Učenici Srednje stručne škole u Beranama snimimili su incedent koji se dogodio prije tri dana u toj školi. Snimak je objavljen na društvenim mrežama, a akteri ovog nemilog događaja bili su pojedini učenici odjeljenja III-3 i njihov profesor sociologije Fahrudin Dervišević. Kako se može vidjeti na video-snimku, profesor se verbalno sukobio sa učenicima dok su ga tokom časa snimali mobilnim telefonom, koji on onda pokušao da oduzme jednom od njih.
- Marš! Sve ću ti ovo polomiti. Đ**radi jedna bezobrazna, došli ste da ometate čas, a ja sam došao da radim - čuje se na snimku riječi profesora Derviševića.
U školi su kazali za "Dan" da su preduzeli sve potrebne mjere da se cijeli slučaj detaljno ispita. Naveli su da je incident prva prijavila majka učenika M. A.
- U utorak naveče, majka jednog našeg učenika obavijestila je školu da postoji snimak na kom se vidi da se profesor Dervišević na času sociologije sukobljava sa učenicima, među kojima je i njen sin. Odmah sam je pozvao i sa njom obavio razgovor u prisustvu pedagoga i razrednog starješine tog odjeljenja. Poslije toga smo u prisustvu roditelja uzeli izjave učenika koji je snimao na času i učenika čija je majka prijavila incident. Razgovarali smo i sa svim učenicima ovog razreda. Takođe, uzeli smo i izjavu profesora Derviševića. Poslije svega, pokrenuli smo disciplinski postupak protiv tog profesora - rekao je direktor Srednje stručne škole iz Berana Todor Milićević.
Dodao je da su o ovom slučaju obavijestili nadležne u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, od kojih očekuju dalje smjernice.
- Nakon okončanja čitave zakonske procedure i detaljnog ispitivanja čitavog slučaja, donijećemo konačni sud i odluku o ovom nemilom događaju - rekao je Milićević, ističući da iskreno žali što se ovaj incident dogodio u školi na čijem se čeli nalazi i koja slovi za uglednu obrazovnu ustanovu.
Profesor Dervišević kazao je juče u telefonskom razgovoru za "Dan" da je sve što ima da kaže ovim povodom naveo u uzjavi koju je dao upravi škole i da čeka da se nadležni izjasne.
- Desilo se to što se desilo. Sve što sam imao da kažem kazao sam u izjavi koju sam dao upravi škole, a nadležni neka rade svoj posao. Ne bih imao ništa drugo da saopštim - kratko je rekao profesor Dervišević, koji inače ubrzo stiče uslove za penziju.
Iz Uprave škole su nam kazali da je profesor Dervišević ispričao da je tokom časa začuo neko lupanje, da se nakon toga okrenuo i vidio kako jedan od učenika drži telefon u ruci, iako je to zabranjeno, nakon čega je došlo do pomenutog incidenta.
Dan podsjeća da je prošlog mjeseca u bjelopoljskoj Gimnaziji došlo do incidenta, kada je zaštitar tokom časa pokušao da izbaci profesora Nova Vukovića iz učionice. Inspekcija je predložila razrješenje rukovodioca ove ustanove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Učenici snimili verbalni incident u Srednjoj stručnoj školi u Beranama: Profesor vrijeđao učenika i prijetio

Oskar Pjastri ostvario je svoju treću pobjedu u petoj trkci ove F1 sezone na stazi Džeda, preuzevši tako kontrolu nad borbom za šampionat vozača od timskog kolege iz Meklarena, Landa Norisa.&nbsp;
Pjastri je startovao sa druge pozicije, uz &nbsp;Ferštapena, i preuzeo vođstvo nakon što je Ferštapen morao da odsluži kaznu od pet sekundi.
Ferštapen je kažnjen jer je izašao van staze dok se borio za vođstvo sa Pjastrijem već u prvoj krivini. Pjastri je tvrdio da je ušao ispred Ferštapena s unutrašnje strane krivine.
Ferarijev Šarl Lekler je kompletirao pozicije na podijumu, dok je Lando Noris ostvario solidnu, iako neimpresivnu vožnju, završivši na četvrtom mjestu.&nbsp;
Džordž Rasel je predvodio Mercedese na petom i šestom mjestu koje je osvojio Kimija Antoneli.&nbsp;
Juki Cunoda i Pjer Gasli su se sudarili već u prvom krugu, izazvavši izlazak vozila bezbjednosti, a obojica su morali da odustanu od trke nakon sudara u četvrtoj krivini.&nbsp;

Pjastri preuzeo lidersku poziciju u šampionatu

Njemačka policija u gradu Bad Nojhamu, sjeverno od Frankfurta, proširuje potjeru za jednim ili više osumnjičenih koji su još na slobodi, nakon što su dva Turčina ubijena dan ranije, saopšteno je danas.
Policija u regiji Hesen saopštila je da su dvije žrtve ubijene iz vatrenog oružja u stambenoj četvrti Bad Nojhema, a motiv još nije poznat.
Njemačka novinska agencija DPA saopštila je da vlasti ne mogu isključiti da je jedan ili više osumnjičenih možda umiješano, a čini se da je zločin motivisan ličnim razlozima.
Pozivajući se na policiju i tužioce, agencija je saopštila da su dvije žrtve tast od 59 godina i zet od 28 godina.
Kako javljaju lokalni mediji, nakon pucnjave u subotu raspoređen je veliki policijski kontingent, a lokalni stanovnici su naveli da su poslate specijalne snage, vozila hitne pomoći i policijski helikopter.

Njemačka policija traga za osumnjičenima za ubistvo dva Turčina

Al Hadah je objavio, pozivajući se na palestinske izvore, da su oružano krilo Hamasa Kasam brigade otvorile vrata regrutovanju približno 30.000 novih mladih boraca u Pojasu Gaze.
Takođe izvor je naveo da je većina ovih boraca prošla prethodnu obuku u kampovima za obuku koje godišnje i tajno održavaju brigade Al Kasama.
Napomenuto je kako novim borcima nedostaje specijalizacija, uprkos obuci za gerilsko ratovanje, korištenje protivtenkovskih projektila i postavljanje eksplozivnih naprava.
Takođe je potvrdila da brigadama Kasama sada nedostaje mnogo oružja, posebice bespilotnih letilica i projektila dugog dometa, te su počele reciklirati otpad od projektila i koristiti ga za proizvodnju zemaljskih eksplozivnih naprava.
Sa druge strane izraelski izvori su izjavili da je izraelska vojska pozvala hiljade rezervista i prebacila snage s drugih frontova u Pojas Gaze.

Hamas regrutuje 30.000 novih boraca u Pojasu Gaze, veliki dio prošao osnovnu obuku

Ministarstvo zdravlja Libana je saopštilo da je jedna osoba ubijena 20. aprila nakon izraelskog vazdušog napada na jugu zemlje.
Ovo je posljednji u nizu nekoliko napada, uprkos primirju između Izraela i grupe Hezbolah.
Hezbolah je proglašen terorističkom grupom od Sjedinjenih Američkih Država. Evropska unija je stavila vojno krilo libanske grupe na crnu listu, ali ne i političku stranku.
U izraelskom napadu na vozilo u Kaotarijat al-Saijadu, koji se nalazi u unutrašnjosti između južnih gradova Sidon i Tire, ubijena je jedna osoba i ranjena druga, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravstva.
Izrael je nastavio redovno vršiti napade u Libanu, uprkos primirju od 27. novembra koje je imalo za cilj zaustavljanje više od godinu neprijateljstava, uključujući dva mjeseca žestokih borbi između Izraela i Hezbolaha, kojeg podržava Iran.
U petak, Ministarstvo zdravstva Libana je saopštilo da su u izraelskim vazdušnim napadima ubijene dvije osobe na jugu, dok je Izrael izvijestio o napadima na iste oblasti protiv militanata Hezbollaha.
Prema primirju, Hezbolah je trebao povući svoje borce sjeverno od rijeke Litani i demontirati svu preostalu vojnu infrastrukturu na jugu. Izrael je, s druge strane, trebao povući sve svoje snage sa juga Libana, iako i dalje drži pet pozicija koje smatra "strateškim".
Libanska vojska je počela da se raspoređuje na jugu blizu granice s Izraelom, dok su se izraelske snage povukle.
Vođa Hezbolaha, Naim Kasem, rekao je u petak da grupa "neće dozvoliti nikome da je razoruža", dok Vašington vrši pritisak na Bejrut da prisili grupu koju podržava Iran da preda svoje oružje.

Liban: Izrael izvršio smrtonosan napad na jugu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: todor-milicevic

Učenici snimili verbalni incident u Srednjoj stručnoj školi u Beranama: Profesor vrijeđao učenika i prijetio

Pjastri preuzeo lidersku poziciju u šampionatu

Njemačka policija traga za osumnjičenima za ubistvo dva Turčina

Hamas regrutuje 30.000 novih boraca u Pojasu Gaze, veliki dio prošao osnovnu obuku

Liban: Izrael izvršio smrtonosan napad na jugu

PRATITE TVe UŽIVO