U Crnoj Gori danas će biti Dan žalosti povodom pogibije 11 osoba u požaru u Domu penzionera u Tuzli, odlučila je Vlada.
&nbsp;U velikom požaru koji je prije dvije noći izbio u Domu penzionera u Tuzli stradalo je 11 štićenika te ustanove, dok je 30 osoba povrijeđeno.
&nbsp;Iz Vlade Crne Gore su rekli da je odluka o proglašenju dana žalosti donijeta na telefonskoj sjednici, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
&nbsp;- Na dan žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da se, u skladu sa odlukom, na dan žalosti na javnim mjestima neće održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima se neće emitovati muzika.
&nbsp;- Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti - piše u saopštenju.
&nbsp;Premijer Milojko Spajić i članovi Vlade uputili su saučešće porodicama stradalih, gradonačelniku Tuzle Zijadu Lugaviću i sugrađanima, kao i predsjednici Vijeća ministara Borjani Krišto i svim građanima BiH.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Crnoj Gori danas Dan žalosti zbog tragedije u Tuzli

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Pripadnik Vojske Crne Gore stradao je u prevrtanju cistijerne u akciji gašenja požara u Kučima, saznaje Portal ETV.
Nesreća se dogodila oko 13 sati, kada se cistijerna sa vodom prevrnula na putu ka Kučima.
Iz Ministarstva odbrane su u saopštenju potvrdili ovu informaciju, te naveli da je drugi vojnik zadobio teške tjelesne povrede tokom angažovanja na gašenju požara u rejonu Kuča.
- Do događaja je došlo kada se cisterna za vodu, kojom su upravljali, prevrnula. Vojska Crne Gore, u saradnji sa nadležnim organima, sprovodi istragu radi utvrđivanja uzroka i okolnosti nesreće - kazali su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović.
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović, po saznanju o nesreći došao je teren,
- O svim daljim informacijama javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz Ministarstva odbrane.

Tragedija na putu ka Kučima: Prevrnula se cistijerna sa vodom, poginuo vojnik

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Najmanje 34 osobe su poginule, a nekoliko putnika se vodi kao nestalo nakon što se turistički brod danas prevrnuo u Vijetnamu usljed loših vremenskih uslova.
Nesreća se dogodila u zalivu Ha Long, popularnoj turističkoj destinaciji na sjeveru zemlje. Većina putnika bile su vijetnamske porodice koje su doputovale iz glavnog grada Hanoja, prenosi BBC.
Jaka kiša otežava potragu za preživjelima, ali je do sada 11 osoba spašeno iz vode.
Brod „Vonder Siz“ prevozio je 53 osobe kada se prevrnuo nakon iznenadne oluje, navodi se u saopštenju vijetnamske mornarice.
Četrnaestogodišnji dječak spašen je nakon što je proveo četiri sata u vazdušnom džepu unutar prevrnutog trupa broda, dok je direktor bolnice Le Ngok Dung izjavio da je među spašenima i desetogodišnji dječak koji je trenutno u stabilnom stanju.
Od 34 do sada potvrđene žrtve, najmanje osmoro su djeca.
Spasioci će nastaviti potragu tokom cijele noći kako bi pronašli nestale osobe.
Zaliv Ha Long, koji se nalazi u provinciji Kuang Nin, obuhvata stotine malih ostrva i upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Ovo područje godišnje posjeti više od četiri miliona turista.

Najmanje 34 osobe poginule u prevrtanju turističkog broda u Vijetnamu

Kćerka geometra Ranka Despotovića koji je stradao prošle godine, 10. jula, na gradilištu firme „Mili kompani“ u Pljevljima, kada se na njega obrušila velika količina zemlja, pokrenula je peticiju za zaustavljanje radova na ovom radilištu.
U peticiji Anastasija Despotović podsjeća da je preduzeću „Mili kompani“ 7. maja 2024. zabranjeno izvođenje radova na objektu, dva mjeseca i tri dana prije nego je njen otac stradao i to sa nalogom da se preduzmu mjere „na obezbjeđenju temeljne jame - mjerama hitne sanacije“.
Investitor to nije uradio, ali gradilište nije „pečatirano“.
- Godinu dana kasnije, radovi na objektu i dalje traju, kao da se ništa nije desilo, a ni istraga od strane VDT u Bijelom Polju još uvijek nije pokrenuta. Međutim, već prvi zaključci vještaka, koji je angažovan nakon nesreće, govore u prilog tome da je predmetno gradilište moralo biti zatvoreno i na njemu obustavljeni svi radovi do otklanjanja brojnih nepravilnosti utvrđenih u više navrata. Ovim putem apelujemo na sve građane Crne Gore da se pridruže peticiji, a povodom zaustavljanja radova na pomenutom objektu – piše u peticiji koju je pokrenula Anastasija Despotović prije neđelju dana.
Do sada je peticiju potpisalo blizu 350 osoba.
Pravna zastupnica porodice Despotović, advokatica Maja Zeković, kazala je prije nekoliko dana za dnevne novine Dan da istraga u slučaju smrti geometra Ranka Despotovića nije pokrenuta ni godinu nakon njegove smrti.
Ona je podnijela krivične prijave protiv investitora objekta na čijem gradilištu je Despotović poginuo, firme „Mili kompani“ iz Pljevalja, njenog izvršnog direktora Željka Anđelića i urbanističko-građevinske inspektorke koja je postupala u slučaju ovog gradilišta. Prema odgovorima koje je Dan dobio iz tužilaštava, ti predmeti su i dalje u fazi takozvanog izviđaja.
Zeković je, kako je objavio Dan, protiv firme „Mili kompani“ i Anđelića podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a protiv urbanističko-građevinske inspektorke zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Tereti je da je teško povrijedila pravo na život pokojnog Ranka Despotovića, jer je, pored ostalog, propuštila da, uz asistenciju policije, sprovede mjeru zabrane dalje gradnje po rješenju od 7. maja 2024. godine.

Kaćuša Krsmanović

Ni tragedija nije zatvorila gradilište, iako je dva mjeseca ranije moralo biti „pečatirano“

Na današnji dan prije tačno pola godine dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio. Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju. Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca. Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_7156fd650c852f284f0a3cacb4eb10871b28b3e6e6ffd8a693786934ce2507d5" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "> </figure>  Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti. Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine. Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen. Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti. <h2>I dalje se čeka analiza učinka?</h2> Petog januara ove godine pojavila se neformalna grupa stutenata "Kamo śutra", koja je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara. Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi. Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića. Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Analiza učinka crnogorske Vlade još nije sprovedena, makar ne ona koja podrazumijeva odgovornost za masakar na Cetinju. Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća". Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane. Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". No, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622100648_9c1aa9183d9df97fe21a09cc748b36abfa999c8f8d3f2a55cccc7cceac854cf3" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Učesnici blokade na Kruševom ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  I danas, pola godine nakon zločina, oni svakoga dana podsjećaju čelnike vlasti, ali i kompletnu crnogorsku javnost na ubijene sugrađane, naročito na četvoro đece stradalih u dva masakra, i neodgovornost koju su nadležni pokazali nakon dvije velike tragedije koje su zadesile taj grad. <h2>Odgovori Spajićeve Vlade, tradicionalno, izostaju...</h2> Cetinjski parlament, na sjednici 10. januara, donio je niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice. Odgovor nadležnih na gotovo sve zahtjeve cetinjskih odbornika je izostao. Skupština Prijestoniice održala je, u aprilu, još jednu sjednicu na kojoj je ovlastila predsjednicu parlamenta Milenu Vujović da formira posebno radno tijelo, sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave. Zadatak toga tijela je praćenje realizacije zaključaka koje je donio lokalni parlament povodom tragičnih događaja. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković tada je istakao da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Kako državna vlast ni tada nije ponudila konkretne odgovore, početkom juna, odbornici Demokratske partije socijalista podnijeli su ostavke u parlamentu Prijestonice kao čin protesta i revolta prema činjenici da je Vlada Crne Gore u potpunosti zanemarila zaključke Skupštine Cetinja povodom još jedne stravične tragedije koja je zadesila taj grad. - Nikakvih drugih politički skrivenih motiva nije bilo do slanja poruke - iz domena mogućnosti koje imamo kao opozicija, da ne dozvoljavamo da se državna vlast ruga sa žrtvama nezapamćenog masakra u našem gradu -, saopšteno je tada iz DPS-a. <h2>Promjena Zakona ili novi bijeg od odgovornosti?</h2> Umjesto odgovora na pitanja Skupštine Cetinja ali i velikog dijela javnosti, umjesto konkretizacije odgovornosti za propuste koji su doveli do još jedne tragedije, umjesto razumijevanja za zahtjheve ljudi koji svakodnevno protestuju na Kruševom Ždrijelu... u Skupštini Crne Gore pojavio se Prijedlog zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Prijedlog zakona sadrži normu koja predviđa da će blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, biti zabranjena ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju saobraćaj i kretanje građana. Takvo rješenje naišao je na široku osudu crnogorskih građana, mnogih nevladinih organizacija i opozicionih stranaka. ***** Da li još samo blokade saobraćaja na Kruševom Ždrijelu podsjećaju vlast da porodicama žrtava, a onda i cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, duguje istinu o dvije strašne tragedije? Da li je bilo propusta u sistemu bezbjednosti? Ako jeste, kakvih i ko je za njih odgovoran? Da li, ako je već jasno da ne postoji osjećaj moralne odgovornosti kod onih čije se ostavke traže, Premijer pamti obećanje da će analizirati njihov učinak? I da li je činjenica da smjena nije bilo, zapravo, odgovor - da je zadovoljan njihovim radom? Konačno, da li je prijetnja umjesto ljudskog razgovora sa ljudima koji se svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu, a tamo su i članovi porodica ubijenih, kao i broj ljudi koji učestvuju u toj blokadi, odgovor na suštinsko pitanje: kakvo smo društvo postali?

Pola godine od drugog masakra na Cetinju: Tišina umjesto odgovora i prijeteći Prijedlog zakona

Građani Cetinja i danas blokiraju magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo. Današnja blokada traje dva sata, a počela je u 17:26 sati. Blokada je svakodnevna u znak protesta zbog dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinje u vremenskom razmaku manjem od dvije i po godine. Cetinjani traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je ubijeno 23 njihovih sugrađana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180656_33a2852121a26b4d084f7020f35a58872521ef86b571f327f0d0029350aadc9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kruđevo Ždrijelo"> <figcaption>Podršku Cetinjanina dao i ambasador Grubišić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na današnju blokadu je naišao i hrvatski ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, koji je stajao sa okupljenima i pružio punu podršku. Hrvataski ambasador je ujedno detaljnije upoznat sa problemima zbog kojih se građani Cetinja svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu.

I danas blokada na Kruševom ždrijelu, Cetinjane podržao ambasador Grubišić

Više državno tužilaštvo u Podgorici okončalo je istragu povodom tragičnog događaja na Cetinju u januaru ove godine kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, i utvrdilo da ne postoji sumnja ili bilo kakva indicija da bilo ko drugi doprinio ovom zločinu.
Tužilaštvo je odluku donijelo pet mjeseci nakon masovnog ubistva u prijestonici, drugog u samo dvije i po godine.
- U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koji je formiran povodom događaja na Cetinju od 1. januara 2025.godine, tokom izviđaja utvrđeno je da je trinaest osoba, od kojih dvoje djece, ubijeno ispaljivanjem projektila iz pištolja od strane A.M, koji je nakon toga ispalio projektil u glavu, u namjeri da izvrši samoubistvo, nakon čega je podlegao povredama - saopšteno je iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Ističe se da su rđtokom izviđaja preduzete su brojne radnje u cilju potpunog rasvetljavanja tragedije i utvrđeno je da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv Martinovića s obzirom na to da je, nakon što je ubio 13 osoba na pet različitih lokacija, počinio samoubistvo.
- Takođe, ocjenom prikupljenih dokaza utvrđeno je da ne postoji osnov sumnje ili bilo kakva indicija da je bilo koje drugo lice na bilo koji način doprinijelo ovom tragičnom događaju - zaključeno je u saopštenju.
Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara je, iz neutvrđenih razloga, hladnokrvno ubio Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka. Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Građani Cetinja uporno traže utvrđivanje moralne i objektivne odgovornosti nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore.
Na to svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždrijelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.

Više državno tužilaštvo: Nema indicija da je bilo ko doprinio tragediji na Cetinju

Pet mjeseci nakon masakra koji se dogodio 1. januara u prijestonici, u kojem je Cetinjanin Aco Martinović hladnokrvno ubio 13 sugrađana, iz neutvrđenih motiva, od kojih dvoje djece, i teško ranio tri osobe Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu i najavljuje donošenje odluke. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, okončanje procesa neće donijeti pomake u razrješenju slučaja koji je drugi put skamenio Crnu Goru i otvorio rane Medovine, u kojoj je Vuk Borilović 12. avgusta 2022. godine ubio 10 osoba, od čega dvoje djece, a ranio njih četvoro.
U petak, uoči ulaska u prijestonicu, ekipu Pobjede dočekali su transparenti koji najprije opominju na ljudskost i empatiju. Poruka „Zašto ste nas zaboravili?“ sa fotografijama žrtava dva masakra nedvosmisleno upozorava da se ne smije dopustiti da okolnosti koje su prethodile zločinima ostanu nerazjašnjene do kraja.
Uz ovaj transparent, okačene su i poruke koje pozivaju na urgentnost donošenja Markovog i Mašanovog zakona, kao i to da građani koji se već četiri mjeseca okupljaju na Kruševom ždrijelu ne traže osvetu, već odgovornost. Vječni simbol snage i srce Crne Gore danas je tužan grad koji je za nešto više od dvije godine ostao bez 23 nevinih građana, najsurovije ubijenih rukama dvojice naoružanih i nemilosrdnih napadača koji su u svom krvavom pohodu ubili i četvoro djece – Mašana, Marka, Vukana i Jovana. Danas je Cetinje najbolnija rana Crne Gore.
Smrt četiri nevina dječaka je vječna opomena i obaveza da se oba slučaja moraju istražiti do kraja, da se mora utvrditi moralna i objektivna odgovornost nadležnih, ali i da se svi propusti koji su se dogodili javno saopšte i predoče prvenstveno porodicama žrtava, a zatim i građanima Crne Gore. Na to nas svakodnevno podsjećaju građani na Kruševom ždrijelu koji iz revolta što niko ne snosi odgovornost za stradanja njihovih najmilijih blokiraju saobraćaj.
Oba masakra otvorila su brojna pitanja koja su i dalje bez odgovora, dok je odgovornost i u jednom i drugom slučaju u potpunosti izostala, naročito kada je riječ o čelnicima bezbjednosnog sektora i policije koja nije adekvatno reagovala. Ubice su uspjele u svom bezumnom činu bezdušno da „uzmu“ živote sugrađana, dok su službenici policije u jednom slučaju branili manastir, a u drugom šest sati pokušavali da uđu u trag bezumnom ubici.
Građani Cetinja nijesu krili tugu i zabrinutost zbog bezbjednosti koja je ozbiljno poljuljana u njihovom gradu nakon dva zločina, ali i brojnih ubistava koja su se dogodila u kriminalnim obračunima. Pobjeda je stupila u kontakt sa porodicama žrtava masakra od 1. januara, međutim, nijesu spremni da pričaju o tragediji. I pokušaj da stupimo u kontakt sa očevicima događaja bio je bezuspješan.
Kako su nam kazali njihovi sugrađani, teške su to rane, neprebolne i snaga treba da se o njima govori. Neki su čak spakovali stvari i napustili Cetinje.
Mašanova i Markova baba nas je zamišljeno čekala na klupi kod Dvorca kralja Nikole, spremna da, kako kaže – ide do kraja u borbi za istinu.
<h2>Pejović: Grad tuge</h2>
- Na ovu klupu nijesam sjela od kada nema mog Mašana i Marka. Čekajući vas, zažmurila sam i zamislila ih kako se, kao nekad, bezbrižno igraju i trče po Dvorskom trgu - počinje razgovor za Pobjedu Vesna Pejović, majka Nataše i baba Marka i Mašana Martinovića koji su tragično nastradali u zločinu na Medovini.
Od kada se dogodila tragedija, Vesna vodi borbu za pravdu i istinu, zajedno sa ostalim članovima porodica žrtava i u njoj beskompromisno istrajava, dok joj na srcu leže teške rane za koje ne postoji lijek. Jer, kako i sama dodaje, bol ne prestaje, ali joj snagu daje bezuslovna ljubav prema unucima i kćerki koji zaslužuju da pravda bude u potpunosti zadovoljena.
- Previše je bola danas ovdje. Ovo je grad tuge, koji živi od tuđe muke. Ja ne želim ostavke, nego odgovornost - kazala je Pejović i dodala da neće stati dok se ne razjasni zločin u kojem su stradali njeni najmiliji.
Kako kaže, samo moli Boga da joj da snagu da ne nestane prije nego stavi tačku na sve ono što je zadesilo nju i njenu porodicu.
- Na njihovom grobu sam se zaklela da ću istrajati. Jutro je najteže, kad znate da je to još jedan težak dan. Ja ne znam je li danas sunce, vjetar ili kiša, ne interesuje me - objašnjava ona.
Ne krije ljutnju jer nadležni ćute, a ni razočaranje zbog poruka koje šalju okupljenima na Kruševom ždrijelu. I ne samo što nema odgovora, nego nema ni razumijevanja.
- Časni ljudi su ostali časni, a oni koji nikad nijesu imali čast pokazali su se sad u pravom smislu. Kažu da nas ima 20, pa neka nas je i 20, 50, 100, nama je važno da ispunjavamo našu misiju. Propuštamo uvijek nemoćne i da neko dođe i da nas slaže, pustićemo ga. Ali ima i drskih koji su dizali tri prsta na ovu muku - istakla je ona.
Pejović ne krije ogorčenje zbog provokacija sa kojima su se njeni sugrađani i ona suočavali prilikom blokada.
- Ja njima kažem - gospodo, ja se krstim sa tri prsta. Ali da li je mjesto bilo za tako nešto? Svi ljudi koji ovdje stoje sa mnom su nekog izgubili. Da li znate što znači na Cetinju dići tri prsta? Ovo nije mjesto za takve provokacije, jer je tako nešto mogao uraditi bilo đe na Cetinju, ali nikako ovdje - naglasila je.
<h2>Oba masakra teroristički akti, a ne slučajnost</h2>
Vesna Pejović posebno je naglasila da oba maskra koja su se dogodila nijesu bila slučajna, već da je riječ o terorističkim aktima, iako nadležni to uporno negiraju.
- Niko ne zna kakvo zlo može doći, toliko fanatika ima. Ali, ipak se zna odakle dolaze i demantovaću i direktora policije i ministra unutrašnjih poslova i sve koji tvrde da su se ove dvije tragedije samo tako slučajno desile - ukazala je ona.
Dodala je da nadležni imaju dokaz i da se tačno zna odakle izvire mržnja prema Cetinjanima, nacionalizam, mržnja prema crnogorstvu.
- Ja sve ljude poštujem, samo me nemoj ugrožavati, moju naciju, crkvu, Crnu Goru. Ne mogu novokomponovani istoričari da prave od Crne Gore nešto što nije, jer je ona građanska i antifašistička. Neka procesuiraju ove koji zagovaraju nacionalizam i žele da pomute ovaj narod - upozorava Pejović.
<h2>Kilometri traganja za istinom</h2>
Vesna Pejović nam je ispričala da je u protekle dvije i po godine prešla kilometre tragajući za istinom i da je sav proces predočila Briselu i Europolu.
- Radila sam stvari za koje nijesam stručna, ali sam morala, jer su oni stali sa istragom. Cijelo vrijeme sam tragala za istinom, kad vas natjera bol i muka koju ste doživjeli, a posebno neodgovornost. Srce je teško ranjeno, ali moj mentalni sklop mora ostati jak, nadam se da ću završiti knjigu „Krvava Medovina“ i sve ono što baba nije uspjela da im kaže, da pretoči u riječi - ispričala je Vesna.
Bila je primorana, kako kaže, da sama vodi istragu, a još čeka odgovore na ključna pitanja.
- Ko je odgovoran za neoduzimanje oružja Vuku Boriloviću? Zašto i ko je komandovao sa pet pripadnika policije ispred manastira jer nijedan metak nije opaljen iz njihovog oružja. Zašto je pet pripadnika policije stojalo na tom mjestu i da li je ijedna naredba mogla da pokoleba profesionalnog policajca da reaguje. Đe su snimci sa skinutih kamera tih dana, jer je to ključni dokaz da je Aleksandar Drecun ranjen prišao jednom od njih, a on rekao da ne može da ukaže pomoć - jasna je Pejović.
Istakla je da je veliki propust u slučaju Medovine bio nedostatak strategije i znanja, jer je akcijom rukovođeno iz Podgorice pod komandom načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Gorana Jokića i dodala da je razočarana posljednjom sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Da su imali strategiju, jer je čovjek 45 minuta pucao, znali bi da je snajperista mogao da se popne na vrh Vladinog doma gdje bi imao ubicu „na dlanu“. Tek kasnije sam saznala da nijedan metak koji je pogodio Borilovića nije bio policijski, četiri različita metka su u pitanju, nijedan policijski. A rekli su laž da je stradao od policijskog metka - podsjetila je Pejović.
Kazala je i da je na ovu temu razgovarala sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem.
- Kada sam mu predočila sve ove informacije, on mi je rekao kako policajci nemaju uniforme. Ostala sam šokirana njegovom konstatacijom i upitala ga da li uniforma čini savjesnog i obučenog policajca. Nije umio da mi odgovori - priča Vesna.
<h2>Građani uplašeni i zabrinuti</h2>
Njeni sugrađani sa kojima smo razgovarali ne kriju zabrinutost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru. Obilazeći grad, mimoišli smo se sa brojnim strancima koji nijesu krili oduševljenje Cetinjem. Njihovi fotoaparati bili su fokusirani na znamenitosti ovog grada, a objektiv našeg fotoreportera na još vidljive tragove masakra u Velestovu.
Mala kafana gdje je Martinović slavio prvi dan ove godine, pjevao i smijao se, a onda počinio masakr, zatvorena je, a dvorište zapušteno. Srednjovječna Cetinjanka koja je, iz bojazni zbog svega što se dogodilo, rukom sakrila lice od objektiva fotoaparata, tihim glasom nam je kazala da je konobar koji je bio u smjeni kobne noći otišao sa Cetinja, preselio se na selo i u potpunosti povukao.
Podsjećamo, on je bio „optužen“ da je u trenutku kada je pozvao policiju pogrešno navodio policajce koji su zbog njegovog navodnog neznanja bili upućeni na pogrešnu lokaciju.
Cetinjanka Katarina Jovetić strahuje za bezbjednost djece nakon dva masakra na Cetinju.
- Što vam mogu reći, sami znate koliko je to grozno i za porodice i za nas. Jer svi smo mi ovdje jedna velika porodica. Nikad tu djecu prežaliti nećemo. Pitamo se kako smo došli u ovu fazu za tako kratko vrijeme doživimo ovakve stvari. Tuga za Cetinje. Nijesam sigurna koliko su nam djeca bezbjedna - kazala je Pobjedi Cetinjanka.
Istu bojazan ne krije njen sugrađanin Slobodan Armuš, koji smatra da se Cetinje teško može oporaviti od ovih zločina. I on primjećuje da se život na Cetinju promijenio.
- Svako se nekako sakrio u kuću, ljudi ne izlaze, paze djecu mnogo više nego ranije. Ovo što se desilo, ovo je Bogu za plakati. Đe nađoše obojica djecu da ubijaju. Ja živim baš u Medovini i to je tragedija. Za gospođu Vesnu Pejović osjećam kao da mi je rođena sestra - rekao je Armuš.
Cetinjanka Danijela Krstev stava je da su institucije zakazale u oba slučaja, ali da to nije prvi put.
- Ako su ovoga sa Medovine prijavljivali, naravno da su institucije zakazale. Zakazuju one za mnogo što. Pravo da vam kažem, u posljednje vrijeme se ne osjećam bezbjedno. Imam đecu i samo se nadam da će biti bolje - saopštila je za Pobjedu.
Za Dragana Tanovića sa Cetinja problem je, kako kaže, što ima oružja na svakom koraku.
- Teško mi je zbog situacije koja se desila. Teško je predvidjeti bilo da se tako nešto moglo desiti. Sve da je bila policija, ne znam koliko bi brzo uspjela da reaguje. Oružja, nažalost, ima na sve strane. A ko želi da ga sakrije, to može da učini. Lično se osjećam bezbjedno što se tiče mene, ali sve ostalo ne mogu tvrditi - ocijenio je Tanović.
Njegov sugrađanin koji je želio da ostane anoniman poručio je da je najbolje prošetati kroz Cetinje i slika govori više od riječi.
Zbog nedovoljne posvećenosti institucija, većina građana koji imaju problema sa zdravljem, a ujedno posjeduju oružje mogu biti potencijalna opasnost po sugrađane. Svoju ispovijest sa nama je podijelio Siniša, koji ima problema sa ocem koji pati od demencije.
- Mene institucije samo vrte ukrug. Sklon je i napadima, a niko se ne brine ni o čemu. Moj otac živi sam i predstavlja opasnost jer prepravlja plinske boce, ali to nikog ne zanima. Imam dokumentaciju koja potkrepljuje moje navode. Prema stavu Socijalnog, on je normalan, međutim, njegov dosije to ne pokazuje. Mom ocu su oduzimali oružje, ali su mu ga kasnije i vraćali - ukazuje zabrinuti Cetinjanin.
Aco Martinović 1. januara ove godine ubio je 12 ljudi - Mirka Vuletića i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9), Draganu Drašković, Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Joša Otaševića, Zoricu Vuletić, Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove Miloša i Marka. Teško je ranio i četvoro ljudi, od kojih je borbu za život nakon devet dana izgubio Dejan Kokotović.
Vuk Borilović 12. avgusta 2022. ubio je Marka (7) i Mašana (11), njihovu majku Natašu Martinović (35), Rajka Drecuna (56), njegove roditelje Danicu (74) i Dimitrija (81), rođene sestre Aleksandru (52) i Danijelu Radunović (51), Gorana Đurišića (54) i Milana Martinovića (37). Ranio je Filipa Đurkovića, Aleksandra Drecuna, Slavicu Zvicer, Milevu Ramadanović, Darinku Čelebić i policajca Ljubišu Maksimovića.
<h2>Šćepanović ima dokaz značajan za oba masakra na Cetinju</h2>
Prema saznanjima Pobjede, Uprava policije dobila je dokazni materijal značajan za masakr koji je počinio Aco Martinović 1. januara, a koji takođe može biti značajan i za prethodni zločin u Medovini.
Radi se o video-zapisu na kojem se čuje svešteno lice pred grupom građana, među kojima je Aco Martinović, koje s mržnjom govori o Cetinjanima i Cetinju, poručuje kako taj grad ne treba da postoji.
Ono što je zabrinjavajuće je da to lice nakon svršenog govora mržnje pita Martinovića: „Aco, je li ovo dobro“, a on odgovara potvrdno.
Sagovornica Pobjede, baba Mašana i Marka Vesna Pejović, kaže da je poražavajuće da se niko nikad nije zapitao što se nalazi u manastiru.
- U više navrata se govorilo o oružju u manastiru, kada je Borilović počinio zločin bio. Zašto se ne smije to provjeriti? Ako ne bude oružja, ako ne bude ono što sam ja rekla, neka me procesuiraju - kazala je Pejović.
Kategorična je da ne stvara, niti podržava mržnju niti netrpeljivost prema mitropolitu, ali poručuje da je potrebno da se njegov narativ o Cetinju i Cetinjanima kao narodu koji ne treba da postoji stopira.
- Hoću da se ujedini narod, a ne da se raspiruje mržnja - kazala je Pejović.
Na pitanje Pobjede da li ima saznanja da su Vuk Borilović i Aco Martinović imali istog duhovnika, sveštenika kojem su se ispovijedali, Pejović je kazala da je to i nadležnima poznato, ali da ona ne zna da li je to lice ikad saslušano.
<h2>Pejović: Sumnjiva raspodjela novca porodicama žrtava</h2>
Sagovornica Pobjede Vesna Pejović ukazala je i na sumnjivu raspodjelu novca porodicama žrtava, gdje postoje indikacije da su se dogodile manipulacije.
- Dobili su 100.000 od Budve, dobili su od premijera 200.000 i Nikola Đurašković sad, pošto nikoga nije iz Medovine pomogao jednim eurom, iz finansija Opštine Cetinje, daje novac. Da bi, za pet porodica iz Medovine, njihovih 10 članova, što su izginuli, poslao npr. Sabini Mitrović 10.000 eura, Milošu je dao 10.000 koji je troje izgubio, Drecunima koji su izgubili troje, jedno ranjeno – 10.000. znači 50.000 je odbijeno, 350.000 je ostalo da se podijeli porodicama iz masakra od 1. januara - ispričala je Pejović.
Tvrdi i da su pojedini, poput Slavice Zvicer, koja je bila ranjena, ostali uskraćeni za novac.
- Ne znam koliko su dobile porodice žrtava 1. januara. Što se tiče novca, nijesu sve ravnopravno podijelili. Jedna žena je napustila komisiju kad je vidjela o čemu se radi. Do 12. avgusta ja sam bila najbogatija majka i baba - zaključila je Pejović.
<h2>Potpis Olivere Krivokapić na oružanom listu Borilovića</h2>
Govoreći o sudskom procesu koji je započet protiv bivše šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance na Cetinju Olivere Krivokapić, naša sagovornica ukazuje da se njen potpis nalazi na dozvoli za oružje koja je izdata Vuku Boriloviću.
- Njen potpis stoji na dozvoli za Vuka Borilovića. Ona kaže da je 9. jula 2021. godine došao nepotpun dokument, te da nije znala o čemu se radi. Ako vam je nejasan bio, što se nijeste zapitali o čemu se radi, nego ste ga arhivirali. Ona se uporno vadila na politiku, 391 dan vi ste taj dokument držali kod sebe da bi on na kraju izvršio masakr - napomenula je Pejović.
Ona tvrdi i da je nekadašnja funkcionerka Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković intervenisala da se Borilović ne kazni zbog napada na kolegu Marka Lagatora i da mu se ne oduzme oružje.

Pet mjeseci nakon tragedije brojna pitanja i dalje bez odgovora: Istraga još nije završena, Cetinjani strahuju za bezbjednost

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: tragedija