<p>Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) danima izuzimaju dokumentaciju iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), u vezi sa tenderima za zakup crnogorskih plaža, saznaju Portal ETV i TVE od više izvora u JPMD.</p>
<p>Kako tvrde sagovornici Portala i Televizjje, inspektori su juče, ali i tokom prethodne sedmice, preuzeli materijale koji se odnose na sprovedene postupke javnih oglasa za zakup kupališta. Prema navodima izvora, sumnja se da su pojedini uslovi tendera mijenjani nakon što je proces zvanično završen, što može ukazivati na moguće zloupotrebe.</p>
<p>Direktor JPMD <b>Mladen Mikijelj</b>, ujedno i visoki funkcioner Nove srpske demokratije, nije odgovarao na višestruke pozive Portala ETV, niti na upite poslati putem SMS-a i Vibera.</p>
<p>Podsjetimo, JPMD je tek 30. maja raspisao ponovljeni tender za zakup više desetina crnogorskih plaža, iako je ljetnja sezona na pragu. Otvaranje ponuda zakazano je za 20. jun, svega desetak dana prije jula i samog vrhunca turističke sezone. I dalje veliki broj plaža nema zakupce, što otvara pitanje efikasnosti i transparentnosti u upravljanju obalom.</p>
<p>Situacija je izazvala i javne proteste. Na tivatskoj plaži Belane, jednoj od rijetkih slobodnih u toj opštini, nedavno je održan masovni skup građana, kojem su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, političkih partija, NVO sektora i turisti. Tom prilikom pročitano je pismo predsjednika opštine Tivta Željka Komnenovića, koji je oštro kritikovao rad JPMD:</p>
<p>„Došlo je vrijeme da se o funkcionisanju Javnog preduzeća Morsko dobro, ili kako ga Bokelji zovu – Morsko zlo, konačno izgovore istine. Očekivali smo promjene nakon 2020. godine, ali smo dobili još rigidnije i netransparentnije upravljanje prostorom koji po Ustavu pripada opštinama“, navodi se u poruci.</p>
<p>Zajednički stav svih šest primorskih opština jeste da JPMD u ovom obliku treba ukinuti i transformisati u regulatornu agenciju, dok bi neposredno upravljanje obalom trebalo vratiti lokalnim samoupravama.</p>
<p>Zanimljivo je da je samo tri mjeseca ranije – u martu – samo JPMD javno zatražilo da Specijalno tužilaštvo ispita porijeklo novca ponuđača koji su nudili milionske iznose za zakup plaža.</p>

Miraš Dušević

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SPO istražuje tendere za crnogorske plaže: Mikijelj ćuti, inspektori izuzimaju dokumentaciju

<p>Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog i rekonstrukciji postojećeg mosta preko rijeke Morače, koji se realizuju u okviru izgradnje bulevara Vojislavljevića.</p>
<p>Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,05 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).</p>
<p>Iz Uprave su podsjetili da je izgradnja bulevara Vojislavljevića već počela, te da radove izvodi kompanija Crnagoraput.</p>
<p>- Izgradnja bulevara Vojislavljevića, kao i izgradnja mosta i rekonstrukcija postojećeg, je od posebnog značaja, jer će trajno riješiti problem saobraćajnog uskog grla na jednoj od najopterećenijih saobraćajnica u Podgorici, čime će se poboljšati protok vozila i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

Tender za izgradnju novog i rekonstrukciju postojećeg mosta na Morači

<p>Direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija <b>Jelena Jovetić</b> i savjetnica premijera za ekonomsku politiku <b>Milena Milović</b> podnijele su ostavke na članstvo u Tenderskoj komisiji za postupak dodjele koncesije za korišćenje aerodroma u Podgorici i Tivtu, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Prema saznanjima portala, razlog za povlačenje je sumnja u instruisanost pojedinih članova Komisije i moguće favorizovanje određenih ponuđača, zbog čega, kako navode, ne žele da svojim prisustvom daju legitimitet procesu.</p>
<p>Dodatne sumnje u regularnost tendera unijelo je i povlačenje konsultanta – Međunarodne finansijske korporacije (IFC), dijela Svjetske banke, koji se prema nezvaničnim informacijama takođe distancirao od procesa uz ocjenu da se krše osnovna načela transparentnosti i jednakosti u postupku.</p>
<p>Podsjećamo, u maju je sprovedeno javno otvaranje ponuda na kojem su učestvovala dva ponuđača – Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje i Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga. Ponude su dostavljene u roku predviđenom javnim pozivom.</p>
<p>Francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris – TAV, iako je prošao pretkvalifikaciju 2019. godine, nije dostavio ponudu u ovoj fazi.</p>
<p>Cjelokupan proces dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore sada se nalazi pod dodatnim pritiskom i sumnjom u regularnost, nakon povlačenja dva visoka državna zvaničnika i međunarodnog konsultanta.</p>

Jovetić i Milović podnijele ostavke u Tenderskoj komisiji zbog sumnji u nepravilnosti i favorizovanje

<p>Nakon što su propali tenderi za remont trajekata “Grbalj”, “Teodo” i ”Perast”, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je nove iste vrijetnosti - oko 800.000 eura.</p>
<p>Ponude brodogradilišta iz Bijele “Adriatik 42” i dva hrvatska “Punat i “Lošinjska plovidba” pristigne na prethodne javne oglase iz Morskog dobra su proglasili nesipravnim.&nbsp;</p>
<p>Iz te kompanije nedavno su rekli da će trajekt “Teodo” doći na red za remont tek u septembru, a da će “Perast” pokušati sami da pripreme.</p>
<p>Ipak, uvjeravaju da zbog kašnjenja remonta neće biti zastoja na trajektnom prelazu, navodeći da je servisirano i u funkciji pet trajekata: ”Igalo“, ”Ruka pravde”, ”30. avgust”, “Kamenari” i “Lepetane”.</p>
<h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2>
<p>Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je ranije rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan <b>Aleksandar Crvenko</b>, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.</p>
<p>Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 treba da bude obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.</p>
<p>Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža...</p>
<p>Ponude se podnose do 30. juna, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.</p>
<h2>Odlazak na suvi dok</h2>
<p>Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje treba da budu obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".</p>
<p>Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...</p>
<p>Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - &nbsp;70.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...</p>
<p>Ponude za remont "Perasta" podnose se do 12. juna, a za "Teoda" do 16. juna kada će biti i otvorene.</p>

Tamara Klikovac

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

<p>Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izvođenje radova na rekonstrukciji magistralnog puta Berane – Rožaje, ukupne dužine 30,7 kilometara. Procijenjena vrijednost radova iznosi 59,7 miliona eura bez PDV-a.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave za saobraćaj, tenderski postupak sprovodi se po procedurama Evropske investicione banke (EIB), a poziv za nadmetanje objavljen je <a href="https://ted.europa.eu/en/notice/-/detail/344055-2025">na zvaničnom sajtu EU</a>.</p>
<p>Datum za dostavljanje i otvaranje podnijetih ponuda je 30. jul 2025. u 12 sati.</p>
<p>Rekonstrukcija ove saobraćajnice podijeljena je u dvije dionice: od Berana do tunela „Lokve“, dužine 15,5 km i od tunela „Lokve“ do obilaznice Rožaja, dužine 15,2 km.</p>
<p>- Planirani radovi obuhvataju unapređenje horizontalnih i vertikalnih elemenata puta, rekonstrukciju kolovozne konstrukcije, projektovanje i reonstrukciju četiri postojeća tunela, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 12 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju/izgradnju 76 potpornih zidova - kazali su iz Uprave za saobraćaj.</p>
<p>Cilj ove infrastrukturne investicije je unapređenje bezbjednosti saobraćaja i bolja povezanost sjevernog regiona Crne Gore.</p>

Raspisan tender: Blizu 60 miliona eura za rekonstrukciju puta Berane-Rožaje

<p>Tender Rudnika uglja Pljevlja za stručni nadzor izmještanja korita rijeke Ćehotine, procijenjene vrijednosti pola miliona eura, oboren je odlukom Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki koja je 19. maja uvažila žalbu konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“.</p> <p>Rudniku je naloženo da u roku od 15 dana ispravi nepravilnosti na koje mu je rješenjem Komisije ukazano.</p> <h2><b>Izvođač se još čeka</b></h2> <p>Ovaj tender raspisan je 31. decembra prošle godine, zajedno sa još dva – za izvođača radova izmještanja korita rijeke Ćehotine, u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, i za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova - vrijednosti 300.000 eura. </p> <p>Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom uglja potpisan je 23. aprila.</p> <p>Iz Rudnika je 1. maja saopšteno da se radovi u koritu Ćehotine izvode prema planiranoj dinamici. Početkom maja pitali smo ovu kompaniju da li je izabrani konzorcijum počeo sa radovima, ali nam do danas nijesu odgovorili.</p> <p>A na radilištu je, kažu naši sagovornici iz Pljevalja, radno, iako „mehanizacija izabranog izvođača još nije stigla“.</p> <p>- Tu su tri-četiri kamiona i pet-šest mašina. Navodno, veliki broj mehanizacije i ljudstva treba da dođe. Radili bi u dvije smjene uz logistiku Rudnika i naše operative – kaže naš nezvaničan sagovornik iz Rudnika.</p> <p>Tvrdi da se direktor ovog preduzeća <b>Nemanja Laković </b>„bori da firma njegovog šure bude izabrana za nadzor“. </p> <p>- Kako je na tender za nadzor uložena i prihvaćena žalba, resorno ministarstvo je, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor, bar tako oni pričaju, privremeno radi tim koji će formirati Rudnik. Sve u svemu, teški kriminal po svakom elementu. Niti je završen projekat izmještanja u cjelosti, niti firme iz Srbije koje su odabrali ispunjavaju zakonom uslove za rad u Crnoj Gori. Procijenjena vrijednost nadzora je 3,5 puta veća od normalne – tvrdi naš izvor.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245" data-rendition-name="original" width="1060" height="813" loading="lazy" alt="Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova"><figcaption>SA POSLOM SE VEĆ KASNI: Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Kaže i da je Rudnik „konzorcijumu koji je izabran za izvođača pripremio kompletan kamen - 150.000 kubika na samom kanalu, a ponudom je trebalo da ga iskopaju i ugrade oni“. </p> <p>- Zna se kome ide razlika... Sve u svemu, ispariće jedno 6-7 miliona eura – uvjeren je naš sagovornik.</p> <p> </p> <h2><b>Žalba na tender</b></h2> <p>Kao najpovoljnija na tenderu za nadzor radova izabrana je ponuda „Decom group“ doo Podgorica sa podugovoračem „Indel inženjering“ doo Podgorica – 257.777 eura.</p> <p>Međutim, Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki stigla je žalba konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“, koja je prihvaćena, i konzorcijuma Institut za građevinarstvo, koja je odbijena.</p> <p>Komisija se, između ostalog, saglasila sa ocjenom konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ da je odluka Rudnika nezakonita „jer naručilac u obrazloženju iste nije naveo-prezentovao sadržinu dostavljenih izjava privrednog subjekta ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica i njegovog podugovarača 'Indel inženjering' d.o.o. Podgorica ... kao i da nije u skladu sa članom 135a ZJN izvršio provjeru izjave ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica u odnosu na postojanje osnova za obavezno isključenje propisanih članom 108 tač. 4 i 5 ZJN“...</p> <p>- Dakle, iz navedenog činjeničnog stanja jasno i nesumnjivo proizilazi da naručilac u obrazloženju pobijane odluke nije naveo koje su odgovore, podatke i informacije ponuđač Decom Group d.o.o. Podgorica i njegov podugovarač Indel Inženjering d.o.o. Podgorica ... naveli u svojim izjavama privrednog subjekta u odnosu na pitanja i zahtjeve predviđene obrascem izjave privrednog subjekta u pogledu obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, uslova za obavljanje djelatnosti, uslova stručne i tehničke sposobnosti i u odnosu na osnove za obavezno isključenje iz postupka javne nabavke, kako bi utvrdio da li su izjave privrednih subjekata ovih ponuđača i njihovih podugovarača u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izjave, te da li zbog sadržaja datih izjava postoji osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponuđača Decom Group d.o.o. Podgorica, odnosno neki drugi osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponudača RMA INŽENJERING DOO iz predmetnog postupka javne nabavke – piše, pored ostalog, u odluci Komisije.</p> <p>Piše i da Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode konzorcijum „Projectman-Geotehnika Montenegro“ u odnosu na ponuđača „Decom Group“ d.o.o. Podgorica „budući da su isti bez uticaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"><figcaption>TVRDI DA JE ON ŽRTVA PRITISAKA: Nemanja Laković<span>(Photo: PV Portal)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <h2> <b>Brojne nezakonitosti</b></h2> <p>Da su i izbor izvođača radova pratile brojne neregularosti Portal ETV je objavio ranije, kao i da je izabrani konzorcijum ovaj višemilionski posao dobio zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika Nemanjom Lakovićem.</p> <p>- On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kazali su ranije izvori Portala ETV. </p> <p>Konzorcijum čija je ponuda eliminisana - „Agqamont“ Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ Beograd uložio je žalbu, ali je ubrzo i povukao pod silnim pritiscima kojima su bili izloženi, kako smo i najavili u tekstu od 31. marta – „Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?“.</p> <p>A žalili su se zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. </p> <p>Nekoliko dana nakon naših tekstova u kojima smo upozorili na nezakonitosti i da će konzorcijum koji nije dobio posao pod pritiscima povući žalbu, oglasili su se iz Rudnika, kada je žalba povučena, s porukom da je „postupak okončan na potpuno zakonit i transparentan način i u najboljem interesu Rudnika uglja AD Pljevlja, kao i naše države“.</p> <p>Ustvrdili su i kako su od raspisivanja tendera „kompanija i izvršni direktor Nemanja Laković, bili izloženi velikim pritiscima za odlaganje tendera, a o svim uslovljavanjima obaviješteni su i nadležni organi“. </p> <p>- Da li je vršen pritisak na ostale aktere ovog procesa, a prije svega kompaniju „Aquamont“, oko podnošenja, ali i povlačenja žalbe, kako su naveli pojedini mediji, pitanje je za njih, ali i za nadležne institucije – saopštili su iz Rudnika 8. aprila.</p> <p>U saopštenju su istakli da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. </p> <p>U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"><figcaption>ZAPOŠLJENI UPOZORAVAJU NA NEZAKONITOSTI: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.</p>

Kaćuša Krsmanović

Laković bi šuru za nadzornika?!

<p>Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.</p>
<p>Vijesti pišu da su među prijavljenima i firme koje su posredno gradile na prvoj dionici auto-puta ili rade na rekonstrukciji mosta na Đurđevića Tari, bulevaru Tivat - Jaz i višemilionskim projektima u regionu.</p>
<p>Na tender su, kako saznaju Vijesti, stigle tri međudržavne ponude i to jedna holandsko-turska na čelu sa kompanijom Ballast Nedam Infra B. V., tursko-azerbejdžanska firma Cengiz i Azvirt, kao i kinesko-turska Xingtai road and bridge construction group i Makimsan Asfalt Taahhut naat San.</p>
<p>Najviše ponuda iz pojedinačne zemlje odnosno pet, stiglo je iz Kine, a podnijele su ih Sichuan Road and Bridge corporation, China Communications Construcion Company limited, zajednička PowerChina, Stecol i PCCD, grupna CC Transportation construction group i Capital Engineering &amp; Research Incorporation, kao i zajednička Shandong Foreign Economic &amp; tehnical cooperation co i Shadong Luqiao group.</p>
<p>Od ostalih pojedinačnih, stigla je jedna zajednička turskih firmi Makyol i Dogus, ali i od indijske Afcons Infrastructure limited.</p>
<p>Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) a trebalo je da traje do 29. aprila, ali je rok za dostavljanje ponuda na zahtjev ponuđača produžen do 14. maja. Ova dionica će koštati između 550 i 600 miliona eura, od čega će se Evropska komisija učestvovati sa 100 miliona bespovratne podrške, a EBRD sa povoljnim kreditom od 200 miliona eura. Vlada će zbog toga mora da poštuje želje evropskih partnera.</p>
<p>Iz državnog Monteputa su Vijestima objasnili da ocjenu ponuda rade po pravilima i procedurama EBRD-a, koja obezbjeđuje nadzor i transparentnost procesa, te da ta banka daje konačnu saglasnost na izbor najpovoljnije ponude. Oni su zvanično potvrdili da je na tender za drugu dionicu auto-puta pristiglo deset ponuda.</p>
<p>- Sada predstoji evaluacija tehničkih ponuda u kojoj se detaljno analiziraju svi dostavljeni podaci i dokumentacija. Ova faza će trajati nekoliko sedmica, u zavisnosti od obima dostavljenih ponuda. Nakon okončane prve faze postupka, slijedi dostavljanje finansijskog dijela ponude, a odluka o izboru izvođača biće donesena nakon što se završi kompletna evaluacija i dobiju odobrenja od strane EBRD-a. Procijenjena vrijednost radova na dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica iznosi oko 550 miliona eura. Tačan iznos koji će biti ugovoren, biće poznat nakon što se sprovede druga faza tenderskog postupka, u okviru koje će kvalifikovani ponuđači biti pozvani da dostave svoje finansijske ponude, nakon čega ćemo imati tačan podatak o vrijednosti radova za drugu dionicu auto-puta - kazali su iz Monteputa.</p>
<p>Prijava je stigla od kineske China Communications Construction Company (CCCC), odnosno matična kompanija korporacije China Road &amp; Bridge Corporation (CRBC), koja je gradila prvu dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa.</p>
<p>Među deset je i zajednička ponuda kineskih kompanija Shandong Foreign Economic &amp; tehnical cooperation co i SFETC &amp; SDLQ, koje trenutno rade bulevaru Jaz-Tivat tj posao vrijedan više od preko 54 miliona eura. Ponuđač je Shadong Luqiao group kojem je dodijeljen tender za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, koja je vrijedna sedam miliona eura.</p>
<p>Jedina ponuda koja je samo djelimično povezana sa Evropom je holandsko-turska, koju nosi Ballast Nedam Infra koja gradi velike infrastrukturne projekte kao što su auto-putevi, mostovi, tuneli i luke. U toj zajedničkoj ponudi su i kompanije Rec uluslararas inaat yatirim sanayi ve ticaret anonim sirketi i Onur taahut tasimacilik insaat ticaret ve sanayi anonim sirketi, a svima im je krajnji vlasnik turska investiciona firma Ronesans holding.</p>

Najviše ponuda od kineskih kompanija

<p>Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.</p>
<p>Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.</p>
<p>- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr<b> Anđela Jakšić-Stojanović</b> i predsjednik te opštine, <b>Dušan Raičević </b>- navedeno je u saopštenju MPNI.</p>
<p>Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.</p>
<p>- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.</p>

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

<p>Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za rekonstrukciju i dogradnju dijela objekta dječjeg vrtića u okviru Osnovne škole „Džafer Nikočević“ u Gusinju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova sa porezom na dodatu vrijednost 120 hiljada eura.</p>
<p>U saopštenju se navodi da su MPNI i Ministarstvo javnih radova ulaganje u obrazovnu infrastrukturu prepoznali kao jedan od prioriteta rada Vlade.</p>
<p>- Posebna pažnja biće posvećena izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih vrtića kako bi naši najmlađi u svim krajevima Crne Gore imali dostupno i kvalitetno predškolsko obrazovanje - navodi se u saopštenju.</p>

Raspisan tender za rekonstrukciju vrtića u Gusinju

<p>U toku je tenderski postupak Vlade Crne Gore za davanje u zakup dva aerodroma, u Tivtu i Podgorici, kroz koncesiju na rok od 30 godina.</p>
<p>Tome se oštro protive sindikati i traže da građani na referendumu odluče o sudbini aerodroma.</p>
<p>Tenderski postupak za koncesiju Vlada je pokrenula u decembru 2024, po kome tri zainteresovana ponuđača imaju rok do 9. maja da dostave ponude.</p>
<p>- O izboru koncesionara ne mogu da pričam jer su svi postupci tenderske komisije tajni - rekao je ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b>.</p>
<p>Crna Gora ima ukupno dva međunarodna putnička aerodroma: Tivat i Podgorica, koji posluju u okviru državnog preduzeća Aerodromi Crne Gore.</p>
<p>To preduzeće je prošlu godinu završilo profitom od skoro 11 miliona eura, a 2023. neto profit je bio 10 miliona.</p>
<p>Aerodromima je, smatra Vlada, neophodna modernizacija i nova ulaganja zbog razvoja preduzeća ali i razvoja crnogorskog turizma.</p>
<h2>Sudbina aerodroma</h2>
<p>Priču o dugoročnom zakupu vazdušnih luka počela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS), koja je 2019. pokrenula tenderski postupak za koncesije.</p>
<p>Pretkvalifikacioni dio tendera su, tada je saopšteno, prošle četiri ponuđača.</p>
<p>To su: francusko-turski konzorcijum Groupe ADP Consorcium-TAV i Aeroports de Paris, indijski GMR Airports Limited, južnokorejski Incheon International Airport, kompanija Corporacion America Airports iz Luksemburga.</p>
<p>Koncesiona nadoknada bila je 100 miliona eura, uz ulaganja od 200 miliona.</p>
<p>Vlast DPS je smijenjena avgusta 2020., a tenderski postupak, zbog korone, pauziran.</p>
<p>Da Vlada premijera <b>Milojka Spajića </b>nastavlja tenderski proces iz vremena DPS obznanio je ministar za Nik Đeljošaj.</p>
<p>On je potpredsjednik Vlade i predsjednik aktuelne tenderske komisije.</p>
<p>Đeljošaj je u Skupštini 23. aprila rekao da očekuju ponude od tri potencijalna koncesionara, koji su prošli dio tendera u vrijeme DPS vlasti.</p>
<p>Đeljošaj kaže da "od kvaliteta tih ponuda" zavisi hoće li Vlada izdati aerodrome.</p>
<p>- Ne znači da ćemo dati aerodrome pod koncesiju, to je stav Vlade. Ukoliko ponude budu dobre za državu i njen razvoj i turizma, sve ćemo ih razmotriti. Ukoliko ponude ne budu dobre, ići ćemo na drugu opciju, a to je ulaganje države - istakao je Đeljošaj.</p>
<p>On dodaje da će u slučaju koncesija radnici biti apsolutno zaštićeni.</p>
<h2>Tri sindikata protiv koncesija</h2>
<p>Protiv izdavanja aerodroma je Unija slobodnih sindikata, koja se zalaže da o tome odluče građani na nacionalnom referendumu.</p>
<p>- Smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju zbog građana i budućih generacija ostati u vlasništvu države - kazao je predsjednik Unije<b> Srđa Keković</b>.</p>
<p>I sindikat kompanije smatra da se aerodromi mogu modernizovati iz sopstvenih resursa jer preduzeće uspješno posluje.</p>
<p>Predsjednik tog sindikata <b>Damjan Radulović </b>poziva Vladu da u razgovore o koncesijama uključi zaposlene i sindikat.</p>
<p>- Ako se niko ne odazove, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo - riječi su Radulovića.</p>
<p>Protiv je i Sindikat saobraćajnih djelatnosti.</p>
<p>- Čujemo izjavu ministra saobraćaja da je prodaja dijela Luke Bar bila velika greška... Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar zaključi da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška - kazao je <b>Veselin Pantović</b>.</p>
<h2>Koncesije ekonomski neopravdane?</h2>
<p>Da će Vlada gotovo izvjesno dati aerodrome na koncesije smatraju u konsultantskoj kompaniji Fideliti konsalting, koji je na Fejsbuku naveo da je to "već završena priča".</p>
<p>Kako ističu, Vlada je tokom 2024. usvojila informaciju za otpočinjanje procesa eksproprijacije nepokretnosti uz tivatski aerodrom i odobrila 11 miliona eura.</p>
<p>- Iz državnih (naših) para se vrši eksproprijacija za koncesionara koji će dobiti čiste posjedovne listove. Šta je onda svrha koncesije, da nam uzmu jedan od najvažnijih resursa pa ga razvijaju iz naših para a mi da aplaudiramo - naveo je Fideliti.</p>
<p>Smatra i da rezultati poslovanja Aerodroma ukazuju da "treba reći ne koncesiji".</p>
<p>- Ako profit aerodroma iz 2023. od devet miliona eura pomnožimo sa 30 godina trajanja koncesije (sa postojećim obimom saobraćaja) imali bi profit od 270 miliona za narednih 30 godina - saopštio je Fideliti.</p>
<p>Uz to, ističu, da predviđanja Eurocontrola u vezi rasta aviosaobraćaja, u narednim godinama, idu u prilog argumentima da aerodromi ostanu pod državnom upravom.</p>
<p>- Ako najmanju stopu rasta od 2,9 odsto primijenimo na period od 30 godina koliko traje koncesija, profit bi iznosio 421 milion eura - naveo je Fideliti.</p>
<p>A u slučaju koncesija, naknada i planirane "ali ne i obavezne investicije" ukupno iznose oko 300 miliona eura, podsjeća Fideliti.</p>
<h2>Vlada izmjenama zakona do para od koncesija</h2>
<p>U susret odluci Vlade o eventualnom izdavanju aerodroma, Spajićev kabinet je usvojio izmjene zakona koje se tiču raspodjele nadoknade od koncesija.</p>
<p>Po važećem Zakonu, 70 odsto prihoda od te nadoknade dobile bi opštine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi.</p>
<p>Ako usvojene izmjene zakona prođu u Skupštini, ove opštine će umjesto 70 odsto naknade dobiti 20 odsto, od iznosa koju država dobije od zakupca.</p>
<p>Riječ je o amandmanima na Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, čije usvajanje od Skupštine traži Spajićev kabinet.</p>
<h2>Vlada namjerava da "otme milione" od Zete i Tivta</h2>
<p>- Apelujem na kolege iz parlamentarne većine da ovo ne rade, plašim se da će doći do ozbiljne radikalizacije na području Zete i Tivta - rekao je <b>Milan Knežević</b>, poslanik vladajuće većine iz Demokratske narodne partije.</p>
<p>Njegov partijski kolega je predsjednik Opštine Zeta.</p>
<p>- Da li će to biti blokada aerodroma, da li ćemo zauzeti avione, vidjećemo. Ako neko misli da Zeta i dalje treba da bude područje za ubiranje para, a da najmanje novca ide njoj, onda je u grdnom problemu - kazao je Knežević za Njuzmaks Balkan.</p>
<p>I iz Opštine Tivat stižu slične poruke.</p>
<p>- Ovo je nepravda prema Tivtu... moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada - rekao je predsjednik Opštine Tivat <b>Željko Komnenović</b>.</p>
<p>On je 3. aprila podnio ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma.</p>
<h2>Civilni sektor protiv izmjene Zakona</h2>
<p>Na Spajićeve amandmane reagovao je i dio nevladinog sektora iz Tivta i ocijenio da je riječ o "ataku na budžet Tivta".</p>
<p>"Matica Boke" i "Miholjski zbor" navode da bi po aktuelnom Zakonu od koncesija od 100 miliona, Tivtu trebalo da pripadne po 35 miliona.</p>
<p>- A u slučaju usvajanja amandmana, Vlada bi uzela 40 miliona eura od koncesija za Aerodrom Tivat, a Opština bi dobila samo 10 miliona - ističu.</p>
<p>Zbog toga su zatražile hitno zakazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta.</p>
<p>Navode da imaju saznanja da će aerodromi biti dati u zakup i da je to "već završena priča".</p>
<h2>Vlada tvrdi da će pare uložiti u opštine</h2>
<p>Iz Spajićevog kabineta je 12. aprila, pak, saopšteno da će naknada za koncesiju biti uložena u kapitalne projekte opština gdje se nalaze aerodromi.</p>
<p>- Kako je načelno dogovoreno potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, bi se upotrijebila za nove, velike projekte u opštinama Tivat i Zeta - navedeno je u saopštenju nakon sastanka Spajića sa čelnicima Tivta.</p>
<p>Najavljeno je da će uskoro razgovarati i sa čelnicima Zete.</p>
<p>Aerodromi Crne Gore su 2024. opslužili više od 2.874.084 putnika.</p>
<p>Aerodrom Podgorica je prošle godine imao 36 odsto više putnika nego 2019. To je godina prije pandemije COVID-a 19, dok je onaj u Tivtu prvi put od pandemije prošle godine imao više od milion putnika.</p>

Crnogorskim aerodromima sprema se privatizacija

<p>Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, kao i edukacijom stanovništva iz stručnih oblasti na pitak, objašnjiv i razumljiv način, potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem – poručio je prof. dr <b>Nebojša Kavarić</b>, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>Prema podacima Indeksa dječjih prava za 2025. godinu, koje je objavila međunarodna organizacija "Kids Rights", Crna Gora se u segmentu zdravlja svrstava u četvrti od pet klastera zemalja, zajedno sa Bangladešom, Nepalom i Gvatemalom.</p>
<p>Kavarić ističe da sve što je u korist djece treba da bude prioritet, te da se rješenja moraju tražiti, a ne krivci. Kada je riječ o problemima u oblasti dječje zaštite, on smatra da je neophodno izraditi plan i projekciju zdravstvene zaštite.</p>
<p>– Svugdje ima problema sa dječjom zaštitom iz nekoliko razloga koji su vrlo često ne samo van same pedijatrije, nego i van zdravstva. Kriterijumi za ocjenu zdravstvenih sistema su različiti. Kids Rights je međunarodna privatna fondacija koja je veoma uključena i pomaže u zagovaranju prava, u promociji prava, koja ima određenu saradnju sa nama bitnim institucijama. Kad je u pitanju zdravstvena zaštita djece, to su UNICEF i SZO. Mi smo svjesni, mi govorimo u pedijatrijskoj akademskoj zajednici u Crnoj Gori – probismo uši svima unazad deceniju kad su u pitanju kadrovske mogućnosti, broj pedijatara, dostupnost zdravstvene zaštite, imunizacija i pad imunizacije, posebno kad su pojedine vakcine u pitanju, kakva je MMR. Ništa to nama nije novo. Znamo da su izazovi savremenog doba, koji se nekako prelivaju u Crnoj Gori na vrlo neobičan način, od uzornog sistema tokom određenog vremena, a nije slučaj samo zadnju godinu ili dvije, nego u kontinuitetu imamo stalno pad tih jasnih indikatora po kojima se vidi uspješnost zdravstvene zaštite djece, između ostalog i imunizacije djece – kazao je Kavarić.</p>
<p>On ističe da se pravo stanje u sistemu najjasnije vidi kroz pojedinačne slučajeve, kada dijete oboli od bolesti za koju postoji vakcina, a roditelji ga nisu vakcinisali.</p>
<p>- Najbolje se vidi u kakvom je stanju sistem po pojedinačnim slučajevima. Kad se dijete inficira nekom bolešću za koju postoji preventabilna vakcina, a roditelji nijesu vakcinisali to dijete, tek tada shvataju da je kolektivni imunitet važan za njihovo dijete, ali i svu drugu djecu. Obično kad nas zaboli, shvatimo i krećemo tada u akciju. Ono što je ovdje bitno jeste da u javnom zdravstvu, posebno u zaštiti djece, kratkoročni periodi su 25 godina, srednjoročni su 50 godina, a ozbiljni sistemi i države planiraju, od demografskih do javnozdravstvenih planova i projekcija – za cijeli vijek - naglasio je Kavarić.</p>
<p>Kavarić smatra da cijelo društvo ima zadatak da govori o značaju imunizacije uključujući i javne ličnosti, jer građani moraju ponovo da steknu povjerenje u zdravstveni sistem i proces imunizacije.</p>
<p>– Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, edukacijom stanovništva iz stručnih stvari na pitak, objašnjiv i razumljiv način potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem. S druge strane, važna je edukacija ljudi u zdravstvenom sistemu, zdravstvenih radnika, prije svega pedijatrijskih timova – ne u fundamentalnom zvanju, koje oni savršeno imaju, o imunizaciji znaju sve, naši su pedijatri na Kongresu bili najbolji, naše su sestre ovdje najbolje – već vještine u komunikaciji i podrška u tome da pedijatrijski timovi zajedno sa svim ljekarima imaju dovoljno komunikacijske edukacije i dovoljno vremena i prostora da razgovaraju sa svakim roditeljem o svemu - dodao je Kavarić.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju.</p>
<p>– Pri tome, mi smo bez školskog i obrazovnog sistema, i bez saradnje sa civilnim sektorom i privatnim pedijatrima – kojih u Crnoj Gori, za naše prilike, nije mali broj. Moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju. Neophodno je i formirati nezavisno tijelo koje bi od zainteresovanih nevladinih i vladinih institucija, udruženja roditelja i svih zainteresovanih, u kontinuitetu bavilo zdravstvenom zaštitom djece – zaključio je Kavarić.</p>

Kavarić: Potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem

<p>Vlada Crne Gore nije danas usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju za studijsku 2025/2026. godinu, potvrđeno je Portalu ETV.</p>
<p>Kako nam je saopšteno, bilo je izdvojenih mišljenja, te nije bilo većine da prođe odluka.</p>
<p>"Vijesti" pišu da su mišljenja izdvojili iz Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Socijalistčke narodne pratije u vezi sa Prijedlogom odluke o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na FCJK, koji se finansiraju iz državnog budžeta.</p>
<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost finansira se iz državnog budžeta, a godišnje oglasi 40 mjesta za brucoše.</p>

Vlada nije usvojila odluku o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost

<p><b>Goran Danilović</b> je ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO), odlučeno je na sjednici Vlade, potvrđeno je Portalu ETV.&nbsp;</p>
<p>Upravni sud Crne Gore poništio je prošlog mjeseca rješenje o smjeni Gorana Danilovića sa mjesta direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO). Sud je odlučio meritorno, u sporu pune jurisdikcije, što znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređašnju funkciju.</p>
<p>Podsjetimo da je Vlada 14. januara na telefonskoj sjednici smijenila Danilovića sa te funkcije.</p>

Danilović ponovo na čelu Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja

<p>Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b> ocijenio je na početku današnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini.</p>
<p>Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu.</p>
<p>- Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić.</p>
<p>On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.</p>
<p>- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponašanje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.</p>
<p>- Redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura – da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar Parlamenta, odnosno Kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže Premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast Parlamentu Crne Gore – kazao je Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-nastavlja-zasjedanje-vukovic-odgovara-na-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Đuranović da se vrati na funkciju u Ustavnom sudu</h2>
<p>Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.</p>
<p>- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.</p>
<p>Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evrospke unije.</p>
<p>- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić.</p>

Nikolić: Više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti, Đuranović da se vrati na posao u Ustavnom sudu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tender