredbu da 1.1.2025. godine na mjesto zločina i potrage izađe Komunalna policija koja nema ni potrebnu zaštitu ni obuku uz apsolutno uvažavanje i zahvalnost za spremnost da pomognui ko bi snosio odgovornost da se nekom od njih nešto dogodilo?
20. Da lićete razmatrati razrješenja načelnika za region Centar Gorana Jokića i komandira PTJ Miloša Rakonjca, jer su tokom njihovog komandovanja u dvije krizne situacije ubijene 23 osobe, a 9 ranjeno? (Između ostalog, usamom izvještaju o postupanju policije navedeno da je tek 6 minuta nakon što je Jokić obavijestio Rakonjca o dešavanjima u Medovini – on izdao naređenje da se PTJ pokrene).
21. U OB Cetinje postoje dvije pritvorske jedinice tj. samo dva privedena lica mogu da borave u zgradi OB Cetinje – da li imate u planu da se šire kapaciteti?
22. Da li ste upoznati sa informacijom da ministar unutrašnjih poslova nije obavijestio Predsjednika Vlade o inicijativi za „Markov i Mašanov zakon" (premijer Spajić je to rekao i tražio svu dokumentaciju na sastanku sa inicijatorkom) i da li imate saznanja zašto nije odgovarao na mejlove i dopise inicijatorke Maje Ljiljanić Popović?
23. Da li ste upoznati sa informacijom da je Ministar Šaranović krajem oktobra obećao šefu delegacije EK da će Mašanov i Markov zakon biti ubrzo donijet i zašto se kasnilo sa tim?
24. Zasto je razrješenjem Radovana Popovića prestao rad Radne grupe?
25. Ko je pozvao Hitnu pomoćkoja je došla ispred kafane Velestovo prije policije i kako je moguće da je njima dobro objašnjeno đe se desio prvi zločin u masakru 01.01.2025.?
26. Zašto je Uprava policije u saopštenju u 18:09, 19:23, pa potom i premijer u Dnevniku 2 RTCG , tvrdili da se prvi zločin desio u kafani u selu Bajice ako su već u 17:30 utvrdili da se u kafani u Bajicama zločin nije dogodio?
27. Kada ste tačno, u koliko časova, dobili prvo obavještenje o pucnjavi na Cetinju 01.01.2025.?
28. Koliko puta je Policija obaviještena o događaju i kada ste tačno, u koliko časova, obavijestili tužioca i što su nalozi tužioca?
29. Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?
30. Kada ste izašli na lice mjesta i kakvo je bilo zatečeno stanje?
31. Da li je policija pratila vozila hitne pomoći tokom transporta ranjenih do bolnice?
32. Da li su izlazi iz grada bili blokirani (od kada do kada)?
33. Koliko policajaca se nalazi na Cetinju u danima nakon masakra i da li čuvaju neke određene lokacije/lica? Ukoliko čuvaju ko su lica odnosno koje su to lokacije?

Huter pisao Šćepanoviću: 33 pitanja povodom dva masakra na Cetinju

&nbsp;Grupa građana Pljevalja je, kao podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo šutra?“, večeras u 17:26 sati organizovala blokadu saobraćaja na raskrsnici kod Čanovog mosta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Blokada je trajala 23 minuta, a cilj je skrenuti pažnju na 23 žrtve u dva masakra na Cetinju za kratko vrijeme.&nbsp; Pljevljaci su nosili transparente na kojima je pisalo: "Đecu vam nećemo oprostiti", "23 života nijesu samo broj", "I Pljevljima je Cetinje prijestonica"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pljevljaci su se pridružuju zahtjevima studenata za smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

FOTO: Blokada i u Pljevljima: "Đecu vam nećemo oprostiti"

Građani i građanke Cetinja i danas su na jedan sat blokirali saobraćaj od 17:26 sati, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo i najavili svakodnevne blokade, prenosi Radio Cetinje. Oni ovim činom žele iskazati svoje nezadovoljstvo zbog neadekvatnog postupanja nadležnih u rasvjetljavanju tragičnih događaja koji su se dogodili &nbsp;u Prijestonici Cetinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima okupljeni ne odustaju od blokada i na ovaj način pružaju podršku neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra?” koja protestuje zbog neispunjenih zahtjeva i traži odgovornost nadležnih nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 osoba. Podsjetimo, studenti traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Dugačke kolone vozila sa obije strane prilaza Cetinju neizbježne su prilikom ovih blokada, pa nijesu izostale ni ovaj put, a treba napomenuti da su okupljeni propustili vozilo Kliničkog centra Crne Gore. Besplatan prevoz građana i danas je bio obezbijeđen sa autobuske stanice.

FOTO: Cetinjani i danas blokirali saobraćaj, poručuju da neće odustati

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” neće odustati od okupljanja dok se ne utvrde odgovornost i propusti u postupanju nadležnih organa za vrijeme i nakon dva zločina na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, poručile su predstavnice te grupe.
Bojana Ivanović, uoči protesta koji je zakazan za sjutra, kazala je da u grupi "Kamo Śutra” prepoznaju aktivnosti Vlade na povećanju broja policajaca, unaprjeđenju zakonodavstva u oblasti oružja i organizovanju tribina na temu mentalnog zdravlja, ali da je prije svega neophodno utvrditi odgovornost za propuste na Cetinju.
- Ne možemo početi sa ispunjavanjem zahtjeva od kraja, moramo početi od početka. Znači, prvo su bitni odgovornost i propusti, odnosno da se utvrdi tačno ko je i za šta odgovoran. Nakon te odgovornosti mi tek možemo da počnemo kao društvo da se mijenjamo - rekla je Ivanović agenciji MINA.
Ona je istakla da je potrebno odgovoriti zašto tokom dvije i po godine ništa nije urađeno da se ne ponovi zločin na Cetinju, zašto ono što se radi u posljednjih mjesec nije urađeno ranije i zašto i dalje nema odgovora na pitanja koja su ključna u istrazi.
Ivanović je naglasila da neće odustati dok se njihovi zahtjevi u potpunosti ne ispune.
Na pitanje da li su zadovoljni podrškom koju dobijaju od profesora i studenata, Anastasija Martinović je odgovorila da im je podrška fakulteta “vjetar u leđa” i da ih raduje da tokom svake blokade i protesta vide više mladih lica.

- To je nama uspjeh, sama činjenica da smo uspjeli da okupimo omladinu i da im prenesemo našu poruku i da shvate da ovo nije politički, da ne dijelimo studente, nego da svi idemo u zajedničku borbu - rekla je Martinović.
Ivanović je istakla da broj studenta koji podržava podržava grupu „Kamo Śutra” nije ključan u njihovoj borbi.
- Nemamo informaciju koji je tačan broj studenta koji nas podržava, ali nas raduje činjenica da sa svakom blokadom i sa svakim novim protestom vidimo nove mlade ljude koji nam prilaze i koji žele da doprinesu ovoj borbi - rekla je Ivanović.
Ona je naglasila da to nijesu studenski protesti, već protesti koje organizuju studenti i na koje su pozvani svi.
Prema riječima Ivanović, odluke na nivou organizacije donose demokratski. “Ne postoji vođa, kao što ne postoji niko iza nas”.
Na pitanje zašto izostaje šira podrška studenata i društva, Martinović je kazala da u Crnoj Gori nema razvijene kulture protesta i bunta, pogotovo kod mladih.
- Znamo da kod nas sve funkcioniše tako da kad je servirano sve ispred tebe i kad vidiš da to valja, da je bezbjedno i da ide ka nečemu, onda će tek ljudi da se priključe - rekla je Martinović.
Ivanović je dodala da je cilj svega što rade, osim zahtjeva koje žele da budu ispunjeni, da mladima pošalju poruku da ne treba da se plaše.
- Želimo i mladima da pošaljemo poruku da ne treba da nas je strah da izađemo na ulicu i kažemo šta nam smeta. Mi želimo da živimo u ovoj državi i na nama ostaje ova država - kazala je Ivanović.
Na pitanje zašto postoji dilema oko toga da li podržati studente koji se bore za promjene i bolji sistem, Martinović je rekla da su svjesni da pojedini imaju predrasude.
- Mi muku mučimo s tim da se opravdamo i da stavimo do znanja da iza nas ne stoji niko. Svjesni smo toga da ljudi imaju neke stigme, da misle da smo pioni političke partije, da preko nas pokušaju ili da se vrate na vlast, ili da nešto promijene. To je totalna neboloza, totalna laž - kazala je Martinović.
Ivanović je naglasila da je ključni razlog izostanka šire podrške studentima i to što su ljudi navikli da političke partije mlade “koriste kao dekoraciju” u političkim kampanjama.
- I sada je nekako predstavljeno kao nemoguće to što se okupila grupa ljudi koji misle svojom glavom. Nemoguće je da postoji u Crnoj Gori grupa ljudi, studenta, koji su izašli na ulicu da iskažu određeno nezadovoljstvo, a da iza njih ne stoji nijedna politička partija - navela je Ivanović.
Komentarišući krivičnu prijavu koju je grupa „Kamo Śutra” podnijela protiv Demokratske Crne Gore zbog optužbi o povezanosti organizatora protesta sa kriminalnim klanovima i korupcijom, Martinović je rekla da su tom tužbom željeli da stave tačku na optužbe koje nijesu potkrijepljene dokazima.
Ivanović je kazala da je tužba i način da svima stave do znanja da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, posevno kada je ona odgovorena sa određenih pozicija.
Komentarišući proteste u Srbiji, Martinović je rekla da studente u Crnoj Gori i Srbiji nažalost povezuju tragični događaji zbog kojih su počele pobune, dodajući da bunt koji je pokrenut nije protiv vlasti, već protiv “čuvanja fotelja”.
- Ne možemo da shvatimo kako je to jedno mjesto, jedna stolica, bitnija od 23 života i kako je kancelarija bitnija od odgovornosti i nekog moralnog stava i razmišljenja - navela je Martinović.
Na pitanje da li su u kontaktu sa kolegama iz Srbije i da li su od njih dobili podršku, Ivanović je rekla da su ih podržali određeni predstavnici njihovih organizacija.
- Naravno, oni su nam uzor. Oni su primjer na osnovu kojeg smo se i mi pokrenuli. Da nijesu oni to uradili, ja ne znam da li bismo se mi ovako motivisali i ovim željom i snagom istupili - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li planiraju širenje protesta ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni, Ivanović je rekla da će građanska neposlušnost biti sve jača ukoliko se bude produžavala tišina nadležnih organa.
- Ako se nastavi ta tišina naša građanska neposlušnost samo može da bude jača, jer prosto nije ovo normalan život. A i nije normalno da na sve to ne postoji nikakvo oglašavanje i da samo sa druge strane stoji tišina - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li je u okviru planova za naredni moguća i blokada nastave na fakultetima, Ivanović je rekla da za sad nemaju planove u tom pravcu i da će sve zavisiti od daljeg slijeda događaja, ali da ne može reći da je bilo šta isključeno.

Ivanović: Prvo odgovornost za propuste, ne možemo ispunjavati zahtjeve od kraja; Martinović: Na protestima vidimo nove mlade ljude

Više državno tužilaštvo će saopštiti detalje o masovnom ubistvu na Cetinju 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, nakon utvrđivanja svih činjenica.
Kako su precizirali u saopštenju, i dalje se vodi postupak izviđaja u okviru kojeg se, kako ističu, sprovode brojne i sveobuhvatne dokazne radnje.
- Izdate su naredbe za obdukciju tijela svih 13 stradalih, naredba za pretresanje stambenog objekta i pomoćnih prostorija koje je koristio A. M, naredba Forenzičkom centru za vještačenje elektronskih uređaja koje je on koristio, kao i za izuzimanje listinga komunikacija. Izdata je i naredba za biološko - DNK vještačenje, balističko vještačenje, trasološko vještačenje i hemijsko vještačenje - utvrđivanje prisustva GSR čestica i prisustva barutnih čestica. Naredba je izdata i za vještačenje koncentracije alkohola u krvi kod A. M, te je saslušano više osoba u svojstvu svjedoka, a sve sa ciljem utvrđivanja svih činjenica ovog događaja - kazali su iz Višeg državnog tužilaštva.
Nakon prikupljanja neophodnih informacija i dobijanja rezultata svih traženih vještačenja i analiza, kako dodaju, javnost će biti obaviještena o utvrđenim okolnostima.
- Kada je riječ o eventualnom postupanju tužilaštva u dijelu koji se odnosi na postupanje službenika Uprave policije prije i nakon masovnog ubistva, odluku o tome ćemo donijeti na osnovu rezultata izviđaja koji se vodi u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kao i nakon kontrole postupanja njihovih službenika koja je najavljena iz Ministarstva unutrašnjih poslova - najavili su u saopštenju.

Više državno tužilaštvo: O detaljima događaja na Cetinju nakon utvrđivanja svih činjenica, izdate naredbe za brojne dokazne radnje

Pištolj Aca Martinovića, koji je 1. januara na Cetinju u krvavom piru ubio 13 ljudi, ne nalazi u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja, kazali su iz Uprave policije, dodajući da ne mogu objaviti ishod procesnih radnji po &nbsp;jer su one naložene od strane postupajuće tužiteljke Andrijane Nastić.
Iz policije su se oglasili nakon što su ih iz Akcije za ljudska rpava prozvali da 17 dana ne odgovarajuju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i posle masovnog zločina na Cetinju. Takođe i iz neformalne grupe studenata "Kamo śutra", koja na blokadama i protestima traži utvrđivanje i snošenje odgovornosti za tragediju na Cetinju, zahtijevaju od Uprave policije da odgovore na pitanja koja im je javno postavila HRA, te da ih objave na svom zvaničnom sajtu kako bi bili dostupni ukupnoj javnosti.
- Uprava policije, kao pouzdan partner u društvenoj zajednici, će transparentno, objektivno i nepristrasno, u skladu sa zakonom, fazno obavještavati javnost o konkretnim činjenicama koje su od interesa javnosti sa jedne strane, a sa druge strane poštujući ograničenja krivične istrage, zbog kojih podatke ne možemo objaviti javno bez odobrenja državnog tužilaštva koje rukovodi izviđajnim mjerama i radnjama, kao i cjelokupnom krivičnom istragom - navode iz policije u saopštenju dostavljenom javnosti.
Kako se ne bi stekao osjećaj da se ne provjeravaju određene činjenice ili, kako je naglašeno u obavještenju: “da se to doživljava kao opstrukcija”, Uprava policije je, kažu, većinu pitanja odgovorila javno kroz fazno izvještavanje cjelokupne crnogorske javnosti, "dok na dio pitanja, za koje postoje zakonska ograničenja, nije odgovoreno javno". Odgovori su, ističu u UP, inkorporirani i dostavljeni u informaciji Savjetu za građansku kontrolu rada policije i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
- Takođe, ni ova informacija nije konačna iz razloga što se radi o složenoj i kompleksnoj krivično-pravnoj istrazi, kojom rukovodi viša državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Andrijana Nastić. Predmeti koji su određeni za procesne i forenzičke analize ne mogu se saopštavati integralno od strane Uprave policije, već se dio odgovora na pitanja može zatražiti od tužilačke organizacije iz razloga što Uprava policije nije jedina adresa za dobijanje svih informacija, koje, kao što vam je poznato, nesebično distribuiramo i dijelimo sa građanima - navedeno je u saopštenju policije.
U policiji kažu da je utvrđeno da se pištolj ubice Aca Martinovića ne nalazi u evidencijama ukradenog ili nestalog oružja.
- Zatraženi su odgovori od jednog organa obavještajno – bezbjednosnog sektora da izvrše adekvatne provjere u njihovim evidencijama i zatražene su informacije putem međunarodne operativne policijske saradnje - dodaje se u saopštenju.
Kako kažu, utvrđivanje hronologije porijekla ovog oružja, od proizvođača do krajnjeg korisnika, zahtijeva niz mjera i radnji koje su u toku, a čije bi javno objavljivanje, tvrde, ugrozilo ovaj dio istrage.
U policiji kažu i da su preduzimane specijalne i istražne mjere i radnje, shodno Zakonu o krivičnom postupku, kada je u pitanju vještačenje telefona ubice i s kim je bio u kontaktu u vrijeme izvršenja zločina.&nbsp;
- Mobilni telefoni koji su pronađeni pretresom objekta, u skladu sa pribavljenom naredbom postupajućeg tužioca, dostavljeni su u Forenzički centar na potrebna vještačenja. Uprava policije ne može objaviti ishod procesnih radnji jer su one naložene od strane postupajuće tužiteljke Andrijane Nastić, a kompletni materijalni dokazi i izvještaji vještačenja biće dostavljeni državnom tužilaštvu - naglašeno je u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da ostaju otvoreni za odgovore na sva pitanja, u mjeri mogućoj i u skladu sa zakonom, u cilju utvrđivanja svih okolnosti koje bi dovele do razjašnjenja ovog teškog krivičnog djela, koje je izvršeno na Cetinju 1. januara.

UP: Zatražene provjere za pištolj Martinovića, ne možemo objaviti ishod procesnih radnji koje je naložilo tužilaštvo

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" zahtijeva od Uprave policije da odgovore na pitanja koja im je javno postavila Akcija za ljudska prava (HRA), te da iste objave na svom zvaničnom sajtu kako bi bili dostupni ukupnoj javnosti.
- Uprava policije, kasno sinoć objavila je da je sačinila „detaljnu informaciju o postupanju u događanjima na Cetinju“ i da je taj dokument dostavila Savjetu za građansku kontrolu policije, a po inicijativi Akcije za ljudska prava (HRA). Stoga, neformalna grupa studenata "Kamo śutra" zahtijeva od Uprave policije da odgovore na pitanja koja im je javno postavila Akcija za ljudska prava (HRA), te da iste objave na svom zvaničnom sajtu kako bi bili dostupni ukupnoj javnosti, a naročito porodicama stradalih - saopšteno je iz "Kamo śutra".
Ovaj zahtjev studentske grupe "Kamo śutra", kako su pojasnili, zasnovan je na članu 51 Ustava, kojim se utvrđuje da „svako ima pristup informacijama državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja“.
- Posebno nije jasno zašto je Upravi policije bilo potrebno toliko vremena da informaciju od posebnog interesovanja javnosti dostave Savjetu za kontrolu policije i zašto odgovori na predstavljena pitanja nijesu dostupna javnosti. Zato zahtijavmo da UP u najkraćem roku ispuni svoju Ustavnu obavezu i crnogorsku javnost detaljno i neselektivno informiše o postupanju povodom tragičnih događaja na Cetinju - kazali su iz "Kamo śutra".
Od velikog je značaja, smatraju, da javnost napokon dobije potpune odgovore na dva pitanja, koja se konstantno postavljaju u javnosti:
- Prvo: Odakle ubici nelegalno oružje i kako je do njega došao? Drugo: Da li je izvršeno vještačenje telefona ubice i sa kim je bio, u vrijeme izvršenja zločina, u kontaktu - istakli su.
Napominju da će dalje odugovlačenje davanja traženih odgovora od strane UP, posebno sada kada su "izradili informaciju", nesumnjivo biti doživljeno kao “dalja opstrukcija da se sazna prava istina o zločinima na Cetinju”.
- Pa samim tim i još više produbiti uvjerenje da se usljed neodgovarajućeg postupanja policije određene činjenice o ovom događaju žele sakriti od javnosti - zaključeno je u saopštenju "Kamo śutra".

"Kamo śutra": Policija da odgovori odakle ubici sa Cetinja nelegalno oružje i je li vještačen njegov telefon

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: tragedija