Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Svjesni da ne možemo Demokrate naučiti osnovnim postulatima demokratije, ovim putem (ne i prvi put) ulažemo dodatni napor da vlastodršcima skrenemo pažnju da njihova kampanja pritiska i targetiranja gospođe Tee Gorjanc Prelević predstavlja nedopustiv pokušaj diskreditacije kroz jeftinu retoriku i ad hominem pristup - poručio je izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da je prijeteća retorika modus operandi ove partije.&nbsp;
- Srećom Teu, i ostale - a to je bukvalno svako ko pomene ekipu u crvenim kravatama - ne treba da brine nedostatak argumenata, prijeteća retorika, to je modus operandi ove partije - naveo je Ivanović.
Ono što zabrinjava je, podvlači on, ćutanje kolega sa kojima sjede u poslaničkim klupama na "mješavinu spinova i etiketiranja koja kreću od kuloarskih ogovaranja advokata Radulovića koji je na isti način vukao pravne poteze i tokom ranijih režima, pa sve do gotovo diktatorskog gnijeva kojim obiluje retorika koja se koristi protiv Gorjanc Prelević koja godinama nepokolebljivo stoji na braniku pravde i vladavine prava."
- Srećom Teu ne mogu ućutkati ni spinovi ni etikete. Njena karijera, dosljednost i integritet govore više od svih uvreda koje se bacaju sa političkih govornica sa kojih se po pravilu zaboravi reći - da su institucije nezavisne, a vlast odgovorna - dodao je on.
Stoga, decidan je Ivanović, moramo reagovati na još jedan udar na građanski aktivizam i sve one koji imaju hrabrosti da izgovore istinu.
- Jer ovo što čujemo ovih dana nije politika - to je strah od istine - zaključio je Ivanović.

500x500

Ivanović: Zabrinjava ćutanje drugih poslanika na spinove i etiketiranje koja dolaze od Demokrata

U sistemu u kojem se novinarima prijeti smrću, sije strah i gazi sloboda,&nbsp;
u kojem se guše inicijative kako bi se spasio bezbjednosni sektor koji ne zaustavlja masakre,&nbsp;
u kojem je ćutanje jedini zavjet opstanka,
u kojem nema ljekova, ni pravde, ni istih aršina,
u kojem se hrana kupuje na grame, a preživljava na stid,
u kojem ste meta – jer im se može,
u kojem se zakoni ne poštuju, a Ustav gazi,
u kojem se iza ruke na srcu krije zastava druge države,
a crnogorsku prekriva šaka na reveru,
u kojem se pjevaju tuđe himne, govori tuđim jezikom,
u kojem nestaju i voda, i turisti, i nada,
u kojem su “evropske vrijednosti” svedene na putne naloge,
u kojem je znanje mana, a bahatost direktorska preporuka,
u kojem je samo život jeftin – i za dž…
U tom i takvom sistemu,
Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata,
otvara novi front.
Prijeti. Crta mete. Poziva na linč.
Novinari TVE, M Portala i Portala Analitika su, prema njegovim riječima, plaćenici klanova.
Ne bilo kojih – već baš onih koje godinama koristi kao sinonime za zlo: škaljarci i kavački.
Ne pominje ih prvi put.
Ali sada – ide korak dalje.
“Znam tarife”, kaže.
Zna iznose. Zna sve.
A ipak – ono što ne zna, ili se pravi da ne zna – jeste odgovornost teških riječi koje izgovara s pozicije moći.
Jer ako novinari, kako tvrdi, primaju 8.000 eura za tekstove – zar to ne znači da on ima direktne izvore iz kriminalnog miljea?
Ili sve izmišlja, da bi nacrtao još koju metu?
Kao što je već radio – političarima, sudijama, bivšim partnerima.
A sada – novinarima.
Ni tajming nije slučajan.
Javnost postavlja pitanja.
Zid ćutanja koji je godinama štitio pojedine njrgove kadrove počinje da puca.
I taman kad pada maska “nezavisnih profesionalaca” – Bogdanović stupa na scenu.
Ofanziva.&nbsp;
Iz pozicije privilegije – prijeti. Optužuje. Targetira.
I to je obrazac.
Kad god se istina približi, Bogdanović pronalazi nove neprijatelje.
I uvijek su to oni koji postavljaju pitanja.
Koji otkrivaju. Koji raskrinkavaju.
Ako zaista zna ko su plaćenici klanova – zašto ih ne prijavi?
Jer istina je jednostavna: ne štiti on javnost. Štiti sebe i svoje.
Branio je svoje kadrove dok su masovno zapošljavali nestručne ljude.
Ćutao kada je bezbjednosni sektor zatajio, druge progonio.&nbsp;
Branio neodbranjivo dok su njegovi partijski saborci tonuli u afere.
A sada pokušava da sve prekrije dimom – bacajući sumnju na novinare koji ne pristaju da ćute.
Ironično je da je isti on – koji sada vidi kriminalce u novinarima – nekada govorio da su “svetionici evropske ideje i čuvari demokratije”.
Pa šta je onda istina?
Jesmo li pali u nemilost samo zato što bacamo svjetlo – baš tamo gdje su njihove sjenke?
Demokrate, kaže, ostaju dosljedne svom kursu.
I tu se slažemo. Jer kurs je jasan:
Optuži. Zastraši. Skreni pažnju.
Ali ne može se unedogled crtati meta novinarima, analitičarima i aktivistima – i očekivati da niko ne odgovori.
Evropski put ne vodi preko prijetnji.
Ne vodi preko sijanja straha.
Ne vodi preko gaženja slobodne riječi.
I neka znaju svi.&nbsp;
Kada se jednom skinu poslanički imuniteti i podvuku crte,
pravda neće pitati funkciju. Pitaće – istinu.
A tada će istina imati pravne posljedice.
Za sve.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Slučaj BB: U sistemu gdje život ne vrijedi - novinar je meta

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Anja Ivanović

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ na meti je profila na društvenim mrežama, iza koje, kažu građani Bara, stoje lokalni predstavnici Demokratske Crne Gore. Iz te partije nijesu željeli da odgovore na pitanje da li njihovi članovi u Baru vode profile na društvenim mrežama pod ovim nazivom, niti da li su im sporni sadržaji na tom profilu.
Iz Višeg državnog tužilaštva za Televiziju E su kazali da u okviru svoje nadležnosti prate i ocjenjuju da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva.&nbsp;
U fokusu „Barskog neđeljnika“ je obesmišljavanje protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, a u objavama se ne libe ni od govora mržnje i targetiranja učesnika protesta.
U jednoj takvoj objavi zahtjev neformalne grupe studenata da se preuzme odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju 1. januara upređuju sa sportskim uspjesima ili neuspjesima.
- To je strašno, vjerujte mi. Naročito da u svjetlu toga čujemo, govori se da iza toga stoji jedna politička stranka ovdje u Baru. Neke kolege koje sjede u barskom parlamentu, opozicione partije, partije koje su na nivou države dio Vlade Crne Gore. Nije teško naslutiti iz njihovih objava i sve ove mašinerije koja se uključila upravo kad je tražena smjena Alekse Bečića i Danila Šaranovića kojeg političkog profila je ta stranica - kazao je za Televiziju E Amar Borančić iz Liberalne partije.
Građani Bara uglavnom nijesu raspoloženi da pričaju o ovome. Oni koji su bili spremni da stanu pred kameru Televizije E uglavnom osuđuju takvo djelovanje na društvenim mrežama.
- To je apsurd. Zašto bi ko targetirao svako ima pravo na svoje mišljenje, ako ne ugrožava druge. To je vrlo bitno, da poštuješ i mene i ja tebe - rekla je jedna od anketiranih Baranki.&nbsp;
Da sve što ulazi u okvire govora mržnje treba biti procesuirano, smatra novinarka Biljana Dabić.
- Ušli smo u period jednog nezahvalnog vremena gdje bilo koji vid potpirivanja zaista ne može da bude podržan. Kad govorimo o protestima, svako ima pravo na to. Sa druge strane podržavam i osobe koje ne prihvataju proteste. To je demokratsko pravo i jednih i drugih, da imaju svoje stavove. Ali sve se to može izraziti na jedan emancipovan, kultivisan način kojem svi treba da težimo - smatra ona.
Dodaje da ne zna da li Demokrate stoje iza tog profila, ali kaže da joj nikada nije bilo simpatično niti da posvećuje pažnju bilo čemu što ulazi u okvire anonimnosti.&nbsp;
- Iza kojeg stoje anonimni činioci. Jer smatram da ozbiljni ljudi svoje stavove izražavaju pod potpisanim imenom i prezimenom i to je ono što ja cijenim. Ovo zaista počinje da liči na određene rijalitije koje smo gledali u susjednim državama - navodi Dabić.
Iz Bara poručuju da bi u ovakvim situacijama najpametnije bilo zaćutati, umjesto obesmišljavati proteste koje organizuju studenti zbog ubistva 13 ljudi, za šta traže odgovornost i ostavke.
- Da obesmišljava na jedan ovakav način kao juče, da uporedjuje pobjedu nečiju na nekoj sportskoj manifestaciji sa ubistvom 13 ljudi na Cetinju. Ipak treba u politici sačuvat moralno dostojanstvo, etiku, ljudskost , na posljetku čojstvo. Ono što se uvijek cijenilo i u Baru i u Crnoj Gori. Naročito ako govorimo o lokalnom nivou, u jednom gradu kao što je Bar. Dje svak poznaje svakoga i takve tragedije su uvijek bila prilika da se zaćuti. I mislim da bi i njima najbolje bilo da zaćute - rekao je Amar Borančić iz Liberalne partije.
Televizija E je pitala Momčila Lekovića iz Demokratske Crne Gore iz Bara, ko stoji iza profila „Barski nedjeljnik“ i da li su mu sporne ovakve objave. On o tome nije želio da govori.

„Kamo śutra“ na udaru „Barskog neđeljnika“: Govor mržnje i targetiranje učesnika protesta

U susret novom protestu, koji neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju, a koji će biti održan u Podgorici u subotu 25. januara, predstavnik ove neformalne grupe, Danilo Guberinić ističe da do sada nisu dobili nijedan zvanični odgovor da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
- Sjutra ćemo Vladi direktno predati naše zahtjeve, a danas smo u saopštenju od premijera Milojka Spajića tražili da 1. februara organizuje konferenciju na kojoj će se izjasniti konkretno o zločinu, te smo ga pozvali da saopšti koje su to mjere preduzete jer mi nismo dobili nijednu zvaničnu informaciju koja se odnosi na mjere koje su preuzete povodom zločina koji se desio na Cetinju - naveo je Guberinić.
Zahvalio je velikom broju medija na profesionalnom izvještavanju o protestima i uopšteno o djelovanju grupe &nbsp;“Kamo Śutra?”, ali napominje da i dalje osjećaju pritiske sa različitih drugih adresa.
- Počeli smo da dobijamo nove pritiske, konkretno od određenih predstavnika Pokreta Evropa sad. Razumijemo optužbe koje stižu jer kultura protesta, pogotovo onih studentskih, nije toliko popularna u Crnoj Gori, ali ne možemo da razumijemo iz kog razloga se mi targetiramo i zašto se vrši pritisak, jer sav taj trud koji je uložen da bi se saznalo ko smo zapravo mi i ko stoji iza grupe studenata “Kamo Śutra?” – a iza nas ne stoji niko, mogao se uložiti na konkretno rješavanje problema i ispunjenje naših zahtjeva, te smatramo da bi situacija bila mnogo efikasnija - naveo je Guberinić.
Prema procjenama grupe studenata “Kamo Śutra?” na prvom njihovom protestu posvećenom tragediji na Cetinju bilo je oko 5.000 građana, dok za drugi procjenjuju da je bilo više od 10.000 ljudi.
- Dobili smo podršku od velikog broja građana, stomatologa, udruženja advokata, velikog broja umjetnika... Podrška svakog dana raste i mi se nadamo da će na narednom protestu broj građana biti još veći. Na prethodnom protestu smo iznijeli novi zahtjev koji je usmjeren ka prevenciji i rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali nećemo trenutno dodavati nijedan drugi zahtjev - poručio je Guberinić.
Novi protest grupe “Kamo Śutra?” koji je najavljen za subotu 25. januar počeće skupom ispred MUP-a u 19:30 sati, a nakon čega je predviđena protestna šetnja do Skupštine Crne Gore.

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Najmanje sedam navijača PAOK-a poginulo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Rumuniji.
Do tragičnog događaja došlo je u blizini Temišvara, na oko 80 kilometara od granice sa Srbijom, javljaju rumunski mediji.
Dodaje se i da su tri osobe povrijeđene, a sada se čeka još informacija o užasnom događaju koji je potresao region.
Uznemirujući snimak saobraćajne nesreće možete pogledati <a href="https://x.com/ak24ro/status/2016137253790085323?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016137253790085323%7Ctwgr%5Ef898f44d09c7d583ecb288dad76ee6ec60cd5683%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.telegraf.rs%2Fsport%2Ffudbal%2F4259717-jeziv-snimak-nesrece-i-pogibije-navijaca-paok-a-blizu-granice-sa-srbijom-vozilo-se-raspalo-posle-sudara">na ovom linku</a>.
Fudbaleri PAOK-a u četvrtak od 21 sat gostuju Lionu u Francuskoj, pa su navijači vjerovatno putovali na to daleko gostovanje.
Na užasnom snimku se vidi da je vozilo, u kom su bili navijači, sa lijeve strane preteklo drugo vozilo. Došlo je do ulaska u suprotan smjer, te žestokog sudara sa kamionom.
Vozilo sa navijačima se od siline udarca raspalo. Policija i Hitna pomoć su brzo izašli na mjesto nesreće.
Ostaje nejasno šta se desilo u vozilu u kom su bili navijači prije nesreće, zbog čega je došlo do takve vožnje, kao i da li su bili pod dejstvom nedozvoljenih supstanci.

Užasna tragedija u Rumuniji, poginuli navijači PAOK-a

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kategorično je u Višem sudu negirao navode optužnice da je odavao povjerljive podatke grupi, koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić, ističući da šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i zastupnik optužnice Jovan Vukotić žele profesionalno i lično da ga eliminišu. Knežević je optužio Vukotića i da želi "da mu eliminiše porodicu i da ide u dobrom pravcu".
- Danas branim svoj ugled i profesionalnu reputaciju ali i ugleda svoje djece, porodice, prijatelja koji su uz mene i daju mu bezrezervnu podršku. Oni su takođe pogođeni napravdom - kazao je Knežević.
On je objasnio da nije slučajno da oba predmeta protiv njega vodi tužilac Jovan Vukotić jer dok je bio pomoćnik direktora Uprave policije šef SPO Predrag Šuković mu je rekao: "da čekaju da Joco bude dežurni da rade neke predmete".
- Taj dvojac Šuković i Vukotić žele moju profesionalnu i ličnu eliminaciju - decidan je Knežević.
On je objasnio da ga je tri dana uoči njegovog prvog hapšenja posjetio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, zatim savjetnik u kabinetu Milan Dakić, tužilac Jovan Vukotić, Predrag Šuković i direktor policije Zoran Brđanin.
- Novović je meni i Brđaninu predočio da moraju da čiste policije ako mislimo da spasimo sebe. Pominjali su Milorada Žižića i druge kolege koje treba da maknem. Tražio sam da vidim što imaju napismeno o tim ljudima - kazao je Knežević.
On je dodao da je sugerisano Brđaninu da se napravi spisak policajaca i sa tim pođe kod tužioca Jovana Vukotića da vide koga da maknu.
Brđaninin mu je, prema riječima Kneževića, rekao da mu da spisak svih policajaca koji su zaposleni na što je Knežević rekao da hoće ali da Vukotić nije kompetentan i "neka rade što hoće mimo njegovog znanja".
- Devet ili deset mjeseci sam proveo u pritvoru i neke kolege su mi rekle da sam neke ljude makao tamo ne bih bio. Časnije je provesti 10 mjeseci u pritvoru nevin nego nekog bez razloga maći pod pritiskom kako je to tražio Vladimir Novović - ukazao je Novović.
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Uskoro opširnije...

ODBRANA KNEŽEVIĆA: Šuković i Vukotić žele da me eliminišu, nijesam htio da smijenim ljude pod pritiskom Novovića

Okupljanje mještana Park-šume Zagorič biće od danas do 5. februara organizovano ispred Skupštine Crne Gore u periodu od 16 do 17 sati, najavljeno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće.
- Kao alternativna lokacija za održavanje javnog okupljanja određeno je mjesto ispred Skupštine Crne Gore - rekli su iz Uprave policije.
Od 16 do 17 sati, kako dodaju, biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - poručili su iz Uprave policije.

Jednosatni protest mještana Park-šume Zagorič od danas do 5. februara ispred Skupštine Crne Gore

Radionica posvećena predstavljanju studije izvodljivosti za implementaciju sistema javnog upozoravanja u Crnoj Gori, održana je danas uz učešće predstavnika relevantnih institucija - saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
Radionicu su, kako se navodi, organizovale Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU),
Državni sekretar MUP-a Novica Obradović otvorio je radionicu, a tom prilikom je istakao da ovaj događaj predstavlja važan korak u jačanju nacionalnog sistema zaštite i spašavanja, kao i ukupnog sistema upravljanja rizicima i vanrednim situacijama, sa ciljem pravovremenog informisanja i zaštite građana u slučaju različitih opasnosti i prijetnji.
Kako se dodaje u saopštenju, Obradović je naglasio da je studija izvodljivosti izrađena od strane eksperta kojeg je obezbijedila Međunarodna unija za telekomunikacije, na inicijativu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Ministarstva unutrašnjih poslova, te zahvalio ITU-u na kontinuiranoj podršci i stručnom doprinosu jačanju kapaciteta Crne Gore u ovoj oblasti.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova snažno i nedvosmisleno stoji iza implementacije sistema javnog upozoravanja u okviru svojih zakonskih nadležnosti. Savremeni sistem javnog upozoravanja nije samo tehničko rješenje, već ključni element efikasne prevencije, brzog reagovanja i očuvanja ljudskih života, imovine i životne sredine - poručio je Obradović.
On je, kako se ističe, dodao da studija pruža realan, stručan i sveobuhvatan prikaz mogućih modela implementacije sistema, uz uvažavanje nacionalnog zakonodavnog okvira, institucionalnih nadležnosti i postojećih tehničkih kapaciteta.
- Obradović je izrazio očekivanje da će radionica doprinijeti boljem razumijevanju preporuka iz studije, razmjeni mišljenja između predstavnika nadležnih institucija i definisanju narednih koraka ka uspostavljanju efikasnog i održivog sistema javnog upozoravanja u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju MUP-a.&nbsp;

Tag: targetiranje